Govor Ptica Feriduddin Muhammed Attar

8/13/2019 Govor Ptica Feriduddin Muhammed Attar

http://slidepdf.com/reader/full/govor-ptica-feriduddin-muhammed-attar 1/169



Fer iduddin Muham med A t tar

Govor ptica (Mantiq al-tayr)

Izdava

Kul turni centarambasade I . R. Iran u BiH

Za izdava a:Abbas Ar iazand

Tehn i k i u redn ik :

A hm ed Z i ldž i^

Pri jevod:Ahm ed Ananda

Likovno obl ikovanje i D TP:Tarik Jesenkovi ^

Štampa:Sabah — print, Sarajevo

Tiraž: 1.000 primjeraka

Sarajevo, novembar 2003./ramazan 1424. h.g.

^

} 4II Y t`.« lJ, Z ^ r1-•• .

Fer iduddin Muhamm ed At tar

GOVOR PTICA(Mantiq al-tayr)

KUL TURNI CE NTA R I . R . IRA NSarajevo, 2003. godine

c S



U ime B oga, Samilosnog Milostivog

SADRŽAJ

RIJE IZDAVA Â 1 1 POGLAVLJE I I 37Pupavac otvara skup govorom o

U V O D 13 Simurgu 37

Po etak pri e o Simurgu 40

GOV OR P T I C A 17 POGLAVLJE I I I 42Izgovor slavuja 42

U V O D 19 Odgovor pupavca 43POGLAVLJE I 31 Pr i a o dervišu i princezi 44Okupljanje ptica 31Obra anje pupavcu 31 POGLAVLJE IV 46Obra anje zebi 31 Izgovor papagaja 46Obra anje papigi 32 Odgovor pupavca 47Obra anje jarebici 32 Pr i a o Hidru 47Obra anje sokolu 33

Obra^

anje prepelici 33 POGLAVLJE V 48Obra ^ anje slavuju 3 4 Izgovor pauna 48Obra ^ anje paunu 3 4 Odgovor pupavca 49Obra anje fazanu 3 4 Pr i a o Ademu, a.s 49Obra anje golubu 35Obra anje grlici 35 POGLAVLJE VI 51Obra anje jastrebu 3 6 Izgovor patka 51Obra anje zlatnoj zebi 36 Odgovor pupavca 52



GOV OR P T I C A

POGLAVLJE VI I 5 3 Odgovor pupavca 77Izgovor jarebice 53 Pr i a o šejh - San'anu i njegovojOdgovor pupavca 54 ljubavi prema hriš anki 79Sulejmanov prsten 54 Z a u enost šejhovih sljedbenika

njegovim postupkom i povratal< u

POGLAVLJE VI I I 5 6 Mekku 9 3Izgovor Hume 56Odgovor pupavca 57 P O G L A V L JE X V 103Mahmud i derviš 57 Ptice kre ^ u na put , odabiraju

vodi a 103POGLAVLJE IX 59 Ptice se plaše beskrajne praznineIzgovor jastreba 5 9 puta 104Odgovor pupavca 60 Pr i a o Bajezidu Bistamiju 105Sultan i njegov rob 60

POGLAVLJE XVI 107POGLAVLJE X 62 Ptice mole pupavca da im otkloniIzgovor ždrala 62 sumnje 107

Odgovor pupavca62 Savjet i utjeha pupavca 108

Derviš i more 63POGLAVLJE XVI I 109

POGLAVLJE XI 65 Pupavac govoriIzgovor sove 65 o Sulejmanu, a.s. 109Odgovor pupavca 65 Pr i a o sultanu Mahmudu i dje akuŠkrtac koji se pretvorio u miša 6 ribolovcu 110

Ubica koji je ušao u raj 112POGLAVLJE XI I 67 Pr i a o su l tanu MahmuduIzgovor vrapca 67 drvosje 'i 113Odgovor pupavca 68Jakubov san 68 POGLAVLJE XVI I I 116

Prigovor ptice kukavice 116

POGLAVLJE XI I I 70 Odgovor pupavca 116Prigovori ostalih ptica 70 Šejh Harekani u N išaburu 118Odgovor pupavca 71 Pr i a o nagom divaniji 120

Vladar i ogledala 72 Pr i a o Rabiji 121

Pr i a o Zulkarnejnu 7 4 Divanija u nevolji 122Pr i a o su l tanu Mahmudu i patnjamaAjaza 75 POGLAVLJE XIX 123

Grješna ptica se žali pupavcu 123POGLAVLJE XIV 77 Odgovor pupavca 123Ptice dalje pitaju o putu 77 Beskrajna milost Allahova 124

SADRŽAJ

Džebrail i nevjernik 124 Odgovor pupavca 151Derviš koji je htio dobiti nešto Sultan koji je sazidaodžabaluka 1 25 sjajnu pala u 1 52Uzvišeni izgrdio Musaa a.s 126 Trgovac priredio zabavu 1 53Griješnik koji je ušao u raj 1 27 Pauk 1 54

Meleki su ljubomorni na ovjeka. 129 Derviš pustinjak i lutalica 156Nagledati se svijeta 156POGLAVLJE XX 13 1 Alegorija 1 57Prigovor neodlu ne ptice 13 1Odgovor pupavca 13 1 P O G L A V L JE X X V 158Pr i a o Šibliju 132 Ptica koja ne m ože ostavitiDva derviša na sudu 1 33 Voljenog 158Siromah se zaljubio u sultana 1 34 Odgovor pupavca 1 59

Trgovac koji je prodao om iljenuPOGLAVLJE XXI 1 36 robinju 160Ptica koja se požalila na svoj nefs. 136 Pr i a o Šibliju 161Odgovor pupavca 1 36 Sultan i lova ki pas 162Grobar 1 37 Smrt Haladžova 163Pr i a o Abbasi 1 38 Šejh Džunejd i šehadetSultan pita derviša 1 39 njegova sina 164Dvije lisice 140

POGLAVLJE XXVI 165POGLAVLJE XXI I 141 Ptica koja se plaši smrti 165Ptica koja se žalila na ponos 141 Odgovor pupavca 1 65Odgovor pupavca 141 Feniks 166Prigovor mladi a na šejtana 142 Ožaloš ^ eni sin 168Malik Dinar 142 Svira naja na samrti 168Bogati hodža i derviš 144 Isa i stari kr ag 169Pokajanje na samrti 145 Sokratova smrt 17 1

POGLAVLJE XXI I I 146 POGLAVLJE XXVI I 1 72Ptica zaljubljena u zlato 146 Ptica koja se žalila na lošu sre ^ u... 172Odgovor pupavca 146 Odgovor pupavca 1 73Mladi murid šejh 148 ovjek koji nije htio piti šerbe 1 73Rabija i dva zrna srebra 149 Zahvalni rob 174Pustinjak koga je op ^ inila pti ja Pri a o jednom sufiji 1 75pjesma 150 Starica i šejh Ebu Said 1 75

Šejh Džunejd o sre i i radosti 1 76POGLAVLJE XXIV 151 Šišmiš u potrazi za suncem 1 77Hvalisava ptica 151

7



GOV OR P T I C A

POGLAVLJE XXVI I IPtica koja je prihvatila

1 79 POGLAVLJE XXXI I 02Ptica koja je pitala o odvažnosti 02

pupavca za vo u 1 79 Odgovor pupavca 202Odgovor pupavca 1 79 Derviš koji je zavidio AmidovimSultan koji se zaustavio robovima 203

ispred kapije zatvora 180 Neka luda traži sklonište 204Ukkafov potomak usnio Siromah, bogataš i magarac 205Tirmiziju i Bajezida 182 Suša u Egiptu 206Smrt šejha Harakanija 183 Derviš prevaren gradom 206Rob i odora asti 1 83 Al-Vasiti i jevrejsko groblje 207

POGLAVLJE XXIX 185 POGLAVLJE XXXI I I 209Ptica koja je pitala o isto ^ i 185 Ptica koja je tvrdila da živiOdgovor pupavca 185 samo za Simurga 209Pr i a 186 Odgovor pupavca 210Šejh Harakani i patlidžan 187 Snovi enje Bajezida 210Zun-Nun u pustinji 188 Zaljubljeni derviš 21 1

Sul tan Mahmud u hamamu 212P O G L A V L JE X X X 190 Dvije vodonoše 214Ptica koja gori od ežnjeza is t inom 190 POGLAVLJE XXXIV 216Odgovor pupavca 1 9 0 Ptica koja je zadovoljna svojimStarica koja je htjela stanjem 216kupiti Jusufa 191 Odgovor pupavca 216Siromaštvo Ibrahima Šejh Ebu Bekr iz Nišabura 218Edhema 192 Šejtanova tajna 219Šejh Ahmed Gauri i princ Pr i a 21 9Sandžar 1 9 3 Pr i a o šejhu i psu 220Svijet u o ima lude 194 Pustinjak zaljubljen u svoju

bradu 221

POGLAVLJE XXXI 195 Dugobradi koji se utopio 222Ptica koja je pitala o pravdi Derviš koji pere svoju odje u 223i odanosti 195Odgovor pupavca 195 P O G L A V L JE X X X V 224Ahmed H anbel i siromah 196 Ptica koja je tražila pomo

Indijski radža 196 i savjet 224Nevjerni musliman ošteni Odgovor pupavca 224nevjernik 198 Derviš u planini 225

Jusuf i njegova bra ^ a 200 Ašik koji je plakao na samrti 225Smireni sufija 226

SADRŽAJ

Dvije pijandureMladi^ koji je vidio falinku u oku

227 ôvjek koji se okamenio u Kini.... 250Pr i a o šejhu E bu Said Mehneu... . 251

voljene 227 Sultan Mahmud i ista ulica 252Žandar i pijanica 228 Rabija i hodža 253

P O G L A V L JE X X X V I 229 P O G L A V L JE X X X I X 254Ptica koja nije znala šta da traži od Druga dolina — dolina ljubavi 254Simurga 29 Zaljubljeni hodža 256Odgovor pupavca 229 Lejla i Medžnun 257Molitva Ebu A li Rudbara 230 Fukara se zaljubila u sultana 258Uzvišeni Gospodar Arapin u Perzij i 261govori Davudu 231 Mladi^ koji je želio da ubijeMahmud i Ajaz 232 voljenu 262Rabijina molitva 233 Ibrahim a.s. i melek smrt i 263Uzvišeni Allah govori Davudu 34Sul t an Mahm ud u Sumenatu 234 POGLAVLJE XL 265Mahmudova pobjedanad indijskom vojskom 236

Tre ^ a dolina — dolina spoznaje,razumijevanja tajni 265Usnuli ašik 267

POGLAVLJE XXXVI I 238 Zaljubljeni stražar 268Ptica pita kakav dar da odnese Abbaseh i u enjak 268Simurgu 238 Sultan Mahmud i derviš 269Odgovor pupavca 238Jusuf i Zulejha 239 POGLAVLJE XLI 271Ašici na dženazi 240 ^ etvrta dolina — dolinaOdani rob 240 nevezanosti i smiraja 271Šejh Ebu Ali Tusi 241 Mladi^ koji je upao u rupu 273Zahtjev upu ^ en Još jedna pri a o JusufuMuhammedu a .s . 242 Hamedaniju 274

Znaci zodijaka iscrtani na pijesku 27 5

POGLAVLJE XXXVI I I 244 Spoznaja oja

enog derviša 276Ptice pitaju o dužini putovanja 44 Muha u košnici 277Odgovor pupavca 244 Derviš koji se zaljubio

Pojašnjenje sedam dolina puta 44 u k ^ er trgovca psima 278Prva dolina — dolina traganja 245 Jadikovka Attara 279Stvaranje Adema a.s. i odbijanje Šejh grdi murida 279šejtana da mu u ini sedždu 246Šibli na samrti 248 POGLAVLJE XLI I 280Medžnun 249 Peta dolina dolina jedinstva 280Jusuf Hamedani 249 Svijet je izgra ka od voska 281

>



GOV O R P T I CA

Šejh Ebu Ali i stara žena 281 Sufija koji je mislio da je napustioMolitva Lukm ana Serhasije 283 svijet 301Zaljubljeni mladi ^ spašava svoju Derviš koji se zaljubio u princa 302voljenu 284 Pitanje murida šejhu 308Još jedna pri a o Mahmudui Ajazu 284 POGLAVLJE XLV 310

Putovanje 310POGLAVLJE XLI I I 287 Ptice koje stigoše na kraj puta 31 1Šesta dolina — dolina Glasnik tjera ptice ispredza u enosti 287 Simurgovih vrata 3 1 3Princeza zaljubljena u Pri a 314svog roba 288 Jusufova bra a itaju oSufija i ozlojaena majka 293 vlastitoj izdaji 31 5^ ovjek koji je izgubio klju 294 Ptice otkrivaju Simurga 316Starost šejha Nasrabada 295 Haladžev pepeo 318Murid sanja svoga šejha 296 Sultan koji je voljenog

osudio na smrt 320POGLAVLJE XLIV 297Sedma dolina — dolina ZAKLJU N I G O V O Rsiromaštva i iš eznu ^ a 297 ŠEJHA ATTARA 330Govor ašika 298Savjet Nasiruddina 2 9 9 RJE ^NIK MANJE POZNATIHCrni leptiri i plamen svije e 300 RIJE^ I 332

RIJE I Z D A V A A

N

EJH FERIDUDDIN AT TAR NIšABURI predstavlja istinskogvelikana književnosti i mudrosti islamskog svijeta, kao isveopšte povijesti ljudske kulture. Na ovim prostorima A t-

taru se poklanjala izvjesna pažnja, pa tako u prijevodu na bosan-ski jezik imamo njegovo uveno djelo Pend-nama (Knjiga savjetai uputa). Knjiga Mantiq al-tayr je najpoznati je djelo ovog pje-snika i mudraca u kojem na veoma dopadljiv i alegori an na inizlaže eti ke, vjerske i socijalne vrijednosti. S obzirom na njegovuveli inu i zna aj, Attara ne m ožemo obujm iti tek jednom naci-jom ili narodom, ve ^ sam A ttar i velikani poput njega pripadajucijelokupnoj islamskoj, pa i ljudskoj civilizacijskoj tradiciji. Upra-vo zbog toga, njegova djela su prevo ena na razli ite jezike i svakinarod, se sukladno svojim m ogu nostima i potrebama, koristio

plodovima tog nepreglednog mora znanja. Uzimaju^

i u obzir do-bar prijem Attarovih djela i misli koje izlaže i na ovim prostorima,Kulturni centar I.R.Iran u Sarajevu odlu io je štampati bosanskiprijevod ove nadahnjuju e zbirke didakti ne i gnosti ke poezije,te istu predati svim poldonicima i ljubiteljima irfanske literature.Nadamo se da e ovo djelo na ^ i na prijem kod svih simpatizera,istraživa a i poštovalaca bogate baštine islamske kulture.

n)



GOVOR PTICA

Ova knjiga je i poklon sljedbenicima Puta ljubavi, mira i do-bronamjernosti.

Želim se iskreno zahvaliti svima koji su svoj trud uložili u ovu

knjigu.

Abbas Ariazand

Konzul za kulturu i direktor

Kulturnog centra I .R. I ran u B iHUVOD

VOR PTICA, Mantik-ut-Tair, Feriduddina Muhamme-da Attara, zasigurno predstavlja jedno od najve ^ ih dijela

klas i ne persijske književnosti, pisano u formi mesnevi-

je, a ujedno i jedno od najve ^ ih sufijskih dijela uopšte. Neki kažuda je po njenom uzoru nastala i Mesnevija Dželaludina Rumija,kapitalno dijelo klasi nog sufizma.

Govor Ptica potanko opisuje sve mekame, i sva stanje salika—duhovnog putnika— na njegovom putu do istine. Kao što namje poznato, svih sedam mekama je spomenuto u Kur'anu. To su:Emara — komanduju ^ a, požudna, duša sklona z1u, Levama — po-

kajni ka duša, duša koja sebe kori, Mulhima — nadahnuta duša,Mutmeina — smirena duša, Radija — duša zadovoljna Allahomdž.š., Merdija — duša sa kojom je Allah dž.š. zadovoljan, Safija —

pro

išêna, ista duša.

Najve^ i dio knjige govori o Emari, dakle požudnoj duši, kojatraži izgovore da izbjegne pokajanje i put ka istini. Potom su usedam dolina skriveni svi ostali mekami. To su: Dolina traganja,dolina ljubavi, dolina razumijevanja tajni, dolina nevezanosti —smirenja, dolina jedinstva, dolina u enja i dolina siromaštva,nestajanja.

(1 2) 1 3)



U V O D

Pupavac m ajstorski odgovara na sve njihove izgovore, potkre-pljuju ^ i svoje odgovore raznim pri ama koje je Šejh A ttar poku-pio na svojim mnogogodišnjim putovanjima.

Nakon svih tih turbulencija, nijekanja, i ubje ivanja snagom

spoznaje i vjere, ptice kona

no krenu na to putovanje. One stižupred sedam dolina Puta i tu se opet Pupavac pokazuje kao be-sprekoran vo a i poznavalac Puta i vodi ih uspješno sve do sedmedoline, doline duhovnog siromaštva, nestajanja fena-fi-Allah.

Uistinu, u ovoj knjizi se može prona i sve što je potrebno du-hovnom putniku, bar što se t i e samog Puta. Me utim, ne smi-jemo zabo raviti da ona, sama po sebi, ne može biti vodi , niti semože potpuno razumijeti bez u itelja koji je prešao sve mekam ePuta. Ona m ože poslužiti kao inspiracija i nadahnu ^ e da se krenena duhovni P ut, te da se potraži ovjek koji nas može povesti ipokazati nam tajne ovog Puta.

Na ovaj Put ka Sebi, Allah dž.š. upu uje koga ho ^ e, mnoge sutajne u tom skrivene. Najljepši i najlakši Put, o kojem su mnogogovorili i pisali sufije, je Put koji se otvara u ljubavi izme u u i-telja šejha, evlije, duhovno potpune osobe, i u enika murida,onog koji traži, koji ezne, koji je željan istine. Na takvu vezuljubavi i povjerenja Allah dž.š. spušta svoju M ilost i Blagoslov iotkriva im svoje tajne. Tako se završava ovaj kitab u kojem sesultan i njegov rob povla e u tajne odaje i tamo, daleko od o ijuneupu ^ enih, dolaze do najuzvišenije suštine.

Ova knjiga je stoga prevazišla prostor i vri jeme u kojem je

nastala jer govori o vje

noj problematici ljudskoga života. Ona jesvježa i aktuelna danas kao i prije hiljadu godina. Teško je opisatinadahnu e i zanos koji je imanentan za svakog onoga koji uroni unjeno iš itavanje, kažem iš itavanje jer ni ova, kao ni mnoge dru-ge tesavvuvske knjige, ne mogu biti pro itane. One se stalno ita-ju i iš itavaju poput Uzvišenog Kur'ana koji je, u svakom smislu,bez premca. N jihova specifi nost je upravo u tome što nam onepribližavaju Kur'anske tajne, i na nama razurnljiviji na in govoreo onome što je skriveno u Kurani Kerimu.

(15 >

GOVOR PTICA

Osobenost ove knjige je u tom e što su najdublje istine i mu-drosti stavljenje u kljunove ptica. Njena fabula je u sljede em:Ptice su se sakupile nastoje ^ i da na u sebi vladara. Budu i da:Bez vladara nema reda i svim narodima svijeta neki vladar treba:'

Dakle, na tom skupu se pojavljuju sve ptice, a njihov predvodnikje Pupavac Hudh ud. Pored Pupavca tu se pojaviju i Zeba, Papa-gaj, Jarebica, Soko, Prepelica, Slavuj, Paun, Fazan, G olub, Grlica,Jastreb itd.

Nakon što su se ptice sakupile, Pupavac otvara skup govo-rom o Simurgu Uzvišenom Gospodaru pt ica koj i ž iv i negdjeiza Kafskih planina. Dakle, on govori pticama o neophodnostida se traži vladar jer bez njega nem a ni mira, ni pravde, ni istinei td. Uglavnom, on govori o tom e da je neophodno krenuti naput spoznaje jer život prolazi, a nama još uvijek ostaju skrive-na i temeljna pi tanja kao što su: Ko smo m i? Odakle smo došli?

Kuda idemo? On nadahnuto govori o Simurgu, koji simbolizujeUzvišenog A llaha, on govori o Njegovoj ljepoti, mudrosti, mo i,

i da nema drugog smisla u ovome životu sem da se krene na tajPut, u potragu za Vje nim Bi em koje je vrelo svih tajni, ljepotei smiraja.

Nakon ovoga govora, sve ptice se, u trenuta nom nadahnu ^ u,odlu uju da krenu na taj Put, š to nam govori o tom e da svaki

ovjek ponaosob, u svojim prsima, krije žudnju za istinom. M e-clutim, odm ah posli je toga, u skladu sa up rljanoku isto omsvoje duše, ovjek se ne odaziva odaz iva na ovaj poziv koji stoji

kao otvorena kapija vje

nosti, od samoga praiskona.Dakle, ubrzo nakon što su ushi eno pristale na taj Pu t, ptice,jedna po jedna, iznalaze izgovore da odustanu od Puta. Ti izgo-vori i sumnje traju od 3 do 3 9 po glavlja ove knjige. U tim pogla-vIjima su supti lno opisani svi stupnjevi Em are požudne duše,od onih najgrubljih pa do najprefinjenijih i najlukavijih spletkinefsi emare požudne, sebi ne, samožive, nesvjesne, duše uneznanju.

(14>



Govor ptica

(Ma ntiq al-tayr)

< 1 7 >

GOVOR PTICA

Danas kada je svijet suo en sa razaraju ^ im uticajem ispraznih,lažnih vrijednosti koje polahko ali sigurno osvajaju ovaj svijet,ovakvo djelo je zasigurno dašak svježine i ljepote u zatrovanomi ružnom ambijentu svijeta koji je potpuno pao pod uticaj sveo-buhvatnog nihi lizma. M oje iskrene nade su da ^ e poneka duša,snagom bezvremenih, vje nih, vri jednosti o kojima nam govoriŠejh Attar, uspjeti da se izdigne iz mora zaborava i propasti, tevinuti se ovim Putem koji je jedina opcija, jedini Put, ostavljensvakom ovjeku, u svim vremenim a. Ne razumijem da se ijednasvjesna osoba mož e oglušiti o ovaj Put koji je vodi do njene Biti,do neuporedive ekstaze koju nosi blizina Stvoritelja, do Vrtovavje nog blaženstva. udno je to što Put i dalje ostaje posut uve-hlim dol< ogromna masa ovje anstva srlja u propast.Me utim, onaj koji zaviri u stranice ove knjige na i ^ e odgovorei na takva pitanja.

Na kraju mi je još ostalo da se zahvalim Allahu, Gospodarusvih svjetova, što me po astio dodirom sa ovim kitabom i dru-ženjem sa Šejh A ttarom koji je zasigurno bio jedan od posebnihAllahovih robova kroz kojeg su se tajne, u svom najprefinjenijemobliku, odražavale, poput sun evih zraka, onima žednim sunca isvijetlosti... #

Ahmed A nanda

< 1 6 >



' GOVOR PTICA

UVOD

Hvaljen neka je Gospoda r svih svjetova

Prijestolje Svoje na vodi On je postavio,sva zem aljska stvorenja On je stvorio.

Zemlju na ini ovisnom, nebesima podari vladavinu;Nebesa u ini pokretnim, a Zemlju u prividnom mirovanju

Nebeski svod poput šatora iznad Zemlje postavii bez stubova koji bi ih podržavaliU šest dana sedam planeta stvori,

sa dva slova devet kupola nebeskih sa ini .LI samom praiskonu dao je svjetlost zvijezdamada bi no^ ima igrale svjetlosnu igru po nebesim a

Tijelo je obdario raznim mo ^ ima,a slobodnu pticu duše zarobi u grudima

Kao znak pokornosti, more od vode sazda,a planinske vrhove zaledi strahom nadahnutim od Njega

( 1 9 >



GOVOR PTICA

ak i postelju mora On u prašinu pretvara,

od morskog kam enja rubine, a od krvi mošus stvaraVrhove oštre, ponosite, podari planinama

da bdiju, poput oštre sablje, nad prostranim dolinama

Ponekad On pregršt ruža vadi iz lica plamena,ponekad postavi mostove iznad vodenih nali ja

Svom neprijatelju si ^ ušnog komarca je poslaote je ovaj od njegovog uboda etiristo godina patio

mudrosti Svojoj paucima dade da pletu mreže tanahne,

i njima da najuzvišenije od svih ljudi zaštiteMravu je pojas stegao da jednoj dlaci

a ipak u društvu mudrog Sulejmana on može da se di iPodari mu halje crne, halje Abasida,

ogrta od brokata dostojnog pauna

Primijetivši poderinu na serdž adi prirode,podari joj dodir Božanstvene zakrpe

Sablju nakapa bojom tulipana,postelju lotosima od vodenih maglina sazda

Postelju zemlje krvlju natopi,potom nje koralje rubine izvadi

Sunce danju, a obno ^ Mjesec zem aljsku prašinu slavi;

svo kretanje njihovo je samo odraz ljubaviGospodar je svjetlost danu podario,

a no^ tamnu u njeno crnilo obavioPapagaju zlatnu ogrlicu darovao,

a pupavca vjesnikom puta u inio

, , ,-- • :

, : ' -4 , - ; _ .

r- : . .‘ , , ,

, . < „> 1

, ‘ . - , '. , ' : ), . - : ,, , , ,

; ' , . ; _'4fr,t 4 - 1 ,

Svod neb eski je kao ptica koja leti po emru A llaha

••

.

•

GOVOR PTICA

kucaju^ ' svojoM glavom, kao ek i ^ em, na vrata Njegova.Allah je nebesa sa inio u pokretu,no ^ dan se neprestano smjenjuju.

Jednim dahom u ilova u ovjeka je stvorio,od malo vodene pa re svijet je sazdao

Ponekad On putniku daje psa za vodi a,a ponekad nam i obi na ma ka o tajnama puta pri a.

Psa je ovjekovim prijateljem u inioda bi i onaj lavljeg srca poniznost od njega zadobio.

Ponekad On i obi nom štapu snagu Sulejmana podari,a ponekad i obi nog mrava darom govora obdard

štap lahko u otrovnicu pretvara,

i tim istim štapom nevjernike potapa

Zvijezde sjajne u ^ vrsti On na nebesima,i nakon što im svjetlost zgasne, tu još održava.

Ponos Mjesecu, Sun evom va trom ukroti,u njoj on izgara, u njoj mora nestati

lz stijene je kamilu izveo, zlatnom teletu glas podardzimu smjeg po srebri, ujesen ozlati

L iš ^ em O n trn sakrije, bojom krvi ga oblijeasminu darova etiri latice, a tulipanu crvene saruke

Narcisovom elu zlatnu krunu dadete biserne kapi rose posu u njegovo svetište

L l misli o Stvoritelju pamet stane, razum se gubi,zbog Njega se nebo okre ^ e, zbog Njega Ze mlja drhti

Od ribljih leda pa sve do sjajnog Mjesecao Njegovom postojanju svjedo i svaka estica

Dubine zemaljske nebeske visine

< 2 1 >



r z

OVOR PTICA

cijelom svojom snagom N jemu se dive.Vjetar, zemlju, vatru i krv On sa ini,

u njima On tajne Svoje obznani.

Uz pomo ^ malo vode ilova u uobli i;

etrdeseto jutro udahnu joj dušu i tako ona oživi.Potom mu podari razum da razlikuje stvari,

zatim znanje da bi znao rasudivati.

No, nakon što ovjek ove mo ^ i zadobi,nemo ^ svoju priznade i udenje ga obavi.

On u udu, a tijelo mu zauzeto

onim što je beskorisno, prolazno i nestalno.I prijatelji i dušman i Njegovi na kraju moraju glave pogeti,nemo ^ ni, u okovima kojim nas On u mudrosti svojoj zarobi.

Mudrost Njegova be skrajno je za udna,On nas okiva, a ipak stalno bdije nad nama.

Planinama, kao avlima, još od praiskona Zemlju pri vrsti,i l ice zemaljsko On um iva vodama m ora.

Zemlju postavi na leda biku, bika na leda ribi,

a ribu ostavi u zraku, da u njemu lebdi

Ali, na emu je zrak utemeljen ako ne na praznini;dakle, sve ov o je ništa, ništa uistinu ne postoji

Divi se, onda, svemu što tvoj Gospodar dajemada On Sam tome važnost nikakvu ne pridaje.

Onaj koji vidi da ne p ostoji ništa osim N jegove bitizna isto tako, da osim Njega ni ega nem a niti može biti.

Njegov Arš je na vodi, a svijet na zraku po iva,no mani se ti i vode i zraka, znaj: Sve je u Allaha

OVOR PTICA

Arš Njegov i svijet ovaj samo su hamajlije,znaj: Sve je u Njegovoj ruci, sve ima prividno postojanje.

Sav svijet vidljivi i onaj svijet skriveni,samo Njemu pripada, u Njemu se sve gubi

Osim N jega - ništa nije, niko Ga ne vidiSlijepe su o i, mada je svijet okupan sun evom svjetlosti

Ako bi Mu ugledao i najmanji dio, pamet bi izgubio,a ako bi Ga p otpuno vidio, sebe bi izgubio

Svi oni svjesni neznanja i nemo ^ i svojeu poniznosti spram Njega ovako govore:

"O, Ti koji nisi viden, a ipak obznanjuješ Svoje postojanje,samo Ti si postoje ^ i, nema ništa osim Tebe "

Duša je skrivena u tijelu, a Ti si u duši sakriven,

O, Sakriveni u sakrivenom, o, Dušo dušeTi si dalje od svega, svaka stvar se ogleda u T ebi,a Ti, o, Neuporedivi, ogledaš se u svakoj stvari

I budu^ i da je boravište Tvoje uvarima okruženo,O, Najuzvišeniji, kako da Ti se primaknemo ?

Ni razum ni um pristupa nemaju Tvojoj suštini,

bit Tvoju ne poznaje niko, o, Sakriveni

O, Ti što si riznica skrivena,

ipak si se obznanio unutar insanaL judski duh je nemo ^ an na tragu Tvoga postojanja,i poslanici se gube u prašini puta Tvoga

I mada je duši data mogu^ nost da Tvoje postojanje otkrije,da li ^ u ikada prona i put do Tvo je suštine?

Zato što si Vje an i Savršen u Svom e postojanju,trajno si Ti svijet cijeli izbezumio

< 2 2 > 23 >



G O V O R P T I C A

I šta još re^ i o Tebi, koji Se ne daš opisati?I kako da Te opišem kada si Onaj Neznani?

0, srce, ako želiš da dosegneš po etak razumijevanja,

moraš se uputiti duhovnim stazama znanja.

No na tom putu ne zvjeraj unaokolo,put je pun opasnosti, kro i oprezno

Osmotri dobro one koji su do Njega stigli;na putu su se uzajamno podupirali.

Za svaki atom tu postoje druga vrata,

iza svakog atoma otkriva se put do N jega.A šta si to ti razumio da bi se tim putem zaputio

i da bi jednom pred vrata Njegova stigao?

Da spoznali sebe, morate umnjeti stotinu puta;sobom ne ^ ete Njega spoznati, ve ^ samo Njegovim o ima

Put do Sebe samo On sam otvara;ljudska mudrost tu nema pristupa.

Znanje o Njemu mje na usnama govornika;znanje neznanje su ovdje bez dobitka.Znanje i neznanje su ovdje istovjetni,

jer to Bi ^ e se ne m ože objasniti nit' opisati.Mišljenja ljudi o Njemu su samo prizvod mašte;

ne^

ete izvu^

i zaklju

ak onoga što oni govore.Bilo to dobro bilo to loše,samo je proizvod pam eti njihove.

Allah je iznad znanja i bilo kakvih dokaza,ni im se ne m ože obuhvatiti veli anstvenost Njegova

Od traga Njegov oga nisu ništa našli;

r;- 1,

;

t,r

GOVOR PTICA'h

0, Ti što si izvan unutar duše,i jesi nisi sve što o Tebi govore

Na dvoru Tvome razum se zbuni, gubi nit vodiljukoja ga trebala usmjeriti ka Tvome putu.

Ja jasno vidim vemir u Tebi,a ipak u ovom svijetu Tebe ne vidim.

Na svem u je Tvoj otisak, ali nigdje ga nema ;ostavio si samo za Se tajnu Svoga p ostojanja

Ma koliko o iju da nebeski svod ima,ne vidi ni atom prašine koji vodi do puta Tvog a.

Ni zemlja tu prašinu mje

mada je, u bolu, njome glavu svoju zasula

Iz ljubavi prema Tebi Sunce je pamet napustilate svake ve eri o zemlju ono g lavu svoju razbija

I M jesec se pusti raspada zbog Tvo je ljubavi;dive ^ ' Ti se on se puni pa po tom svijest izgubi

Mora dignu svoje valove vje no slave ^ i Te,ali halje im se pokvase, a usne od nemo ^ i osušeNa putu do Tebe planine zaostanu u nemo ^ i

zaglibljene poput slam ki sijena u vlaž noj zem ljiZbog ljubavi Tvoje vatra se rasplamsala

i visoko vinula na plamenu Tvojih stopalaBez Tebe vjetar nema n i nogu ni glave;te mjerka zrak k'o na dlanu malo prašine.

Dok je god srce svih voda bilo vodeno,u zaledu ljubavi Tvoje o no je ostalo.

Poput prašine puta i ja kopnim pred vratima Tvojim;

glava mi je zasuta pepelom, tijelo u prašini.

j

W r d

- 7 = {

( 25>



. 3 7 P

GOVOR PTICA

do Njega nema drugog puta osim PredanostiSvaki ovjek, htio — ne htio, nema druge mogu ^ nosti,svako Uzvišenog Gospodara na kraju mora priznati

Bi ^ a stvorena od atoma oba svijeta

nisu drugo do tvoja nagadanja.Sve što ti znaš bez Njega

proizišlo je samo tvojih maštarija.Rije i su nesavršene i ne mogu dose ^ i Njegove visine;

pa kako onda duša jadna do Njega da se vine?

Razum ne može ni razmišljati o Njegovome zatu,duša je tu neutješna, srce okupano svojom krvlju.

0, ti koji cijeniš istinu, u ovom ne traži nikakvu pored bu;bi ^ e Njegovo, kome ravnog nije, opovrgava to potpuno?

Slava Njegova pokorila je i razum dušu,

oboje su izgubljeni u teškom zaprepaš ^ enjuPa ni vjerovjesnici poslanici nisu Ga mogli razumjeti

te su glava pognu tih u prašinu, ponizno govorili:"Nismo Te spoznali onako kako Ti dolikuje,

nismo Te spoznali Onakvim kakav jesi "

I ko sam ja, na kraju krajeva,da laskam sebi da poznajem Njega?

Miloš^ u Njegovom spoznaju ga oni koji to ne traže,

budu^

i da samo On postoji, ljubav se samo Njemu daje.More kipi neprestano Njega slave ^ i

ali ti to ne razum iješ te boraviš u stalnoj neizvjesno sti.Onaj koji u ovom m oru ne uspije prona ^ i suštinu

svoje bi ^ e gubi i nalazi samo prazninu.Ne govori ništa o tom Bi ^ u ako se samo ne pokaže;

mada je On iznad svih znakova, o Njemu ne postoji

h

` 7 9 -

GOVOR PTICA

objašnjenje.Niko ga ne poznaje, niti je iko trag Njegov našao,stoga iš ezni pred Njime, u tome je sav ršenstvo.Izgubi se u Njemu da u tu tajnu pronikao;

sve ostalo je mag la, isprazno i suvišno.Od dvojnosti bjež udi u jedinstvo,

imaj jedno srce, jednu kiblu, Lice jedno

0, neuki sine Bož anskog halife na zem lji, prvog ovjeka,nastoj da stekneš duhovno znanje svoga oca

Sva bi ^ a koja Gospodar stvori iz ni egaiz zahvalnosti su Mu na sedždu padati morala

Kada On, Veli anstveni, stvori Adema,ispred njega ukloni zastor od hiljadu velova

Re e: "O, Ademe, budi more dobroteSva stvorenja Mi sedždu ine, neka je sad tebi u ine "

Onaj koji to ne htjede u initi od meleka bi unižen u šejtana;tada bi proklet i btjahu mu uskra^ ene tajne znanja.

L ice njegovo pocrni te on re e Uzvišenom Gospodaru:"Ne napuštaj me, o, Ti koji posjeduješ svu slobodu "

Re e On: "Prokletni e, znaj da je Adem moj poslanik igospodar prirode,

danas padaj pred njim ni

ice, a sutra dobru njegovomnadaj se "

Kada ruh bi spojen sa tijelom, on dio svega i tad ostade;dio postade, a cjelina ostade, tako divno udo još niko ne

vidjeMi ne znamo, nit' razumtjemo ni dio naše duše;

,

< 2 7



G O V O R P T I C A

tih Vrata?

Kad ni nebesa ne poznaju tajnu, zastorom skrivenu,zar ona može biti otkrivena jednom slabašnom stvorenju?

Svijet o ajan i zbunjen nema drugog puta do udenja,jer to je stvar bez sredine, bez po etka kraja.

Mi smo samo kao figure na zidu naslikane,i sve što možemo je da iz o aja sebi grizemo ruke

Sjeti se onih koji su prije nas hodili Stazama D uha,nadoše išta drugo do nemo ^ i i udenja?

Gle šta se dogodilo Ademu i koliko je godina proveou tugovanju

Razmišljaj o Nuhu i koliko je morao propatiti odnepravednih ruku

A šta je sa Ibrahimom koji je bio pun ljubavi premaGospodaru?

Izložen je bio mukama i potom ba en u vatruSjeti se Isma ila koji trebaše biti žrtvovan na putu Bo ž anske

ljubavi,sjeti se Jakuba koji liju ^ i suze za sinom oslijepi

Sjeti se Jusufa koji nije bio zaboravljen ni u mo ^ ini u ropstvu,

postojan ostade i u tamnici i u bunaru

Potom se prisjeti, na zemlju prostrtog strpljivog Ejuba ;trebao je postati hrana vukovima i crvima

Sjeti se Junusa koji zaluta od Pravoga pu ta;u riblju utrobu pade sa svijetlog Mjeseca

Prati Musaa od njegovog rodenja, u bešici drvenoj;sanduk mu bijaše bešika, a staratelj Faraon

Sjeti se Davuda koji je sebi pancir ispleo;

GOVOR PTICA

o tome nem a bolje rtje i od tišine.Mnogi poznaju površinu mora, al' mu ne znaju dubine;

ovaj svijet je samo hamajlija pokrivena Njime.Blago ^ ete prona^ i kad hamajlije nestane,

duša ^ e se otkriti kada se tijelo smiri prevazide.

Ali duša tvoja je tek nova hamajlija, nova tajna dubljesuštine;

zato slijedi put na koji ^ u ti ukazati, al' ne pitaj

za objašnjenje. P‹

Za ovu bolest lijeka ne traži, mnogi nestaše u tome morubez dna,

mnogi zalutaše u njegovim dubinama, ne osta od njihspomena.

U tom širokom moru ovaj svijet je samo atom, a atom svijet

jedan,niko ne zna šta je tu vrjedmje, dragulj kami ak obi an.

Stavili smo na kocku život, razum, dušu vjeru

ne bismo shvatili bit jednom atomu.

Stoga, vrsto zaveži usne svoje, ne traž unjaluk n

Božansko prijestolje;pitaj koga ho ^ eš, al' niko ne poznaje bit jedne estice

Nebesa su samo izvrnuta kupola bez istinske postojanosti;

ona u isto vrijeme miruju i mogu se kretatiLahko se izgubiti u razmišljanju o toj mistenji;to je zastor preko zastora, tajna u tajni

I šta je za takvu jednu Tajnu plavi svod nebesa,kojima se glava okre ê i neprestano gube stopala?

Možeš proniknuti šta je iza toga zastora,o, što godinama, bez glave i tijela, bespomo ^ no kružiš oko

(29>



GOVOR PTICA

pogled je njegov, plamenim uzdasima srca, gvožde poputvoska topio

Sjeti se Sulejmana iji prsten jedan džin ukradeSjeti se Zekerijaha u naru ju ljubavi BožanskeZanijet tom ljubavlju on rije i ne izgovori

dok su mu glavu od tijela rastavljaliA šta je tek sa Jahjom prezrenim od ljudi,

iju su glavu na tacni nosili?Razmišljaj u udu o I sau , sjeti se

kako od ruku jehudija on spašen bijašeI najposlije, sjeti se koliko je propatio Muham mad , najve ^ i

od poslanika,od nepravednih ruku mušrika

Pa zar smatraš da je lahko dose ' znanje o suštini? f - '

To ništa manje nije nego umnjeti za sve stvariI šta još re^ i kad više nema šta da se kaž e,

nijedne ruže na grmu ne ostade?

0, mudrosti Nisi više od balava djeteta;pamet, ak onih starih lahko na putu zaluta

A kako ^ u onda ja do^ i do suštine?A ako i stignem, ho ^ u pro ^ i kroz vrata Istine?

0, Uzvišeni Stvoritelju, dušu moju ožvjernici nevjernici su svejedno og rezli u krvi

Glava moja se okreê poput plavih nebesa;ja nisam bez nade, ali nemam više strpljenja

0 ahbabi moji

Želio bih dan i no ^ rije i ove ponavljati.Tako da ežnju za Istinom ne izgubite,

I vje no u potrazi za Njime ž ivite

- = - GOVOR P TIC A

P O G L A V L J E I

Okupljanje ptica

Obra^ anje pupavcu

Dobro nam došao, pupav

e dragi Ti voda nam budi,uli smo da ti kralj Sulejman službu ponudiI da poruke nosio tajne sa njegovih svijethh dvora

u daleke dvore draž esne Šebe, preko gora moraOn jezik znaše, a ti srce njegovo;

pod njegovim skutom si mudrost izu ioŠejtana u lancima držiš u tamnici crnoj;zbog toga si i sultansku krunu doku io

Obra^ anje zebi

I ti nam dobro došla, zebo Pa, hajde nam zapjevaj

Oživi nam mrtva srca, uvedi nas u taj raj

Zar ne vidje i ti, poput Muse, plamen što za nebom žudi?Put Sinajske gore, ptico, i svoja krila pustiKao i on, ne dozvo li da te š epa zlobna ruka.

Ka najvišem cilju stremi, oslobodi se svih muka

(30)



OVOR PTICA

Tu ^ eš prozrijet mudrost tajnu, mnoge tajne rije i;

okom bez o ka, uhom bez u ha, kreni ka najvišoj sre ^ i

Obra^ anje papigi

Dobro do šla i ti, papigo, sa visokih gran a u raju,pera su tvoja udne ljepote, u udnome sjaju

Od žive je v atre ogrlica tvoja, od žestokog plamena;ni tvoj rajski ogrta spasti te ne može od tog udnog

znamenaJer biseri njeni u Džehenne m vode Eh, kad bi mogla ute ^ i

i kao Ibrahim kandže Nimruda izbje ^ iNi vatra u vatri ne^ e te pe ^ i odrubiš li glavu Nimrudu;

tad straha^ e nestati, sjaj lažnih bisera prestati;

hrka pravog znanja dat^

e ti slobodu

Obra anje jarebici

Dobro došla i ti, jarebice Gordost svoju ti prosipaš,no mudrost tajnu, sa najviših gora, ti ne poimaš

Nebom kud letiš nek radost odzvanja;sretna poleti ka tajnama znanja

Krilima poravnaj planinu gordoga jata,

iz te ruine rodit ^ e se kamila od zlata

Iz kopita njenih poto

i^ ^ e pote^

iod meda i mlijeka, sve ve ^ i i ve ^ i

Zajaši tu devu, i na kraju togputa

Salih ^ e te sviti ispod svoga skuta

..,

`

OVOR PTICA

Obra^ anje sokolu

Dobro nam došao, kraljevski sokole Reci, do kadatvoja duša ^ e plaha u hiru slobode da strada?

L jubav te zove. Svog magarca sveži,

pokori se Rabbu, a od mazg e bježiPametovanje odbaci, ljubavi se predaj,u jednoj zerri aška svu vje nost sagledaj

Razbij hrabro okove svoga n ižeg bi ^ a,pronadi mir u tamnoj pe^ ini jedinstva

O, kako je lijepo u tom miru boraviti,naš Poslanik tu ^ e ti se pridružiti

o•

ti

, ,

Obra^ anje prepelici

Dobro nam došla i ti, prepelice Hvaljena budi jer si ulazov ljubavi Božanske iz nebeskih ula

L jubav je zapjevala i u tvojoj duši;samo ljubav nefsa može da uguši

Nefs je vir u kojem životi naši tonu;izbjegni propast sada kad poznaješ tajnu

Kao što je Isa svog m agarca jahao,zajaši ga i ti pa makar i njakao

Nek' lukavi nefs tegli i nek se pokori,

dušu svoju o

isti, nefsa svogsagoriNek ti Isaovo isto srce bude uzor, dika;odagnaj zlog nefsa ispred svog vidikaNem a ti druge, nefsa moraš sagoriti,pa ^ e se onda vrata ne beska otvoriti

•

^

(32) 3 3 >



GOVOR PTICA GOVOR PTICA, s :

-9

Obra^ anje slavuju

Pozdrav i tebi, slavuju dragi Ho ^ eš nam pjesmu datio bolima ljubavi od kojih ašik pati?

Pusti uzdah kao Davud u srcu ruž i njaka;

zbog tog bola ljudska srca ostaju bez dahaPjevaj kao Davud, pjesmom nas osnaži ,put pokaži 0, rastjeraj sve zamke i laži

Nefs je udna hrka satkana od elika;snagom svo ga aška u vosak pretvori ga

Aškom slavnog Davuda taj elik rastvori,nefs svoj pokori, u ašku sav sagori

Obra^ anje paunu

Pozdrav i tebi, paune, u Dže nnetu što bješedok te glatke otrovnice iz njega ne oteše

Zavedoše te na put prokletog šejtana,izbaciše te iz Dž enneta toga kobnog dana

Crnom tm inom zacrniše nezrelo ti srce,a u tvojoj cvijetnoj baš i pocrni i sunce.

Sve dok ne uspiješ crnu guju satrati,tajni naših posve ^ enik zar ti možeš biti?Zbaci vraga sa sebe taj mamac kleti

Adem^

e te u D žennetu opet zavoljeti

Obra^ anje fazanu

Dobro nam došao i ti, fazanu, što gledaš gore;ti u izvor srca gledaj uronjen u more

Avaj Ti si zarobljen u prljavom bunaru,

Obra^ anje golubu

Dobro nam došao, golube, što radosno žudišu visine da se vineš, al' se iz sna budiš

Srca tugom ojadenog koje o Junusu pita,zarobljenom kao i ti u trbuhu kita

Nefs tvoj te progutao za li ni užitak;dokle ti piti taj gorki napitak?

Zar mu ne ^ eš odrubiti tu lukavu glavu,putem lune poletjeti nebeskom beskraju?

lzbjegni to udovište i jaran postani,sa Junusom samim u moru vje nosti.

Obra^ anje g rlici

Dobro došla, grlice, što gugu^ eš plaho,dok sa neba ne prospu ti bisere blago.

Avaj, kako si samo ti nezahvalna,

a niska odanost oko vrata ti vezanaTi radosna živiš u raju nemara,u moru samoljublja bez pravog dara

Kada ^ eš se, jadna, sebi luka pro ^ ii istinskim putem svome Rabbu po ^ i?Po tom putu znanja sam Hidr brodi;

ka izvoru vje nosti on ^ e da te vodi.

Džehennem se zaljubio u tu tamnu baru

Poput Jusufa izbavi se iz mra nog bunara;u Egiptu ekat ^ e te prijestolje i slava.

Jal' eš zarad prljavog bunara vje nost prokockati,jal' zajedno s Jusufom u Egiptu carevati?

T9-

Z O . , t• • •

( 3 4 - > < 3 5 >



GOV OR P T I C A

Obraânje jastrebu

Dobro do šao, jastrebe, visinam a što vladaš,no sa ^ ukom ti pognutim potom nisko padašZar ne znadeš da u bol krv moraš potonuti

ako želiš Rabbu svome d obar sluga biti?Sta si ti do truhlo tijelo, komad mesine,mrež om m utnog dunjaluka odvojen od istine?Ma prodi se svijeta ovog i onog poslije njega,

zbaci svoju kukuljicu, slobodan od svegaKad se prode š oba svijeta, tek ^ eš onda znati,

šta ti ruka Zulkarnejna tada može dati

Obra^ anje zlatnoj zebi

Dobro došla, zlatna zebo, neka tvoja vatrabude znamen žudnje silne, unutarnjeg rata

Ma šta bude, neka bude, gori u tom plamu,svoje o i, dušu sklopi za zemaljsku tamu

I dok goriš osje ^ aš taj pakao ljuti,ljubav ^ e zbog tog svoju Mašuk da uputiKad ti tajne On otkrije, pro ^ i ^ e te muke,

da ož ivot predaj u Njegove ruke.I na kraju, bit ^ eš potpun, savršenstvo znati;

tebe više ne^

e biti, Allah^

e ostati

• •

G O V O R P T I C A

P O G L A V L J E I I

Pupavac otvara skup govorom o Simurgu

Sve ptice svijeta na raspravu stigoše;bez vladara reda nema, one zaklju iše.

Svim narodima svijeta pravi vladar treba;

kako da pti 'je carstvo svog vladara nema?Samo uz istinskog vladara pravde može biti;

za vladarom neumorno moramo hititi.

Odmah se posvadaše na samome startu;

pupavac se isturi da smiri debatu.

Na grudima mu blistaju znaci duhovnoga puta,

a na glavi sija od istine kruna.Odvažan, pravedan mudar, on im re e:

aMoje pozvanje odvajkada te e

Ja nebeske i zemaljske uvam tajne;kao dokaz pogledajte ove znake trajneNa kljunu je mome Bismilla ispisana

Boli moje, patnju srca moga niko ne znani s kakvom bolnom žudnjom tragam za R abbom;

u pustinji dunjaluka ja vapim za vodom.



GOVOR PTICA G O V O R P T I C A

Sa mudrim Sulejmanom ja sam ahbab bio,

nešto sam od m udrosti njegove zadobio.Za one koji ga napu stiše on pitao mje,

no kad ja odoh, ežnju za mnom n zje mogao da skrije.Zabrinuto, tražio je da se odmah vratim,

po ast mi je ukazao, pri u da vam skratim.Pisma sam mu ja nosio i tamo `vamo,

tajne koje on znaše i ja sam znao.Poslanik me je volio, Gospodar m i vjerovao;

nema ptice koju je Allah tako po astioPutovao sam godinama preko mnogjh gora,

pustinjama, poljanama, preko mnogih mora.L I vrtjeme potopa ja zemlju obletih,

nigdje suhe zemlje ne bi dok opet n e sletih.

Sa mudrim sam Sulejmanom mnogo putovao;cijeli dunjaluk sa njim ja sam p rošao.

Ja poznajem vladara, al' sam ne mogu putovati;

tež inu puta sam ne mogu tzdurati.Pridruž ite se, jer zajedno možemo uspjeti,i na kraju puta ^ e nas vladar ltjepo ugostiti.

Koliko još dugo ^ ete živjeti u laži?Tiramju nefsa odbacite sve njegove draž

Jer ko nefsa po kori, dunjaluk nadilazi,

i u žaru ljubavi Rabbu svome prilazi.Budi mu dar, ne oklijevaj, dušu oslobodi,nek te snaga aška ovim putem vodi

Mi vladara imamo iza kafskih planina

Simurg tam o živi iznad svih visinaNo, on je uv ijek bio i jeste tako blizu nam a,

a mi od uzvišenosti Njegove daleko, u tom e je drama.

Na hiljade je stotina zastora tame i svjetlosti

zbog kojih naš smrtni vid Gospodara ne vidi.I niko u dva svzjeta Njegov tron ne dijeli;

Simurg je jedan, nepodjeljiv, cijeli.On vlada u nenarušenoj, vje noj neve zanosti,

okupan svjetloku svoje uzv išenosti.Ni razum, ni pamet ne razumzje, ne shvata,

tajnu Njegovog beskrajnoga zataKoliko ih samo danono ^ no luta

dok mole za sabur pravo znanje puta,

za put istinski koji vodi Njemu,van razuma, bezimeni, van svega u svemu

Tu pamet i duša gube tajne niti;misteriju Njegovu teško je otkriti.

Savršenstvo Njegovo još niko ne shvati;samo odabrani mogu lice Mu ugledati.

Sva stvorenja teže da nadu put do Njegano zamke su mnogobrojne beskraj je stega.

S maštom se ne mož e do ^ i našem Rabbu;ribu vagat' mož eš, al' Mjesec ne ide n a vagu.

I koliko se sam o glava kotrljalo u m aglikao polo loptica po zelenoj travi

I koliko ih samo pla e, traga naslijepo;

beskraj bolnih uzdaha diž e se u neboPut taj mje kratak, to je samo varka,valja przje^ i pusta mora do Njegovog zamka .

I promisli dobro da imaš to zdravlje,

jer put može prije ^ i samo srce lavlje.To more je dubo ko, na put ne kre ^ ite bez daha,

u poletu on je radost, potom pun gorkih uzdaha.

39>



GOVOR PTICA

Ako žudite za ovim putem, pro i te se svoje duše

razum predajte vrhuncu kud aška vjetar puše.

Ma pro ite se sebe i svoga sjajnog skuta;

fukara ste pusta u prašini puta

Operite ruke od svoga života;

postanite pravi salik rabbanijskog puta

Na tom putu dušu svoju ašku ustupite;

ljubav svoga Gospodara životom svojim kupite

Po etak pri e o Simurgu

Nekad davno u Kini, jedne tamne no i

Simurg je odlu io smrtnicima do i.

On pusti jedno pero da na zemlju sleti

i pri

a o Njemu cijeli svijet obleti.I širom svijeta svako ponaosob shvati

da je Simurg u skladu sa njegovom pameti.

I tako diljem svijeta svi jedno vjerovaše

da je istina ono što iza e iz njihove mašte.

U Kini se to pero još može vidjeti, izreku ste uli:

"Za znanjem tragajte, pa makar i u Kini."

A da to pero na zemlju nije palo,

o Gospodaru se našem ništa ne bi znalo

To pero znak je Njegov tajni

u svakom ljudskom srcu dio te tajne živi.

No rije i su slabe, nemo ne i kratke

da opišu i obuhvate te nebeske tajne.

Tim putem tajni ako želiš i i

hrabro kreni, brate, šta više ti re i?

Govor mudrogpupavca kad doê do kraja,

..›.1•5r .â^^

OVOR PTICA

iz kljunova pti ijih podiže se graja.

Sve hvališe veli anstvenost vladara dalekoga

u nestrpljenju da polete do njegovih dvora.

Sve e rado svoga nefsa napustiti,

s ostalima se do same vje nosti zaputiti.

No kad malo razmisliše o dužini puta,

sakriše se svome nefsu ispod skuta.

I tad svaka po e izgovor da traži

kako put da izbjegne, na kom nema laž i.

{ 4 0 } < 4 1 >

• :



GOVOR PTICA GOVOR PTICA

1 niko ne poznaje bezdan boli mojedo li jedno bi e , ârna ruža to je

LI ljubavi gorim da ne mogu na isebe u tom halu, šta me bolje može sna i?

Ljubav za ružom m eni je dovoljna,potraga za ružom jedina istina.

Slavuji nisu bi a te snage i dinada pronau put do S imurgovih visina.

Moja ljubav je ovdje, taj put me ne vu êodijelit' me ništa ne e od voljene ruže

Zbog mene ona pupa, bez nje nema sre e;ništa na svijetu od ruže n ije ve e .

Pupoljci njeni cvatu u o îma mojim;kad s njom no ne podjelim, k'o da ne postojim "

„L,

POGLAV LJE III

Izgovor slavuja

Slavuj prvi dade se u govor,put ljubavne žecŽi njegov je izgovor.

Tu odjednom nasta tišina i muk,on o tajnama aška zbori, ûjte aška zvuk:

"Sve tajne ljubavi meni su znane,sve vrline aška, njegove mahane.

Moja pjesma miluje tminu tamne no i,

za draganom êznem, o, da li e d o i?Note moje sjetne za voljenom žude,poput naja tužnog od ljubavi lude.

Kad ašk u srcu gori, note moje zboretonovima pla^nim dok uzdiše more.Pametgubi onaj ko tu pjesmu ûje,

tu sva mudrost svijeta Medžnunu robuje.Zbog ruže ja patim, samo njoj robujem,od ruže ne odlazim jer zbog n je ludujem.

Kada b ih se ja od ruže odvojio,srce bi mi presvislo, glas bih izgub io.

Odgovor pupavca

`Dragi moj slavuju,"pupavac mu re ê ,

"ljubav ta je varljiva, brzo proe ve êrMi nemamo ništa od tih lažnih vila,

tu varku napusti i pripremi krila.

Na put pravi poleti, ruža trnje ima,

ljepota joj brzo vehne, to je jasno svimaPrava ljubav nadilazi tu praznu ljepotu

Tvoja ljubav donijet e ti poraz i sramotu.Zar vrijedi no i besane u boli provoditi?

Ti se ruže puste moraš osloboditi.S prolje a se ruža ne smiješi zbog tebe,ve ti se podsmjehuje prije neg' uvehne."

•

^ ^C ^ : ^ ^ , _ t t ` 3

{42}

{43>



GOVOR PTICA

Pri a o dervišu i princezi

Bio neki sultan, imaše k er sjajnu,ko god je ugleda, zaljubi se u nju

Kao no bez zvijezda njena crna kosa

do zemlje padaše, mirisna od mošusaari njenih suznih, snenih okanica

budile su ljubav bez broj tužnih lica.Rije ^ i joj bijahu slatke, od še era sla ,

tako slatke usne još niko ne nade.I sjajni rubini odmah se postidesjaj usnica njenih kada oni vide.

Kad je voljom sudbe neki derviš spazi,kora suha hljeba iz usta mu pade, on se prenerazi

Nasmija se lijepa djeva na njegove jade,nemir mu u dušu spusti, srce mu ukrade.U mrežu o krutne ljubavi derviš se upecao,

sedam punih godina od tada je jecao.Sa psima u prašini, sav u svome jadu,êkaše da o ^ i njene za njega saznadu.

Pred kapijom njenom tužni derviš vehne,on dojadi ûvarima te u klete žene.

Odluîše, jednog dana, da usmrte tu ludu staru,

no princeza za to doznade i sažali se na fukaru.

"O, proklet bio," reê mu princeza,"žar k i sultana i fukara mogu biti veza?

Ti pred kapijom mojom ne smiješ više biti,bjež' odavde daleko, kane te ubiti "

"1VIoj je život vjetar," re ê tužni derviš,"od dana ka d te vidjeh da od mene bježiš

GOVOR PTIC

Ljepota tvoja otrovna je i pogubna za me,ja se krvnika ne bojim ni njegove kame.Na hiljade drugih tvom se licu klanja;

ne mogu te napustit, rob sam toga stanja

I budu i da mi je skoro umrijeti,dužna si mi jednu stvar rasvijetliti.

Zašto se ti nasmija onog davnog dana

kada te ja ugledah, to je za me tajna?"

"O, fukaro luda," reê mu princeza,aja se tebi nasmijah iz svog sa ž aljenja.Nezrelost tvoja moj podsmijeh izazva."

To reê princeza, pa nesta ko magla.



OVOR PTIC

Odgovor pupavca

"O, bijedni robe," pupavac mu re e

"od cilja tvoga ima nešto pre e

Zar vjeruješ da bi e tvoje nema svrhu drugu,

da robovanje vodi i prisnome drugu?Dobro promisli za šta se pripremaš;

ogrta^ tvoj lijep je, al' pameti nemaš.

Želje svoje ti odbaci, a ljubav osnaži,

u ljubavnom žaru ti Voljenog traž i "

Pri a o Hidru

Pri a se da je Hidr tražio ahbaba,

ije je srce samo kucalo za Rabba.

No taj ašikga odbi i on Hidru re e:

"Rijeka mog života drugom moru te e .

Vode vje^nogživota samo su tvoje,

odnosit' moraš vje ^no postojanje svoje.

Ti moraš živjeti, a ja moram mrijeti;

cilj tvoj je život vje^ni, a meni smrt prijeti. I stoga se ja za smrt danono no spremam;

da tebi ahbab budem, ja vremena nemam.

Ti si samo jedna zamka na mom putu,

ja letjeti moram ka Rabbovom skutu:'

46J

OVOR PTICA

Izgovor papagaja

Ljupki papagaj potom progovori;u zelenoj halji, kao še er slatko zbori.

Oko vrata mu je lanac od suhoga zlata,ni soko nema tih sjajnih dukata.

Sva ljepota zelenila na ovoj planetisamo od raz perd je kojima on leti.

Zvuk njegovih rije ^ i veliku slast ima,ko najslai še er koji prija svima:

"Ll krletku me zatvoriše ljudi bez srca,a ja slobodan ho u da letim put sunca.

O, da mi se samo slobode do êpati,ja bih pronašao izvor besmrtnosti.

Sam Hidr ûva taj izvor vje^

nosti,u zelenim haljama, ja i on sm o isti.Samo se u tom izvoru besmrtnostimože jedna žedna duša napojiti.

Ja sada nemam drugih želja pored ove,ne želim tražiti vladara što Simurg se zove."

POGLAVLJE IV

47>



OVOR PTIC

Ja Džennetu svome želim opet da se vratim;

što vladara tog da tražim kad za rajem patim?"

Odgovor pupavca

Nato, pupavac mu reê: "Ti bogme zaluta,misli tvoje skrenuše te sa pravoga puta

Zar da Džennet bude mjesto bolje

od vladara koji stvori sve iz dobre volje?

Naš pravi dom je vje nost, daleko iznad raja;

istina kojoj žudimo je u moru beskraja

ll kome je tvoj Džennet samo kaplja vode,

to more ti pripada, nek te tamo vode.

Zar eš biti o aran snovima od rose

kada tajne sunca mogu da te nose?obuješ prašini zarobljenoj u snopu sunca,

sve prolazno odbaci, nek te vodi samo istina

Zar ti ne znaš da je duša pre a nego tijelo,da za Rabba mrijeti moraš, dat' mu srce cijelo?"

Pri a o Ademu, a.s.

Neki murid šejha jednom zapita:

«Što Adema istjeraše iz nebeskog raja

i odijeliše ga od rajskog beskraja?»`P oûj ovu istinu " šejh mu tada re e .

"Kada se Adem u Džennetu probudi,

ovaj glas istine njega tad uzbudi:

" ovjek ija pamet i vi enje su kratki

miloš u Rahmana morat e da pati.

Jer samo tad e lice Rabbu okrenuti,

( 48>

OVOR PTICA

Izgovor pauna

Potom, pojavi se pa un u blještavom svjetlu,sujetan i nakinuren, u raznobojnom perjuKao kakva mlada ponosno i samosvjesno,

zvjerao je brzim okom i lijevo i desno.Prodorni krik pusti te progovori:

"Slikar ovog svijeta lijepog mene stvori.No, na blago m oje ne budite horni,

nit' na mene, dragi, bud'te ljubomorni.Nekad davno ja bijah stanovnik Dženneta,

no zmije otrovnice ja postadoh meta.Prevari me prokletnica, na put laži otjera,

i tako me sudba kleta iz Dženneta protjera

Sada samo gajim nadu da e d o i taj dan,da u opet put ka raju na i, sretan, radostan.

LIz pomo pravog voe želim na i Džennet,za vladara ja vam ne znam, to je za me teret.

Moje unutarnje oko samo Džennetgleda,on se iz mogsrca otrgnuti ne da.

POGLAVLJE V



GOVOR PTICA

POGLAVLJE VI

Izgovor patka

Patak se izgega iz potoka, pa zbo ri:"Sa ovim se niko od vas ne može da spori:

u oba ova svijeta, istina je živa,naj iš a sam ptica što leti i pliva.Na vodi svoju sedžadu ja sterem,

od svih ne ^ isto a ja se stalno perem.Tu zbilja nema ni najman je dvojbe,teško ete na i îsto u poput moje.

Pustinjak ja sam mecrpticama svijeta,

^ iste duše i perja, pravi sam asketa.Ja u vodi živim, putovat' ne mogu,

ja volim vodu, za put nemam nogu.

Tihe vode peru nemir ovogsvijeta;da napustim potok, ja nemam srkleta.

Za mene je svetinja voda bistra, gusta;šta e meni suha zemlja i pustinja pusta?

Od vode se ne ide, od nje nema bijega,u vodi je život, izvorište svega .

•

p1..

.. .P ...

GOVOR PTICA

patnja e njega ka Ra bbu pokrenuti "Ašik svoju dušu i životnu zbilju

^vrsto usmjerava ka jednom e cilju.Džennetske evlije u ê nas odvajkada;

Rabbu eš do i kad se srce aškom raspada

<51)



GOVOR PTICA

Za mene je îsta voda najbolje mjesto;ja vam mnogo baš ne hajem za vladarev prijesto:'

Odgovor pupavca

No hitri i bistri pupavac mu re^

e:`ZI prolaznim snovima taj tvoj potok te ê

Jedan val života ih potopi bez traga,i tako ti osta bez vodenog blaga.

I da li si ti zbilja îst kao što kažeš?LI neznanju svome ti nas samo lažeš.

Neki medžnun opisa prirodu dva svijeta,o kapi vode zbori, a vje ^nost mu je meta:

`Svijet nevidljivi i onaj koji se o îtujepoput kapi vode koja i jest i nije.

Kapljica je stvorena na poêtku svijeta,a na njenoj površini hiljade sureta.Pa da su ti oblici od êlika stvoreni,potonuli bi brzo, kao sjena nestali.

A i êlik ^vrsti nije drugo do li kaplja vode,koja nestaje ko'snovi kad u beskraj ode: "

52)

OVOR PTICA

POGLAVLJE VII

Izgovorjarebice

Potom progovori napirlitana jarebica;

od bisera je sjajnih sazdana ta ptica.

Ima jarki kljun i tamnocrveno perje,

dok joj o ^ i male tvrdoglavo sjaje.Sva crvena od bijesa i srdžbe ona zb ori:

`Meni su dragi samo sjajni biseriJa njihov sjaj tražim u ruinama starim,

oni mi srce griju savjetima pravim.Koji me tješe u teškim danima ,

kada sam puna sumnji i dubokog nemira

Ma pu stite me s mirom, ja se zavest' ne dam,ja dragulje želim, ja bisere trebam

Moje je srce samo za njih vezano,toj planini sjajnoj ono je predano.

Tražit' nešto drugo do li sjajnog blaga,pusta je želja samo bezumniku draga.

Zar vrjednije nešto ima od drag og kamenja,put do Simurgovog arša je težak i pun bremen a

53)



OVOR PTIC

sve što tražim je da pletem košare od pru a

No, da se vratim Sulejmanu i pe âtu njegovom;mada mu silnu mo donese, pravedan bijaše on

Ali pošto je dragulj na ruci nosio,

na duhovnom putu on je zaostao.U Džennet dozvoliše pristup svim pejgamberima

pet stotina godina prije Sulejmana

Kad je pohvaljeni Sulejman tu cijenu morao da plati,zbog tih pustih dragulja koliku eš ti cijenu platiti?

Otresi se te pohlepe i kreni put neb a,Simurg je jedini dragulj koji tebi treba

r°±

^ ^ .

OVOR PTICA

Ja se od blaga ne mogu odvojiti,niti noge svoje iz mulja osloboditi.

Sve što trebam ovdje je. Ja letjet' ne želim;život blagu dajem srcem svojim cijelim "

Odgovor pupavca

"Ti si sva od boje blaga," pupavac joj re^ e ,

`Zjubav pusta za biserima u venam a ti te êIpak, ti si poput tvoga izgovora sakata,

kljuna obojenog krvlju, u pameti krakataA taj tvrdi kamen od kojegse ne daš rastati,

otvrdnu ti srce i dušu osakati.Bez boje taj dragulj nije drugo do li kamen,

za mudre i vlat trave ima bolji plamen:'

Sulejmanov prsten

Na svijetu ne b ijaše vrjednijeg draguljaod dragulja na ruci slavnog Sulejmana.

To je bio kamen malehne težine,no na njemu bijaše peât mo i i siline.

Na koljena je cijeli dunjaluk oborio;sve živo u svoje roblje pretvorio.

No, kad je Sulejman shvatio prirodu vlasti,on ne htjede pod uticaj tog dragulja pasti.Zavjet je dao da niko poslije njega

mo takvu imat' ne e, robu mo ne treba.O, Allahu dragi, mo nike takve ne na ^ ini više,

jer ta mo i slava svu samilost briše.No, njih da kudim nije moja zada a;

54) 55>



;y


Odgovor pupavca

O, ubogi robe, svoga smiješnogponosa,samovažno st ti se zavukla ispod krivog nosa

O ti što se hvališ sa prolaznom sjenom,

poput paš^

eta ti si zadeveranog koskomA kada opakog Husreva na vlast postavi,golemu nevolju ti mnogima time na vrat natovari

A šta je vlast ve prolazna igra zbog koje se pada;a na Sudnjem se danu zbog nje âk i teško strada

POGLAVLJE VIII

Izgovor Hume

Huma îja sjenka slavu i vlast donos ibijaše slijede a ptica koja se oglasi.

Za sultane je dobar znak ta lutalica

i zato ga prozvaše Humajun-sretna ptica."O, ptice kopna i mora' on povika,ja nisam ptica vaših niskih vidika

Na sultanskim krilima ja letim visoko;pseto želja sam pokorio, bistro mi je okoVeliki vladari poput Džamšida i Feridunane bi to postali da ih ne dotaê moja sjenaStrijela niskih prohtjeva mene ne poga a,

prevazišao sam želje, let mi dušu oslobaa

I ko može na mene sa visinegledatikad samo sjena moja može vladaru krunu predati?

I kada je svijet cijeli okupan mojom veli înomi kada ja nadilazim sve letom i visinom?

I sami car Husrev u moju odbranu e stati,šta taj hudi Simurg meni može dati?"

Mahmud i derviš

Neki derviš bijaše iskusan na duhovnom putu,on usni sultan - Mahmuda u ubogom kaputu.

"O, veliki sultane' derviš njemu re^

e ,"kako život na drugom svijetu za tebe sad te ê?"

"Od kada preselih," Mahmud odgovori,šlave moje nesta, ovdje niko me ne dvori

I pozdrav tvoj sada moju dušu para,

veliîne nema ni u jednog vladaraZbog neznanja i ponosa svaki vladar strada;

sva uzvišenost i slava samo Rabbu pripada.Zar šaka prašine prijesto da zasluži;

zbog toga sada s tid me ubi, srce mi segušiNe zovi me sultanom ve nesretnikom; vlast vara;

o, da sam bogdo bio prosjak i fukaraIl onaj što drum mete, ma bilo šta drugo,

osim nadmenog vladara, o, moja tugoNo sad o d mene bježi, više nemam ti šta re i,

u Džehennemu m e šejtan êka, ne mogu mu ute i

56} < 5 7 >



GOVOR PTICA = GOVOR PTICA

A da se bogdom zemlja ispod mene otvorilai progutala me prije nego se ona spodob a stvorila

Ll paklu neka izgore krila prokletogHum aja, ^îja je nesretna sjena i na mene pala "

P O G L A V L J E IX

Izgovor jastreba

Potom, pojavi se jastreb na êlu mu biser bijeli;sa sultanima on se druži, sa njim sohbet dijeli.

Njegovo hvalisanje ispuni nebesa;

njemu uvijek dostupna je sultanova kesa."Zbog radosti i sultanovog sohbetluka,

uzdig'o sam se daleko iznad obi ^nog puka.Kukuljica mi je na glavi i ne smijem sve da vidim,

dok na ruci mo nogsultana u rahatu sjedim.

Pun sam dvorske ugladenosti, daleko od svijeta,prijeporima ja sam viân i pravi asketa.Poštovanja imam samo za silnog sultana;zanimanje za Simurga slaba mi je strana.

I zar sam bez pameti da o njemu sanjam;nafaku mi sultan daje, ja se njemu klanjam.Poziv uzvišeni koji imam meni je dovoljan;putem tim da krenem, nisam umobolan

I zar nije bolje biti na ruci sultana

no potucati se pustinjama u vrelini dana?

Moj život je med i mlijeko, na dvoru sam sretan,x 5 4 ^^

e



GOVOR PTIC

Jer meta u koju dobri sultan ciljaše

jabuka na glavi voljenog roba bijaše.

I dok je sultan polovio jabuku, on se tresao u strahu;

blijedilo je njegovo lice u jednome dahu.

Nekakav ôvjek bez pameti ga upita jednog dana:

"Otkuda ti tako žuto lice kad si izabranik sultana?""Da mene pogodi sultan," nesretni rob mu re e

"umjesto jabuke na mojoj glavi, jadne moje sre e

tada bih bio bezvrijedan sultanu,

mrtav ili ozlijecŽen, imao bih mahanu.

No kad sultanova strijela metu pogodi

i jabuka se na glavi mojoj raspolovi,

sve dvorske ulizice hvale sultanovo umije e;

rob je kriv ako ga strijela pogodi, tad bace ga u sme e "

> ;

;

's_e } . . ..: : , \ . . ^. . ^ k . ..Y. . . ... :Y^^

OVOR PTICA

da lovim samo za sultana i na njega ekam:'

Odgovor pupavca

"O, hudi jastrebe," pupavac mu re e

"tebi od dunjaluka nema ništa pre^

e .

Opsjednut ti si spoljašnjim stvarima;

prave sre e nema na sultanskim dvorima.

Zar od Simurga ima ve ega vladara;

nema mo i u sultana, i on je fukara

Svaki e vladar morati da strada

koji zgrabi vlast i misli da on vlada.

Podanik ne smije zbog sultana da ispašta;

pravi sultan je ponizni vjernik koji prašta.

Pa sve da on ponekad ispravno postupi,

krvlju su natopili zemlju sultanski prijestupi

Nek'se ûva onaj koji živi kod sultana,

op e i e se o sultansko srce i bit e pun rana.

Nad njim propast vreba, on je stalna meta;

pametan se sultana kloni i mo i ovoga svijeta

Sultan je poput uzbuktale vatre, kažu oni mudri.

Bjež'te daleko od njegovih dvora, ako niste ludi "

Sultan i njegov rob

Bijaše neki sultan zaljubljen u roba,

u blijedo mu lice i mla ahno doba.

Njemu on haljine najljepše podari,

njega on najve om pažnjom obdari.

No kad sultan odapinjaše strijele put mete,

voljeni rob se tresao od glave do pete.

6o} (6i}

• x :



GOVOR PTICA

Svoju ljubav si dao dubinama koje ne poznaš,

u njima morske ale vladaju, zar ti to ne znaš?

Oluja se nadigne, a onda more smiri,

nikom jasni nisu ti morski maniri.

More stalno kipti, puno je mahana,

voda mu je gorka, a bogme i slanaKoliko li je samo lijepih lada potopila

i posadu njihovu pod sobom poklopila

Ronilac dubine traži, ali smrti ga je strah,

i stoga se cijelim srcem bori da o ûva dah

Od propasti ga malo dijeli — samo lomna slamka;

bezakonje je zakon mora, u tome je zamka.

U njemu je nestati lahko, lahko se utopiti,

neodlu^no srce e valovi lahko poklopiti.

I samo more je u ljubavnoj vatri;u ežnji ono gori i za Rabbom pati.

Tu mir ne eš na i, o, ti ždralu hudi,

znaj da mira nema u srcu morskih grudi

ZbogRabba more živi, za Uzvišenim žudi,

a ti od Njega bježiš, e, moj ždralu ludi "

Derviš i more

Neki derviš jednom zapitao more

zbog eg' mršte se i pla u morske plave bore.I kako to da ono kljuâ uvijek, neprestano,

kad u njemu vatre nema, zna se pouzdano?

"ZI jadu sam i žaljenju," more mu tad re e

`jer meni od Dosta nema ništa pre e

No ja sam zbogsvojih bezbrojnih mahana,

<^ ^ ^ ; ^ ; ^ , . ^ _ : • ^ ` _ ;

62> (63>

= GOVOR PTICA

POGLAVLJE X

Izgovor ždrala

Potom, pojavi se ždral i re e: "Moja tuga,

od pustih obala mora nema boljeg druga

Tužni moj pla^ tamo niko ne ûje,

tuga tu moja u miru tuguje.Za morem ja pla em, imam krila za visine,

no nikad zaroniti ne u u morske dubine.

Za morem ja žudim, za ostalo sam gluh,

no tajne njegove okusit' ne mogu, kljun mi je suh.

I ako i za kap jednu nivo mora opadne,

bijes i ljubomora srce mi spopadne.

Ova ljubav me je op inila, ona nije mala,

za taj put do Simurga ja neimam hala.

Simurgova slava nemaâri za mene;

za morem ja patim, za njim srce vehne."

Odgovor pupavca

No, spretni mu pupavac hitro odgovara:

"Ti za pravu ljubav nemaš nekog dara.

OVOR PTICA GOVOR PTICA



razdvojeno od Njega, Bogzna kol'ko dana.

I zato ja nosim plave halje tuge,

od ljubavne boli ne znam boli druge

Ašk je živa vatra koju niko ne ugasi;

ko od žedi moje slane može da me spasi?

Samo bistri Kevser iz svog îstog stanjana hiljade smrtnika o toj vodi sanja.

Za njeg'su spremni mrijeti i obno i u dan,

al'put ih iscrpljuje i padaju u san."

64}

POGLAVLJE XI

Izgovor sove

Sva u silnom ûdu pojavi se sova;

miševi se razbježaše od njenoga zova.

`Ja me ruinama živim " ona njima re e .

"Gdje god ljudi ima, tu se haram pe e

Smiraj duše nadu samo oni fini,

daleko od ljudi, u pustari, divljini.Me ruinama ja lije im sjetu svoje duše;

mect njima je blago, tu pusti vjetar puše.

Ljubav za tim blagom dovede me u ruine;

me njima pustoš vlada i vje ^nost tišine.

Tu u nadi živim da e kandža moja

nabasat' na dukate kojim nema broja.

Ljubav za Simurgom je samo bajka, pri â;

ja zlato zakopano želim i slavu tog otkri a."

Odgovor pupavca

O, ti, ludo, koja samo tražiš blago,

prolazno zlato je tvome srcu drago

Pa šta i da uspiješ dukate prona i,

sa ûvati ih vje^no, znaj, ti ne eš mo i

6s)

OVOR PTICA

..

•s...-.3 ^ .A -s.. ki^.v.7 . j.^ ^ <_.r..z '

OVOR PTICA



Svoj život eš uludo p otrošiti;na drugi svijet zlato ne eš ponijeti.

Ljubav za zlatom je plitko a, neznanje;neiskusnog može zavarat' to stanje.

Ko zlato voli u idolopoklonstvu se davi;

od vjernika - zaâs

aur i nesretnik pravi.Na Sudnjemu danu skrivenu pohlepu škrca

svako e mo i da mu proîta sa lica.

Škrtac koji se pretvorio u miša

Neki škrtac prije smrti zakopa up zlata,potom sinu na san doe radi tih dukata.

LI suretu miša bijaše sve zbog toga blaga,njuškao je da otkrije lopovima traga.

Miš je o î tog lihvara bijahu pune suza;sin se na to zabezeknu te mu u snu kaza:

"Šta bi s tebe, o ê dragi, k'o da tražiš nešto?""Brinem se za svoje blago," re ê otac vješto.

"Uidje li ti lopova da se ovud'šunja?Dabogda ga zgromila iz nebesa munjaBlago moje sada nema ko da pazi, ûva,

i na drugom svijetu zbog njeg' moje srce kuha.""Zbog êg' ti je takvo lice?" sin ga zapita.

K'o iz sna se miš prenu, odg ovorit' hita:"O, sine dragi, nek' te moj slu âj podu^ i :

Ko god zlato voli ovako e pro i.

Zbog zlata e patiti i na drugom svijetu,vezan za blago, živjet' e u vje ^nome grijehu."

POGLAVLJE XII

Izgovor vrapca

Potom, pojavi se vraba c, tijela slabašnoga,tresao se kao plamen od glave do noga.Re ê: Ìa sam krhak po put sitne dlake,

ja hrabrosti nemam koja krasi jake.Preslaba su krila moja da prelete gorei dosegnu Simurgove udaljene dvore.

Kad ma lehna stanem pred Njegovo lice,zaklonit e mi vidik tijelo drugarice.

Mnogi Njega traže, mnoge hude ptice;ja nisam te sre e da mu vidim lice.

Ja preslab sam igra za tu jaku trku;

kratki dani moji u ludosti teku.

Pogled bi me Njegov u p rah pretvorio,plam oîju Njegovih sasvim sagorio.Zar i Jusuf nije bio skriven u bunaru?I ja u tu potraž it' svoju ljubav staru:'

y:.

66J 67}

OVOR PTICAGOVOR PTICA



"7 mada izgovorio nisi Jusufovo ime,uzdahnu o si i zakletvu prekršio time.

Ono što ti usne uspješe sakriti,srce tvoje otkri, te eš kažnjen biti "

• > .

Odgovor pupavca

Pupavac re e: "Eh, ti vragolasta ptico mala,tvoja skromna žalopojka neslana je šala.

Ako nam je sudba spremila vatru jednog dana,

onda i ti moraš u tu vatru zajedno sa nama.

Za put se pripremi, od puta ne bježi;

ja dvoli^nost mrzim, kljun svoj ti zaveži.Za Jusufa nije doli tuga Jakubova,

gdje si ti u tome, kani se tih snova "

Jakubov san

Kad Jusufa izgubi, Jakub prosu gorke suze;Za voljenim sinom tuga svjetlost mu oka uze.I dan i no na usnama ime Jusufovo njemu bi.

Da g a bijede kutariše, Džebrail ga posjeti.Te mu re ê: `Bolje ti je, zaboravi ime Jusufovo

da tvoje ne bi s poslani ^ke liste bilo izbrisano "I budu i da je ta poruka bila od Allaha,

Jakubove usne odmah zanijemiše od strahaNo, u srcu njegovom taj ašk i dalje gori;svojim srcem Jakub Jusufovo ime zbori.

Jedne no i Jusuf mu na san nasmijan doete Jakub srcem cijelim sina dozivati po e.No sjetivši se Allahovog emra, on zastade,

i tad bolni uzdah otkri sve njegove jade.A kada se starac iz jasnogsna probudi,

Džebrail mu doe i ovo mu poru ^ i:

t68) 69)

..• .

GOVOR PTICA OVOR PTIC



POGLAVLJE XIII

Prigovori ostalih ptica

I druge ptice dobiše priliku više-manjeda pokažu svoje brbljivo neznanje.

Rijeka praznih rijeî, izgovor po izgovor,

tekao je njihov besmisleni govor.Oprosti mi, ^ itaoê, jer ne mogu navestisve te silne izgovore da se put napusti.

Llglavnom, ptice bijahu jogunaste, brzoplete,u svom raz mišljanju plitke, a bogm e i sakate:

"Za nas je nemogu e silnom Simurgu pri i ;

takvom cilju samo prave askete mog u sti iNo, mudri pupavac ih brzo osokoli:

"Vi ste vrijedne puta, Simurg vas sve voli.

No prvo, drage mo je, ispraznite^

aše svoje,nalit emo u njih vino, ljubav - vino to je

Zar ete zbog tih tri âvih stvari

napustiti put nebeski, put svjetlosnih tajni?Zar ete se opiti i od kapi vina

kad nam valja roniti do modrih dubina?

Ovo putovanje za nemarne nije,

• ^ S^t ... 4 _ ^ •

mi istinu tražimo, a ne miris njen:"

Kada ptice govor ovaj za uše,

nezadovoljne, u jedan glas kriknuše:

"7 mada te mi smatramo vodi em našim,

ti se moraš složiti s rije ima ovim:

Mi smo ništa drugo do ptice smušene i jadne;emamo ni srca, ni dara za to putovanje.

Naša pera, krila i tjelesna snaga

dovoljni nisu da se prije e put do Simurgovog praga.

Do Njegovog trona sti i, ta nam sre a nije dana;

to bi ûdo pravo bilo, za nas stvar neznana.

I zar se može na put tajni upustiti

onaj koji prst pred nosom ne vidi?

Kad bi nam ti našu vezu s Njime pojasnio,

možda bi se neko od nas na taj put zaputio.On je poput Sulejmana, a mi samo mravi;

zar mrav može suncu sti i kad živi u travi?

I zar pristaje fukari i malehnom mravu

da želi i traži sultanovu slavu?"

Odgovor pupavca

Pupavac odgovara: `Ptiûrine jadne bez imalo srca,

zar ljubavi nemate da krenete put sunca?

Fukare ste, velite, taj izgovor vam sinu,da ne tražite Božiju milost i blizinu.

No kad vam ljubav o i otvori, dat ete tom putu dušu

aplesati ludo onud kud vjetrovi aška pušu.

Kada se Simurg prvi put iza zastora obznanio,

lica svijetlogpoput sunca, oblake tame je raznio.

On bezbroj tamnih sjenki po zemlji posija,-

- rYL^J++.i

7O) 71)

GOVOR PTICA

s . ... a.. . . .

. ..-• . ^ ti;.. >

+r r. zss..x' U.•r: . .. - . . ^ r c 2iwn;

GOVOR PTICA



svijet bješe samo blijesak njegovog lica i dobrote.Melek Džebrail je bio tra âk njegovog mirisa,bit ljepote se skrila u tajnama njegovih spisa.Cijeli svijet bijaše samo kap njegove milosti;

najve i keramet bilo je lice m u ugledati.

U svih sedam svjetova njemu niko ravan nije;uzvišenost njegova u svemu se krije.

Jašu i kasabom, lice je crvenim velom skrivao;pamet i glavu bi gubio onaj koji bi taj veo vidio.

A oni što u nesm otrenosti izgovoriše mu imei jezik svoj i glas izgubiše time.

Ko god da se u ovoga vladara zaljubion brzo nestane, svoj život izgubi.

Mnog i su zbog te ljubavi umirali svakog dana,

bolovali od tog aška, od tih ljutih rana.No, najve a bol bijaše lice mu ugledati,jer svemir e cijeli za takvog insana prašina postati.

Ipak bolje je jednom ugledat' mu lice pa od aška umrijetinego živjet' hiljade života bez njegove svjetlosti.

I zar može iko otrpjeti njegovu daljinui zar može iko podnijeti njegovu blizinu?udnovata stvar se nastanila u srca ljudska;

bol im stvara i odsustvo i prisutnost aška.Oni što ga vide daleko su od nas

dok neki drugi samo ûju njegov glas.Glas njegov u njima bolnu êžnju stvara;

ah, da nam je samo vidjeti vladara

I stoga vladar po zidu palate ogledala postavi

pa u njihovim uglaânim površinama njegov lik se javi.Da ašici bolesni od ljubavi mogu na i lijeka

. : .

a kad ih kraji^kom oka pogleda, u svakoj život zasija.I tako ih m i stvorismo. Ptice svih zemalja,

samo su N jegove sjenke — toj tajni nema kraja.No, da ste vi ovu tajnu ranije doznali,povezanost vašu sa njim bi spoznali.

Istinu ovu ne otkrivajte i, Svemo ni Bože, ubrani

da bogom proglasite njegove evlije, a Njega ostavitepostrani.

I šta zna^ i istinski ovo znanje spoznati?To zna ^ i: u Bogu se utopiti, ali ne i Bogom postati

Jer oni koji su u Njemu nestalinisu i sami Božanstvo postali

O ovom bi se dalo vje ^no raspredati,

no, vi ste Njegova sjena, morate to znati.

Kad istinski spoznate da ste Njegova sjena,uznemiravat' vas više ne e stvari prolaznoga svijeta.Da je on h tio svoju uzvišenost skriti,

nijedna zemaljska sjena ne b i mogla postati.I gdje god ta sjena bijaše posijana,jedna rasa ptica rodi se toga dana.

I vaše srce nije ogledalo bistro i îstog halaako se u njemu Simurgov lik ne odslikava

Niko podnijeti ne može ljepotu Njegovoga lica;stoga On na^ ini ogledalo u baš i našeg srca.

LI tom ogledalu On Sebe gleda, milost je to velika;zagledajte se u svo je srce želite li vidjeti Njega.

Vladar i ogledala

Bijaše neki vladar neuporedivog šarma i ljepote;

•

<7 2 73)

OVOR PTICA OVOR PTIC



posmatraju i u njima odraz njegovog lika.

Ako žudite za ljepotom kojoj se divimo i mi,

zagledajte se u svoja srca, Njegovo lice e se pojaviti.Na inite uglaâno ogledalo od vašeg srca;

u njemu ete vidjeti odraz Dostovog lica.I obasjat e tad slava vašega Vladara,

svjetlosnu palatu u kojoj On vlada.

Tražite tog Vladara unutar vašeg srca;

u svakom atomu svemira duša Njegova kuca.

Mnoštvo oblika i bi a širom cijelog svijeta

sjena su Njegova; unutar prolaznog tajna je skrita.

Ako bi vam On svoju ljepotu pokazao,

on bi Se putem Svoje sjenke vama ukazao.

Simurg nije odvojen od svoje sjene;tražite ih kao jedno, nadite ih sjedinjene

Avaj, vi ste zalutali izvan stvarnog svijeta,

jer živite u svijetu sjenki, daleko od Njega.

No da biste stigli do Simurgovih palata,

zar vam nije prvo na i stazu do Njegovih vrata?

Na tom putu e se sunce, koje tražite od iskona,

pojaviti iza oblaka, tama bit e pobije ena.

No ono što sad vidite je zasljepljuju e sunce;

slijepi u svijetu od snova, zar Rabbu možete vidjeti lice?

Pri a o Zulkarnejnu

Kada je Zulkarnejn, vladar neprikosnoveni,

koji ma em svojim mnoga carstva osvoji,

važnu poruku odaslat' trebao,

u pismonošu bi se prerušio i sam na put krenuo.

"Zulkarnejn vam nareduje to i to,"

tako bi on njima li^no govorio.

No mnogi nisu marili žurno da se pokore,

a da su znali ko je, hitali bi da mu se dodvore.

Znanje o vladarevoj veliîni nisu posjedovali

i zbog toga su mnogi podanici stradali.

Pa ak i da im je rekao: `7a sam vladar vaš "

Zar pismonoša vladar da bude? To na pamet ne ide baš.

Zaludeni glupaci stvarnost ne vide,

zalutali im pogled u nebesa ide.

No, kada bi glave na sedždu oborili,

put istine, ispred svoga nosa, spazili bi.

Pria o sultanu Mahmudu i patnjama Ajaza

Jednom, razbolje se Ajaz, osihiren bijaše,

daleko od Mahmudovih dvora, u samo i ležaše.

Kada je za bolest njegovu Mahmud doûo,

pozvao je vjernog slugu i Ajazu poru io :

"Ja zbog tebe svakog dana gorke suze lijem;

od tvoje boljke i ja patim, ne mogu to da skrijem.

Ko da ja i nisam sultan, na ovome dvoru,

moja duša je sa tobom i u tvome moru.

Moje srce tvoje boli sad sa strahom prati;neka ašk tu bolest svlada i brzo mi te vrati "

Mahmud tada zastade suzna oka pa nastavi:

`Do Ajaza leti poput vatre, a meni se poput dima vrati

Ne zaustavljaj se nigdje i od munje budi brži

što obasja svijet cijeli prije no li ga grom sprži

;-

,-r.3 : ^ x • ;-;-,•. .

74} 75}




Idi sada, ne zastajkuj, Ajazu se mom zaputi;

srdžba moja zna da grize âk i poslije smrti."

Prestravi se jadni sluga, k'o vjetar poleti,i sa vjetrom on pred vrata Ajazova sleti.

No kad stiže, doêka ga grom iz vedra neba:kraj Ajaza Mahmud sjedi i u njega gleda.

Tresao se hudi sluga od glave do pete,na panju vidje svoju glavu te se strašno smete:"Sultane âsni, kunem ti se," sluga potom re ê ,

"da sam letio k'o vjetar, dao sve od sebeV idim te, al' k'o da sanjam, ne mog u da shvatimkakvim ûdom ovdje do e, ne mogu da pratim

Vjeruj meni, âsni kralju, jer nevin sam, kažem,neka po sto puta umrem ako i rije ^ lažem "

Mahmud reê: "Ne brini se, slugo dragi, nisi mog'o znatitajne pute i brzinu što ašike prati

Ja svoj život bez Ajaza podnijet' ne mogui stoga sam, u svakom trenu, kraj njegovih nogu.Ništa o tom baš ne znade svijet ovaj prolazni;

ljubav ašika je skrivena pokrivkama tajni.Dužnost mi je da pred svima za Ajaza pitam,

no, u našem svijetu tajni sve o njemu imam.Svijet ovo ne razumije, u zabludi je trajno,

ja ljubav svoju kriti moram i živjeti tajno:'

POGLAVLJE XIV

Ptice dalje pitaju o putu

Drevna tajna otvara se pred skupom ptica;

pupavêve rije î dopiru do njihovih srca.Povezanost sa Simurgom njima posta jasna;

ta ih veza na put vuê, budi ih iza sna.

Mudre pupavêve rije î na put ih pokrenuše

te u, isti mah, ptice progovoriše:"Kako da nastavimo put reci nam, dragi pupavê

Naše slabosti nas plaše, od nas su one jaê .

Odgovor pupavca

Àšik to je onaj," šejh pupavac zbori:"koji svaku brigu o svom nefsu sagori.

Ko se sebe proe to ga ime krasi;ne brine se ašik da se nefsa spasi.

Otvrdla su vaša srca, dunja vam je draga,;da biste do R abba stigli zbacite tog vragaMa kada ete zaklopiti dunjalu ^ko to oko

i u svjetlost zaroniti do kraja, duboko?

•

76J 77>

GOVOR PTICAGOVOR PTICA



Djetinjarija se pro i hrabro, poput lava,

kreni putem sto nevolja, tu je mudrost prava

Priâ o šejh - Sananu i njegovoj ljubavi prema hriš anki

Šejh Sanan, svoga doba, bijaše velik u enjak,

po stepenu prosvjetljenja on bijaše prvak.Punih pedeset godina živio je povu eno;

etiri stotine murida kod njega je u ilo.

No i i dane su oni u ibadetu provodili;

sama svjetlost vjere u Mekki su bili.

Teoriju, praksu i tajne šejh je dobro znao,

a obred hadždža ak pedeset puta obavljao.

uv'o je namaz, postio, drž'o se Šeriata;

i ulema i evlije obijaše mu vrata.

Svojim dokazima razbijao je glave pobožnjaka;bolesnike lije io snagom svoga daha.

Poznavao je dobro radost i patnju ljudskog srca;

svi su znali da njegovo srce samo za din kuca.

Mada svjestan svoje ^vrste vjere i duhovnog vi enja,

svaku no on sanak sniva, ûdna snovi enja.

Mekku napušta on svake no i te u Gr ku ide;

u hram ulazi k'o u svoju ku u, u njem'se idoli vide.

I tu se on idolima klanja, pred njima na koljena pada

Avaj Kad se iz sna prene, od teške boli strada

`7a sam kao Jusuf,' zapomaže, žatvoren u bunaru,

ne znam kako da iz njega spasim svoju mudru glavu.

No svaki salik na svom putu na e poteško u;

post, bdijenje i zikrullah povratit e lahko u.

Ako razbijem ovu stijenu, put e se moj otvoriti;

79>

;

Prociite se suhe vjere, dobro poslušajte

Nefs ni prazna vjera ne vrijedi ništa, znajte.

Suhi pobožnjaci ne smiju ašku pri i;

reci im da do Rabba tako nikad ne e sti i.

Pravi ašik za sve te rasprave ne haje;

vremena on za to nema, život Rabbu daje.On sagori sve što ima, i dušu i tijelo;

sve napade i azabe on podnosi smjelo.

Bol gorka i krv srca ašku tom pripada;

u te boli, iskušenja, svaki ašik pada.

O, kr^maru nemoj vinom, krvlju puni aše;

ako nemaš krvi guste, evo uzmi naše

Ljubav samo raste u beskrajnoj boli,koja dušu kida sve dok Rabba voli

Aškgranica nema, njemu se sve divi;

on draž života daje svemu što živi

No u svemu se ljubav i bol izmiješaše;

samo meleci ne piju iz te gorke aše.

Oni Rabba vole i bez te patnje strašne,

koju samo znade ovje anstvo naše.

Vjera i nevjerništvo dje ija su samo igra;

ašicima od aška izgorješe pusta njedra.

Kako postati fukara, ašk e ti pokazati,

pa âk te i putem nevjerništva uputiti

No od vjere i nevjerstva ne eš više stradat'ako tijelo i svoj nefs uspiješ savladat:

Iznutra ispe en dobro, a izvana bijedan

samo tada ti eš postat' naših tajni vrijedan.

Strah stoga odbaci, putem kreni mirno;

ono što ti treba do i, do i e neumitno.

(78?

GOVOR PTICA

§ : 5 m ^ ^ •

-

:^ dR.

e-> ^ OVOR PTIC



do tada patnju prihvatiti moram, moram saburiti

Iznenada, jednog dan a, mis'o se u njemu rodi:"Snu mora biti objašnjenja, taj put u Gr ku vodi "

I tako stari šejh u daursku zemlju krenu;svih êtiri stotine murida slijediše mu sjenu.

I tako su oni skupa, s B ismillom abu ostavilidok u krajolik od niskih brda i šum a mirisnih nisu stigli.Mnogo su potom lutali dok jednog dana ne nabasaše,

na ku u na îjem balkonu mlada djeva sjediše.To lijepa hriš anka bijaše koja poznavaše neke tajne;

za nju ni neke stvari Božanske ne bijahu strane.Ta djeva gluha n ije bila za tajne ljudskog srca;

ljepota njena bješe poput žarkog Sunca.I samo Sunce zbog nje u boli bijaše,

jer ljepota njena ja e od Danice sijaše.ovjek oko ^ ijeg srca su se njene lokne splelezunarom se opojasa i hriš anin postade.

Onaj îji pogled pade na rubine njenih usana

ljubiše zemlju po kojoj ona ga zi, pamet izgubi tog dana.Kad bi lahor dotakao m iris kose njene,patila bi ljudska srca zbogâri te žene.

Za zaljubljene, njene o î rujno vino bijahu,a obrve dva mlaaka što nad njima sijahu.

U tim ob rvicam' tajne poruke su bile,

sve o êm'su oî ljubavnika snile.A kad bi joj se u zjenici oka svjetlost upalila,

na hiljade srca ona bi porobila.Ispod lokni, lice njeno plam ti poput vatre,

vlažni rubini usnica joj dunjaluk od že i satre.No one što se u toj kr ^mi htješe op iti

britke sablje trepavica brzo e odb iti.Ona svoje tajne nikad nikom' ne otkriva;

svi za njom vehnu, no niko joj ne zna namjera.Njena ustašca bijahu malehna k'o igleneuši,

a dah joj k'o Isaov uzd ah koji stvara bol u duši.

Samo jedna smijavica njena k'o srebren bunar bijašeu kojemu se n a hiljade Jusufa utopiše.Sjajni dragulj kose njene upletene drži;

ispod njega njeno lice kao vatra prži.Osvrnu se ljepotica, s lica joj svilen veo spade;

vrela vatra kroz šejhove âkšire proe, on pade u ljubavnejade.

Jedna vlat kose njene na stotine je porobilaZar je slijep mog'o biti za ljepotu što se p red njim otvorila?

Izgubi se on u trenu, ludo se u nju zaljubi;na koljena bez rijeî pade, srce mu vatra obljubi

LI samo jednom ludom trenu što je bilo — nestade;srce njegovo i pam et dim strasti zavede.

Ta ljubav proguta mu srce, a njena crna kosaglatkom zamkom vjeru mu omota, bez imana osta.

I šejh tako blago vjere zamijeni za sramotu;srce svoje on prodade za n jenu ljepotu.

`Ja iman izgubih ^ zajauka alim, "rob hriš anski postah,no srce koje dadoh bezvrjedno je sada, jer bez vjere ostah "

Kad m uridi spaziše te šejhove jadekakav težak hal im voda pade,

na tren posma traše njegovu bol, preneraženi,te ga onda svim srcem po êše dozivati vjeri.No on savjete njihove nit'sluša nit'poštuje;

8o)

GOVOR PTICA

o. .

GOVOR PTICA



kakva korist od mudrih nje i kad srce ludo ne uje?Jedan za drugim, muridi šejhu svome nje i zbore,

no za ljubav lijeka nema ka d u ašku srca gore.I zar ašik mudre savjete slušati znade

zar se plamen aška, tako lahko, u led pretvoriti dade?

Sve do noî naš šejh hudi bijaše u transu;

on od sada samo mari za svoju romansu.

A kad no ^ca pade tiha i raširi tamu,

prekri grijehe toga dana i ljubavnu dramu.

U toj tami razlila se svjetlost jednog srca;to je srce hudog šejha, iz njeg ljubav vrca.Od tog aška opile se i na nebu zvjezdice,

po sto puta ašk obg rli i njegovo tužno srce.Prošao se svoga biâ i onoga što je bio;

opjancan u prašini puta on je bdio.O i svoje on ne sklapa, b eskraj zvijezda gleda;tiho pla e u okrilju aška, tami ne ê da se preda."Bož e mili" tiho zbori," ho ê ove tmine nestati,

je sunce sada mrtvo nikad ne ê zasjati?

0, koliko sam samo no ^ i u zikru ja proveo,no, ova no ^ me strašno boli, ašk me ljuto zaveo.

K'o plam svije ê u visine se diže moja vatra,svanut' kad ê dan va bol me satra?

Samo suze i krv ljuta razdiru mi grudi,

a samo patnju može domjeti dan hudi.Tmina ova gorka i ovo b ijedno stanje

dani su mi kad sam stvoren, sudbe je to zdanje!

Sahati sporo grnižu, noî nema kraja,

možda no âs svijet dospije do Sudnjeg dana.

0, da je presahnulo sunce od uzdaha mojih,

se krije postideno spram o iju njenih?

Poput vlati kose njene ova no ^ je duga,misb o njoj - lijek jedini beskrajna tuga.

Prož dire me ljubav ova, ove no î trajne,ja postadoh rob ljubavi, jer joj ne znam tajne.

I zar mogu opisati boli što me deru?I gdje je sad taj kuvvet da povratim vjeru?Gdje je sada moj bereket da me sna budi?

u njoj sada ljubav ka meni probudi?

Gdje je pamet da me vadi iz nesre ê ove?Kud nestade silno znanje, udo jedno to je.Gdje je ruka da prašinom zaspe glavu ludu,

izbavi iz prašine, gdje ležim u udu?Gdje je noga da rne vodi voljenoj u krilo?

Kamo o

i da pokažu njeno lice milo?Gdje je ona da bol moju sada zahje i?Gdje je muršid da me od nje sada izhje i?

Gdje je snaga da me spasi sigurne propasti?

Gdje je razum da otrijezni mene ptjanosti?

Ništa nemam ovog asa, sam u no^ i patim,šta je ljubav ova, ne mogu da shva tim..."

Slušaju, u udu, voljeni muridi ove bolne nje i;njima sad od tužnog šejha mje niko pre i.

"Šejhu dragi," re e jedan, "od sebe zlo odvrati,ustani, ogusuli se, vjeri se povrati "

"Samo krvlju," šejh mu re e, "mogu se oprati;sav u krvi ja sam sada, ako možeš, shvati "Upita drugi: "Š ejhu, gdje ti nestade tespih?""Ja tespih odbacih," re e, "a zunar prigrlih "

• .or

(8 2> (83>

*i PY

GOVOR PTICG O V O R P T I C A



"Lizdasi moji," .šejh re e, "nahranili sedam Dž ehennema "Jedan ga pozva: "U nadi za Džennetom okreni se nama!"

"Njeno srce je Džennet," odgovara, "ne idem sa vama ""Priznaj svoju sramotu," jedan re e, "ispred svoga

Gospodara "

"Moj je Gospodar li no upalio ovu vatru," šejh odgovara."M a ne izvrdavaj, šejhu," jedan ga aštro prekori,

"ve ^ puteve Istine sa nama brani, za vjeru se bori!"

"Pr ipremite ufi za rije i daura," šejh odgovori,"daur za vjeru ne haje nit se za nju bori "

Sve bijaše uzalud, vjeri ga ne mo gahu povr atiti,i stoga utihnuše ojadeni, presufiše njihovi argum enti.

Zbog toga je njihova srca tuga obuzela,zbog toga se u strahu usud sakri iza vela.

Napokon osvanu dan zlatnoj svjetlosti,no ^ crna svoj rep podvi, dunjaluk nap usti.

Sav dunja luk uronjen u blistavu svjetlost bijaše,a šejh naš bijedan i iscrpljen i dalje u prašini ležaše.

psima što lutaju on je sada konkurencijaza komadi ^ puta, pred vratima, iza kojih živi njena

ekselencija.U prafini on se rnoli i ne emu nada,

poput vlati njene kose postao je sada.

Gjeli mjesec danono ^no tu je bo ravio,ne bi svjetlost njenog lica opet ugledao.

Naposhjetku od tuge i umora šejh hudi se razboli,on pred ku ôm njenom u prašini lež i za ljubav moli.

Kona no se hjepa djeva sm ilova na njegovo stanje,vidje da ga ašk prož dire, ni više ni manje.

w

: ; ;

0:

f

( 85>

•

v z • . •

"M a, šejhu, tobe dodi," zbori jedan od murida."Ilo û, al' od svega što sam bio i što u vjeru spada "

Jedan ga na namaz pozva, on mu odgovori:

"Ja se sada sam o klanjam njezinoj ljepoti "

"Ma šta zboriš, hudi šejhu," murid zapomaga,"pred Rabba padni u prašinu, kutariši se vraga!"

"Ja û odmah," re e, "u prafinu pasti,

u prašinu koju njena noga gazi ""A šta je sa namazom, postom i islamom,

zar se ne kaješ i ne žališ za svojim imanom?""Nema ovjeka koji sada od m ene više ž ali

što ranije nisam bio u ovoj ljubavi ""Otrovna strijela prokletog šejtana," re e mu jedan,

"prostrijelila je srce tvoje, ne bud i lahkovjeran ""Pa neka je ona sam šejtan koji svakog vara,

ja joj se radujem i dobro ejh odgovara."Naš p lemeniti šejh," jedan re e, "pamet je izgubio,

straš u shjepom osihiren na isto izludio.""Istina, izgubio sam slavu koja m i je draga bila,

al' nestade i straha," re e, "i laž se izgubila.""Svojom sramotom," jedan kaza, "ti lomiš naša srca."

"U m ome srcu sada," šejh zbori, "njeno srce kuca.""Ne napuštaj stare ahbabe," jedan mu re e ,

"krenimo skupa ka abi, ima šta od vjere pre e?"No šejh mu odgovori: "Ja idem u manastir;sjena abe više nije za me dobar oda bir."

"Pa zar od M ekke boljeg mjesta ima?" jedan progovara."Nem a od balkona njenog," šejh mu odgovara.

"Ti Džehennemu ideš," jedan re e, "tu sre ê nema "

e :

< 8 4 >

4,

G O V O R P T I C AGOVOR PTICA



ropstvu je duša moja pred vratima tvojim,

moja bol je obno ^ ja a, u patnji opstojim.

Mohtve moje na prašinu praga tvoga shjeû svakog dana,prodao sam svoju dušu za ljepotu koja ti je dana.

Koliko, još dugo, ja m oram pred vratima tvojim kopnit,'zar se smilovati ne êš i bar za tren ol otklonit'?Ti si sunce moje, a ja tvoja sjenka,

bez tebe m i ž ivota nema, tome nema hjeka.I mada me je tuga u bhjedu sjenku pretvorila,

poput svjetlosti bih ti poletio kad bi mi vrata svoja otvorila.

0, pusti me unutra I tajno û domjetisre û svih sedam nebesa, koju ne êš podmjeti.

Moja duša sagori do pepela, a vatra strasti moje

sagori sav dunjaluk, od ljub avne gladi svoje.Ašk mi je noge svezao, od tebe oti ^ ' ne mogu,

ova ljubav srce mori obara s nogu.Moja se duša sva vrti, u smrtnim uzdasima cijepa;

do kada û ja ekati na te, daurkinjo hjepa?

Zasmtja se na to ona, pa re e: estidna ludo, poslušaj,bolje ti je da se spremaš za kab ur i raj

Zar ašikovati možeš ti sa dahom tim ledenim?

Ljub avi se ti ove prodi, mje za starca ašk medeni

mrtva ku plahtu trebaš, a ne ljubav ž ene,u fukare zlata nema, nisi ti za mene!"

"Reci što god ho êš" šejh joj odgovori,"ja živim i mrtjem u ljubavnoj bo h.

Ašk ne izbira, strzjela njegova ubada,i mlado i staro srce strijela aška proba da."

ri

f

< 8 7 >

L I z z7

No pretvaraju^ ' se da je nevinašce, ona njemu re e:"Šta je, šejhu, zar od prašine nema ništa pre e?

I zar prili i jednom uzornom muslimanulež at' u prašini koju daur gaz i po noî danu?"

"Ja nemam," šejh odgovori, "šta da velim,

znaš dob ro zašto ja ovdje b lijed i iscrpljen ležim.Vrati mi srce koje mi ukrala pokažitra ak ljubavi u tvom srcu, ja ne trebam tvoje

Uprkos svom ponosu, daj mi zerru ljubavi, ne budi samovarka,

za ovog sijedog stranca pred vratima tvojim, bolesnog odaška.

me sada ti uništi moju ljubav prihvati,samo tvoj dah me ož ivjeti mož e na smrt osuditi.

Tvoje lice i lokne su sada vladari mog života,kad vihor kose mrsi, ubi me ljepota

O i tvoje duboke arne u meni vatru pale,

na njih mislim, budan, u nemiru no î, kad samo znaleKako ljubav moje o i vlaži, kako ljubav moje srce prži

kako s i m patim bez ljubavi i kako me tuga držiDušu svoju i svijet redao sam vatri,

moj život su samo suze otkada te spazih.O i moje samo za tvoje lice znaju, moje srce pati,

niko moje boli ne zna, ako mož eš; shvati

Moje srce je svo u krvi, jer ono te voli,koliko dugo ja još moram živjeti u boli?

I zar treba po niž avat' onog ko je bijedan?ovjek srozan u prašinu, poniženja mje vrijedan.

Želja usuda je da za te pla em da na te ekam,od usuda sve zavisi, njemu moram da se predam.

•

(86>

: Z `

GOVOR PTICGOVOR PTICA



Kraj njenih nogu ležaše poslije druge ašešejh nesretni što neko ^ cijeli Kur'an znaše.

I dok se vino kao zaraza roz njegove vene,svo znanje o vjeri, koje imaše, po e da vehne.Sve što prije znaše brzo ga u nevrat napusti,

vinom pobijedenog nemar ga prigrabi u eljusti.Iscijedi mu vino pamet, na o i spusti sto zaklona,u njegovom hudom srcu, sada, bzjaše samo onaTa ljubav se uzjoguni, zavrelo more posta,

on s pož udom kretnje joj upija, aroliju dva crna oka.

Strašû opijen, vrat joj ota^ ' krenu,no ona ga o trijezni, iz pustog sna ga p renu.

Ruku mu uhvati te se brzo povu e:

Sta to radiš, magar e stari?" ljepotica re e .

"Ti koji samo govoriti znadeš i više ništa,aška tajne ti ne poznaš i samo se pretvaraš;

da ljubav svoju istinski potvrdio, izjavida si svu vjeru svoju ob jesio za lokne na mojoj glavi.

Ljub av nije dje ija igra, shvati,sad srcem svojim oju vjeru prihva ti.

Tek onda û ti dati da mi vrat dodirneš,

ako ovo ne razum tješ, bolje je da ideš."Potonuo naš je šejh do dna crnog mora,

sudbu varat' ne može, pokorit' joj se mora.

Sad ve ^ u neznanju, bez stida i straha,u init ê sve što ho ê daurkinja plaha.

Staro vino u venama krv mu zatalasa,

razum njegov izgubi se, nemade mu spa sa.Staro vino, a mladahna ljuba rubinskih usnica;zar je udes takav izbje ^ ' mogb i sjaj njenog lica?

"LI redu',' onda re e ona, "ako me zaista želiš,kao zalog ljubavi morat êš etiri stvari da u iniš:Kur'an zap ali, pij vino rujno, idolima se pokloni,

a o i svoje za oko svoje vjere zatvori ""Pit û vino s tobom, no nema tih para

da u

inim ostale tri stvari," šejh odgovara."Ako me okorit' se moraš," re e mlada dama,"za po etak moraš ruke svoje oprat' od islama!

Ašik koji ntje spreman voljenom da se pokori,pun je praznih pri a, u njemu pravi ašk ne gori "

Teška srca šejh izjavi: "Nisam munafik u vjeri bio, ni u aškune û

što god ho êš sipaj u ašu srca moga, ja û iz nje pitiSa loknama svojim oko vrata moga kud ho êš me vodi,

ja rob tvoj sam sada, prašina kud noga tvoja hodi "

Na rtje i ove nasmtja se slatko ona te mu re e:"Hajd' u kr mu onda sa mnom vino piti, u njoj vino te e "

Sve to prate u eni muridi i u udu gledete u pla u i u silnom strahu daurku i šejha shjede,

a u kr mi mlada kr marica svima aše to i,

besprtjekorna ljepota je njena i praznik za o i.

Tu šejh stiže, pokoran k'o janje, daurka lijepa;

srce svoje predao je njojzi, vodi ga k'o shjepa.Rob istinski volje nema, nit svoje pameti,

iz njenih ruku naš ê šejh rujno vino piti.

I kad prvu ašu ispi, slatki zaborav mu dušu svlada;

kad se vino izmtješa sa aškom, tad se bo lno strada.Zasmtja se tada ona, u njemu strast poludi,

igra ka postao je njenih ženskih ûdi.

F

< 88> 8 9>

GOVOR PTICA

1P41

GOVOR PTIC



Izvan sebe od ljubavi i opojnog vina,û sve " re e, "reci, ljubo divna "

Dok sam trfiezan bio, o ljubavi ništa znao nisam,

no za ljubav tvoju sve û sada dati, tebi ja se klanjam.

I na oltaru tvoje ljepote vjeru^

u svoju ostaviti,ako treba i Kuran asni û na njemu zapaliti "

"Izgleda si po eo ponešto da shvataš," re e daurkinja,

"sada si istinski moj, u srcu tvome moja vatra tinja.Spavaj mirno i nek' ti srce slatko snfie,

naša vo ^ka raste i po inje da zrfie."

Vfiest se kao vatra med ' hriš ânima proširi,

da je šejh njihovu vjeru prigrlio zbog ljubavi.Povedoše ga u manastir hriš anski,

da tamo nauku i vjeru njihovu izu i.

Tu spalio je hrku svoju, okrenuo seprotiv Mekke i islamske vjere.

Nakon što je tolike godine bio vjernik pravi,dozvoli mladoj djevi da ga od vjere rastavi."Ovaj derviš; on re e, "sada je sve izgubio,plam prolazne strasti njega je prevario.

Njoj moram robovati sada zbog njenog lfiepog fica,ja najgore po inih djelo ispod svfietlog sunca."

A koliko ih samo vjeru napusti zbog vinaVino je majka prop asti i zlih dubina.

"Sve što si traž ila od mene ja sam u inio,vjeru svoju ostavio, a idole prigrfio

Vinom sam se opio, Kur'an mudri zapalio,u vatri ove ljubavi ja sam izgorio

t1 °

0, ne daj, Bože, da iko više dož ivi ove boli;sad crna sam sramota, a bio sam derviš kog svak voli.

Pedeset sam godina ispravnim putem brodio

srcem svojim na visokim valovima vjere sam plovio.No, ipak strast me prevari, udar njen iznenadi,

s mene hrku derviša zbaci, a dade mi ogrta

gadni.Iznevjerih i abu da zov aška shjedim

i daurom postah da mu tajne gledim.Zar može ovjek više od toga za ženu u initi?

Reci, ltjepa djevo, kad êmo se sjediniti?Nada u taj trenutak sreê opravdava moju bol i trud,

reci mi da muka moja nije bila uzalud "

No, Ifiepa djeva na to šejhu odgovara:"Ne ide to tako Meni blago treba, a ti si fukara

Naiv ino, cfiena je visoka, meni treba zlatoTek onda û se smilovati i tvoja biU za to.No ti zlata nem aš i stoga ti je bolje, bjež

samo koru hljeba imam za fukare, od mene se odvežiLiputi se putem svojim poput sunca u samo ^ i,

budi strpljiv i ne tuguj pa ê ova ljubav pro^ i.

"O, prokletstvo moje," šejh joj odgovara,"zar je to ono što si obe âla?

I zar se ne êš na me smilovati,

zar êš onog što ti srce dade od seb e otjerati?Ja rob sam tvoga vitkog tfiela srebrenih grudi,

a sudbu mi zape ati, lahko mi presudi!

0, ima igdje kraja tvojoj okrutnosti,

0, ima igdje kraja tvojoj pohlepnosti?Zbog tebe u p rašini amih, u inih što žefiš,

< 9 0 > 9 1 >




Za udenost šejhovih sljedbenika

njegovim postupkom i povratak u Mekku

O aj obuze šejhove muride kad vidješe šta se dogodi,uhvati strava i shvatiše da put njihov nazad abi vodi.

Glave njihove naprašene bijahu prašinom od boli;

jedan od njih pride šejhu te od srca zbori:

"O, šejhu vi ahbabi u Mekku kane i ^ i,

a srce jos' moje ne umije pri^ iZašto u daure prijede, možeš to objasnit'?

Dop usti da ti se pridruž im, ne mog u te ostavieSlijedio sam te u islamu pa û u hrišânstvu;

zar te smtjem ostaviti samog u nevjerstvu?Zar zbo g toga što ti e mogu razumjeti

napustit' te trebam i leda okrenuti?

Da zaboravim da si postojao, dobar ahbab bio,i da klanjam bez tebe kraj abe, zar b i ti to htio?"

No, šejh mu na to re e: "Od mene bjež dragi brate;ova bol je samo m oja, ona ntje za te

Lijepa daurka sada dušu moju održava,dok živim, sa njom bit û, da te satrem, nemam prava.

I mada si mudar, ne možeš znatiteške boli tegobe od ko jih ašik pati.

I kad na tren samo mogb bol ovu osjetiti,

ti bi tada sa mnom ahbab mogao biti.No to je nemogu ê, što dalje od mene uteci,a ako neko upita za m e, slijede ê mu reci:

Šejhove su o i sada krvlju ispunjene, a otrovom glava,on sada u eljustima obijesne aždahe spava!

I da mjedan daur u inio ne što u ini ovaj musliman

no od tebe ništa ja ne dobih, šta ti na to veliš?

Zbog tebe se ja prodoh dobitka, Istine, islama,dokle û ja još da patim dok me bol tuga slama?

Zar smo se tako dogovorili, ja ahbab e sve izgubih,prijezir njihov zaradih, a tvoju ljubav ne zadobih.

Oni odoše jednim putem, a putu drugom,a ja zbunjen ovdje ostah, sam sa svojom tugomBez tebe bi raj pakao bio, ja to dobro znam,a pakao raj sa tobom, drugo ti re i nemam "Kona no nje i njegove razmekšaše srce njeno

"Zar bez dukata možeš mladož enja biti, ti stara beno?

No, ipak, evo pružit û ti šansu; mlada djeva zbori,

"budi moj svinjar godinu dana, kad ve^ srce u toj vatrigori.

Onda êmo ljubavn ici biti, u vatri aška zajedno gorjeti "Šejh nesretni ponudu objeru ke prihvati,

u udne vode lude ljuba vi on željno uplovi.I tako je u eni šejh uvar krmadi postao

Svako od nas u sebi svinju ima, zar to nisi znao?I varkom se ne zanosi da samo on od svinje ne pronade

spas,jer svinjartja teška, moj b rate, ž ivi u svakome od n as.

Roktati ona po ne kada se zaputimo putem Istine;

ako a u tebi grešaka nema, ovaj put za te nije!

No ako ve ^ na put kreneš, onda shvatida ê na tom putu bezbroj idola svinja da te prati

Otjeraj te svinje porazbijaj idole snagom ljubavi stvarne

da patio ne bi aš šejh od okova ljub avi lažne.

< 9 2 > 93>

G O V O R P T I C A G O V O R P T IC A



prodao svoju dušu je ženi, sada joj je pokoranNjegov je iman po bijeden i njegova samokontrola,

arohjom lokni njenih ona sveza ga k'o volaA ako me neki blatili budu, ovo im poru i

od zla niko siguran nfie, zlo može svakog da doku i

L1 beskraju puta ovog svako može p osrnuti;put ovaj je tež ak, brate, prepun opasnosti.Samo nas od pada može milost Rabba sa uvati,"

re e šejh nesretni, pa se svinjama povrati.Svi muridi gorko zaplakaše kada to za uše,

i od same smrti ove rfie i gor e biše.Teška srca i u boli nazad k abi krenuše,

a svoga šejha samog s krm adima ostaviše.

PoraženL posramljeni i prepuni straha,

muridi u Mekku stigoše bez daha.Potom se neki od njih zap utiše

ka jednom mudrom šejhu koji mnoge tajne znaše.On je za b oljku njihovog šejha znao,

da je podložan kiburu bio, jer ašk nfie razumio11 suzama m u oni ispri aše šta šejha snade,

i to kako potonuše sve njegove lade.I kako je svoju sudbu svezao z a vlat njene kose,vjeru ostavio, pustio da ga vjetrovi strasti nose.

I kako lokna jedne ž ene mu vjeru potopi,a derviška hrka u crnom dimu strasti sagorL

I kako je šejh uvar krmadi postao,

u inio etiri zle stvari i bez vjere ostao.I kako on sada kao daur ž ivi

kako garavoj daurki se divi.

<94> <95>

Ove rije i tog dobrog ovjeka pogodiše,on probhjedL niz fice mu suze potekoše.

"O, zlikovci" povika, "vi ste slabfii od žene,zar allbaba u nevolji ostaviste da kraj svinja vehne?

S njim ste treba li ostati, zar se tako šejh gu bi?

Zar je to ljubav odana, zar vas sram ne ubi?Dok je vrfieme bilo hjepo, ahb abi ste bili,a kad vam je s'ejh pao, u bfieg ste nagarilL

Ako je on daur postao, trebali ste viZa ahbaba se ž ivot daje, za ahbaba se

A vi, pošto ste mu vjernost obe âli,iznevjeriste ga, na cjedilu ga ostavilLOstavit' ahbaba je najgore nevjerstvo;

ahbab ahbaba slfiedi u pakao, prokletstvo!

11 vrfieme nevolje istinski ahbab se na usluzi nade;u vrfieme bereketa deset hiljada ljudi vas o bide.

Va,š šejh je postao plfien prolazne ljepote,a vi pobjegli da vas zapu hnuo ne b i val te sramotePravi ašik ê sramotu ljubavi s ašikom p odfiefiti,

sebi njaštvo vaše ê ime aška osramotitL"Na rfie i ove hudi muridi zajaukaše

"Ma sve smo mu to rekli " uglas povikaše.al da smo mu ahbabi na putu radosti

vjerno odani do smrti, da njegova nas tuga boli

I da êmo beri êt mumina za mjenit' za przjezir, prokletstvo,

samo da on ne padne u zamku i nevjerstvo.

Pa da êmo ak i dauri svi postatiako to naš šejh nfie mogao odb iti.No on nas uporn o od sebe tjeraše,

ljubav naša do voljna za njeg' ne b fiaše.

r4

G O V O R P T I C A G O V O R P T I C A



•

•

Naredi nam najposlije da se njega prodemo

i što prije nazad za Mekku da podemo.

I tako po njegovoj komandi u Meku se vratismo,i eto tebi cijelu pri u pravo bez straha kazasmo."

"Ma kako da je borba tes'ka," on im odgovori,

"kad je jasno d a ste vi na hakku, vaše srce mora da se b oriTu se istina sa jasnom neistinom bo rila,ta neistina je vašeg šejha pokorila.

A vi ste pob jegli, u nevolji ga ostavili,pa se bez stida u svetu Mekku zaputilif

Muridi slušaše te rije i, oborenih glava,stid im srca guši i tegoba p rava.

"LI redu, u redu," mudri šejh im re e ,

"što je bilo, bilo je, od srama vam ima sada nešto pre e

Od grijeha oprost traž ite, pa onda na put,

pod šejhovo okrilje i pod njegov skut.Iskrenim dovama zamolite dragog Allaha

da vam vrati vašeg staroga ahbaba.

Dušom i tijelom prašini puta se predajte,

zarad svog emira u prašinu se pretvorite "I tako nesretni muridi Mekku o staviše

i opet se za zemlju Gr ku zaputiše.

LIsput su klanjali i po sto hiljada rekjata

ne bi Gospodara umolili da im vrati brata.

Nit' spavaju, nit' jedu, ve^ bdiju u strahu

etrdeset no î dana k'o u jednom dahu.Žalopojka se njihova do sedmog neba uje,

sto meleka i evka sudbu šejha oplakuje.

Strijela dova iskrenih na svoj cilj stižei mudri šejh sa njima svoj pogled neb u diž e.

trdeset no ^ i bdije predanoga srca,u samo ^ i, u tišini, u srcu mu vje nost kuca.

Na sabahu etrdesetoga jutra spusti se lahor mirisni,

u njemu zasijaše tajne, otkri mu se svijet tajanstveni.

On vidje Muhammeda lijepog poput mjese ine,

lica svijetlog poput S unca, poslanika Istine.Njegova je crna kosa u dvije kike spletena;svaka dlaka vrjedmja je sto puta od svijeta!

Korakom lagahnim Poslanik njemu pride;

smiješak nebeske ljepote obasjava m u liceNa noge sko i mudri šejh te Poslaniku zbori:"O, B ožiji Poslani e, emiru svih bi â, pomozi

Naš ahbab je zalutao sa Pravoga Puta,

istini ga ti povrati, da više ne luta!"

Poslanik mu odgovori: "O, koji unutarnjim okom vidiš

stvari,tvoja dova neukaljana bit ê sada ispunjena.

Izmedu vašeg šejha Gospodara tamna mrlja bijaše,no, ja ga nisam ostavio da tu tamu podnosi sam.

Razasuo sam rosu iskrenih dova

po prašini njegovog postojanja.On je sada d ošao tobe, njegov grijeh je izbrisan.

Grijesi na stotine svjetova iš eznu u trenu iskrenog

pokajanja

Kad se more dobre volje zatalasa,u tim valovima svi iskreni tada nadu spasa."

Mudri šejh od radosti kliknu da se ennet zatalasa,otrgnu se od zla njegov ahbab i pronade spasa.On tu radosnu vijest odmah muridima prenese,

oni se odmah šejhu svom uputiše, radost im srca ponese.

f r Y

i P1

„

< 96 <97 >

GOVOR PTICA

- ;;% , ; . 'a3.% )

GOVOR PTIC



Usput liju suze radosnice, susretu se radova šei ubrzo svog šejha m ed' svinjama nadoše.

Zatekoše ga svog u vatri nuž nog prosvjetljenja;dbacio bijaše daurske odore i sva ne ista htijenja.

I zunar i šešir pljanstva sa glave je zb acio,

tobe došao, daurske magije se oslobodio.Vidjevši svoje ahbabe nasmtjane kako m u prilaze,on shvati svoj grzjeh ka njima, to ga jako potrese.On kriknu, u prašinu pade, u potoku suza je i ;

haljina je pokidanih zjednik najve ^ i.

Smrt priziva, uzdasima zastor neba para,krv mu se suši u venama , od boli izgara.

No, sve što izgubio bijaše opet mu se vratLsve skrivene tajne i Kur'an asni on ê opet zna ti.

Od teške patnje i ludila izbavljen je bio,

za oprost od svih grijeha u prašini je molio.Kad ga muridi njegovi u tom jadu ugledaše,

on posramljen i radostan i bolan btjaše.

Potreseni sltjedom dogadaja teško su uz disali,iz duboke z ahvalnosti tu bi rado život dali.

"Poslušaj nas dobro, dragi šejhu, pripremi krila "

Kažu: "N ema više tame što je sunce tvoje skrilaVjera je pobtjedila, odba eno kjafirstvo,istina nadja ala slijepo idolopoklonstvo

Milost se podigla kao mo^

nog mora valLzagovorom Poslanika s duše okovi spali.

Ovo je as zahvalnosti, a ne tuge i bola;iz zahvalnosti sav dunjaluk je i od pola do pola.

I zato se i t i sada svom R abbu zahvali,što ti opet stope putem Istine upravi.

4 n lahko može najcrnju no ^ u dan pretvoriti,

a najcrnji grijeh lahko svjetlošû svojom o istiti.Kad On u nama svjetlost pokajanja upali,

taj plamen sagori sve grijehe, sramotu grijeha za pali.No, bit û kratak: šejh naš se pro istio,

> 1 o pravilima vjere, nije više što je bio.Hrku derviša opet nosi na seb i,sa ahbabima kreê nazad ka MekkL

U meduvremenu, njegova ljuba, lijepa daurkinja,

njedak znamenit sanak je usnila.LI snu vidje od svjetlosti more,iz tog mora m eleci joj zbore:

"Probudi se put svoga šejha sltjedi,

vjeru njegovu primi, prašina pod njegovim stopama budi.Svojim arima spletkama jednom si ga prevarila;

sad pred njim iskrena b udi, da bi grijeh svoj o istilaI kao što je on tvoj put opsjene prihvatio srcem czjelim,

ti put njegov sad prihvati, ti njegovim putem krenLZavela si ga s Pravog Puta, Pravim Putem sada podi,

kao nekada on tebi, sad ti njemu na prag dodd

Na Pravi Put on ê ti on ukaz at,'pravu ljubav on ê ti pokazat:

Razbojnik si bila što kraj puta žrtvu vreba,

a s putnikom, n a putu ž ivota, brem e dijelit' treba.

Ustani, probudi se, pokreni se sadaiza vela svog neznanja i zabluda "

Uto probudi se ona, u srcu joj svjetlost sija,no sada okom srca vidi, grudi joj bol probtja.

Bolna ežnja za istinom sad u njenom srcu gori;u toj žudnji srce lahko može cijelo da sagorL

(9 8 > 99>




Savjet srca šejh posluša, poput vjetra ka njoj kre êa muridi povikaše: Sože le nesre êZar je tvoje pokajanje tako kratkog daha,

zar od svoga Rabba neimaš straha?"No kad im šejh pojasni šta sve snade hudu ženu,

srca punih samilosti odlu

iše da s njim krenu.Srce najbolje put poznaje, brzo je nadoše,lokne njene u prašint leže, živi leš bijaše.

Bosonoga, razderana, mrt blijedog lica,spazi ona šejha svoga u odb ljesku sunca.Sva snaga što joj osta istopi se toga trena,kraj njegovih nogu svijest izgubi ta žena.

I dok mu je pod nogama spavala nevinašce,nad njenim , još lijepim, licem nad nio se šejh i pla e .

Probudi se ona i ugleda suze s proljeâ kiše,shvatt ona šta je ljubav što u istom srcu diše.

Re e: "O, moj šejhu, tež ak stid me mori,zbog mene u sramoti i bolu odgori

Koliko još moram ž ivjeti pod velom harama?Preklinjem te, uputi me put svijetla islama!

Na put taj svim srcem ja krenut û smjelo;sunca ti i mjese ine, uputi me u t ijn( vrelo."

"Slušaj dobro" šejh joj zbori, "i ponavljaj, djevo mila,La ilahe illallah Muhammedun resulullah "

La ilahe illallah u svemiru zvont,svih etiristo murida zbog tog suze roni

No kad edo milo srcem primi istu vjeru,ašk i ežnja stadoše da joj srce deru.

Bol teška i sve teža obara je s njenih nogu"Ja od Dosta odvojena ž ivjeti ne mogu "

'

. J t

A kad srce gori, ne pomaže pa met više;sve što bismo, sve što jesmo, u trenu se tom izbriše.No, njoj jasno bilo nije kakva joj tajna bijaše dana;

nikog svoga ne ima še, na svijetu bijaše sama.Rije i nema da opišu šta je hudu potom snade;

kao grom iz vedra neb a, iz duše joj krik izade.Sve haljine svoje ona tada žustro raskomada,

na prašnjavi drum istr a, po praštni puta pada.Slabašnog je rvavog je srca,no srce sad njeno zbog Istine kuca.

Njega kraj krmadi više nema, ne zna kuda da krene,

ipak ona na put kreê, srce joj za šejhom vehne.Kao kišni oblak koji u srcu oluju skriva,trenutak prtje nego zemlju kišom cjeliva,preko pustinje leti ona, srca slomljenoga,

no pustari kraja nema, nigdje nema voljenoga!

Tu ona svu snagu gubi, posustaje, pada,

u smrtnom je ropcu, pla e Rabbu se jada:Sože ar mi neêš pruž it' svoju ruku,mada nje vrjedna nisam, olakšaj mi mukuJa od zla što ga po inih iskreno se kajem,

ne napuštaj me, Gospodaru, ja ti srce dajem.

Zlo silno ja po inih, iz nemara, neznanja,

da sam niko ništa, sada shvatih, od mrava sam manja.

Bože dragi, oprosti mi, primi dovu moju,put vjere mi Ti osvijetli, otvori ilost Svoju "Wema više daurke," iz šejhovog se tada za u srca,

"voljena djeva sada na Istine vrata kucaPutem našim žell i ^ i, k njoj se sada vrati,ublaži joj boli srcu, srce njeno ti prihvati "

<loo > ioi>

? ; ; ; { : - I t ,




"Slušaj, šejhu; potom njemu veli,"srce moje svo sagori u ljubavnoj ežnjiJa sa svijetom ovim više ništa nemam;

na sastanak vje ni s Voljenim se spremam.Zbogom, svijete, a tebi, šejhu, ve-s-selam "

Pošto rije

i ove izgovori edo milo,sa životom se svojim odm ah rastavilo.Sunce sjajno pokrivaše lzmaglica b ijela

dok se njena duša, slatka, razdvajala od tijela.

Poput kapi vode povrati se ona moru vje nomI mi êmo u to more pon eseni vjetrom.

Ma ko krene ovim putem ubrzo taj shvati

da ga zgoda i nezgoda na tom putu prati.

Ništa nije nemogu ê, na putu êš na^ l, znaj,

i zabludu i sigurnost i milost i o ajBde naše nemarno je za tajne tog puta;

za te tajne smrtnik ne zna zbog toga luta

A zar mudrost mož e pri ^l blatnjavome jatu;

mudrost se na srce spušta tiho u šapatu.

nama se bitka ljuta vodi samo za to;

"ednim dijelom mi smo svjetlost, a drugim smo blatoI zar neêš zbog toga gorke suze

Pla i, pla i, dragi brate, lakše ê biti

,

P O G L A V L J E X V

Ptice kreû na put, odabiraju vodi a

Kada ptice pri u ovu uše,vatrom ežnje srca im planuše.

1.1 njima žudnja gori, da se produ svoga nefsa,od puta da ne skrenu, sve do N jegovih nebesa.Iza sna se one trgnuše, iza sna ih ljubav prenu;

sad u vatri aška gore, na put da opet krenu.

Te se putem one zaputiše smjelo,no se b rzo ustaviše, nešto ih je smelo.

"Mi put ne znamo', ' sinu im, "nama voda treba,nikad same sti^ ' neêmo do Simurgovog neba

Bez vodi a puta nema, džaba nam je l^ i ;

s pravim znakem do istine lakše êmo sti ^ l.

Pravi vodi zna pod esit' strune našeg srca;Srce - to je komad mesa kad bez Rabba kuca.

Pravi znalac samoljublje kori, usmjerava u visine;on zna kako pre î široko more opasne mu dubine.

Ma šta on da naredi, poslušat' ga treba;

.).df

<102> <103>

•

GOVOR PTICA GOVOR PTIC



robovanje rob mora izu it' ako ž eli sti ^ ' do neba.Zemlja diše u ponosu, grijehu; dok je na njoj, rob slušati

mora;

budi niž od prašine puta dok ne stigneš sve do K afskihgora.

Tamo êš sagorjeti, kao crni leptir utonuo u sunce;salik koji se s prašinom stopi ugledat ê Hakkove vrhunce.

No ko je od nas vrijedan da nas vodi Rabbu?

Nek' odlu i kocka, nek' podijeli ona pravdu.Kog' kocka odabere vodi ê nam b iti;

nama tad je samo slijedit, k Hakku ê nas on voditi.Zavrti se tada kocka uz muklu tišinu;

na pupavca žrzjeb je pao, da vodi u visinu.S tim ishodom sve su ptice bile zadovoljne;

Zbilja, on je vodi njihov, slušat' su ga voljne.

"Život êmo rado dati," obeâše ptice,"tome putu predat êmo i dušu srce.

Vodu našeg slušat êmo, glavu êmo dati;bez ara tog puta nema; ako možeš, shvati.

I tako pupavac vodi posta; na glavu mu se kruna stavi;

njega od tad slušaju sve ptice; on je vodi pravi.

Ptice se plaše beskrajne praznine puta

Nakon što pupavac krunisan bijaše,

na hiljade ptica se pred njim pokloniše.Od tih silnih ptica zatamni se nebo;

sve na pravi put da spremi pupavac bi trebb.

I tad pupavac ka Mjesecu strašan krik ispusti;

da savlada prvu dinu, na zemlju ih spustL

. 7 1 r

1 04 >

Krik taj u pticama paniku izazva

pune straha od praznine što im ukaza.Jedna drugu u naru je ptice vrsto stežu,je e, krište nari u, za strah sebe vežu.

Kad strah popusti, one tuž nu, sjetnu, pjesmu poje;

tegoba je naša teška, a put predug to jeKako je samo pusta staza kojom treba i ^ i ;

golema praznina, na njoj nigdje insana, a valja je prijea

Tišina u kojoj duša ne poznaje ni nadu o aj;zašto je put prazan i bez ljudi, pupavca ti pitaj.

On nam udnu pri u pri a, njegov govor ima udan sjaj:

Pri a o Bajezidu Bistamiju

"Da svog R abba slavi, u noî punoj mjese ine,

krenuo je šejh Bajazid sam u te visine.Kraj usnuloga grada on ne ujno prode

te pustinji i n ne ujan dode.A tamo beskraj zyzjezda sjajL u beskraju neba

i tišina vje na vlada, sve miruje osim n jega.Potresen ljepotom ovom smislom dubokim,

Bajazid svom R abbu zb ori glasom potresenim:"Gospodaru milL pala a tvoja u b eskrajnoj ljepoti sija i

žzar baš noâs nema nikog osim m ene da se tome divi?

Od toliko silnih bi â što zemljom ovom gmižezar baš noâs nikog nema da pogled k nebu diže?"

No, iz prsa kao strzjela odgovor mu stiže:"O, lutalice, kad naš Kralj za to ne haje, ni ne brini više

Zar on m ože na dvor svzjetli svakog prihvatitL

-

( o 5 >

z

G O V O R P T I C AG O V O R P T I C A



zar naših tajni posveênik svako može biti?I zar svaka neznalica, što no^ svaku prespava,da ugleda svjetlost vje nu može imat prava?

V e îna protra i svoj ž ivot, a tek poneko K ralja budevrijedan,

0, iskreni, poslušaj me dobro, od sto hiljada - sam o jedan."POGL AVL J E X VI

Ptice mole pupavca da im otkloni sumnje

Drš uî u strahu, ka pustinji ptice gledaju,

put izgleda bez kraja, a i sumnje što ih opsjedaju.

No u pupav evom srcu nova svjetlost raste,u visine ga diže da sve sumnje nadra ste.

Ni pustinjski pijesak, s podneva jarko sunce

od puta ga odbiti ne mogu, nit' odagnat te vrhunce.Mko osim njega, od svih ptica svtjeta, nema toga dara,nit' podnijeti može sve nevolje puta, koji vodi do svijetlog

Vladara.

Prestrašene, ptice pupavcu pridoše;"Ti poznaješ sve zam ke na putu," izjaviše,"i kako se pred Vladarem treba ponašati,

Sulejmana si služ io te to moraš znatiZemlju njegovu više puta obletio,

put poznaješ dobro, tajne si mnoge sh vatio.I sve uzbrdice nizbrdice tog udesnog puta poznaš;

ti nam vodi , molimo te da nam savjet daš.

Kako da se pojavimo pred vladarem kojeg traž imokad smo slabe pravila ponašanja ne znamo.

Molimo te da nam sa srca zastore ukloniš




prije no krenemo za put snagu probudiš.

Još su nam srca sumnji puna, ali jedno mi znamo

da tkloniti možeš, u to ne sum njamo.I ko m ože osim tebe na putu svjetlost pokazati,neizvjesnost tamu mrkle no î od nas ukloniti.

êmo za taj put naša srca pripremiti,

kurbanom u initi i tijelo i dušu, za susret s Vladarem se

spremiti."

Savjet i utjeha pupavca

Pupavac pred skup ptica izade da otpo ne svoj govor,da ih rije i njegove ohrabre, prima e se ptica zbor

Sto hiljada ptica istom cilju žude,

na put ka Kralju žele po î, šta bude da bude.

No, grlica i slavuj pjesmom b oli svoje iznose,sve prisutne melodijom u zanos uznose.Na njih se spusti stanje izvan nefsa i praznine;

razbolješe se ptice od ljepote i miline.No, ubrzo potom jedna od ptica iz zanosa pade,

pa pupavca pita, da joj kaže ako znade:"Kako to da je on na putu od njih dalje odmakao?

I kako to da se on istini bliže primakao?

Koje su to grijehe ostale ptice po indeda su od istine daleko, mada su je traž ile?

I zašto se na nekog milost spušta sve ja e ja e

dok neko d rugi bolan u prašini lež i i pla e?"

POGL VLJE XVII

Pupavac govori o Sulejmanu, a.s.

Da podu i uvijek spreman, pupavac odgovara;da veo s lica istine ukloni, on ima pravog d ara:

"Milošû R ahmana, Sulejman me je jednom pogledao,

sve znanje koje imam taj pogled mi je daoI nema na svijetu srebra ni zlata,nema tog blaga ni tih dukatakoji tu mudrost kupiti mogu,

a ja je poklon dobih kraj Sulejmanovih nogu.I nema ibadeta koji vam to znanje može dati;

i Iblis se Rabb u klanjao, al' tajnu nzje mogao znati.Ipak, ne zavar avajte se, ibadetit' svi morate;

oni koji od ibadeta odustanu su budale proklete.

Ibadetite, ibadetite, braô, ni za tren ne z astajte,Rab bu dušu i srce svoje predajte

Sve dok vam ta m ilost ne bude dana,jedan treptaj oka mudrog Sulejmana.

Jedan pogled njegov sve neznanje o tklonit ê ,

srcem svojim tada on vas prihvatit ê .

g C e . : ; :

GOVOR PTIC

y ; % , . 3 " ,

G O V O R P T I C A



tog dana se u mrežu sto riba uhvati.Presretan zb og toga, dje ak u o duševljenju izjavi:"Ovo je pravo udo, najzad mene sre â posjeti ""Sreâ se najzad osmjehnula," sultan odvrati.

"Prihvati je, dobro dijete, no ne pokušavaj razumjetikako i zašto se to desi, to bi te moglo zbuniti.

Tvoje je blago ve ê od m oga, dijete drago,mada sam ja sultan svi vjeruju da ja imam blago

No, više ti re î ne mogu, ve ^ moram po^ i,

sultan re e dje aku pa na vranca sko i .

"Zar ulov ne êš podtjeliti sa mnom ?" upita dje ak iskreno,"tebi pola ulova pripada, zar to mje pošteno?"

"N ek' današnji ulov sav pripadne tebi,"sultan re e, "a što se ulovi sutra nek ostane meni.

Kad budem pecao sutra, êš moj ulov biti;

s tom dobrom sre ôm, inšallah, neû se rastavitifŠetaju î u hladu svoga vrta, sultan naredi slijede ega dana

svom slugi da ode do ob ale morske i upeca malehnogjarana.

Nije prošlo dugo, dje aka na dvor dovedoše;sultan i mala fukara zajedno na prtjestolju sjediše.

Dvorjani se odmah po eše o siromaštvu dje akovomdošaptavati,

no sultan ih oštro prekori i odlu no e obrati:

"Ovaj dje ak je moj ahbab, ni za šta ga ne dam,u svemu je meni jednak, u svemu je meni vrtjedan

On ê sada sa mnom na prtjestolju sjediti;

pola moga prtjestolja je njegovo, sa mnom ê gaNa pitanja ljudi punih zavisti,dje ak je ovako znao odgovoriti:

• .05,

A kad vas zavoli srce Sulejmanovo,ništa vam više ne ê biti novo.

Ljub avi nudi više nego prazne rtje i ,

ašiku od Mašuka nema niko pre i "

Pri a o sultanu Mahmudu dje aku ribolovcu

Kroza šumu jednog dana sultan Mahmud jahao,

od svoje se vojske usput rastao.Laga hno, poput vjetra, konj ga je nosio

sve dok dje aka na obali mora ruje spazio.

Dje ak je lovio ribu, plovak svoj pomno p ratio;taj prizor privu e sultana te je do njega svratio.

Sultan sjede do njega, n o to nesretno dijete

bilo je tužno od glave do pete."Ti najtuž dje ak kojeg sam vidio," re e mu sultan."Koji je uzrok tuge tvoje i zašto tu sjediš sam?"

"Moj otac je preselio ja moram, za sedmero braê ,

svaki dan ribu da lovim," tužni dje ak re e .

"Naša majka je nepokretna, smo ti fukare;u nadi za ru kom, sjedim ja kraj bare.

Rano, s prvom svjetloš û zore ovdje ja mo ram lovitii sve do tame mrkle no î ja ovdje moram biti.

I ono malo nafake što dode trudom teškim

mora po trajati dok se iz pecanja ne vratim."Saž ali se sultan na dje aka pa mu predlož

"B udi moj prtjatelj, pusti da za tebe mrežu bacim "Nesretno dijete se odmah sa tim složi.I sultan tada mrežu u more zabaci;

, • 4/r.'

< n o > < m >

GOVOR PTIC

savršena insana koji jednim pogledom spašava.

'tGOVOR PTICA

"Sva moja tuga je nestala onoga dana



Za sve b olesti nas'e on ima lijeka;ti znati ne možeš šta te na tom putu eka.

Tvoj vid je nesavršen, duga ak je put;on ê svjetlost pokazati, primiti te pod svoj skut.

Bez mudrog vodi a, u kog ês" imati povjerenja,

dž aba je na put i^ i, od tog ništa nema.Onaj koji putuje u sjeni svoga R abba

nije zbunjen, nit' oklijeva, niti ima straha.

Ko god Rab ba sluša uhom srca svoga,od trnja ruže ni u u njegovim rukama.

Pri a o sultanu Mahmudu i drvosje i

Sultan Mahmud jednom u lovu btjaše;

u ludoj trci za plijenom, podanici za njim zaostaše.LI šumi neki stari drvosje a drž ao je magarca;tovar suhog granja b ijaše spao sa njega.

Starac se nade u nevolji i sultan mu pride bliže.

"Treba omo ^, dobri ovje e?" sultan starcu re e .

"Treba, plemeniti efendija," starac odgovori,"dobra sreâ te meni uputila," on sultanu zbo ri.

Sultan s konja side te pomož e starini;cvtje ê ruku njegovih, lahko, trnje u ruže pretvori.

Potom se on s drvosje om poselami

te se poput vjetra svojoj vojsci vrati."Stari ovjek s tovarom na maga rcu," sultan im re e ,

atreba proî ovim putem, ka m eni ga skrenite.Zatvorite sve ostale puteve i ulice,

ja se želim sresti sa njim, licem u lice."

•

,

•

-

kad je na mene pa la sjena presvijetlog sultana."

LIb ica koji je ušao u raj

Nekog ubicu osudiše na smrt pogubiše

Sultan koji ga pogubi te noî san snivaše.

LI snu on vidje ubicu u DžennetuSultan se zakaskati tom usudu.

"Ti u D žennetu," sultan put njega povika,"ti koji bijaše rob zlih navika ?

Kako, u ime Allaha, tu si dospio?Zar takav kao ti je u Džennet prispio?"

No taj sretni ovjek sultanu re e:

"Kraj vješala mojih Habib Adžem i se zate e .

I dok se ru h moj s ttjelom rastavljao,taj me je rob Allahov kraji kom oka p ogledao.I tako me uputiše na vrata Dženneta,

zbog jednog odbljeska iz njegovog oka."

ovjek na koga se svjetlost takvog oka spustibiva do Dženneta uzdignut da boravi u ljepoti.

I zaista, dok se ta svjetlost na vas ne s pusti,vaš život bit ê samo patnja, besmisao pusti.

Put do dž ennetskih visina ne ête pronaî;zamandaljene u swjetu i kiburu, bol ê vas sna^ i .

Bez iskusnog vodi a putem ne kre ^ ite,na put ka moru slijepoga srca ne ulije^ iteVoljom sudbe i ête možda na ^ i ovjeka,

<113>1 1 2 >

)1 -A-


Tako svaka staza bijaše zatvorena,



osim one koja vodi do sultana.Starac se ubrzo potom na putu pojavio,

mrmljao sam za sebe, na magarca se žalio:

"Magarac m oj je sama kost i kož a;nije, vala, ni za dobra noža."

Uto on sultanovu vojsku ugleda,prepade se jako, al' da utekne, nemaše izgleda.

Od staze do stazice, svaka zatvorena,osim one koja vod i do silnog sultana.

Starac tom stazom pode, ne imade kuda,

ubrzo ugleda lice sultana ta stara luda.strahu, drvosje a pomisli: "Samo Allah sada može

pomo ^ i;

meni je, ovoga nesretnog dana, služila ruka samog sultana "

"Šta te mu i, dobri ovje e?" sultan starca upita."Ne poigravaj se sa mnom , padišahu, onaj koji zna ne pita,"

re e ovjek pa nastavi: "Ja sam samo bijedna budala

koja dan i no^ tegli da bi u životu ostala.Ja prodajem suho trnje da kupim koru hljeba;

ne šegaj se sa mnom, padišahu, meni hljeba treba.""Uredu, uredu, dobri ovje e," sultan starcu odgovora,

"kupit û tvoje suho trnje, koliko ti treba para?""Moj gospodaru, ono se jeftino prodati ne smije,"

starac re

e, "ono vrijedi bar deset kesa zlata, ja vjerujem "Sultanovi podanici se ovome nasmijaše:"To trnje ne vrijedi dva zrna graha," izjaviše.

"Bolje je da šutiš i trnje pokloniš sultanuf

"Dva zrna graha?" starac veli. "U pravu ste, efendije,no ovaj ku pac rijetki od toga više ponuditi smije.

Jer kad ruka sultana trn dotakne,

iz njega ê sigurno ruž a da iznikne.Moje trnje je ruka vašeg sultana dotakla

i stoga vrijednost trnja u vrijednost niže pretvorila.

Jedna ruž a jedan dirhem pruž a;u mom trnju hiljade je ruža.

samome trnju vrijednost je mala;

ogromnu vrijednost šahova ruka mu je dala!"

: A d t k „ 1 4 ,

. 4 " .


I zar vrz jedi ovaj kratki život provesti u strahu?



P OGLA VLJ E X VII I

( 116 >

Smrt se neizbježno primi e u svakome dahu.Dunjaluk je prepun grtjeha, prljavštine, bolL

praznih ruku u njeg' stigosmo, praznih ruku êmo oti ^ i .

Propast stvorenja lež i na svim njegovim vratima;na hiljade ih tu propada u boli i suzama.

Zar nije bolje u potrazi za Ha kkom ž ivot izgubitinego nepokretan ostati, u neznanju truhnuti?

Ako na putu posrnemo i umremo u bolu i patnji,

to najgore nije jer ž ivot bezbroj grijeha pratiRana smrt ê nas mnoglh grijeha kutarisati,

koje ê dug ž ivot, izvan duho vnog puta, zasigurno dontjetiZar nije bolje na putu aška svoj život dati

nego živjeti u neznanju, patnji i sramoti?

Onaj koji srce svoje mrtvom dunjaluku prepusti,

ne ê svoje srce u more aška pretvoriti.Neki vele da je ovaj put samo puka mašta,

da cilj niko ntje vidio n it' do cilja stigao.No ipak je bolje na put krenuti i to provjeriti

nego od puta odustati zauvijek u neznanju ostati.

Svega sam se nagledao u B ož ijoj baš i dunjaluka,

a najviše onih koji za zlatom lete, a bez njeg' ih hvatamuka.

I kako tim i takvim dunjalu arima objasniti

da sa nefsom slobode i spasa nema, da ga valja odbacitLLjudi bez pameti nastoje neprestano put nam otež ati;

o, kada ê njihovo zlobno zavtjanje prestati?Do cilja lahko ne êmo sti ^ i, to nije šala,sve dok se ne otresemo nefsa budala

Da bi vas iza vela tajni mogli primiti,

-

< 1 17 >

Prigovor ptice kukavice

Jedna od ptica bespomo^no zacyrkuta:"Preslaba sam te stoga odustajem od puta.

Ja snage nemam da se vinem u visinemo ^l da preletim tolike doline

Put taj je tež ak, prepun opasnosti;ve ^ na prvom odmorištu ja û podlegnuti.Put je ovaj pun vulkana, lz njih lava bije;

priznati se mora, za svakoga on ruje.Ta staza je krvlju mnog ih zalivena;ntje odve ^ re^ i: na hiljade stvorenjapomno se tom poduhvatu predaje,

no ubrzo glavu gubi, uludo se žrtvuje.Na tom putu oni najhrabriji su uplašeni,a rogovi strah kriju onima koji su nadmenL

I zar moja bijedna duša šanse neke ima?

Zasigurno ê nestati na tom putu postat' prašina "

Odgovor pupavca

"Srce tvoje plašljivo smrznuto je poput leda;zar se baš strah od tvog srca otrgnuti ne da?

GOVOR PTICA

na puka mišljenja svijeta se nemojte obazirati.

GOVOR PTIC

"Bož e, hljeba mi pošalji, otjeraj od mene ovoga vraga "



Jednom kada spadne veo tajni put ête razum jeti;saž alit ête se tada na one koji put ne ž ele prihvatiti.

I zato putem krenite odlu no, ne budite slabi^ i ,

molim vas, klonite se te ž enske pre vrtljivostiNa putu ovom, draga braô, jedno je sigurno:njime svako mora po î, kud puklo da puklo

Put ovaj lagahan nzje, ne sumnjajte u to;plod se pojavi, tek pošto sve a empresu ljubavi, bude

otpalo.Fakirluk je ovaj plod o kojem vam govorim;biti rob ponizni zna samo onaj koji ga okusi.

Kada se ašk u ne ijem srcu nastani,taj više ne haje za dunjaluk prolazni.

Ta ljubav mu ne da mira, ta ljubav ga ubija,

on krvlju mora tu ljubav platitL ljubav se krvlju napaja.Voda koju ašik pije u b ol se pretvara,

a od hljeba koji jede odm ah se krv stvara.I mada je on slab, nemo ân, poput mrava neznatan,

ašk mu snagu daje da se za njeg borL rob je ašku pokoran.On mjedan zalogaj ne uzme a da ne shvati

da je uronjen u mo re milosti, da ga ljubav svugdje prati.

ejh Harekani u Nišaburu

Odlu io jednom šejh Harekani u N išabur krenutLno, put tež bijaše od onog što on mogaše izduratL

Razbolje se šejh na putu, sedam dana bijaše gladan,

zamotan u poderane krpe, sam i slabašan.

No nakon sedam dana šejh svom Rabbu zapomaga:

Odmah potom za u glas koji mu odgovori:"LI Nišabur idi prljavštinu aršije po isti

U prašini êš na ^ i grumen i^ zlata,njime kupi hljeba, pa neêš biti gladan."

ejhu se to ne dopade te on re e ljutito:"Ja da imam metlu, za hljeb ne bih molio

No ja ništa nemam što i sam vidišDaj koru hljeba, nemoj da me mu iš "

No glas mu samo p onovi: "Smiri se i ne vi i ;

ako hljeba etlu nadi i isti "

Šejh je hudi tada na sve strane zapomagao

te mu metlu dadoše jer bijaše ljudima dojadio.

I tako on po e ao što mu bijaše re eno,

sve dok ne nade zlato koje u sme û bješe skriveno.On tada u pekaru požuri radostan k'o malo dijete;

sreâ na putu lež L nju obi na metla mož e da po mete.I tako naš šejh sretan n astavi svoje lutanje,no dan za danom zlata bijaše sve manje.

Dok jednog da na sve zlato ne presuši;stendžeri se opet šejhu, teško mu bi na d uši.

Bez cilja je lutao sve dok ne pronadekolibu kamenoga po da i ruševne grade.

Iscrpljen od lutanja i gladi na kameni pod pade;tad ugleda nešto što mu džezbu dade.Metla stara stajaše u uglu kolibe;

starog šejha blaženstvo oba sja kad je vidje.Sože ejh tada Rabbu zb orL"za nagradu svako mora da odgord

(118) 119>

GOVOR PTICA

No zašto ja, zarad kore suha hljeba, Pri a o Rabiji

G O V O R P T I C A



moram da patim kad tako malo treba?"No odgovor odmah stiže od Rabba:

"Hljebu saft truda treba, trud nije za džaba

Suh hljeb m je dovoljan, saft mu ukus daje;trudbenik je svaki smiren, za glad on ne haje."

Pri a o nagom divaniji

Neka Bož luda bez haljina lutaladok nije ljude lijepih haljina spa zila.

"O, Gospodaru, podari mi lijepe halje," luda Rabbu zbori."Dao sam sun evu toplotu," Rabb mu odgovorL

"Bože," re e medžnun, "sun eva toplota mi dovoljna nije ""Uredu," Gospodar re e, aza deset dana ti hrka stiž e "

Tako i bL ta

no za deset dana neka fukarapokloni medž nunu hrku od hiljadu zakrpa i šara.

Opet se medž nun svome Rabbu ob rati:"Zar je ovo hrka koju mi obe âo dati?

I koliko amo haljina lijepih pokvario

da ovakvu hrku za deset dana spravio?Za hiljadu zakrpa treba hiljadu dana,

no tebi samo deset, otkud spretnost takva?""O, sretni medž nunu," odgovor stiže od Rabb a,

"na dvoru mome poniznost se traži, ti moraš biti prašina .

Bahatost na dvoru mom ne pali;mnogi su ka Meni l' su brzo stall

Svjetlost Moja upalila je mnoga s rca, al' nisu mogli sti^ i ,

jer samo oni rtjetki sagorenih srca smjeli su mi pri^ i.

Ra bija je bila kruna evlija,'na putu za Mekku sedam godina je bila.

Cijelom dužinom puta na sedždu je padala;dužinu puta je svojim tijelom mjerila.

Sedam godina je s prašinom drugovala;sedam godina za Voljenim tugovala.

Naposlijetku Sveti hram se njoj ukaza"Urodio je moj trud plodom," ushiêno kaza.

Ali tada, u tome trenutku zanosa,

ona mjese ni ciklus dobi, posta ne ista."O, Allahu Veli anstveni!" Rabija tada re e:

"Sedam punih godina za Tobom me ežnja pe e ,

no, sad kad stigoh pred Tvoju uzvišenu ku û,

ti razbaca trnje po mojemu putuGospodaru, me sad prihvatime nazad istim putem vrati "

Ra bija je iskren ašik bilapa i na njenom se putu teško â isturila.

uvajte se kad morem mudrosti zaplovite,jer u njemu vas ekaju beskrajne prepreke.Ponekad ête se na ^ i u zanosu pred abom,a ponekad u blatu pred daurskim hramom.

Ako se iz ovog vrtloga uspijete izdignuti,

stanje nebeskog mira ête dosegnuti.No ako vi potonete u ovom vrtlogu,

on ê vam po put mlinskog žrvnja okretati glavu.Mira imat neête ni jedne trunke,

uznemireni bit ête i letom jedne muhe.

(121.>

GOVOR PTICA

Divanija u nevolji

^^^.. ..<--. _...

GOVOR PTIC



Neki divanija živio je u prašini puta;

jednog dana sultan Egipta tuda zaluta.

Sultan stade, zamisli se, pa divaniji saopšti:

ja u tebi prepoznajem svojstva mira i opuštenosti "

"Mir " uskliknu divanija. "Otkuda meni mir, moj sultanu,kad me vaške i stjenice jedu po no i i po danu ?

Mala buha što ušla je u glavu Nimrudu

vijekovima mu ila je tu zlokobnu ludu.

1 zar ja nisam Nimrud svoga vremena;

po no i me jedu stjenice, a buhe preko dana "

0.4 ^ .

<122>

POGLAVLJE XIX

Grješna ptica se žali pupavcu

"Grijeh je uprljao moju dušu "požali se grješna pticapupavcu.

"Zar može teški grješnik tako sti i žarkom suncu?

I može li onaj îja je duša kao svinja uprljana

âk do Simu rgovih visina sti i jednog dana?

Grješnik se istinskog puta kloni zarga ikakva snagamože dovesti u b lizinu Llzvišenog Hakka?"

Odgovor pupavca

O, malodušna ptico, ti govoriš iz svoga neznanjaZar ti možeš osporiti dobrotu i milost Gospodara?

Traži milost Njegovu, odbaci štit tame,

s pokornoš

u eš sti

i do svjetlosti same.Vrata Dženneta su otvorena za onog što se kaje;svim grješnicima u pokajanju prilika se daje.

Onaj koji putem ide, srca iskrenoga,bez sumnje e jednom sti i i do Rabba svoga.

..:<. :.^

\123f

Beskrajna milostAllahova

OVOR PTIC

Najzad se Gospodaru za pomo obratio



Sramota probudi nekoggriešnika te se pokaja,

no s vremenom se opetgrijehom otrova.On se putevima nepravd e i požude povrati,

put istine napusti, dušu svoju zablati.

No bol mu o pet obuze srce, obruka sei tešku nevolju tada svali na se.

Grijeh samo nesre u donosi, njemu jasno posta,al' da opet zakuca na vrata pokajanja, snage mu ne osta.

U o îma njegovim bijaše nemir i strašna huja

kao zreli kukuruz kad iska ê iz vreloga ulja.Srce mu bijaše slomljeno od tuge i straha,

a prašina puta zaledena od njegove boli i uzdaha.

No jednoga jutra on zaû tajanstveni glas:

Poslušaj Gospoda ra svih svjetova, on ti opet nudi spas:"Bio sam milostiv prema tebi nakon tvoga poka janja,kaznio te nisam zbog tvoga prekršenog obe anja

O, ôvje ê bez pameti, ho eš li se opet pokajati?Moja vrata otvorena stoje, ja strpljivo êkam na te, shv:zti "

Džebrail i nevjernik

Jedne no i u Džennetu D žebrail je glas zaûo;u plaû rob se mo lio, Rabb mu je dove ka bulio.

"Da m i je znati ko je taj sretnik?" Džebrail se upita."Srce je njegovo îsto od grijeha, pokorio je svoga jata "

No niko na nebesima toga dobrog roba nije znao.Zaputi se Džebrail na Zemlju da bi ga našao.

Pregledao je planine, pu stinje i more,no tog dobrog roba nije mogao d a nade.

1 124/

te ga je On rijeîma ovim uputio:

u Rumeliju do hriš anskog manastira "

Džebrail tamo ode i vidje Božijeg miljenika.On se pred idolom u suzama molio,

bezvrijedni kip je njegovim strahom i nadom gospodario.

Sav u ûdu se Džebrail Rabbu svom e obrati,jer smisao tajne ove ne moga še da shvati.Zašto On miloš u svojom sve dove prima

onome k oji se klanja bezvrijednim idolima?"On put naš ne poznaje," Rabb mu odgovara.

`Na neispravnom putu je zbog svoga neznanja.Pa zarJa mog u Svoje lice okrenuti

od onoga koji svoje srce iskrenoš u îsti?I stoga u ga primiti u Svoje oda je tajne

gdje e milost Moja oprati njegovo neznanje:'

Pupavac malo zastade, povisi svoj glas u molitvi pa re ê:"Ovaj ôvjek je poput vas, a takvu je milost zadobio;

Rabb je njega li^no svih grijeha oslobodio.I stoga, nemo jte se brinuti ako niste evlije,jer ogromna milost se na putu ovom krije.

Božanska milost se spušta na svakoga,pobožnog evliju i obi ^nog smrtnika "

Derviš koji je htio dobiti nešto džabaluka

Jednog jutra u Bagd adu derviš je glas ûogdje je ôvjek nekakav med jeftino nudio.

Derviš bijaše fukara te upita ôvjeka

\125f

GOVOR PTICA

A ti ga na smrt od sto muka osudi

OVOR PTICA

bi l' mu malo meda dao za džabaluka.



te sramno u ilovaû crnu posadi.

No da si ga ti, Musa, stvorio,

prema njemu ne bi tako okrutan bio "

Evlije i dobri visoko cijene one

koji milost imaju i za ljude okrutne.Beskrajno je more Allahove milosti;

grijesi naši su k'o suza što se u to more ispusti.

Zar se milost Njegova može promijeniti?

Ona ne podliježe zubu prolaznosti.

Onaj koji milosti nema prema grješnicima

am nasilnik postaje srca okrutnoga.

Grješnik koji je ušao u raj

Umrije neki grješnik i tabut mu pro kraj vjernika nekog i duhovnog vocle.

On s prijezirom glavu svoju okrenu,

zar da ini dovu tom grješnom ôvjeku?

No taj grješnik mu iste no i iza e na san;

sa lica mu nur sija kao svijetli dan.

Sav u ûdu vjernikgrješnika pita:

"Kako tebe propustiše kroz kapije Dženneta?

I zar može svjetlost džennetska sijati

iz onog ko je prljav kao što si ti?"Sretni grješnik odgovori okrutnom vjerniku:

"Tvojom zaslugom ja sam u Džennetu

Kad je Uzvišeni Gospodar tvoj prijezir ugledao,

On se u tom trenu duši mojoj smilovao."

Silna glad je derviša na to natjerala,

no u prodavcu ta molba nije milost izazvala.

"Na dunjaluku nema ništa za džabaluka

Bježi odavde, ludo " ôvjek na derviša povika.

Ojaclen derviš svoj put nastavi,

no tad mu se tajanstveni glas objavi:

"Moj dervišu, nama do ,

dunjaluka ti se pro S v e emo ti džaba dati;

s nama ti eš v je ^nost znati

I još dalje i još više,

past e rahmet poput kiše.

Rahmet naš je sunce sjajno;

ono sija neprestano.

I na roba i na mrava,svakom do e milost prava.

Rabb je Musaa izgrdio,

a auru oprostio "

Uzvišeni izgrdio Musaa, a.s.

Uzvišeni Gospodar je Musau rekao:

"Karun te je sedamdeset puta za milost molio,

no ti se njegovim molbama ne odazva,

o srdžbu Moju izazvaA da je Mene jednom iskreno zamolio,

Ja bih mu odmah milost poklonio.

Srce bih mu spasio od širka,

zaogrnuo ga hrkom istinskog dina.

(i26) \127i

OVOR PTIC

a duša naša predstavnik duše Božanske.

OVOR PTICA

O, kakvu je ovdje milostivu mudrost naš Gospoda r



No i nefs i naša duša se moraju utopiti

moru jedinstva sa Voljenim se stopiti.

Na sto hiljada oblaka na tebe beri et s i j e ,

a pored njih sunce vje^ne sre e gr ije.

A kad u pustinji srca tvoga procvjetaju ruže,

miris njihov i ljepota e smiraj da ti pruže.

Ljubav, predanost i dove svih meleka

po tebi padaju, miloš u Rabba, od vijeka do vijeka.

Meleci su ljubomorni na ovjeka

Abbasseh reê: "Kada Sudnji dan najzad dode

i ovje anstvo cijelo u strahu i panici bježati po ,

al'pobje 'se nema kuda, noge e im se okameniti,

nepokretni u beskrajnom stidu pred Rabbom e stajati.I tako e prestravljeni ostat' neko vrijeme

kriju i u strahu lica i grijeha teško breme.

Sve dok Llzvišeni Gospodar, koga slave Zemlja i nebesa,

ne spusti Svoju beskrajnu milost na njihova tjelesa,

na insana koji je samo šaka bezvrijedne prašine;

ni melecima nije dano vinut se u te visine.

I zato e se meleci Rabbu požaliti:

"Bože, zar tu da pravde može biti?

Da insan kojeg Si od blata stvorio

ima ve u ulogu od one koju Si nama podario?"

"Vi ste pošte eni od tegoba Sudnjeg dana

i ne patite od gubitka i dobitka," Rabb odgovara.

`No, svaki insan mora da pati

dok mu Sudnji dan život ne prekrati.

. .... ,„ .

^^

^

pokazao;samilost je Njegova, a naše da ga vje ^no slavimo.

Mudrost Njegova je poput gdvranovog krila u no i;voljom Njegovom d ijete e, sa svije om, u mrklu no po i.

Onda e vjetar tu slabašnu svjetiljku ugasiti,

dijete se tada ne e od tegoba sp asiti.No u tom uskom procijepu tame, opet e na i put;

na hiljade je puteva milosti koji vode pod R abbov skut.Kada bi svi ljudi odgrijeha bili îsti,

On Svoju milost ne bi imao kome poka zati.Vrhunac mudrosti leži u tome

da On neprestano milost daje svakome.

Jedna kapljica Božanske mudrosti i tebi pripada

u moru m ilosti nepreglednih obala koje postoji odvajkada.

Dijete moje, sedam nebesa i po no i i po danusamo zarad tebe ratuju, da izlijeê neznanja ranu.

Samo zarad tebe meleci se mole,samo zarad tebe nebesa aškom gore.

Ljubav tvoja il'pak tvoja silna mržnjaotvaraju džennetska i džehennemska vrata.

Meleci pred tobom po više glave u prašinu,jer je duša tvoja uronjena u Božansku suštinu.

I stoga, dijete moje, nemoj mrziti sebe;ništa u svemiru nije pop ut tebe.

I stoga, ne oâjavaj, duša ti je vje ^na,no tijelo tvoje samo je sjena kratkovje ^na

Llsvjetlu te sveobuhvatne vje ^nostisvaka sjena je osjenjena posebnom svjetlosti.

Tijelo naše je samo predstavnik duše

( 28>\129^

Ta patnja u njemu žudnju za Istinom stvara,

OVOR PTICGOVOR PTICA



toga mu je moram dati, od nje nema ve eg dara."

LI vama blata nema nit'tegoba jata;

u insanu tajna raste iz njegovogblata.

POGLAVLJE XX

Prigovor neodlu ne ptice

Neodlu^na ptica se pupavcu žali:

"Kao što vidiš, ja sam prevrtljive udi.

Iz jednog trena u drugi, iz âsa u as,

ja oduvijek drugo tražim drvo i na njem spas.

Ponekad sam rob požuda i strasti,

a ponekad, s lahko om, uspijem se spasti.

Ponekad me požuda moja odvuê u mejhanu,

a ponekad, opijen aškom, dušu predajem Sultanu.

I tako ja živim izmedu dvije krajnosti

zarobljen u sukobu snova i stvarnosti."

Odgovor pupavca

"Ništa nije ûdno," pupavac mu re e .

"Takva ti muka svaku dušu pe e .

Nema insana koji nije u dvojnostirascijepljen izmedu snova i stvarnosti.

Da smo mi na svijetu ovom iste pameti,

nijedan poslanik ne bi došao da nas zijareti.

Ako se ti iskreno moliš u žaru ljubavi,

Allahov rahmet e te obasjati i sve brige odnijeti.

^ , : : : ^ * .... ^^-... .. y• , ._ : ^ .., ^

^

n,.• M :

GOVOR PTIC

Ako iskreno robujete Hakku, ne radite što je Azer radio

GOVOR PTICA

Tvoj život je ždrijebac obijesan i mlad;



od kamena je idole vajao te se njima klanjao.

Ljubav za Allaha je vrhunac ovjeânstva;

napustite Ltzza i ostala božanstva.

Vi se obi^nom svijetu predstavljate kao sufije,

no ispod hrka vaših na stotine idola ûvate.

1 êmu na vama ta odje a muškostikada ste ispod nje obi^ni evnusi?"

Dva derviša na sudu

Jednog dana dva derviša u hrkama

pred kadijom su psovali jedan drugoga.

Svaki je ostraš eno pravo svoje tražio

sve dok ih kadija mudri nije ukorio:

"Zar je to lijepo i zar prili i , o, Bože,

da se dva derviša zbog sitnica glože?

Ako ste ve zaogrnuti u hrke odricanja,

kako to da zapadoste u tako niska stanja?

Ako ste vi u stanju advokate platiti,

zar vas stid nije hrke fukara nositi?

No kada biste vi zaista bili vaših hrka vrijedni,

sa vama ništa imao ne bi ovaj kadija sijedi.

Ja sam samo kadija, a ne ôvjek duhovnog puta,

i stoga me stid hvata ispred vaših skuta.

Da ste obukli ženske dimije, pošteniji bi bili,jer vladate se poput žena, a kao derviši se ogrnuli.

Kako ete otkriti u sebi ljubavi tajnu

kada niste ni ôvjek ni žena, ve nešto izmedu.

^

ko vas ašk natjera da se njegovim talasima predate,

km7 5 .. . ^`. LI:

dokga ne ukrotiš, mira ne eš imat:O, ti koji dangubiš u zaparenoj sobi gafleta,

zar eš dragocjeno vrijeme tra iti dok ti duša ne bude

oteta?Bol nam oživljava srce, lagodan život je smrt prava,

uživanje nas malo pomalo u prah pretvara.Ti si jadan, bijedan, a prepun pustih želja;

nefs ti se otromboljio k'o pas što žd ere i zijeva:'

Pri a o Šibliju

Šibli bi s vremena na vrijeme nestajao;kud bi to išao, u Bagdadu niko n ije znao.

Najzad, nakon duž eg traž enja, pronaciošega

kako sjedi suznih o^

iju i suhih usana u ku

i evnuha.Sufije ga izgrdiše: "Zar je ovo mjesto za tebe,zar sufije ovdje traže milost za sebe?"`%a sam kao i oni," Šibli im odgovori,

"u njima ni muška ni ženska vatra ne gori

A ponekad je tako i na ovom putu vjere;u meni ne bude ni muškarca ni žene.

Muški ponos me zna êsto napustitite u stanje srama i bespu a dovesti."

Da bi putovati mogao, ôvjek od znanja

mora se osloboditi svoga, ponosom opijenoga stanja.Ako sebe smatrate važnijim od dlake na glavi,

od sebe ste na înili idola, mušrici ste pravi.Ako slavu il' pokudu svom nefsu pripišete,

idolopoklonik ste u svemu što înite.

6 . .Y ^ . , . ,.x+u^ ak^rM1 ^ - ^

\1 3 2f(133



OVOR PTICA

Šta je djetinjstvo tvoje drugo osim gajleta,vrijeme nebrige, neznanja i nemara?

' OVOR PTICA



Šta je mladost tvoja drugo osim lud osti,burno vrijeme izazova i raznih opasnosti?

Šta je starost tvoja drugo osim slabosti,smjesa duše i tijela povijenog od iscrpljenosti?

Sve dok toga psa ne uspiješ pokoriti,tvoj život je samo ludost u kojoj eš goriti.

Ako je naš život od rocŽenja do smrti samo sujeta,îstu nulu emo zaraditi na kraju tog života.

Takvim robljem taj pas želja gospodari;koliko ih samo žuri da se prljavom psu pokori?

Tvoj nefs je pak'o, vatra koja stalno gori,a kad u njemu ponos poraste, u hladni led se pretvori.

Taj nefs nas stalno mori, robovi smo njegove udi;

kad s dunjaluka moramo i

i, srce najviše za njim žudi.I mada mnogi na tom putu umiru u boli,

samo rijetki usmrte to pseto, a ve ina ga voli:'

Grobar

Neki grobar u kasne godine stigao;jedne prilike ga njegov poznanik upitao:

"Zjude si sav svoj vijek pokopavaoKoje je ûdo najve e koje si vidio?"

a vidjeh ûdo nad ûdima "grobar odgovara."Sedamdesetgodina je ova magarîna stara

no to ga ipak nit' usmrti, nit' opameti,

nit' nagna da Božiji zakon slijedi.Ioš ie sliiep za istinu, a sutra mu valja mrajeta "

. . , _ t . . .^f { : aT ...

.J

3

1z

POGLAVLJE XXI

Ptica koja se požalila na svoj nefs

Neka ptica se na svoje požude p ožali,"tVloj nefs je," re ê, `drumski hajduk pravi

Ja sam sebi neprijatelj najlju i,

i kako s takvim dušmaninom na put taj i i?Kud god da krenem, m olim te to shvati,ta požudna psina svugdje mene prati.

Sa tim psom nakraj teško je iza i;iz njeg se može lahko vu îna izle i.

Ko rak po korak, taj vuk je moja sjena;da me s mirom ostavi taj na umu nema:'

Odgovor pupavca

"Ka ko to da te ja taj pas prevarioi sve planove tvoje u prah pretvorio?Pa on je jednook i ne poznaje put;

malo aur, malo krvopija, a ma lo i vuk.On najviše voli kadga drugi hvale;

sujeta mu tada do neba poraste.

Za njega nade nema, on goji se sve više;što ga ljudi više hvale, sav sretan on uzdiše.

(136 } (137>

OVOR PTIC

: ;; ^--T ^ .i ; - - :

Sultan pita derviša

OVOR PTICA

Pri a o Abbasi



Jednom nekakav derviš i teška fukara

na sokaku srete silnoga sultana."Jesam li bolji ja il' ti?" sultan progovori.

"Kuš, praznoglav ê praznih rijeî " derviš odgovori.

"Hvalisat'se nema smisla, al' u ipak re

i:Bolji sam od tebe sto hiljada puta, možeš li pore i?Budu i da vjera ne dopire do tvoga srca,

tvoj nefs je od tebe na înio magarca

On na tebi sjedi, on na tebi jaše,on od tebe îni što god njemu paše

On na uzici te vodi i ti mu vjerno služiši ne pom išljaš da se toga sramnog ropstva spasiš.

S druge strane, ja tajne srca nastojim da spoznam;

nefs magarac moj je, ja njegov nisam.Budu i da ja jašem svog ma garca, a tvoj jaše tebe,

više je nego jasno, moj sultane, da sam bolji od tebeSamoljublje tvoje je upalilo vatru požude;

ta glad neutoljiva živog te pojede.Odnese ti snagu i srce sagori;

u svakoj pori tvoga bi a pakao razgori

sve dok ne postaneš slijep, nagluh i slab,stara zaboravna budala, no još uvijek pohlepan:'

Ovaj derviš, kao i drugih n a stotine,

u prvom su safu mo ne Allahove armije.Kada ta družina u kakvu vojnu krene,

lukavome nefsu sva snaga uvehne.O, kako vi samo volite svog psa;

no zbog njega e vas sna i hiljade nevolja

^? 24.,,. . > :- :^^^1 ::

}

•

Jedne no i Abasseh se bijaše zamislila,ka beskraju neb a je rijeî ove u putila:"Kad bi svi dauri koji vrve dunjalukomkrenuli putem istinske vjere, islamom

Zar je za Allaha išta nemogu

e?On u vjeru može utjerati âk i brbljive TurkmaneLlmjesto toga, poslano nam je na hiljade poslanikada od džehennemske vatre spasu slabog ôvjeka.

I šta je rezultat svega toga?Dunjaluk kao i uvijek vrvi od daura;

naš nefs nama ^vrsto dominira;u svakoj pori našeg bi a nevjerstvo propagira

On je tvrdoglav, neuhvatljiv i jak;ubiti ga je skoro nemogu zadatak.

Neiscrpan je izvor sa kojeg se on napaja;taj nasilnik prepredeni se teško ubija.

O, kada bi srce zavladalo barem jednu no ,

taj nasilnik bi morao putem srca po '

A kad srce krene putem Rabb a svoga,taj nasilnik se trudi da ga o dbije od toga.

Ipak, odlu^no, uporno i îsto srce,svezat e ovu magarînu u lance.I tada e u njemu lav zarikati;

u oba svijeta e to srce vladati.Ko god uspije ovog magarca da sveže,

od svih ljudi ovog svijeta on vrijedi najviše "

< 1 3 8 ) 139)



OVOR PTIC

a ja izvršavam naredbe prokletog šejtana "

GOVOR PTICA

Od jedne želje sto se želja rada;

jedna gora od druge, a nama sve slada



Ako ste vi robovi sujete vaše,

šejtan e vas prevariti, to mu dobro paše.

Dunjaluk te stalno mu i, a ti ne tražiš puta;

priznat' da ti vodi^ treba, ne da ti sujeta.

Ma kad eš shvatiti da se treba svijeta pro ii postati ^vrst i hrabar da bi putem mog'o po i?

Ako si se ve odrekao igre i zabave ovog svijeta,

kada eš se prepustiti vjetru Božanskoga leta?

Lijenost te je u more pohlepe utopila;

ti ne znaš ni šta êkaš, ni šta ti je potreba.

Zemlja i nebo plaû, jer ti za grijehom tr iš,

požuda ti dušu prlja, zbog pohlepe vjeru gubiš

Šta je ovaj svijet ve gnijezdo pohlepe i žudnje,

pun plodova nasilja na vjetru prašine.Na njemu nasilništvo vlada sve više i više;

od okrutnosti se polja krvlju natopiše.

Za Rabba je svijet ovaj prazan i ništavan,

no u njeg'ti si ulovljen i boriš se o âjan.

Kada eš se t i od te nesre e izbaviti

i ruku pravog šejha srcem prihvatiti?

Zar može onaj koji se u ništavilu utopio

insanom sebe smatrati kada je ljudskost izgubio?

Onaj koji od ove suštinske potrage odustane

brzo ništavan postaje, daleko od istine.

Šta je priroda dunjaluka ovoga

do zaborav, lijenost, duga robija?

Šta je ovaj svijet nego vatra razbuktala,

u njoj narod jedan za drugim izgara.

. ^ ^ x ^^,a.m.".

^

Ovaj svijet je zatvor, vru a kotlovnica;

u njemu šejtan vlada sa hiljadu lica.

Prodi se ti dunjaluka i šejtan e s e t e b e p ro i

pa eš, slobodan od grijeha, Rabbu svome do i."

Prigovor mladi a na šejtana

Bezglavo momê jednom šejhu ode;

šejh u postu bijaše bez hljeba i vode.

Zapomaže mladi , na šejtana se žali,govori o etrdeset kušnji šejtanovih:

"Šejtan je lopov i drumski razbojnik,

uhela io me je, vjeru mi ukrao prokletnik "

`Mladi u dragi,"šejh njemu veli,

`šejtan mi se povazdan na tebe žali:Dunjaluk je moje carstvo,'šejtan meni veli.

Ne želim ja svoje carstvo ni sa kim da dijelim

Mladi a ovog posrnulog ka Allahu ti uputi,

bacio je oko na imovinu moju, to me strašno ljuti

Neka zna da ga ja napadam samo zato,

što on s požudom gleda na moje zlato.

Kada bi se on prošao moga dunjaluka,

tada bih se i ja rado prošao njega:'

Malik Dinar

Neki evlija Malik Dinara zapitao:

"Ja sebe izgubih, a kako si ti, jesil' zalutao?"

Dinar reê: "Mene Allah hrani svakoga dana, ^

(143)

R?i^1a•^Y;CY?F9f =^Y L. . .. . ..-r.•-. _^

GOVOR PTIC

No još kasno nije da pravim putem kreneš

oput pravih ljudi i ti slobodan budeš:"

GOVOR PTICA

A kad vrela vatra no pretvori u dan,

tad i gazija lavljeg srca stane ukopan.



Pokajanje na samrti

Bit e mnogo onih što e se na samrti

Allahu okrenuti i za milost moliti.No uzaludno e to pokajanje biti;

zar ne trebaše život oni u ibadetu provoditi?

Kad liš e po ^ne opadati, od sijanja ništa nema;

do i tobe pred smrt samu prilika je propuštena.

Vrijeme pokajanja bude i prolije e ;

ko tu priliku propusti kao grješnik umrijet e .

.,,^,. ^ _ ^^' ^y.+^,^ ^^,^ : :

ca

.

,..

.,

4`

Zatvoriti o i i pobje i, tu može hrabrost biti;

i l iao crni leptir pri i bliže i u vatri sagoriti.

Obožavati vatru dunjaluka je pijana sujeta;

na putu tom je propast i velika sramota.

Ta vatra te okružuje i sa svakim dahom,ta ti vatra prijeti potpunim krahom.

Samo onaj na putu spasa svom cilju e pri i;

tamo vatre ne e biti, iskreni e Rabbu sti i.

Bogati hodža i derviš

LI vrijeme namaza neki hodža povika:

"Bože, smiluj se, pove aj mi blagodat života "

Kad je ovo neki derviš ûo, odmah je hodžu izgrdio:

"O, hodža, otkuda ti hrabrost da za milost traž iškad ti po vas Božiji dan za dunjalukom grabiš?

Llz to, smatraš da na cijeloj zemlji

od tebe boljih nema, niti ravnih tebi.

Palata se tvoja diže sve do plavog neba,

sva u zlatu, sva u svili, baš kao što treba.

Dvadeset mladi a i djevojaka êka na najmanji hir tvoj

Zar ti na milost prava imaš, licemjeru moj?

Razmisli o svom životu i svemu što imaš;

pun si svega kao šipak, a još želiš da primaš.Kad bi sudba tebi odredila moju nafaku,

tad bi za milost moliti mog'o s rukama u zraku.

Zar se ne stidiš svog ponosa, bogatstva i mo i

dok ih ûvaš tu kraj sebe, zar ti milost može do i?

):.

t 1 44> (145}

OVOR PTICA

na tako neprili^nom mjestu se mogu skrivati?

O, nesretniê, u zlatu tebi sre e nema;

sjaj zlata natopljen je kapima prokletstva.



POGLAVLJE XXIII

Ptica zaljubljena u zlato

"Ja samo zlato volim " reê zlatoljuba ptica.

"Samo zarad njega živim, radi njega srce kuca

Kad ja zlata imam, procvjetam k'o ruža,

zlato daje uzbu enja, mo mi zlato pruža:"

Odgovor pupavca

`Pojavne stvari zasljepljuju srca sitna

koja svjetlost ne vide u kojoj sija istina.

Ti si slijepac i po no i i po danu,

i tako slijep tumaraš, živiš sli ^no mravu.

Mrvice neumorno skupljaš na površini života,

nemaran za dubine u kojima je suštinska ljepota.

Svoj život si tako posvetio praznini

Zar se ne eš okrenuti ka samoj suštini?

Šta je zlato do li kamen obojeni;

mi smo zlatom kao djeca zavedeni.

Zlato je idol koji dušu od Rabba odvaja,

tog idola skrivaju u maternici kamila

I zar stvari od pravih, istinskih vrijednosti

.e` ^7 £ 3 _ i*` s r^_ r^ { s ^ 0 ;lvN ' < I^•, __

(i46)

Ako ga na Allahovom Putu trošiš, onda ono vrijedi;

no ti pokloniš samo mrvu, a ve duša ti problijedi

Istina, zlato e ti vre u prijatelja kupitino takvo prijateljstvo e ti lecŽa slomiti.

Jer le a si svoja slomio da zaradiš zlato

i dušu svoju, jadniê, prodao si za to.

Život brzo prolazi, a ti svoje vrijeme gubiš;

zaokupljen stvarima prolaznim, mrve u prašini kupiš.

Za tu prašinu si spreman da žrtvuješ sve;

za zlato si prodao i dušu i srce.

No omâ oko tvoga vrata neprestano stoji

dok ti sudba dane života neodložno broji.

A kad bi samo znao da e te stoput objesiti;

stotine vrelih vatri e na svakoj om i biti.Da li eš ti i tada zlato obožavati,

potonuo u nesre u, dal' eš na njeg' misliti?

No u smrtnom ropcu, kada stigneš svome kraju,

krik eš pustiti sve do sedmog neba u o aju.

Zato sada, bolje ti je slušaj ove rije i:

Sve dok zlato voliš, Rabbu ne eš s t i i.

Odre i se moraš svega što postoji;

âk i dušu svoju moraš ostaviti.

Svoga bi a moraš se ti pro

i

ako želiš svome Rabbu do i.

Probudi se iz sna u kom ti duša luta

reni stazama istinskoga puta.

Izdigni se iz svijeta prolaznih snovicŽenja;

istina je prava svjetlost, neprolazna, vje^na.

(147>

OVOR PTICA

Rabija i dva zrna srebra

OVOR PTICA

Vatra je pripremljena, nek'te strah opameti;

u toj vatri ti nefs sagori i iz pepela poleti:'



Hasan Basri jednom prilikom Rabiji kaza:

"Koliko si ti samo podnijela muka na putu spasa

Otkud ti tolika snaga, reci mi,

izvor sa koga teku tvoje beskrajne mogu nosti?

Otkud ti ta svjetlost što u tebi sijakada nisi ni obrazovana niti nac"itana?"

"Veliki šejhu," odgovori mu Rabija,

"šve što ja radim - predem konac iz pamuka.

Taj konac prodam za dva zrna srebra,

od toga meni više i ne treba.

LZ svakoj ruci po jedno zrno držim,

ja ne želim sa dva zrna ruku da opržim.

Jer kad zrno blaga o zrno zazveke e ,

tu se brzo stvori i zrno tre e .

Svako novo zrno - novo zrno zove,

gomila se blago i odnosi mirne snove."

ovjek dunjaluâr robuje brigama,

stalno je u nevolji i kao na iglama.

Sve dok se ne dokopa prljavoga blaga;

no tu je pri i kraj, on umire od straha.

I dok mu se tijelo ni ohladilo nije, .

ve se medu nasljednicima teška bitka bije.

Svi su željni blago njegovo naslijediti,nesvjesni da e ih blago samo unezvzjeriti.

Za to zlato ste vi Simurga prodali,

mada svjetlost njegova svjetlost srca pali.

Ta svjetlost je putokaz u najcrnjoj no i,

s njom se samo može do jedinstva do i.

. . .... ...... M1 .. '

Mladi murid i šejh

Mladi murid bijaše grumen zlata sakrio,

no šejh njegov je to na snu saznao.

Uskoro se oni na put skupa zaputiše,

jedan od drugoga oni tajne pokrivaše.

Nakon dužeg puta no ih stiže, u divljini;

nadoše se u tamnoj šumi na nekoj raskrsnici.

Mladog murida uhvati strah zbog skrivenog zlata;

za život se plaši onaj koji ima dukata.

"Kojim putem da krenemo?" on upita šejha.

"Koji je od ova dva puta slobodan od grijeha?"

Šejh reê: "Oslobodi se od onoga što ne možeš skriti

pa e svaki od puteva za te dobar biti:'

Onaj koji srce svoje zlatu pokloni

bit e gori od šejtana i šejtan se njega kloni

Kad se zlato vaga, ljudska srca strahuju

koliko e grama na vagi da im zakinu.

Na putu vjere zlatoljubac je magarac sakati;

on težinu ima, al' nema nikakve vrijednosti.

Na putevima prevare i laži taj ôvjek je sultan,

a na putevima vjere magarac i tikvan.Onaj koji voli zlato troši tešku drogu;

on je kao ôvjek baên u bunar vezanih ruku i nogu.

Sjeti se Jusufa i izbjegni zamku tog bunara;

znaj da se raj zaradi lakše kad se nema para.

{ 1 4 9 >

GOVOR PTICA GOVOR PTIC • , ^ ^ ^`

Tim putem jedinstva valja nam putovati,

na tom putu niko ne e dukate brojati.



No vi ste poput mrava koji lahko zalutaju;

osihireni kakvom sitnom sre om u propast putuju.

Na istinskom putu nema lažnih osmijeha i htijenja;

samo istinski ljudi mogu p odnijeti sva ta iskušenja.

Pustinjak koga je opînila ptiîja pjesma

Pustinjak je neki êtiri stotine go dinaposvetio iskrenom obožavanju Gospodina.

Živio je sam daleko od svih bi a,skriven velom istine, uživao u bereketu nebeskoga pi a.

Samo je sa Gospodarem svojim on drugovao,samo sa Rabbom on je razgovarao.

L Z

vrtu njegovom bijaše drvo, i kao gost nezvani,u neka doba tu se jedna ptica nastani.Nebeske note iz njenoggrla potekoše,

svaka nota po sto tajni otkrivaše

Pustinjak se opi tim pti^ ijim cvrkutom,brzo se sprijatelji s tim o pojnim zvukom.Rabb pozva poslanika toga doba i reê:

`ZZ venama p ustinjaka sada otrov te êSav ibadet beskrajnih dana i no i,

svu ljubav za Me, koja kao da nije mogla pro i,

prodao je za cvrkut obi^ne ptice;zamijenio pticu za Božansko lice.

Ja sam njega zavolio, pazio i ûvao,a on je Mene olahko i jeftino prodaoPoruî mu da se prode te ptiûrine

ako ne želi da izgubi milost kod Mene:'

POGLAVLJE XXIV

Hvalisava ptica

U neka doba isturi se hvalospjevna ptica:"Sretna sam zbog lijepih stvari i svog lijepog lica

Moja palata je zlatom ukrašena;

onaj koji je vidi p ostane pun divljenja.re i, bogatstvu i zadovoljstvu ja živim;

ni za šta na svijetu od blaga se ja n e dijelim.U svom svijetu carujem, svi mi se klanjaju;

zar tu slavu da izgubim u pustinjskom kraju?

Zar da na put krenem prepun poteško a?Draža mi je raskoš i moja kraljevska samo a "

^

Odgovor pupavca

"O, nezahvalni jadni^

e," pupavac ga izgrdi,"ti si pas koji se ku arom hva li, a kloni se ljudiSvijet ovaj nije više do pse a ku ara;

tvoja palata nije drugo do prljava bunara.

Ma ona bila lijepa poput samog Dženneta,

kad umreš, ona bi e samo tvoja tamnica

<1 5 0)

GOVOR PTICA

LI toj crnoj rupi ti eš tamnovati,

jer je nisi znao s drugima dijeliti.

.. .... .

. ^ ^ ..• . ^Y' (^> ^^ re. LszJGi-r '° ^ ...r.-. °

?.:w

^^-^^^t...^.0 ^ ,:.. .a:... . .^ . - , ^ , . . . _ r . - . , ; - w . . , ...__. .^. . ..

OVOR PTICA

"kad me ûješ, mišljenje eš ti moje da dijeliš

Da palata tvoja pukotine nema, zaustavila bi Azraila 3 4 ,



oj palati crnoj zar može mira biti?

Misao o smrti e kad-tad njen sjaj prekriti "

Sultan koji je sazidao sjajnu palatu

Neki sultan, zaljubljen u svoju veli inu,

sagradi palatu skupocjenu i divnu.

Kada je to nebesko zdanje bilo podignuto,

svojim sjajem je iznad svega bilo izdignuto.

Pohrliše ljudi sa svih strana svijeta

da vide to ûdo što sijaše od zlata.

Sultan tada pozva mudre ljude carstva

da pohvale mo njegovog bogatstva.

ta mislite o mojoj palati" upita ih sultan,

"i da l' joj nešto fali, htio bih da znam?"

"Ne, presvijetli sultane" odgovoriše mu oni,

"da palati ovoj nešto fali, Bože nas ukloni

Mi od ovog svijetlog zdanja ljepšeg ne vidjesmo,

nit' e insan ikad vidjet' na zemlji ljepše nešto."

Svi palatu na sva zvona hvale, samo jedan derviš šuti;

sultan od njega mišljenje traži i usput se ljuti."Zlredu, sultane" derviš kaže, "kada želiš, re i u ti;

pronašao sam jednu falinku na tvojoj palati

Tvoje uzvišeno zdanje ima pukotinu jednu;da te pukotine nije, bilo bi ravno Džennetu."

"Kakva pukotina, bijedniê," odbrusi ljuto sultan,

"ako si ovdje da nevolje praviš, bez glave eš ostat: "

"Ne tražim nevolju, presvijetli sultane" odgovori derviš,

r:..4. - .....::.. . .

by1

no on e kroz tu rupu pro i, od smrti spasa nema

I ne e ti koristiti palata tvoja, kojoj nema para,

smrt sve kupi i ne bira, bio sultan il' fukara.

I kada ti smrt neizbježno pokuca na vrata,

sve što imaš ne e vrijedit' prebijenog dukata.Na dunjaluku, shvati, ništa vje^no nije,

i ta istina kvari ljepotu tvoje nastambine.

Nema umjetnosti koja ono prolazno može ovjekovje iti,

i kada to znaš, zar u toj palati možeš sretan biti?

Ne dozvoli da te vranac tvog ponosa zanese;

na drugi svijet eš po i sam, i to prazne kese.

I dobro zapamti, ja sam ti prijatelj jedini,.

jer ti niko, iz straha, istinu ne smije kazati.

A kad sultan nema nikog da ga od zablude odvra

a,to je i za narod i za njega golema nesre a:'

Trgovac priredio zabavu

Da svoju nisku samovažnost zadovolji,

nekakav trgovac sebi palatu napravi.

A kad se svi radovi na palati okon aše,

on kavaljerski mnoge zvanice pozvaše

na veliku zabavu u ast svoga zdanja

da zadivi sve veliînom svog imanja.

No tr karaju i tamo - ovamo, pun sujete,

trgovac tu neku fukaru susrete.

Fukara se sa sujetom trgovca našali:

"Gospodaru, ja sam neutješan,"fukara veli,

. : . ^ . . . . . . . . . . . . _. . 1 .^1M.: ' T.L. . . . . . : . . . . . .

..?:'+:.^. .r^ . . ^ . . . . . . . ,. . . :^.^4..•r.;;:. :. . , . :r.?q4'. .

{152) (153>


Zašto zlatu robujete kad ono ne vrijedi?

Samo magarci zlato vole, to vam je posrijedi.

što u ime tvoje ne mogu nazdraviti.

Zauzet sam plaho, ho eš li mi halaliti?"Siromah to re^



Da li ste ikada posmatrali pauka

i kako on mrežu plete, kao od pamuka.No mreža njegova jasno o îtava

neki duboki smisao koji u njoj obitava.On u k utu spretno mrežu svoju plete,

i êka da se u nju muha uplete.

On tada izjuri i krv njenu sisadok ona nemo na zuji od bolnog amb isa.

On krv jo j svu isisa, a osuši tijelo;ona mu dvije hefte posluži k'o jelo

sve dok doma ica, onako iz nehata,ne prihvati se metle i svoga zanata.

LI jednom mahu metle njihov svijet e nestati;ni mreže, ni muhe, ni pauk a, više ne e biti.

Takav je dunjaluk i onaj ko u njemu bitiše;kao ova m uha je što je u mrežu uhvatiše.

Pa âk i da ste gospodar cijelog dunjaluka,

kad-tad izgubit ete ga u jednom treptaju oka.Vi niste drugo osim b alava djeca,na pozornici života samo glum ac i esteta.A hvalite se da ste pod zaštitom kralja;

ko u prolaznom oslonac traži, prava je budala.

( 1 54>

I svi se polomiste da nad nekim zavladate,

a ni goveda pravo ûvati ne znate

Ko god živi za priznanja, ugled i slavu, 1

zaista je mrtvog srca sa mozgom u kvaru

Taj derviš biti ne e, za derviša su te stvarisamo brujanje vjetra, ništavnost koja u âs ispari.

Potkrešite krila vrancu vaše bezglavosti,izbjegnite zamku m o i i vlasti.Jer kao što janjetu ogule kožu,

i vašu e skoro objesiti o nebeskom nožu.I prije nego ste opasnost i omirisali,

šta vam poslije vrijedi da vas i sav svijet žali?Život vam je poklonjen, zašto ne shvatite,

da bi se u nebo vinuli morate da patite.Boli svoje skratite, Rabbu se pokorite;

da vam život zalud ne prote ê, Rabbu se m oliteMa p rodite se ponosa, klonite se blaga,ne vezujte sebi za vrat prokletoga vraga

Svi vaši vrtovi i te silne palatesamo crne rupe su gdje vam d uše pate.Sa njima e bolno jaukati i vaša duša

zbog ispraznogponosa koji je samo pustara i suša.

Napustite vaše isprazno tumaranje po zemlji;

da bi pu t pronašli, pogledajte svijet oîma mudrosti.

Tim putem k renite, Rabbu se okrenite;u jednom treptaju oka vidjet ete dvore nebeske

U tom letimi ^nom pogledu dušu ete spasitii sjaj bezvrijednog dunjaluka zauvijek ugasiti.

:.M 1 tbL: . h

( 1 5 5 >

e pa ostalim namignu.`Halal olsun " odgovori opjancani trgovac, ne shvataju i

šalu.

^ e ^ . . , . . . . . . , . . . k . : . • J . : ^ :

OVOR PTICA

Alegori ja

Mirisno drvo je gorjelo i svojim opojnim mirisom

GOVOR PTICA

Derviš pustinjak i lutalica

Nekakav lutalica, iscrpljen od dugog lutanja,



pobudi nekog da uzdahne u zadovoljstvu snenom.

Neko mu reê: "Tvoj uzdah miriše na sre u,

al' pomisli na drvo kojem vatra donosi patnju."

)

a ?

( 1 57 )

stiže do mjesta gdje živješe usamljeni derviš, pustinjak

Lutalica se obradova kad derviša ugleda;.

"O, derviš efendi, kako si mi?"pozdravi ga lutalica.

No to dervišu ne bi pravo te mu ljuto odbrusi:"O, ubogi stvore, zar te nije sram pitati?

Zar ne vidiš da sam u pustinji, patim,

zatoên u njoj kao zatvorenik živim "

"Zatvorenik?" reê lutalica. "To ne može biti

Zar beskrajnu pustinju ti zatvorom možeš zvati?"

"O kakvom ti beskraju pri aš?" re ê derviš ljuto.

`Da me âk ovdje nac$eš, taj te beskraj nije sputo."

Nagledati se svijeta

Ožaloš eni ôvjek prijatelju na tabutu re e :

"Ni svijeta se nagledao nisi, a umrije, moj dobri ôvje E "

Neka luda tu bijaše te mu odbrusi:

"Vidi, vidi, ûdna magarca što se zanosi

Zar se iko varke može nagledati?

Samo onaj ko pred varkom o i sklapa istinu e spoznati "

Onaj koji srce veže za svjetovnu prašinu,

prašina e i sam postat; poletjet' ne e u visinu

Onaj koji trî za radostima ovoga životalijeka ne e na i za bolesno srce, niti e ga dirnuti Zjepota

Sve dok se ne žrtvuje nefs, spasa ne e biti;

duša od istine daleko u blatu e boraviti.

(i56}

= GOVOR PTICA ^ GOVOR PTICA

moja duša sve e dati za svoga idola.

I tako ja usamljen bolujem i tugujem

i samo sa tugom ja sada drugujem.



POGLAVLJE XXV

I mada mi je ašk donio samo beskraj boli,

beskraj tajni otkriva se kada srce voli.

Bez njenoga lika krv me moja guši;

prašina je srce moje, pamet mi se ruši.Tu prašinu vjetar nosi, oluja se sprema;

u takvom sam halu, vjeruj, tu pomo i nema "

Ptica koja ne može ostaviti Voljenog

"O, silni pupav e," reê ptica zaljubljena,

aja sam rob bi a jednog dražesnoga

Ljubav me je od pameti rastavila,

lancima srca za voljenu svezala.

Ljepota lica njenog mi je ukralaušu i srce, aškom me opila.

Taj ašk je lopov koji sve krade;

zapali nam srce pa ostavi jade.

Bez nje sam u paklu i u teškoj boli,

nevjernik bijedni što idola voli

I kuda da krenem ranjenoga srca;

moje srce sada samo za nju kuca.

Ja volje nemam da prije em doline,

niti da poletim u takve visine.Sve je za me pusto bez njenoga lika,

put me otrgnuti ne e od njenog vidika.

Bol moja nadilazi mogu nost izljeênja;

u nevjerstvo se lahko ude zbog ljubavi žena.

Sve u što ja vjerujem sad je ljubav ova;

<1 5 8 J

Odgovor pupavca

"O, ti jadni robe pojavnih stvari,

ta površna ljubav tvoje srce kvari

Ta ljubav je samo prazna igrarija,

pohlepa za mesom, životinjstvo, djetinjarija

Ljubiti ono prolazno u vremenu zarobljeno,ljubiti je vjetar, u magli nestat' nepovratno.

I zar nije zlo in, zbog te ljubavi kratke,

napustiti ljubav koja vje^no traje?

I zar se lice puno udi i krvi

porediti može sa Mjesecom punim?

A može li išta gadnije biti

nego li to lice poslije smrti?

To što voliš nije više do li blato;

dušu svoju prodao si pa ispaštaš zatoDokad eš tražit' ljepotu ondje gdje je nema;

istinska ljepota uvijek ostaje skrivena

Tražiti je moraš u nevidljivome svijetu;

otkrit eš te tajne, znaj, na Ahiretu

fednom e i posljednji veo spušten biti;a,s f{.,. ?+ FLVr^:i.41}^f:t.:yl , t .t I J G"T^'..+^+..:^1- ,•

<159>



OVOR PTICA

a ostat e samo tuga vje^na i bez kraja.

Tu žalost nijedan ôvjek podnijeti ne može;

spasi nas od te propasti, ubrani nas, Bože "

Kad ga jednom napuste sve te niske strasti,

to zlato i svila navest e ga da se meni vrati "

I vi ste nekdar imali LlzvišenogPrijatelja,

GOVOR PTIC



Sultan i lova ki pas

Sultan se jednom zgodom u lov spremao;

sve lovce carstva svoga on je upregnuo

da mu dovedu psa hitrog i spretnog;

te mu dovedoše psa pametnog i okretnog.

Zlatna ogrlica mu bijaše o vratu,

a le a pokrivena svilom u brokatu.

Oko šapa zlatne nanožnice sjaje,

svilen lanac oko vrata, to mu gordost daje.

Sultan uze svilen lanac u rukice svoje:

"Pas ovaj je vrsne rase' u sebi mislio je.

No pas se od sultana brzo odijelikada spazi kosku jednu kako se bijeli.Pas se na tu kosku odmah namjerio,

a sultan je tada od bijesa preblijedio.

"Psina je ova najnižega kova " sultan se izdera.

"Zar poradi koske da ostavi svijetloga sultana?"

On odbaci svilen lanac te naredi slugi:

"Izbacite ovoggrubijana, nek' mi se s o iju gubi

On moj više nije i bolje bi mu bilo

da je iglu progutao ve

mene uvrijedio ""Pas je zbilja nizak reê sultanov sluga,

žar svilu i zlato ne emo skinuti sa njega?"

"Ne' reê sultan, "nek' ostane kao opomena

da je jednom živio na dvoru sultana.

`^s.s. :s o r r 4 : ° `

(i62)

kojeg ste izgubili zbog vaših niskih želja.

Ah, cijelo srce predajte Llzvišenom Gospodaru,

opijte se vinom aška, sagorite u tom žaru.

Vaš Gospodar je silan, predajte se Njemu;neka ašik krv svoju prospe pred njim u prašinu

Duša insana se olahko prestravi,

jer u poredbi s Rabbom mi smo kao mravi.

Ašikova žecl ne može ugašena biti;

dok se krvlju svojom ne opije, sebe ne e napustiti.

Smrt Halladžova

Halladža je krvnik na gubilište sproveo"ja sam Istina " on je izgovorio.

Te rije i oni nisu mogli razumjeti

ato su ga u Bagdadu dali pogubiti.

Prvo su mu odsjekli noge i ruke

te je Halladž problijedio od te teške muke.

No on podiže krvave batrljke,

amaza krvlju svoje sjajno lice.

"Neka se lice moje zarumeni," on re e ,

jer ljubav ka Voljenom u venama mi te e

Kada me ovakvog ugledaju, zlobnici e znatida strah me nije s Voljenim se sastati.

Moj strah je manji od dlake na glavi;

u vatri ljubavi umire samo ašik pravi:'

Kada mu smrt pricle, krvnik digne ruku;

y•) iJ oY-.jjr ^3Y.. oia7 î. t xi _<' r (i6 3)

GOVOR PTICA OVOR PTICA

on samo za hrabrost znade, ne za strah i muku.

I budu i da je svijet ovaj manji od est ice,



zar me mogu uplašiti njegove smicalice?

Onaj koji znade jazbinu sedmoglave aždahe

i s njom provede svoje dane, sve ljetne no i kratke,

nakusao se svega, za njeg'su krvnik i sjekirasamo snovi prolazni, samo igra nestalna.

Šejh Džunejd i šehadet njegova sina

Jednom je Džunejd Bagdadi, to more vjere,

držao ders koji sve sumnje dere.

Zvijezde mu, poviše glave, sjaje da bi ga bolje ûle;

on istinski muršid bijaše kojeg mu mini vole.

On je slabim i nemo nim utjeha bio;

imao jeêdnog sina, silno ga volio.

I dok je Džunejd mu minima govorio,

zlobnici mu sina oteše, Allah ga nije poštedio.

Glavu su mu otkinuli i pred Džunejda postavili,

zatim su bezdušni krvnici hitro nestali.

Džunejd mirno i bez suza glavu sina je prepoznao

"Sve što se zbiva od Allaha je," potom je rekao.

mada strašno izgleda, zapisano je bilo u vje ^nosti,

sve što je tamo zapisano mora se i dogoditi "

POGLAVLJE XXVI

Odgovor pupavca

"O, ti slabog izgovora' pupavac mu veli,` la si olupina samo od mesa i kostiju, zar te to veseli?

Zar ne znaš da je život, bio dug il' kratak,

samo par uzdaha vrijedan, par uzdaha duga âk?

I svi što se u muci radaju moraju umrijeti;

bi e njihovo e nebeski vjetar raznijeti.

Ptica koja se plaši smrti

Strašljivica ptica reê: "Oh, ja se plašim smrti,

na prvoj etaži puta u od straha presvisnuti

Ja hrabrosti nemam za put da se spremam;

taj put je opasan, na njemu nas smrt vrebaI sama pomisao na smrt me puni strahom;

naježim se obuzet njenim lednim dahom

Ko god da se s maêm protiv smrti bori

u toj neravnopravnoj borbi sav e da izgori.

Ma^ e mu se polomiti, od smrti lijeka nema;

uzalud je boriti se, smrt bolna nam se sprema "



OVOR PTIC

" tav svoj sam život, mili moji,

iz šupljeg u prazno presipao,

cijeli sam svoj život vjetar vagao.

OVOR PTICA

one nikoga ne štede, one svakogsmlate.

Niko nije besmrtan na ovome svijetu

i nijedno bi e nema takvu snagu



I tako dode i ovaj posljednji sahat,

uskoro u postati prašina, nemam vam šta kazat."

Za smrt nema drugog lijeka nego neprestanou lice joj gledati ako nam je znano

da je život naš isuviše kratak;

smrt je našeg života jedini zadatak.

Duša tada sama put nastavlja;

srce ašika je sretno kad se od života rastavlja

Ma bili vi mo ni kao car Sulejman,

kojemu je svako mor'o biti pokoran,

jednom ete se spojiti s pustinjskim pijeskom,

a tako e biti i sa svakim nasilnikomkoji je ovim svijetom žario i palio

dok se nije u svom grobu na crve namjerio.

I koliko ih samo spava pod dva metra zemlje

snom teškim i gorkim samo e d u bok e.

Ne zaboravite smrt ni na trenutak jedan,

na putu našem ona je u itelj vrijedan.

O, kada bi njen gorak okus za života okusili,

svog nemara i ponosa odmah bi se prošli.

Isa i stari krâg

Isa jednom prilikom iz planinskog potoka vodu zahvati,

njen ukus bijaše od ružine vode sladi.

Tada jedan od njegovih saputnika

nato i vode iz tog bistrog potoka.

Ožaloš eni sin

Ispred oêvog tabuta sin je išao,

zbog oêve smrti gorke suze ronio.

"Nema težeg dana od ovog," sin nari e ,

`duša mi se raspada, zbog tvoje smrti, o eP '

Derviš u prolazu mu na to dobaci:

"Zbog tvoga magareêg naricanja

vom ocu danas nema težeg dana "Sin tugu osje a, no tu poredbe nema,

još je ve a oêva bol i tuga snena.

Kao bespomo no dijete ste se na svijet izlegli

da bi u neznanju i ludosti svoj život proveli.

Srce vam je neprestano težilo za mo i,

no nestaste k'o vjetar, koji e kroz prste pro i.

Svira^ naja na samrti

Neki je svira^naja ležao na samrti;

prijatelj ga je pitao da mu odgovori:

"Na pragu si da spoznaš tajnu koje se plaše svi,

reci nam u kakvom si halu sada ti?"

"Nemam šta da vam kažem " on odgovori.

. ?ITi b _ :.

(i68} (i69)

da zaustavi sablju ovog nasilnika,

nikad to ne ispuštaj iz svoga vidika.

I mada emo na putu sresti mnogo teško a, izazova,

smrt ostaje najteža proba koju put zahtijeva.

GOVOR PTICA

Sokratova smrt

Kada Sokrat ležaše na samrti,

ovo pitanje mu uênik uputi:

,4"

OVOR PTICA

Isa sa svojim uênicima put potom nastavi

neko doba ožedni i vode od njih zatraž i.

No zaûdi se kada ispi vode iz kr aga,



"Zl itelju, kada te okupamo i plaštom pokrijemo,

reci nam na koje mjesto da te pokopamo?"

Àko me pronadeš, dragi u eni e ,

pokopaj me gdje god zaželiš," re e .

"ZI potrazi za sobom život sam potrošio,

no ja sebe ipak nisam pronašao.

Kako eš me ti onda prona i kad preselimP

i to bih znanje želio s tobom da podijelim

Moram ti priznati da sve što sam uspio da saznam,

za svog dugog života, je da ništa ne znam:'

..1^`. t+A.^ •4^y}-k^. ^>.

< `

jer voda kao pelin bijaše gorka sada.

Isa reê: "Ova je stvar zaûdna,

da slatka voda, tako brzo, postane gorka i mutna "

No krâg mu re

ê: "I ja sam jednom sladak bio

kad me majstor tek od gline krâgom na inio.

No sada sam ja izrabljen i ostario,

a nekad i lijepa vazna i up sam bio.

L sebi ja nosim gor inu smrti,

zar voda u meni slatka može biti?

Pa da me još hiljadu puta ispeku,

ja im mogu dati samo vodu gorku.

Ta gor ina u svakom bi u živi;

gorîna smrti raste s našom starosti.O, ljudi bezglavi, razumijete li šta kr âg zbori?

Put tajni pronadite prije nego vas smrt obori

Tražite svim srcem tajnu postojanja,

jer u vašem srcu se krije ta tajna.

Ako za života sebe ne spoznate,

zar se u smrti toj spoznaji nadate?

Bez togznanja niste više od hajvana;

svaki ôvjek je izgubljen bez toga znanja.

ovjek koji za to znanje ne uloži trud

pamet je izgubio i potpuno je lud.

Mnogo velova tajni je na putu sufije,

no on neumorno traži dok Istinu ne otkrije.

^ J .

GOVOR PTICA OVOR PTICA

Odgovor pupavca

"O, ti progutan žaljenjem i ponosom pobijeen,



POGLAVLJE XXVII

Ptica koja se žalila na lošu sre u

Nesretna ptica pupavcu reê: "O, ti iskrene vjere,ja ne posjedujem ni dašak dobre volje

Ništa se ne dešava kak o ja to želim;život moj je pun nesre e, lijepo ti ja velim.

L boli ja živim još od svog ro enja,od mene, zbilja, nema nesretnijegstvorenja

LI srcu mom je pregolema tuga,ja od teške nevolje nemam b oljeg druga.

Moj život je jedno pusto beznade,i Bog zna šta još e da me snae .

Žalost mi je srce moje zaklju âla;

na put taj da krenem, ja ti nemam hala.A da m i srce nije ojadeno tugovanjem,

bio bih oduševljen tim putovanjem.Dušu sam ti otvorio, od tebe pomo tražim,mudri pupavê, uputi me, reci šta da radim:'

Zar ne znaš da je ovaj svijet varalica stara,

da nesre u donosi svima koje vara?

Dok patnja na putu može biti uzvišena,patnja zarad dunjaluka je puna poniženja.Ono što kao patnja izgleda blago može biti

za onog koji znade srcem stvari osmotriti.Na putu istinskom na stotine beri eta ima,

no trud se uložiti mora da se nade Istina.

Ovaj svijet je prolazan, njega se ti pro ,

od njeg' nema ništa, na put Istine po .

Sve patnje e nestati u jednome dahu

kad dun jaluk ostaviš i prepustiš se prahu."

ovjek koji nije htio piti šerbe

Bijaše neki ôvjek odmakao na duhovnom putu

koji nije pio niti uživao u slatkom šerbetu.Kad ga upitaše za razlo on im odgovori:

"Ja vidim ôvjeka koji vam gutljaje brojiNemilosrdne i hladne su njegove o î,

vatrom se one zažare kad se šerbe to ^ i.

I najslae šerbe otrov bi za mene bilo,u mojoj krvi bi se u otrov pretvorilo.

Dok nas on gleda, svako šerbe postaje,ognjena vatra koja nam duše proždire."

Isprazno i nestalno je uživanje svako,

•

GOVOR PTIC

blago ete zaraditi ako ih budete podnijeli.

Tanahni i ûdni su putevi Božanski,

na putevima tim sve moramo prihvatiti.

Gorak je svaki zalogaj na putu, mudri to znaju,

.

OVOR PTICA

no zbog užitaka je i vje^nost prodati lahko.

uvajte srce svoje od svjetovnih užitaka;

u njima, znajte, nema nikakvih dobitaka.



gorak jer je izmiješan sa njihovom krvlju.

Sve dok jednom s Gospodarom hljeb ne podijele,

gutat e samo mrvice u patnju namo^

ene.

Priâ o jednom sufiji

Llpitaše nekog sufiju kako provodi vrijeme

"Gladan sam i žedan i ukaljan blatom," re e .

7zgorio sam u pe i koju dunjalukom zovu ljudi,

no dok u meni života ima hrabrost ne u izgubiti."

Oni što na ovom svijetu sre u traže

u dubokom su snu i za budale važe.

Bolje im je da se sjete da e gazit Sirat - uprijom,jer nema sre e pod ovim kubbetom.

Nit'se sre a ovog svijeta može porediti

sa onim što derviš traži, s tom nebeskom niti.

Nefs naš ovdje divlja poput nezasite vatre

sve dokga ta vatra u boli ne satre.

Tu požudu srca niko svijetom ne ugasi

nit' pohlepom iko od boli sebe spasi.

Obicii sav dunjaluk, tam'se na i ne e

zadovoljno bi e, srce puno sre

e "

Starica i šejh Ebu Said

Neka se starica obrati ûvenome šejhu:

"Podu i me mudrosti koja e mi smiriti dušu

_

(175)

( 1

r y ^

Ma kada bi vam se i sve želje ostvarile,

vrata istinske sre e one ne bi otvorile.

Jer vi ste srca svoja prolaznosti dali;

ta nestalnost u vama oâjanje pali.

Bol je vaša nadahnuta tim lažnijem sjajem,

jer vaša srca teže za zemaljskim rajem.

I zar se ta bol, prazna, porediti dade

s patnjom koja šehide sa Kerbele sna ?

LI Božijim o ima je svaka vaša patnja

bisera vrijedna, puna trajnog blaga.

LI svakom vašem dahu milost se Njegova skriva,

sve što vi radite ljubav Rabbova pokriva.

Avaj, vi Njegovu ljubav stalno zaboravljate;

životinjare i bez istinske ljubavi, život prokockate "

Zahvalni rob

Jednoga dana nekakav dobro udan sultan

dade jabuku svome robu na dar.

Rob je jabuku jeo sa takvim uživanjem

da i sultan poželje komadi te jabuke.

No kad je proba, vidje da je gorka,

sultan uû

enju pogleda svog roba."Efendi, sa tvojih ruku je milost tekla meni,

zar zbog malo gor ine da ti se požalim?

Ja u slast primam sve što od tebe te e ,

od tebe je samo dobro," rob sultanu re e .

Ako vas poteško e snadu, budite siQurni,r

(174)

OVOR PTICA

LI životu sam se m nogo napatila,no smisao života još nisam shvatila "

Šejh re ê: "I ja sam u životu mnogo lutao

)

GOVOR PTIC

Mrav luta k'o pijan dok ne nade sunce,

dok ga ašk ne po nese u najviše vrhunce.Tad od mrava ne e ništa više ostati,

`F.



dok uto îšte jedno nisam pronašao.To su koljena naša koja mo ramo savijati,

moram o se poko ravati i s ljubavlju sve prihvatiti.

Od iskrenog robovanja boljegputa nema,rob sve daje Rabbu, svoje ništa nema.

Kad nemaš ništa svoje, zar možeš bolan biti?

Iskrenom pokornoš u eš svoju patnju sagoriti "

Šejh Džunejd o sre i i radosti

Neko jednom zapita Džunejda:

"O, Allahov robe, koji si slobodu našao u robovanju,reci mi kako do sre e do i, kako smiriti dušu?

Reci mi kako da bolno ljudsko srcedosegne jednom beskrajno nebesko sunce?"

Džunejd odgovori: "Onaj koji srce naemora ga ukrcati u nebeske lae .

Nek' njegova lacia kroz tamnu no plovi,sa svom snagom svojom nek' istinu lovi.

Mi smo samo êstica i svjetlost nam treba,sunca besmrtnoga i beskrajnoga neba.

Sve dok vjerujemo da smo puka êstica,

izbrisana patnja ne

e biti sa našega lica.No ako ta êstica zaroni u sunce,svjetlost sunca obasjat e njeno tamno lice.Sve do tada svaki mrav e biti samo mrav

ma bio on griješan ili bio prav.

J;^;s'^ti :

traâk svjetlosti e svjetlost nebesa postati."

Šišmiš u potrazi za suncem

Jedne no i miš slijepi re ê: "Kako to da janikada ne vidjeh sunca, vrag mu ga zna?

Ja êznem da se u îstoj svjetlosti izgubim,no život moj je no jedna duga, jer ne vidim

1 po svijetu ja putujem zatvorenih o îju,no ne gubim nadu da u sunce vidjeti naposljetku:'

Neki sufija je to ûo pa mu odgovo ri:"Još hiljadu godina e tama da te mori.

Zar mo že, ubrzo, takav kao ti,

svjetlost sjajnog sunca ugledati?Zar m ože mrav izgubljeni, smušeni,na nebu blistavi Mjesec dohvatiti?"

"Ipak," reê miš slijepi, "potragu u nastavitite u nadi za sunašcem ja u poletjeti."

I tako je šišmiš godinama letiosve dok snagu svoju nije potrošio.

Kakva korist od leta kada nema znanja;slijepi miš b ijaše sužanj toga stanja.

Naposljetku iz njega progo vori sujeta:"Ma gdje to sunce izosta iza moga leta?Ja kao da sam to Sunce preletio "

No on bijaše do neke mud re ptice doletio.Ta mu dra ptica slijepog miša uputi:

(176} (177)

^x f l afi i.L ° . i -Y. . . . „) C ^. y , h.yî,^c .

GOVOR PTICA

"Ti si samo slijepac koji u krug letiNi pedalj na putu nisi odmakao,

a smatraš da si Sunce preletio:"Ove rijeî duboko potresoše šišmiša;

OVOR PTICA



,^ °;M^M <. ^. ` .` ' ' . .^ , z ;:d:^ e ^

on poniznost osjeti i ponos mu se stiša."Danas si pronašao," re e sebi, "pticu mira unutarnjeg

o, ludi mišu, ne udaljuj se od njeg:Na put pravi on e te uputiti

i stoga njemu prvo m oraš robovati:'

1 7 8 }

POGL VLJE XXVIII

Ptica koja je prihvatila pupavca za vou

Pokorna ptica re e: "Ti si naš vodi , o, pupavêNo šta u ja dobiti ako ti se potînimi dobrovoljno volju tvoju prihvatim?

Ja svojevoljno poteško e puta ne mogu prihvatiti

i stoga ja tebi želim pokoran biti.Ja ne znam šta je loše, a šta dobro za m ene,ja ne mogu da prepoznam sve svoje mahane.

Zato, ti me vodi, najbolje to e biti,ja u se rado tvojem vo stvu potîniti "

Odgovor pupavca

"Tako je," povika pupavac. "Nema bolje odlukeod te koju ti sada izreê

Ko god prihvati vostvo mudrijih od sebespasi se od patnje i udara sudbine.

Ko svog nefsa slijedi, magarcu robujeZar takav može nešto od života da dobije?

Samo jedan tren istinskih uputa

(179>

r i . _ . ^ a s :

GOVOR PTICA

vrijedi više nego cijeli život bez duhovnoga puta.Onaj koji ne želi mudrijem da se p okori

kao pas je što luta i patnja ga stalno mori.

I koliko samo taj pas doživi nevolja

) GOVOR PTICA

Za raju si samo šaku bisera prosuo,

ni jednom ih pogledom n isi udostojioNo nešto te pred zatvorom zaustavi

Zar su odrubljene glave naîn da se slavi?



No bol je ta uzaludna, od nje koristi nema.

Samo onaj koji na duhovnome putu pati

istinski živi, tu patnju on blagom naplati.Naite uto îšte pokraj svoga šejha,

svoj ponos progutajte, oslobodite se grijeha:'

Sultan koji se zaustavio ispred kapije zatvora

Sultan se u šeher s dugog p uta vratio;šeher je tom prilikom proslavu upriliîo.

Svaki podanik da sultanu po âst iskažeukrasio je dio grada, da odanost pokaže.

Zatvorenici nisu imali drugoga blagado li êli ^nih rešetaka, lanaca, odrezanih nogu i glava.

Tim strašnim stvarima on i zatvor okitiše,tim užasnim prizorom sultana do êkaše.

Sultan je kroz šeher jahao sav sveân;

podanici dadoše sve od sebe da mu uljepšaju taj dan

sve dok do zatvora nije dojahaoi pred njim konja svoga obuzdao.

Sultan sjaha s konja i smjesta naredi

da se svaki zatvorenik pusti i zlatom nagradi.Veziri se ovom za ûdiše i upitaše sultana:

"Zašto ti zatvorenike nagradi ovog sretnog dan apored sve svile i kadife koju si vidio,

pored svog mošusa i ambera kojeg si mirisao?

Šta te toliko oduševilo, kaži,odrezane ruke, raš ereêna tijela, užas pravi?

I zašto s konja sjaha? Zar eš ti sjediti,s lopovima i s ubicama danas besjediti?"

Sultan odgovori: "Svi ostali samo buk u prave;ko' nestašna djeca, svojim igrama m e gnjave.

^ vaki od njih svoju sebi ^nu ulogu glumižele ' da ugodi sebi više nego m eni.

Sve što oni îne je iz moranja, dužno sti,no zatvorenici pokazaše i više od od anosti.

Moja rije^ je ovdje zakon, to su mi pokazali,njihovi ukrasi su samo za m ene, to su mi dokaza li.

Ovdje sam iskrenu pokornost našao,i stoga sam pred njima s vranca sjahao,

dok me drugi slave u nadmenom ponosu,puni sebe, teturaju u sebi^nom zanosu.

Ovi siroti robijaši volju svoju žrtvuju,u dobru i zlu men i oni robuju.

Oni dobro znaju, svakog svojeg dana,da ih osim vješala i smrti drugo ne êka.

Ipak su pokorni i, u mojim o îma,

njihov zatvor je Džennet posut ružama "Pokoriti se i êkati Sultana - mudrost to je prava;

i nebeski Sultan e pred iskrenim robom zastat' jednogadana

f:ru

1, , , A 5^

GOVOR PTICA

On se tada ne hvališe nit' od sebe daje znake;

kada teška kriza dode, ona tad pokaže jake.

Smrt šejha Harakanija

GOVOR PTICA

Ukkafov potomak usnio Tirmizija i Bajezida

Nekakav sufija od roda U kkafova ispri â slijede e:`Zlsnio sam Tirmizija i Bajezida jednu ve ê r .



Kad je šejh Harakani na samrti bio, on saopšti:

"O, kada bi ljudi mogli srce moje otvoriti,

unutra bi vidjeli bol i patnju,u njima bi shvatili poruku tajnu.

Prodite se idola, budite rob Gospodara;

ostalo je prazan zanos, bez imalo dara.

Ništa vrijednosti nema, samo On postoji;

bez Njega ste ništa, ma kako bili hrabri.

Spasite se ništavila, predajte se putu aška,

budite krotki i pokorno padnite pred svoga Rabba

A kad u pokornosti na sedždu padnete,

svim svojim srcem Rabbu se predajte.Sultan ulizice ne voli, niti roba bez udi;

on takve robove na dvoru svome kudi.

I zar nije svetaaba zatvorena

za svaku budalu i svakoggrubijana.

vom srcu pomiješajte robovanje i dostojanstvo;

otvori e se tad i za vas to nebesko carstvo:"

Rob i odora asti

Nekom robu jednom bijaše danapredivna haljina iz ruku sultana.

Rob se tome obradova jako,

odmah je obuê i kroz grad prode tako.

I dok je tako hodao gradom,

ZW"> .

^

< 1 3)

Idoše nekim putem te prepustiše menivoda da im budem i putem da ih vodim.

Zaûdih se tome da ta dva šejha vrsna

prihvatiše mene za vodu svog puta.No tad se sjetih da sam, jednog dalekog jutra,

uzdah ispustio iz dubine svoga srca.Taj uzdah je vrata nebesa o tvorio;

tamo je skup šejhova s dervišima divanio.Svaki od njih od mene po jednu tajnu zatraži,

al' Bajezid od mene ništa ne zatraži.

Bijaše mu dovoljno to što me vidi;srce svoje tada on otvori mi:

" uo sam tvoj uzdah koji ti grudi otvori,i stoga moje srce želi da ti se pokori.

Ja od tebe, kao drugi, ne želim tražiti,ja te kao svog emira želim prihvatiti.

Ne želim prigrliti radost duše, a odbaciti bol,nit' vagati šta je dobitak, a šta gubitak to.

Ko sam ja da tražim i pitam?Ako sam rob iskreni, pokorit'se imam.

Jer za svakog roba nema ve eg dara

k'o pokorit'se željama svoga G ospodara "Eto tako, zbog jednog iskrenog uzdaha,poštovanje mi po kazaše Bajezid i Tirmizija.Kad rob, jednom, ruku svoga Rabba prihvati,u dub ini svoje duše smisao svih tajni shvati.

(i82}

OVOR PTICOVOR PTICA

sav pun ponosa sa lijepom haljom,

nešto blata mu se na licu na ,

on rukavom otra lice, brzo se sna .

Na njegovu nesre u, neki ulizica to primijeti



POGLAVLJE XXIX

Ptica koja je pitala o isto i

"Dragi pupavê, reci," iskrena ptica upita,

`s"ta je prava isto a duhovnoga puta?

Kako da iskrenost pove am na putu ka Gospodaru,

kako da se otrgnem svome nemaru?

S v e z a îme moje pusto srce žudi

otrgnuto biva odmah iz dna mojih grudi.

Prašinom postane sve u mojim rukama,

i l ie pak pretvori u otrovnog škorpiona.

Za tim duhovnim putem moja duša žudi;

ja ti straha nemam, nit' okova svjetovnih.

Želja mi je da ostvarim isto u srca svoga

a ugledam ljepotu lica Božanskoga "

Odgovorpupavca

"Put ovaj ne pripada ljudima svim,

samo onim ista srca, onim iskrenim.

Onima što su kadri sve drugo zaboraviti

i potpuno se putu ovome posvetiti.

:.,i::'. ...:% 3. t'...

h•:^. ^

te sve re ê sultanu, da se robu osveti.

Sultan se ražesti te izdade naredbu

da neotesanom robu odrube glavu.

Onaj koji u sebi dostojanstva nema

od Sultana kazna mu se sprema.

(1 $4) (1g5}

tt .': t? ;l•

OVOR PTICA

Na svije i istine te idole ti sažeži;od prianjanja za prolazno ti se sad odveži.

Svaki onaj koji se iskrenoš u ponosi,shvatit e da u d jelima svojim tu iskrenost ne nosi.

Lj

f k

l^. ; p

• 5

OVOR PTICA

Sve što imaš ne vrijedi ni obi ^ne dlake;sve što imaš ti sagori, do posljednje travke.Kad sve pepeo postane, u tom pepelu sjedi;

onda e ti biti jasno da nijedna stvar ne vrijedi.



Kada se îsto a srca u pohlepu pretvori,

ona svoju iskrenost do pepela sagori.

Šejh Harakani i patlidžan

Jednog dana šejh Harakani patlidžan poželi;

on bijaše rob Allahov kojegsvako voli.Nije znala šta da îni dobra stara nana;

ipak mu, gundaju i, spremi pola patlidžana.I dok je o n slatko taj patlidžan jeo,u taj âsak dogodi se sluâj neveseo.

Sina mu milog zlobnici na prepad uhvatiše

te glavu njegovu s ramena od rubiše.Te ve êri ispred vrata nesretnoga šejha

ostaviše dokaz svoga teškoggrijeha.Ka da šejh ugleda glavu svoga sina,

u jadu on zavapi, strese ga mu^nina."O, koliko sam samo puta na snu svom e vidio

da e me nesre a sna i ako patlidžan budem jeo "

Onaj koji je izabranik svoga Gospodara,samo Njemu pripada, njemu nema para.

Njegova služba je gora od najstrašnijeg rata;ona više vrijedi od svih carskih dukata.I najmanja želja koju takav ôvjek ima

teška je nesre a, svih nevolja plima.Bio ti ulema, fukara il'sultan,

•

- , t

Sve dok ne umreš za stvari ovog dunjaluka,slobodan ne eš biti, od njih hvatat' e te muka.No vjeruj mi, proklinjat eš dan kad si se rodio

ako rijeî ove ne budeš u djelo provodio.Pošto moraš napustiti ovaj zatvor i njegove boli,otrgni od svoga srca sve što na njemu ono voli.Kad nam jednog dana smrt pokuca na vrata,

odagnat' je ne e stvari ovoga dunjaluka.Oboji iskrenoš u svoje srce, za put ga ti upregni;

ako srce nije îsto, sva patnja ti ne vrijedi.

Pri a

Neki šejh i sufija iz Turkmenistanareê samom sebi, jednog lijepog dana:

"Od svih vajnih stvari pod žarkijem suncemdvije su mi jako prirasle za srce.Jedna od n jih je moj konj šarac,a druga je m oj mili sin jedinac.Ako bi sin moj naglo preminuo,

onda bih ja i svoga šarca žrtvovao.U âst i slavu puta oboje bih dao.

Ovo dvoje nisu za me drugo do idoli,a duša je rob neznanja ka d idole voli:"

Ne hvali se da si i ti îstoga srcasve dok u njem' ljubav za idole kuca.M.

. ,fiSI_.L/ - t .r 1 ^= F.,oY.:xUT4•. i ... (.v. ...

(i86) < i87 )

^ . . ^ _ . . . . . . J) } ) E'1 1 ;

GOVOR PTICA

`Kad Rabbu ljubavi ponestane,"glas mi odgovori.

"Sve dok im platiti mogu, oni živjeti ne e ,

ja krv svojih robova pijem, eto ti njihove sre e

Te im beskrvna tjelesa po svijetu rasprostrem,

GOVOR PTICA

od udara sudbe ne eš biti siguran.

Ni veliko znanje pomo i nam ne e ,

niti nas zaštititi od udara nesre e .

Svakog trena u kasabu nova karavana stiže,



potpuno ih uništim, do korova satarem.

I kad svoje noge, ni glave, ni strasti na i ne e ,

zaogrnem ih vje no š u vanzemaljske sre e .

U milost ih odjenem sjajniju od sunca,

u blaženstvo koje dobiše zbog iskrenih srca.

Mada u Ja ašikovo lice krvlju zamazati,

blatom, prašinom i gla u izmu iti

i zavarati beskrajem sjenki u no i,

na kraju u pred njega u svjetlosti do i.

A kad se to sunce Mog lika pred njime zapali,

svih sjenki nestat e kad se lampa Moja upali:"

S v e s je n k e e sunce nebesko progutati;

ko u Rabbu nestane, od sebe slobodan e biti.

I ne žali se stoga na gubitak, ve sebe izgubi,

pamet svoju ostavi, u Rabba se zaljubi.

Ko izgubi sebe ašk u srcu krije;

na svijetu cijelom niko njemu ravan nije.

Malo je na svijetu onih poput faraonovih magova;

blago koje nadoše bijaše vjera puta istinskoga.

To zna i prosijati grubog nefsa iz iskrenog srca;

prosijati grubo blato iz svjetlosnog sunca.

Niko o njima ništa ne saznade od onoga danakad se uputiše svijetlim stazama nebeskog Sultana.

Nema mudrosti koja vam može sigurnijegputa dati;

mudrost ve u od ove ne ete spoznati:'

:

^

s njome i izazovi; iskušenja prilaze nam bliže.

Pa makar duša morala i beskrajno patiti,

šta budu nost nosi, ona ne e znati.

Sve što treba do i van naše je mo i,

povinuj se neodložnom pa e patnja pro i.

Onaj koji razotkrije sve zamke, iluzije,

tešku maglu neda a e od sebe da odbije.

Sto hiljada ašika s êžnjom uzdišu

da Rabbu život daruju, sebe da izbrišu.

faraonov vra^ je silan ašik bio,

koji se zbog vjere sa životom rastavio.

Mnogi e v j e ^nost cijelu zalud potrošiti;

na kraju se, ipak, Rabbu moraju pokoriti.

Zun-Nun u pustinji

"%dnom krenuh u pustinju," Zun-Nun pripovijeda,

"bez hrane i vode, oslanjaju i se na Allaha.

Tamo nadoh êtrdesetericu jarana;

bijahu u krpama ubogih insana.

Zaboli me srce te uzviknuh: Bože odgovori,

zašto tvoje robove ovakva bijeda mori?

Mi smrt i život njihov znamo, glas mi odgovori.

Mi salike prave prvo pogubimo,

zatim ih za krv prosutu dobro nagradimo

"Kad e to ubijanje stati" rekoh, glasu, progovori "

(i89}

GOVOR PTIC

Starica koja je htjela kupiti Jusufa

Kad Jusufa prodavaše u bazaru Egipta,

žele ' da mu vide lice, tu se nade mnog o svijeta.Od jutra do veêri mnogi kupci dodoše;

GOVOR PTICA



sedam buradi mošusa za Jusufa iskaše.

Kroz gu žvu se probi neka stara nena,

u ruci joj bijaše vunica i par vretena.Sve prisutne izruži te povika E gip anima:

"Prodajte vi meni toga Kanan anina "

Luda sam od êžnje za tim lijepim mladi em,za njeg' dajem vune klupko, za više ne u ni da ûjem.

Na, evo vam vu na, dajte mi Jusufa,za cjenkanje ja vam nemam vremena "

Trgovci se zasmijaše toj nezgodnoj ženi"Zar Jusufa da damo," rekoše, "tebi, staroj beni?

Zar za klupko vune ho

eš ono što bisera vrijedikad u zlatu i mošusu vrijednost mu se mjeri "

Izbe î se na njih nena te im odbrusi:

prije sam to ja znala, o, ljudi tupavi

Znala sam da moja vuna vrijedna nije Jusufa,

no sada e po cijeloj âršiji da se pri a,medu onima koji želješe kupiti Jusufa,

bijaše i jedna hrabra, plaha nena.I ona je sa drugima tog predivnog dana

nastojala dosegnu ti lice sultana."

Srce koje nema težnji ne e ništa ni posti i ;

vrata carstva nebeskog ono ne e dosti i.

Srce koje za istinom ne žudi niti joj se divi

<191>

POGLAVLJE XXX

Ptica koja gori od êžnje za istinom

"O, pupavê," povika ptica puna êžnje,"rijeî tvoje pune su uzvišene težnjeI mada sam nemo an, oâjan i slab,

i u m om srcu go ri te plemenite težnje plam.

I mada ja nisam u biti srca poslušna,ta êžnja za istinom i moju dušu kida "

Odgovor pupavca

"Oh, ta ûdna privla^na sila,

koja ašicima od davnina za let daje krila,

još uvijek je živa, na istinu poziva,tajne zemlje, tajne nebesa ona nam otkriva.

Ta sila tajna u namaêžnju budi;

sti

i e do cilja ko svom cilju žudi.I prije nego sunce sjajno m rava potraži,on je samo m utna sjena opsjene i laži.

Životna snaga je u k rilima s kojima letimo,s njima emo i beskraj neba da preletimo "

\190>



^ OVOR PTICA

srce moje drugom teži, dunjalukga vabi.

Nisam osramo en pred vama, nit' ponosa imam,

s kudenjem il' pohvalama vašim ništa vam ja nemam:'

Ptica plemenitih težnji širi svoja krila,

OVOR PTICA



ona se visoko diže - da bi zamke svijeta preletila.

Dolje ispod, svijet u neznanju gluho nagada

šta je pretjerivanje, a šta mjera prava.

Svijet u o ima lude

Jedne no i luda se iza sna prenu te izjavi:

"Svijet ovaj je sanduk u koji su nas zakljuâli.

oj tami grijeha i ponosa boravimo,

kad smrt poklopac podigne, tad mi poletimo.

LI vje^nost se vinu oni koji krila imaju,

a oni što krila znanja ne steknu, u sanduku ostaju.I u tom sanduku, u boli i strahu borave;

kroz teške muke prolaze dokse od neznanja ne oporave."

O, ljudi bez pameti, morate sve od sebe dati,

da ptica vaša dobije krila uzvišenih težnji, da i poleti.

Nek' vaš razum i srce polete na krilima duše

prije negoli se na vas patnja i smrt obruše.

Postanite ptica duše prije negoli se poklopac podigne

i na krilima vje^ne ljubavi poletite u visine.

, : 3?^ { Tt, . ..i•_:.

POGLAVLJE XXXI

Ptica koja je pitala o pravdi i odanosti

Jedna ptica upita: "Šta je pravda i odanost,

da li one u sebi kriju veliânstvenost?

Božijom voljom i mi smo odanost dobili,

mi nismo prema ljudima nepravedni bili.

Kakav stepen duhovnosti onoga oêkuje

koji vrijednosti ove u srcu posjeduje?"

Odgovor pupavca

`Pravednost je kraljica spasenja,

pravda ôvjeka spašava od grijeha

Više vrijedi pravedan biti i pravedno živjeti

nego cijeli život klanjati i dobra djela initi.Sve priê o obilju i obimu dobrih djela

manje vrijede od jednog pravednog tajno uînjenog djela.

Ne e uspjeti onaj koji pravdu za sebe zahtijeva,

jer on je traži od ljudi, a ne od svoga Gospodara.

Pravedan ôvjek za sebe pravdu ne traž i;

on se bori za prava drugih i protiv svih laži.

I { S^m ,^,

GOVOR PTIC

oba svijeta izbaci iz srca, Rabb mu je dosta.

On boravi sam u šatoru svome,

predao se vatri aška, lije suze bolne.

Dan i no , u plaû, njega ežnja žesti

GOVOR PTICA

Prema ôvjeku takvom malo ko pravedno postupa;

samo Rabb njernu obilno pravdu dijeli, jer on Njega

zastupa.



sve dok Mahmud ne saznade o toj ûdnoj vijesti.

On starog radžu pozva da s njim prodivani:

"Ne pla i, ne tuguj," reê, "ipak si radža ti.Sa stotine kraljevina ja u te nagraditi,

sve što si izgubio ja u tebi vratiti "

"O, padišahu; odgovori radža, ja ne plaêm zbog trona

niti svog izgubljenog ponosa, ve zbog Sudnjeg dana

Jer tog e mi dana Llzvišeni Gospodar re i:

"O, bijedni nevjerniê, o Meni nisi mislio,

sve dok te Mahmud nije porazio.

Tek kad si poražen bio i sve izgubio,

Mene si se u srcu svome prisjetio.

Koliko dugo sam te Ja odano njegovao,

veliko bogatstvo, užitak sam ti darovao,

no srce tvoje tada ne bijaše zahvalno,

šta je pravo prijateljstvo, ne bi tebi znano."

Ako naš Gospodar ovo kaže, šta da radim?

Iz tog teškog jada kako da se izvadim.

O, mladi ovjeê, ja iz pukog stida pla m,

jer tek sada u starosti, ja se gorko kajem:'

Poslušajte ove rijeî vjere, pravednosti;

ako vam srce ovu vjeru ima, na put možete po i.

No ako vam je srce bez vjere, od puta fajde nema;

bolje vam je onda odustati od njega.

Nek' se Allah dragi smiluje i na nevjernikei ^ sHF

{i97%

Ahmed Hanbel bijaše imam, u enjak svog zanata,

ija uênost nadaleko bijaše poznata.Ali, kad neke duhovne stvari nije mogaa da shvati,

išao je po savjet nekom prosjaku i fukari.

Ljudi mu na tome zamjeraše govore i:

si naš najuêniji ôvjek, u znanju najve i

Kada neko od nas tebi govori,

ti kao da ne u j eš naše rijeî,

a tom prosjaku i siromahu ti ideš sam

Zar on za tvoje društvo da bude odabran?"

"Istina, moja uênost je svima poznata,

ja sam bez premca u oblastima hadisa i šeriata.

I što se toga tiê, ja od njega imam više znanja;

ipak je on Allahu bliži i doživljava uzvišena stanja:'

Izvucite pouku iz ovoga, nepravedni ne budite

prema onima ije unutarnje stanje ne razumijete.

Indijski radža

Mahmudova vojska je Indiju pokorilai tamo jednog starog radžu zarobila.

On islam upozna na Mahmudovom dvoru

rcem zapliva u tom beskrajnom moru.

On zadobi dar aška i musliinan posta;

(196 >

Ahmed Hanbel i siromah

GOVOR PTICA

i neka ih zaštiti od patnje prevelike.No da li takva milost može ikada do i

onima što stazom vjere ne kane po i?

OVOR PTICA

Nije musliman onaj koji odanosti i poštenja nema,

takvom se nevjerniku teška kazna sprema.Ove rije î muslimana duboko ganuše,

znoj ga obli, srce mu kajanje obuze.



i 1.

Nevjerni musliman i pošteni nevjernik

Borili se musliman i nevjerni krstaš jednog dana

u neka doba doe vrijeme namaza.Musliman zatraži prekid borbe i krstaš mu dopusti;

on obavi nam az pa se, osvježen, u boj upusti.Ubrzo i krstaš zatraži prekid borbe

pa se potom svome B ogu moliti ode.On pronae mjesto îsto i pogodno

te stade u prašinu padati pred svojim idolom.

Kad ga takvog musliman ugleda, pomisli u sebi,da je došao pravi trenutak da nevjernika pogubi.

On podiže svoju sablju da krstaša dokusuri,no glas sa Nebesa ga u tom âsu prekori:

"O, nevjerni robe, zar eš rije^ svoju pogaziti,zar eš tako sramno obe anje iznevjeriti?

Dok si ti klanjao, on svoj ma ^ isukao nije;da ga sad , dok moli, pogub iš, zar te strah ne bije?

Zar si zaboravio rijeî svijetloga Kuran a:"Vjerno ispunjavajte vaša obe anja"?

On je plemenit bio i ti moraš pripaziti,

on obe

anje svoje održa, ni ti svoje nemoj pogaziti.U zamjenu za dobro ti zlo vra aš,povjerenje i dobrotu ti zlo înom pla aš.Zar te nije stid sebe muslimanom zvati

kad se u po štenju ne možeš ni sa nevjernikom m jeriti?

{i98}

^ . ^

Nevjernikga spazi kako, nepomi ân, stoji u muci;suze mu teku niz lice, sablja još u ruci.

"Zašto pla^

eš,^

ovje^

e?" uûdu ga zapita."Sakriti se ne može' musliman re ê, "moja sramota "

On mu dalje kaza o glasu koji je ûoi kako mu je glas sa neba život spasio.Na kraju svoje priê musliman reê:

"ja plaêm, jer si ti bolji od mene.Ja mržnju tvoju i osvetu s pravom za služujem,

evo ti glava pa sijeci, za sebe bolje ne o êkujem "Ali kada je nevjernik ovo za ûo,

oî mu zasuziše, lice uhvati bljedilo."Tvoj Allah ^ re ê žbog nepoštenja te je prekorio

da bi m ene svog zakletog neprijatelja spasio.Nema sumnje da je tvoja vjera istinska

Zar se ja mogu oglušiti sada u vjeru u Allaha?Ja nevjernik ne želim biti, pou î me principima islama,

poduî me Šeriatu, više se ne želim klanjat' idolimaPredugo je srce moje u tami neznanja bilo

pod teškim oko vima praznovjerja je patilo.O î su mu otvorene sada, ja žalim zbog sljepila,

koje me je sprje âvalo da prepoznam svoga Gospodara "

O, ti što si potragu za istinom zap ostavioO, ti što si svoga Gospodara zaboravio

(199)



^GOVOR PTICA

pretvaranjem se majmunluka ne e otarasiti.

No pomislite na po êtnika mladog derana,

îja odvažnost dolazi od "upale imana"?

On još nema istinskog znanja,on je još uvijek rob sv ojih stanja.

OVOR PTICA



^

Za njega je pokorno st najvažnija,jer još nije stigao do pravoga aška.

Al'što se ti ê medžnuna, odvažnog u ljubavi,po nemirnom moru dunjaluka on lahko s aškom plovi.

Njegova odvažnost je dob ra i dozvoljena,jer duša njegova je vatrom aška raspame ena.

Ašik ne m ože vatru ljubavi sakriti;zbog njegove odvažnosti nemo jte mu zamjeriti

Ašik se ne postaje, on biva odabran;ašikgovoriti mora, za to je pozvan:'

Derviš koji je zavidio Amidovim robovima

Horasan je uživao veliko blagostanje,u doba princ - Amidove vlada vine.

Posluživaše ga na stotine turskih robova;lica im sijahu popu t punog M jeseca

Tijela im bijahu poput vitka êmpresa,noge srebrenkaste, a dah s mirisom mošusa.

šima im biseri mlije^noga sjaja,sijaše ko bijeli dan u oîma, bez kraja.

Od glave do pete zlatom ukrašeni,na glavama im bijahu turbani svileni.

Na nogama im sijahu zlatni branici,

prinêvi su o ni miljenici.

<°

<202> \2O3i

POGLAVLJE XXXII

Odgovor pupavca

"Oni koji su vrijedni u Rabbovim o îma,upoznati budu sa Njegovim tajnama.

Oni te tajne znaju ûvati;zbog tog e im Gospod ar mnoge tajne otkriti.

Onaj koji te tajne poznajeni za kakvu od važnost taj ne haje.

Ali, budu

' da je srce njegovo puno poštovanja,na malo odvažnosti i on ima prava.

Neznalici Gospodar tajne ne e dati;

da tajne poznaje, džahil e se pretvarati.Ipak, majmun ostaje majmun mada ôvjek želi biti;

Ptica koja je pitala o odvažnosti

Neka ptica upitala pupavca odvažno:"Da li je s odvažnoš u Gospodaru pri i dozvoljeno?

Odvažnost je potrebna d a se strah pobijedi,no, da li je opravdana pred Aršom na kome

Gospodar sjedi?"

t^

GOVOR PTICA

Najposlije pronade nekakvu ruševnu kolibudlu i da se skloni u nju.

No kad otvori vrata ruševine,greda popusti i cigla mu na glavu pade.

Ubogom dervišu glava napu e ,

.. ^ ^ ; a J ` ` dâ.^.,^

OVOR PTICA

Dragim kamenjem im ukrašeni opasa i;

u cijelom su carstvu najbolji jaha i.

Svi do jednog bijele konje jašu;

roba bi tog lahko zamijenio za pašu

Ko god bi ovu vojsku opazio



ane na glavi krv mu pote e .

U o ajanju on ka nebu pogledai ljutito na sav glas povika:"B, sad si ga baš preêrao

Zar mi nisi dovoljno muka zadao?

Zar ne bi bilo bolje na epiti nogu kakvom sultanunego razbzjati glavu gladnom fukaranu?"

Siromah, bogataš i magarac

Neki siromah koji je u jarku živio

jednom je od bogatog komšije magarca posud io.On na vrzjednom magarcu do mlina odjaha,no san ga prevari, magarac se ote i u šumu odluta.

umi su magarca pojeli vucite bogataš od siromaha odštetu zatraži.

Tako se njih dvojica na sudu naoše,od mudrog kadije pravdu zatražiše:

"Reci, mudri kadija, ko ê odštetu platiti?""Neka plati onaj," re e im kad ija,

"koji je pustio vukove da kolju po šumam aNeka plati i bogatome, a i siromahu

onaj koji vukovima daje nafakuBože, ko je dužnik, reci nama Ti;

sigurno nijedan smrtnik za to nije kriv "

(2Q5)

svoje bi srce zbog njih izgubio.

Bosonog i gladan, jedan ih derviš ugleda

te prolaznika nekog on zapita:

"Da ovo nije vojska hurzja iz Dženneta?"

Ovaj mu odgovori: "Nisu to lturije iz Dženneta,

ve^ robovi Amida, princa našeg carstva:'

Derviša uhvati vjetar ludila te povika:

"O, Allahu mo^ni, spusti Svoj pogled s najvišeg neba;

od Amida nau i kako prema robovima postupati treba n

Ako ste i vi ludi poput ovog derviša,

ako vam je istina od svega pre a i viša,budite hrabri onda, stid odbacite,

u suprotnom se ne šalite, sebe obuzdajte

Odvažnost divanije nije za osudu;

on je leptir, spreman da sagori u istine plamenu.

On vidi samo jedan cilj, plameni oganj ljubavi,

šta je loše, a šta dobro, takav ovjek ne vidi.

Neka luda traži sklonište

Neki divanija gladan, zimskom prtinom je išao,

promrzao do kosti, skoro da je s uma sišao.

Tu ne bijaše kuê, u koju bi se sklonio

od susnježice i zime kud bi se zaklonio

^ -3t `.W •, . +^ v^ . §^.^..-^

( 2 O 4)

=^

OVOR PTICA

Kao što su žene u zanos padalekada bi Jusufovo lice ugledale,ludi zanos se vidi u srcu sufije;

tu se on izgubio, u zanosu on nestaje.Daleko je on od svijeta koji mi gledamo,

.,• . . : :^•.

OVOR PTICA

LI neko doba po e silan grad da sipa;na star evu glavu pade kamenje sa neba.

On pomisli da su ga djeca pronašla

te da ga je od njih nevolja opet snašla.On tada po e djecu da p suje,



za njega je samo magla svijet koji mi vidimo.On sav dunjaluk o ima istine gledi;

i stoga sav dunjaluk takvog ovjeka slijedi.

Suša u Egiptu

Jednom b ijaše velika glad, suša u Egiptu,mnogi ljudi umiraše prose î hranu.

Smrt leševima ispuni ulice,živi po eše da jedu mrtvace.

Tu se i neki d erviš zate e

te kad vidje kako ljudi pate, svome Rabbu re

e:"Bože, s visina na zemlju pogledaj;ako ih prehraniti ne možeš, manje ljudi stvaraj "

ovjek koji tako Uzvišenom Gospodaru go vori,kada se otrijezni, sigurno za op rost moli.

Divaniji svakoj nije zamjeriti,no svako pred Gospodarom odvažan ne smije biti.

Derviš prevaren gradom

Neka B ožija luda od velikih bolova patila,jer su ga djeca neprestano kamenjem gadala.

On napuštenu kolibu pronade i skloni se unutra

ne vidjevši da na njenom krovu bješe rupa.

(206}

da in grdi koliko zna i um ije.No ubrzo shvati da ga ne gadaju djeca;

ku îca u kojoj sjedaše od tmine jeca.Kad vrata vjetar otvori, on progleda,

zajauka te požuri da se Rabbu opravda:

"Bože dragi, oprosti mi prevarila me je tama,sve što je poželio djeci, nek'sna e ovog insana "

Ako se ludi derviši ovako ponašaju,ne dozvolite da vas rije i njihove varaju i vrijeclaju.

Ako vam izgledaju pijani, obuzdajte srdžbu,

bolni su njihovi životi, oni imaju tešku sudbu.Oni itav život provode odba eni i sami;u svakom trenu ih nova nevolja odalami.Ne opon ašajte ih i nemojte ih osudivati;

oni su sebe vjetru aška predali.Oprostili bi mi sigurno kada bi saznali

koliko boli i patnje su predeverali.

Al-Vasiti i jevrejsko groblje

Al-Vasiti, ophrvan patnjom, jednoga dana,išao je svojim putem tegoba i rana

sve dok nije groblje jehudija ugledaote je na sav glas povikao:

r . : .;..

. 0

4: : ... . . . . . .,•. )CG1c _ . . ^ . : , ... -. :; , .;).t, :

,}

.;

v i

(207}



OVOR PTICAOVOR PTICA

Milost Allahova se može sp ustitisamo na o ne vrijedne Njegove ljubavi.

Samo On vatru aška može upaliti;samo On nas aškom Svojim može razgaliti.

Volja Njegova svime upravlja, o, bezglavi ljudi;

Odgovor pupavca

Praznoglavim hvalisanjem, Simurgu ne êš se približiti,lažima svojim Njega ne êš prevariti.

Ašik iskreni se aškom ne hvali;vatra aška se u srcu lahko ne pali.



samo On nam milost pruža, samo On nam sudi.Poput lahkog povjetarca Njegov zov nas gali;

podižu î veo tajni, u srcu ašk nam pali.

Tada ê nas Voljeni sebi približiti,na mejdanu aška beskraj tajni otkriti.

No bez znanja o duhovnim stvarima

ljubav naša nije drugo do li bol i obmana.Samo onaj koji je istinski sagorioovu beskrajnu ljubav je zadobio.

Snovienje Bajezida

Kad Bajezid palatu dunjaluka napusti,svom muridu na san docŽe iste no ^ i.

Voljeni murid ga upita u strahu:"Kako obra un dade Munkiru i Nekiru?"

Bajezid re e: "Kada me on i o Rabbu zapitaše,o Njemu od mene ništa ne saznaše.

Rekoh im: Ja vama o Njemu nemam šta kazati;zar se svojim aškom smijem hvaliti?Vratite se Njemu te pitajte za mene;

On najbolje zna za kim mi srce vehneOn zna samo ko je rob iskreni,

samo On može re î: "O, iskreni robe, pridi Meni "

Zaljubljeni derviš

Ponesen vjetrom aška neki je derviš suze lio;on vatru ljubavi svoje ni od kog nije krio.Duša mu se topila, duša mu je gorjela,jer ta duša je svoga Rab ba zavoljela.LZ to j vatri je živio, u vatri se kretao;

neki su uli da je kroz pla rekao:"O, koliko još dugo ja m oram plakati;do kada û u ovoj bolnoj ežnji patitiOva bolna žudnja sveg me je sagorjela;

sav moj život je u pepeo pretvorila:""Kakvo je to hvalisanje?" neko m u prigovori,

š takvim se ponosom o Rab bu ne govori ""Srce moje gori " derviš odgovori.

"On spustio je vatru koja me sagoriZar se ova fukara znade pretvarati

da je ašik Rabbu , zar to može biti?Ja nit'šta pokre em, nit'za ime težim;

ja samo od odredbe Njegove ne bježim.On upravlja svime, On pokre ê sve,

On bol podnosi kad zaje i srce moje "

<211><210>

OVOR PTICA

Ja niko sam i ništa, stoga sre â mi je dana,

bogat sam da primim i samog sultana:'

Sultanu se govor ovaj plaho svidio

te je hamam još sedam puta posjetio.

Naposlijetku ovo je mladiû rekao:

GOVOR PTICA

Kad nas Rabb privu e i na nas ljubav spusti,

zar ašik tada može ništa da ne izusti?

O, kada ê se vaše stisnuto srce Njemu prepustiti,

kada ê ostavit'sigurnost i k Njemu se zaputiti?

O, robe, ako ti ljubav svoju On otkrije,



"Zavolio sam te plaho i drag si mi postao

Od mene možeš bilo šta zatražiti,

za dobrotu tvoju ja û te nagraditi."

"Ja sam fukara, Gospodaru' mladi ^ njemu veli,

žarfukara kraj sultana drugo da poželi?"

"Govori, mladiû," sultan re e, `šve û ti dati,

ako želiš danas, možeš i sultan postati "

Mladi^ re e: "Sve emu se nadam je da êš opet do i,

da se moga skromnog doma ti ne eš pro i.

Prašina koju ti gaziš za mene je kruna,

a tvoje prisustvo moja kraljevina.

Kraljevstvom ti upravljaš, ruka tvoja daje,takav položaj, o, gospodaru, robu ne pristaje.

Bolje je s tobom u mraku hamama sjediti,

nego carevati, a lice ti nikad ne vidjeti.

Mjesto ovo mi je veliku sre û donijelo,

napustit'ga sada bilo bi nezahvalno

Ovdje sam se s voljenim sultanom upoznao,

ni za šta na svijetu ovo mjesto ne bih dao.

Kada si tu, hamam je svjetlošû okupan,

od tebe ništa više ne želi moj džan.Šta od tebe više da želim, do li tebe;

pred svjetlošû tvojom ja izgubih sebe

Neka moje grješno srce umre ako tražim,

druge sudbe do li da ti robujem i služim.

1213>

ljubav, što se obnavlja vje no Njegovim djelovanjem,

u ništa êš se pretvoriti i tada êš nestati;

sve prepusti Njemu i nemoj se plašitiAko nefs tvoj preživi, ako biê tvoje ostane,

daleko si ti od našeg puta i od naše vjere

Sultan Mahmud u hamamu

Jedne no i sultan Mahmud slomljen tugom bijaše

te se preruši pa do hamama oticie,

da mu onaj koji vatru u hamamu održava i pali

tom vatrom malo dušicu razgal.i.

Mladi sluga mu nade mjesto kraj dima i pepela;

tu se sultanova bolna duša lije ila i grijala.

Mladi^ ga posluži suhim, gotovo bajatim hljebom;

pojede ga sultan slatko, ogrnu se fukarinim nebom.

No ponos izbi iz sultana, krišom je pomislio:

"Da zna ovaj ko sam, za milost bi molio "

Kada sultan pode, mladi^ mu re e:

"Vidio si moj dom i jeo moju hranu;

ležao si, prijatelju, na mome divanu

Znaj da, ako te opet tuga svlada,primit û te drage volje, kao gosta rada

i neka važna li nost, možda i sam sultan,

i zbog toga si, prijatelju, tako nesretan

(212>



= GOVOR PTICA GOVOR PTIC

Tvoja odricanja su obi na prevara,

a sve što ti govoriš je samoobmana.Ne vjeruj tom blijedom plam u kojeg vidiš;

to je vatra tvoga nefsa, nje treba d a se stidiš.Nefs sablje nema , a neprijatelj je opak,



POGLAVLJE XXXIV

Ptica koja je zadovoljna svojim stanjem

"Nema nikakve sumnje," re e ptica asketa,"da sam stig'o savršenstvu i odrek'o se sv'jeta.

Da bih o vo savršenstvo postigao,putem mukotrpnog odricanja ja sam išao.

Pošto sam krajnju mudrost ostvario,sebe bih un izio, ako bih sad šta zatražio.

Zar bi iko ovakvo blago napustioda bi se po pustinjama i planinama potucao?"

Odgovor pupavca

O, šejtansko stvorenje, samoljublje ti je dušu porobilo,a ponos pakleni od istinskog cilja odbio.

Baha tost i maštarenje su te obuzeli,daleko od du hovnih stvari zaveli.Tijelo požudno ti je du šu oslijepilo,

sami šejtan ti je mozak popio.Svjetlost koja te vodi puka je iluzija,

a apsurdno samoljublje naziva se ljubav tvoja.

lahko nam zada udarac, težak i gorak.

To je lažna svjetlost što se putem javlja;

ona je poput ubod a škorpije, na koji se peršun stavlja.Pazi se, nek'te ne prevari taj plamen lažni,

bježi od njega jer ti Sunce nisi, i zato mrav ostani.I ne tuguj što je put crn poput no ^ i ;

na kraju togputa svjetlost ê ti do ^ i .

No sve dok si zarobljen porocima nefsa,tvoji kilavi napori nisu vrijedni spom ena.I taj ponos koji si itanjem knjiga dobio

od prave svjetlosti te je odijelio i dušu ti porobio.

Ali ako želiš da se vineš putem neba,sloboda od ne fsa je ono što ti treba.Ako ti sebi ne m isli opsjedaju srce,

u prazninu êš utonuti, potamnit ê ti sunce.Ako ukus samoljublja ostane u tebi,

bezvrijedno je sve što iniš, proklet si u sebi.I dok sam oljublje živi i u jednom tvom dah u,kiša strijela osut ê te, umrijet êš u strahu.

Sve dok živiš, patnje duhovnog puta prihvati;

po hiljadu puta u prašinu padaj, prašina puta budi.No ako se sebi nosti i njenih zala prihvatiš,na hiljade udaraca sudbe ti êš da doživiš.

(217>

F..

GOVOR PTICA

Šejh Ebu Bekr iz Nišabura

Jednog dana šejh Ebu Bekr iz Nišaburavodio je muride svoje putem do grad a.

Muridi pješke, a on na magarcu;u neka doba magarac glasan prdež odapnu.

? t ; i:< f . ?: *a L Ji .~•

OVOR PTICA

u vama na stotine munafika ostaje.

I stoga ne izgovarajte tu mrsku rije ja;jer ê vas zbog n je dopasti stotine zala.

Ako se pouzdate u se be i ono što svojim smatrate,oba svijeta vam neprijatelji zato postaše.

No ako nefsa usmrtite, i no ^ najcrnja



Šejh jauknu te svoju hrku razdera;

neki od murida ga za razlog tome upita."Kad se osvrnuh; šejh re e, "i ugledah more svojih murida,svaki od njih spreman da život za me da,

tad pomislih da sam i Bajezidu ravan,

toliki me hvale, to je znak jasan.Beskrajna slava na nebesima me eka,ja sam slobodan i ist od svih grijeha.

I dok sam tako sebi pripisivao slavnu sudbinu,moj magarac bombu od prdeža odapnu.

To je bio odgovor jednoga magarcaovjeku punom sujetnih misli i samoljublja.

I zato me u tom trenutku obuze vatra pokajanja

mijenjajuî moje stanje, razbijajuî maštanja.

I zbog toga ja jauknuh, zbog toga zaplakahi zbog toga hrku svoju ja rastrgah:'

O, kako je istina daleko od onihkoji su za sve što kažu il' urade hvale puniKutarišite se uobraženosti i vatru naložite

nefsom svojim koji tako lud o volite.Svakog trena vi vaša lica mijenjate,ali u dubini duše faraoni ostajete.

I dok mrva vaše g nefsa u životu opstaje,

1 5 1 1

. : :3 r-:.

a

svjetloš û vašom bit ê obasjana.

Šejtanova tajna

Llzvišeni Gospodar re e Musau jednoga dana:

`7di i doznaj tajnu od šejtana "Musa k Iblisu ode istog dana,

upita za tajnu i ovo u od njega:"Zapa mti ovo i ponavljaj to stalno

Nikad ne reci ja' - da ne bi poput mene bio "

Sve dok u vama i mrva samoljublja ostane,na kraju vaših životnih napora bit ê samo o ajanje

I bez obzira koliko vi nakupili bogatstva,pred vašim licima krivit ê se stotine ružnih ja:

Pri a

Neki sufija je rekao: `Po etnik na putu mora da vidivrata koja otvaraju zastore nejasnosti.

More ljubaviê mu tada pamet preplavitii on ê dunjaluk tada ostaviti.

Ali ako je tamno sve što vidi na svome putu,u zabludi je, posvetio se praznom ibadetu."

rt

\219f

GOVOR PTICA

Mada drugi, vašu sujetu, zavist i ljutnju mogu vidjeti

vi to sami lahko ne možete primijetiti.Znajte da u vama živi strašna aždaha,

koju hrani ta nemarna magar ina, u vama.

Tu aždahu vi danono^no pazite i pitate,

a zbog nesre ê svoje strašno se udite.

--_?. __•-.- . .

OVOR PTIC

Pustinjak zaljubljen u svoju bradu

L I Musaovo vrijeme neki pustinjak je živio;

danju i noû on se predano Bogu molio.

Ipak, on nije duhovna iskustva zadobio,

niti je u njemu sunce spoznaje zasjalo.



Iz prašine i krvi postalo je vaše tijelo

i nije za udno da je od otrova cijelo.

Krv koja vam svaku venu napaja

ne ista je i od spoznaje vas razdvaja.

Prlja vas ono što najviše ljubite

odaje vašega srca kriju mnoge grijehe

I ako ste tu prljavštinu sagledali,

zašto ste tako nepokretni, ko da za nju nikad niste uli?

Pri a o šejhu i psu

Neki šugavi pas o šejha se o ešao,

no šejh se na to nije obazirao.

Na njegovim haljama ostade prljavština,

"Zašto ne otjera psd" neko ga upita.

"Pas je prljav; šejh re e, "to je bar jasno,

ali unutar mene je ono što na njemu vidi svako.

U mome srcu je skrivena njegova prljavština;

zašto da tjeram tako bliskogprijatelja?"

Bilo da je ne istoâ srca velika ili mala,ona je pokazatelj teškoga hala.

Bilo da vas je zaustavila planina ili slamka,

jednom kad ste nepokretni, stanka je stanka.

Svoju dugu i lijepu bradu mnogo je volio,

dlaku po dlaku povazdan je gladio.Jednoga dana ovaj pobožnjak suhi

ugledao je Musaa negdje u daljini.

On potr a ka njemu i povika:

"O, gospodaru sa gore Sinaja

Upitaj našeg Uzvišenog Gospodara,

zbog ega za sve ove godine predanog ibadeta

nisam postigao stanje duhovnog zadovoljstva,

niti stanje ekstaze i duhovnog ushiênja?

Musa dragi, pitaj Uzvišenog Gospodara

zašto mi uskraûje nagradu koja mi pripada ?"

Slijedeî put kad Musa ode na Sinajsku goru

upita Gospodara o ovome pustinjaku.

On mu odgovori: "O, Musa, tom lažnom svecu poru ida je više ljubavi posvetio svojoj bradi negoli MeniP'

Kada Musa to prenese pustinjaku,

on gorko po e plakati upaju i sebi bradu.

Tu se nade Džebrail pa re e Musau:

"On ak i sada misli na svoju bradu;

volio je prije, voli je i dok je upa;samo se rasplamsala ta ljubav tupa "

Bez obzira na kojem ste mekamu,

<220> 221>

GOVOR PTICA

prisjeâjte se Gospodara u svakome dahu.Svaki dah koji nije u zikru potrošen

uzalud je provede n i zauvijek izgubljen.A šta êmo sa vama koji ste vašim bradama okupirani,

a još iz mor a nevolja niste isplivali?Na brade vaše morate zaboraviti

Derviš koji pere svoju odje û

Jednom n eki derviš svoje halje je prao;u to se oblak tamni na nebu pojavio.

Sva zemlja je u tamu potonula,

a iz njegovih h aljina svjetlost zasjala.

OVOR PTICA



<222> \223/

ako želite iz toga m ora izbaviti.

No, upadnete l i u to more s tom velikom bradom,iz njega ête isplivati sa muk om velikom.

Dugobradi koji se utopio

Neki maloumnik duge, fine bradejednoga dana u rijeku upade.

Neki prolaznik ga spazi pa povika:"Otarasi se te kese oko svoga vrata "

"Ovo nije kesa ve ^ moja brada " davljenik uzvrati."Onda ti nema spasa " ovaj davljeniku re e .

"Preraslo je tvoje žito, voda ê ga požnjeti "

O, vi jarcima sli ni i bradate prznice,šejtan vam je samovolju i sujetu podario iz svoje riznice.

Sve dok ste sobom opsjednuti i svojim željama,eka vas isto što i ponosnogfaraona.

Poput Musaa dunjaluku lea okren ite,uhvatite svogfaraona za bradu i obuzdajte

Onaj koji je na putu duhovnog stremljenjada brine o tri arijama, nema vremena.

Onaj koji je sakupio dovoljno vode u buretu,ne eka sav u brizi kišu proljetnu.

L Z p o etku je derviš htio sapun kupiti,

no od toga je odustao kad se oblak pojavi."Hvala ti, obla e, sada mi sapun ne treba,

ti êš mi spustiti bolji sapun sa neba.Llmjesto sapuna, grože û sebi kupiti;

od pomo î sa dunjaluka ruke û svoje oprati "

; f^

--

' } ^^-.::`t ^4^^ i.i`• _ . -`^Y^ . ? ^ j ; <rz ^ `.^.y ?% 3 î

. : .... . .

OVOR PTICA

i poput nebesa se oko Njega okre i.

Ako poznaješ nešto bolje, onda govori, fukaro,

Ina e, prihvati se Njega, ne bi Z' istinsku sreû pronašao:"

Derviš u planini



(224/

POGLAVLJE XXX V

Ptica koja je tražila pomo ^ i savjet

Brižna ptica upita: "Reci mi, o, ti što si slavljen diljem

svijeta,

šta odražava srce moje dužinom tvogputa?

Da smirim srce, šta mi je initi?

Llputi me, podu i, da mi je manje brinuti.

LI pravom vodi u je sigurnost jedina,koja bojaznost i nelagodu otklanja.

lijediti želim upute iz nevidljivog svijeta,

napustiti lažni put kojim idu dunjalu ka stvorenja:'

Odgovor pupavca

"Sve dok si živ, na Allaha se osloni;

od svih drugih osim Njega se oslobodi

Budi u stalnom oprezu od stvorenja,

uvaj se ispraznog i suvišnoggovora.

Ako budeš u stanju ovo ispuniti,

sve brige i boli tvoje duše e iš eznuti.

jubavi ka Allahu smireno živi

Neki ushiêni derviš, opijen aškom,

gorama lutao u zanosu teškom.Sa divljim životinjama on je drugovao,

u nemirnom zanosu no ^ i dan ludovao.

Dvadeset dana ga je ovo stanje držalo

Pjevao je, igrao, Gospodara svoga slavio:

"Sve tuge nesta, sami smo nas dvoje,

u ljubavi našoj drugi ne postoje "

Zar da umre onaj ije je srce sa Njim?

Srce svoje predajte, jerga traži Voljeni.

Ako tvoje srce žudnjom za Njim gori,

zar ê huda smrt ikad da te mori?

Ašik koji je plakao na samrti

Neki ašik na samrtnom asku plakaše;

emu takav pla ljudi ga upitaše.

"Pla em," re e, jer oblak proljetni

sada treba poî na po inak vje ni

A ako i sada stanem naricati,

kako da umrem kad je srce sa njim?"

"Ako je srce sa Njim,"sagovornik re e

ako i umreš u tom, spas ti ste e "

"Kome god je srce uz oblake," ovaj odgovori,

< 2 25>

GOVOR PTICA OVOR PTIC

šmrt prava ga nikada ne ê dota i.

No kad se srce ljudsko s Njime sjedini,

Svaka smrt se tada nemoguôm ini.

Ako u radosti provodiš dane,

duša od veselja u svemir nestane.

Ko god se opstojnosti Njegovoj raduje

Dvijepijandure

Neki se ovjek esto do besvijesti opijao,

samopoštovanje gazio, u jarku završavao.

Prijatelj ga jednom tako pijanog zatekao,

u džak zavezao i na lecla uprtio.



u Njemu iš ezava, duši kida okove

Raduj se vje no za ljubav Dosta;tad od smrti i od nefsa ništa ne osta "

Smireni sufija

Smireni sufija re e:

"Na usavršavanju svom sam sedamdesetgodina radio

i sada sam stanje smirenosti i sre ê ostvario.

tanje Božanskog jedinstva sam uplovio,

u uzvišenoj veli anstvenosti i ja sudjelovao:

Umjesto sobom, vi ste mahanama drugih okupirani;

zar smiraj i sreû tako možete prona i?

Veli anstvenost Gospodara ne možete spoznati,

jer neprestano zapažate mahane drugih ljudi.

Da bi vam se tajne otvorile, morate shvatiti

da vas greške drugih ne bi smjele ljutiti.

No vi zbog tu n grešaka i dlaku bi rascijepili,

a za vlastite greške pravite se slijepi

Priznajte svoje grijehe i milost ête zadobiti;ko svoje mahane spozna njih ê se osloboditi.

Usput sretoše još jednog pijanca

koji se teturao pomognut' od svog jarana.U tom trenutku se prenu prva pijandura

ad ugleda pijanog jarana, povika iz džaka:

"O, nesretni e, ubuduê samo dvije aše rakije

pa êš hodati kao i ja, bez pomo i i ije "

Naše stanje nije druga ije nimalo,

zato što ljubavi nemamo, mi tu e greške vidimo.

Onaj koji aška nema neprestano traži

da u drugima prona e mahane, grijehe i laži.

No kada bi u srcima našim bilo ljubavi,

mahane drugih mi bismo vrlinama smatrali.

Mladi^ koji je vidio falinku u oku voljene

Neki mladi^ lavljegsrca bijaše poražen ljubavlju;

petgodina volio je, bio predan slatkom robovanju.

Njegova ljepotica imala je malu mrlju u oku;

nije to primijetio, jer za nju imaše ljubav duboku.

A kako i može ovjek koji gleda o ima ljubavi,

tako malu falinku u oku voljene uo iti?

No s vremenom vatra aška u njemu po e da se gasi,

po e vladati sobom, od lude ljubavi se spasi.

Djevojka koja za njega bijaše vila arobna

r

<226k (22 7}

OVOR PTICAGOVOR PTICA

najednom se promijeni i postade obi na.Tada on primijeti bijelu mrlju u oku voljene,

"Od kada ti je ta mrlja u oku?"postavi joj pitanje.

"Od dana k ad je tvoje srce po elo da se hladi," ona re e ,

"i tvoja ljubav prem a meni po ela da vehne."



POGLAVLJE XXXVI

Ptica koja nije znala šta da traži od Simurga

"O, vocio puta; re e ptica zbunjena,àko stignem do k raja, šta tražit' od Simurga?

Ako i uspijem da se pred njim pojavim,šta od Njega, svjetlosti svijeta, da zatražim?

a god da m i kažeš, to û i zatražiti;

uputi me da bi se moja duša mogla smiriti:'

Odgovor pupavca

"O, sirota ludo, traži samo N jega,zar ima išta bolje od samog Simurga?

Njegovogpostojanja ako svjestan si,ništa drugo osim Njega ne traži.

Ko god G a pronade u skrivenom kutku svog srca,korak po korak ga obasipa milost Njegovog sunca.

Tvoj Gospodar iskrenog ašika o dbiti neê ,

jer on poznaje miris vje ne sreê .

LI cijelom svijetu, ako pam eti imadeš,iskat' bolje od Njega ne ma, ako išta znadeš "

•

4 f

O, vi slijepci okrutnih srca,

koliko dugo ête tražiti greške u drugima?Bolje vam je da se trudite da spoznate

stvari koje u grud ima brižljivo skrivate.Kada ugledate svoje mahane u njihovoj biti,

ne ête se više mahanama drugih baviti.

Žandar i pijanica

Žandar se na nekakva pijanca naklati

pa ga dobrahno pendrekom izmlati.

Pijanac se otimao te žandaru govorio:"O, pijanduro, o mene si se ogriješio

Tvoje pijanstvo je gore, a niko ga ne vidi,jer ti si pijan od požude, mržnje i strasti.

I ako želiš istinsku pravd u provoditi,prvo bi ti sebe trebao izdegene iti "

i229f

GOVOR PTICA

';.

• t c . t •= GOVOR PTIC

Molitva Ebu Ali Rudbara

Kad a je šejh Ebu Ali na samrti bio,pri a se da je rije i ove izgovorio:`Duša moja trepti od uzbuc enja

jer ja rajska vrata vidim širom otvorena

Nas sada samo tanka nit razdvaja;

otkloni taj posljednji zastor, jer ljubav nas sp ajaO, Voljeni, sagori taj zastor svojim aškomjer ja sada dišem samo s Tvojim dahom "

Llzvišeni Gospodar govori Davudu



r

a

^. ^

'^

b ,

.,.

Prijestolje slave pred mojim o ima sija,

ispred njega su nasmijana lica evlija.L^ toj palati besmrtnosti meleci pjevaju,iste duše oni u Džennet pozivaju:"Zlcii u Džennet, o, iskreni ašiku;

ljepote njegove nisu dane obi nom smrtniku.Niko na zemlji Džennet ne m ože vidjeti,

no tebi ê sad ova veli anstvenost pripasti "Ipak, moja duša na Džennet ne eka;

u Božanskim ljepotama za me nema lijeka.Mnogi klanjaju cio život da se domognu nagrade,

no srce moje pusto je, ona nije za mene.Bože dragi, nek' mi srce bije aškom;ja nemam ništa s rajem i paklom.

Pa neka m e i u pepeo pretvore,u meni ne ê na î ništa osim Tebe.

Ja samo za Tebe znadem; vjera ni nevjeraodvojiti od Tebe ne ê ovoga fakira.

Samo Tebe ja volim, predajem se Tebi,Sobom napoji moju žednu dušu, prihvati me k Sebi.

Ti si za mene a hiret i dun ja,Ti jedina si potreba i nada moja.

Ja samo za Tobom žudim, moja duša je u Tebi,O, Voljeni, oduvijek si živio u meni

"O, Davude, prenesi mojim robovima,kada ne bi bilo Dženneta ni Džehennema,da li bi Me se ikad sjetili u svojim dovama ?

Da ne ma vatre ni sjajne svjetlosti,da li bi se ikada Mene sjetili?

Ako M i žele odati iskreno poštovanje,trebali bi Me obožavati bez straha i nade.

Njihova molitva nije nadahnuta bolima nesebi ne ljubavi;njihov ibadet je ispunjen pohlepom za do biti.

Iskreni rob samo za Voljenim žudikad se u dubini srca njegov ašk pro budi.Reci im da se procŽu svega osim Me ne;

nek' neprestano za Mnom srce Moga roba vehneNek'saberu sav dunjaluk, tu varku moju,

neka ga onda komad po komad svog ispar ajuNek' te komadi ê do pepela sažežu,

a pepeo vjetru vje nosti predaju.Tek nakon toga oni ê saznati

da je pepeo ono za im su pohlepno žudjeli:

Ako se iz pohlepe za rajem Allahu budete klanjali,zasigurno ste istinski put izgubili.

Y r . > 7 r -š71 1 : i

\230 231}

OVOR PTICA

Mahmud i Ajaz

Jednoga dana Mahmud pozva svoga miljenika,podari mu svoju krunu, na svoj prijesto posadi ga."O, Ajazu' re e, "ti sad budi sultan ovom carstvu,

ovu zemlju poklanjam ti i svu m oju vojsku.Nek'sva slava sada tebi pripadne,

{ +.:.V....

GOVOR PTIC

no ipak na put ka istini ne želite po ^ i.

I kako dani teku svakim dahom ste bliži smrti,ipak se n e želite mijenjati, iz u malosti pokrenuti.

Ajaz vas zove iz predjela uzvišene ljubavi,no vi se ne želite putem aška zap utiti.A zar može tajnu uzvišenu spoznati



>

nek' more i zem lja sada tebi robuje."Kada su ovo uli sultanovi oficiri,o i su njihove pocrnile od zavisti.

"Nijedan sultan; rekoše, "nit'vladar jednog doba

ne spusti ovolike asti na obi nog roba "Ipak Ajaz se gorkome pla u predade,

jer odbiti nije mogao sultanove naredbe."Šta ti je, jesi li poludio?; upitaše ga dvorjani.

"Ti nisi više rob ve ^ sultan, zašto pla eš ti?""O, slijepi ljudi; Ajaz njima re e ,

žar ne vidite da me sultan tjera od sebe;da vojsku njegovu vodim u daleka osvajanja

i boravim daleko od svoga sultana?Njegovu naredbu ja moram ispuniti,no u svom srcu û uvijek s njime biti.

Šta ê meni novci, carstvo, vladavina?Ja sam sretan samo kraj svoga sultanal"

U ite od Ajaza kako se Uzvišenom Hakku rob uje

vi koji danono ^no u lijenosti živiteZaved eni jeftinim, pukim zadovo ljstvima,

Robovi ste strasti i niskih prohtjeva.Zbog tih želja se sva ate, zamjerate Rabbu svake no ^ i,

onaj ko strahuje od pakla, a za rajem žudi?

Nebeska svjetlost ê vašu no ^ obasjatikad budete oba svijeta zaboravili.

Za Džennetom ne žudi istinski sufija;on srce svoje uva samo za Rabba.

Rabijina molitva

"O, Allahu, Ti koji poznaješ sve tajne,neprijateljima mojim ispuni želje dunjalu ke

Mojim prijateljima podari sve užitke Dženneta,ja sam li no slobodna o d ta oba svijeta.

Ja ne žudim ni za dun jom, ni za Ahiretom;Bože m ili, ja žudim za Tvojom blizinom

Od oba svijeta vrijedi više moje siromaštvo;zbog njeg'sam zadobila Tvoje beskra jno bogatstvo.

Kada bih žudila za drugim osim Tvoga lica,ne bih drugo bila do li nevjernica "

Onaj koji poznaje svoga Gospodara

od cijeloga svijeta više ima, od svih okeana.Cijeli univerzum Njega nije vrijedan

Allah je najve î, Allah je JedanOn samo opstaje Neprolazan, Vje an,

p = ^^ 1 ; r^

(2 3 2 f 33>

= GOVOR PTICAOVOR PTICA

Jedinstven je samo Allah, svake hvale vrijedan

Llzvišeni Allah govori Davudu

Stvoritelj svijeta, skriven velom tajni,jednom se prilikom Davudu obrati:

"Sve što je na ovom svijetu stvoreno,

u njemu nadoše idola po imenu Lat.

Hindusi ga preklinjaše da poštedi Lata,za njega mu ponudiše tri gomile zlata.

Silni Mahmud na to ne pristade;on zapali vatru i u njoj Lat nestade.

No tada se Mahmudu njegov vezir obrati:



dobro i zlo, vidljivo i skriveno, pokretno i nepokretno,nije nezamjenljivo, nit' je savršeno;samo sam Ja biê apsolutno, vje no.

Meni nema ništa sli no, nit'Mi ima zamjene;

ma šta ko da traži, nema ve êg od MeneZnaj, Mene ništa ne može zamijeniti,ne odvajaj se od Mene, o, robe iskreni

Ja sam tvoj Gospodar, sve što trebaš ti,u svakom svom dahu se M ene prisjeti

Nek' u srcu tvome budem samo Ja;Ja sam samo vje an, za Me smrti nema "

O vi što ste op injeni dunjalukom,svakodnevno o buzeti zaviš û i pohlepom,

otvorite svoje o i i na put krenite,kanite se oba svijeta, Gospodara tražite.

Oni koji izaberu drugo osim Njegaklanjaju se samo bezvrijednim idolima.

Oni koji dušu svoju idolima predaju

bezumni su i pohlepni jer prave vjere nemaju.

Sultan Mahmud u Sumenatu

Kada je Mahmudova vojska osvojila Sumenat,

(234}

› i

"Zar nije bilo bolje Lata za zlato prodati?"`Ja se Sudnjeg dana plašim; Mahmud re e ,

jer bi tada naš Gospodar mogao da kaže:

"Po ujte šta su Azer i Mahmud po inili,prvi kipa tes'o oštrom sjekiricom,

drugi teškog Lata smatr'o poslasticom "I dok je ku mir gorio, iz njega rijeka bisera ispade,

i tako se Mahmud obogati i ispravan ostade.On je tada rekao: "O no što je zaslužio Lat je dobio,

a mene je, za moje zasluge, Allah nag radio:'

L I srcu svome sagorite sve idole,u toj vatri ête na^ i dragulja more.

Sagorite prvo nefsa, sudbu mu zape atite;tek ête tada otkriti bisere koje on krije.

Vaša duša je pozvana od vašeg Gospodara;zar se neête odazvati, ponizno pasti kraj Njegova praga?

Vaša duša je sa N jime sklopila ugovor;zar obavezu ne ête ispuniti, zar ête prekršiti dogovor ?

Vaša duša Njega samo treba, u dobru i zlu;obeânje svoje ispunite, sa uvajte vjeru.

ffia _ . . .

<235>

OVOR PTICA

Mahmudova pobjeda nad indijskom vojskom

Kada je Mahmud krenuo u pohod na Indiju

i pred sobom ugledao mo^nu indijsku armiju,

On pred Rabbom na koljena pade

i Gospodaru pravde obeânje dade.

O be â, ako u toj vojni on pobijedi,

GOVOR PTIC

"To blago ne vrijedi ni dva zrna graha, o, udni sultane.

Zar ne vrijedi više obe ânje Veli anstvenom Allahu?

Zar ti ne eš ve ^ sutra u novi boj krenuti

ar ti neê opet Allahova pomo^ trebati?

Zar da tako nisko padneš zbog dva zrna graha,

zar ti nemaš stida od Veli anstvenogAllaha?

I blago i pobjeda samo Allahu pripadaju;



sve zaplijenjeno blago ê dervišima da podijeli.I tako Mahmud veliku pobjedu odnese,

ogromno blago mu pred noge vojska donese.

Mahmud se Allahu Llzvišenom na pobjedi zahvali

te naredi da se blago dervišima podijeli.

Re e: `7stinitom sam obeânje svoje dao,

iza obeânja svoga ispravno sam stao."

No na to njegovi oficiri ljuto reagovaše

te sultan Mahmudu uzbudeno rekoše:

"Zar zlatom, srebrom, sjajnim biserima

treba nagraditi ovu šaku budala?

Zar nije bolje vojsku, koja žrtvuje živote, nagraditi,

ili bar blago u carsku riznicu pohraniti?"

Tu se sultan u velikoj dilemi nade;

izmedu derviša i vojske muka ga snade.

Medutim, tuda naide Ebu Husein, Božija luda,

jako u en, bez straha u srcu, divanija huda.

Kad ga ugleda, sultan Mahmud naredi:

`Pozovite onu ludu, bit ê kako on presudi.

On se ni mene ni moje vojske ne plaši,i zato ê nam pošten i mudar odgovor dati:

I tako Ebu Husejna, Božiju ludu, pozvaše;

on re e slijedeê kada mu situaciju razjasniše:

On je svoje uradio, na tebe je red, sultane "Kad je ovo uo, sultan se žestoko zastidio,

blago je razdijelio dervišima i uveni sultan postao.

GOVOR PTICAOVOR PTIC

Samo jedan iskren uzdah iz dubina dušedo cilja dovest ê insana, on ê biti spašen:'

Jusuf i Zulejha

LZ vrijeme kad je Zulejha bila na visokom položaju,naredi da Jusufa bace u tamnicu.



POGLAVLJE XXX VII

Ptica pita kakav dar da odnese Simurgu

Brižna ptica se tu pojavi te re e:"Kakav dar da ponesemo kralju, o, pupav e?Ti si naš vodi do tog neznanog Veli anstva,ti znaš šta je prihvatljivo u Njegovim o ima.

Zar nije potrebno kralju dragocjene darove ponijeti?

Praznih rukuê mu do

î samo nakaradni ljudi "

Odgovor pupavca

Àko ête moj savjet poslušati,ponesite ono što ondje ne možete na îNepristojno je i tog mjesta nedostojno

ponijeti ono eg' imaju tamo.Tamo tajna živi i pouzdanje,

poslušnost duše i istinsko znanje

No tamo ponesi boli srca svoga,ežnju svoje duše, tamo nema togaI neka se bolni uzdasi tvoga aška

uzdignu visoko, sve do samogArša.

< 2 3 8 >

Ona oštro zapovijedi svojim slugamada bi evanjem kazne nesretnogJusufa.

"Izdevetaj ga dobro' re e, "vjerni moj slugoda ga ujem kako je i, ne želim ništa drugo "

Al' kad sluga lice Jusufovo ugleda,srce mu se smekša, ne mogaše bi evat'ga.

On janjeû kožu uze te re e Jusufu:"Zajau i kad god udarim kožu janje û "

I tako sa svakim udarcem po janje ôj koži,Jusuf ispusti iz sebe glasan uzda h boli.

No kad je Zulejha to ula, na slugu se izdera:"Ti si preblag udri ja e, svega razderi ga "

Tad nesretni sluga svom Jusufu re e:

"O, sun eva svjetlosti, šta mi je initi,ako na tebi masnica ne bude, Zulejha ê me ubiti?

No bolje ti je, zagrni košulju, srce svoje pripremi;ako ti kožu bar malo ne oprljimo, nema spasa ni tebi ni

meni "Kad Jusuf lea svoja spremno razgolje,

oplakivanje se ulo od neba do zem lje.

A kad udarci slugini po njemu padoše,jauci njegovi samo nebo raspoloviše.

< s

(239}

OVOR PTICA

da slavimo zajedno Allaha do izlaska sunca "

Rob re e: "Majka zna trenutak u koji se rada beba;

bol njena sve joj kaže, drugo njoj ne treba.Gospodaru moj, bol za istinom ê te pro buditi,

niko drugi za tebe tu bol ne može osjetiti.Ako neko drugi treba da te budi svakog dana,

sva dobrobit tvog namaza zapast ê tog insana:'

= GOVOR PTICA

"Dosta, sad je dosta," Zulejha re e ,

"to je uzdah iz dubina Jusufove dušeTaj uzdah je kao mehlem bolnom srcu mome;

prijašnji uzdasi bijahu samo varka, pretvaranje:

Na tevhidu ako bude i hiljade narika a,jadikovanje im ne vrijedi ni jednog bolnog uzda ha.



- ^ f

ovjek koji bol i žudnju za istinom ne osje â,za badava živi, gori je od magarca.

No ovjek koji u bolnoj žudnji za istinom gori, ^ • . ^f y .

nit'se raju nada, nit'ga misao o paklu mori. .

^ ^ .

Šejh Ebu Ali Tusi

Šejh Bu Ali Tusi mnogo putovaše,od mud rih ljudi svoga vakta bijaše.

L potrazi za istinom mnogo je ostvario;nisam znao ovjeka koji ga je nadmašio.

On je govorio: "Oni kažnjeni Džehennemom ê plakati,onima u Džennetu oni ê govoriti:

"O, vi sretni i izabrani, opišite nam vaša stanja,da i mi bar malo laznemo od vašeg uživanja "

"Ovdje vje na svjetlost sija; odgovorit ê džennetlije,"vje na svjetlost koju isijava Njegovo lice.Kada se svjetlost Njegove ljepote približi,

od stida se svih osam Dženneta zamra

i.Onda ê džennetskim dušama re î duše džehennemske:

"Zarad N jegovog lica vi ste se Dženneta odrekle.Šta je Džennet naspram lica Njegova?Osjeâmo da je to što govorite istina

^`'" r • , a I t<. .,, i ' }, r. . . S r) r

s ^ -

(241>

Jer dok ne budete ljudi bolom utu eni,

u redove velikana ne ête biti uklju eni.Ako srce p lamti ognjem boli ljubavne,

zar smireno može provoditi no î i dane?

Ašici na dženazi

Na dženazi bijaše stotine ašika,no samo jedan pusti, iskreni uzdah boli iz srca.

Oni skupa bijahu poput kakvog prstena;

samo jedan je u prstenu sijao poput dragog kamena.

Sve dok sebe ne b udete iskreno prežalili,medu hrabrim i odvažnim ne možete biti.

Da bes krajno Voljenog traži, ljubav tjera ašika;ta ga ljubav pe e i no û i danju i mira mu ne da.

Odani rob

Neki ovjek odanog i mudrog roba imašekoji svako jutro prije izlaska sunca ustajaše.

Molio bi se sve dok sunce ne bi izašlo;u sabahu je našao golemu radost, aga mu je zavidio.

Jednog dana mu re e: "Probudi i men e slijedeêg jutra

\24 0f

. .. ... ... ...

= GOVOR PTICA

Ako ožiljaka ljubavi u tvom srcu nema,

na tvom licu se neê uo iti ljubav nebeska.

Rane srca tvoga zadobijene na ratištu života

pokazat ê da si ovjek spreman da roni do dna.

: V = i.

r § i

)I.; ;; ;j

w71;

OVOR PTICA

Avaj, mi u Džehennemu moramo živjeti

i u teškoj boli vje no patiti.

A kada nam vi o Njegovom licu govorite,

nesnosnu vatru žudnje u srcima našim upalite.

Tada nas obuzme sramota i neutješno kajanje;

D, kako je ta bol teška, kakvo teško stanje

Ona srca naša kida, mi zaboravimo



{;

^._ < ^ . ^ ^ ^ . ^ _ ^ •

da smo u Džehennemu, da u ognju gorimoJer šta je Džehennem i sva njegova vatra

kad nas želja za Njegovim licem uništi i satra?"

ovjek koji ovakvu ežnju osjeâ

povla i se u samoû, on bježi od svijeta.

Nek' vas žudnja za Voljenim, bolna žed obuzme,

nek' vaša tuga zbog rastanka nikad ne prestane.

I što vas dublje bude sjek'o nož dunjaluka,

sve ste bliži vašem cilju — licu vašeg Mašuka.

Ne bježite od te boli, nit' joj ovdje tražite lijeka;

ne previjajte vaše rane, u vje nosti vas Mašuk eka

Zahtjev upuên Muhammedu, a.s.

Neki ovjek Poslanika ponizno zamoli

da svoj namaz na njegovoj poste iji obavi.

No Poslanikga odbi te mu re e:

"Padni licem u prašinu, nek te vru i pijesak pe e

zato što oni ranjeni ljubavljumoraju njen pe at nositi na svome licu

Nek' se ožiljak tvog srca na tvom licu vidi;

po ožiljcima se poznaju ljudi koji gaze putem ljubavi."

(2 4 2 f {243>

OVOR PTIC

druga dolina je Dolina ljubavi, aška.

Tre â dolina je Dolina razumijevanja, tajni;

etvrta dolina je Dolina nevezanosti, smirenosti.Peta dolina je Dolina Jedinstva.

Šesta dolina je Dolina za udenosti, strahopoštovanja;sedma dolina je Dolina nestajanja, siromaštva.

Tu se put završava, odatle dalje nema;

GOVOR PTICA



skamenjeni pred vratima vje nosti, u prostoru bezvremena,

ekate da vašu kap Voljeni upije u Svoje more bez obala:'

Prva dolina — dolina traganja

Kada udete u prvu dolinu, Dolinu traganja,

tu nevoljama nema kraja, tu vam nema mira

Tu ête biti podvrgnuti mnogim iskušenjima,tu rajski papagaj postaje muha uspani ena.

Godine ête tu provesti u patnji i naporu,oblit ê vas dosta znoja u takvome halu;

sve dok se dunjaluka ne prodete i svega što prisvajatei u krvi vašeg srca pu tem ne zaplovite.

Kad o istite svoje ruke, srce ête spasiti;da biste mogli putovati, srce vam mora isto biti.

Srce svoje morate od svega odijelitida bi svjetlost Hakkova u vama mogla zasjati

Srce vaše ê se u toj svjetlosti okupati,

a žudnja za istinom beskrajno poja ati.I mada još vatra uzduž puta gori

i stotine aždaha iz te vatre romori,onaj koga žudnja za istinom obuzme

< 2 44 >

Ptice pitaju o dužini putovanja

"Ti put poznaješ; jedna ptica re e ,

"no za taj put mi smo slijepi, vodo pupav eTaj put je za nas taman, put prepreka, o ajanja

Reci nam, pupav e, kolika je dužina tog rastojanja?

Odgovor pupavca

"Prije nego stignemo do na šega cilja,put nas vodi kroz sedam dolina.

O dužini toga p uta svijet još nije saznao;od onih koji njime kren uše, nijedan se nije vratio.

O, nestrpljive ptice, s tog puta nema p ovratka,nit' nam iko može re î šta nas na kraju puta eka

Oni koji su put pre šli za naše boli ne znaju,a na po etku puta bijahu i u našem halu "

Pojašnjenje sedam dolina puta

Prva dolina je Dolina potrage, traganja;

POGLAVLJE XXX VIII

2 45 >

GOVOR PTIC

ne û vidjeti šta Allah ini, ni spoznat'Njegovu tajnu:I tako, umjesto da u ini sedždu Ademu,

Iblis otvorenih o iju vidje Allahovu tajnu.Nakon toga Allah mu re e: "O, ti za laž predodreeni,

ukrao si Mo ju tajnu, zbog toga û te usmrtiti

Moja tajna mora ostati skrivena,Ja ne želim da iko za nju sazna

e a

OVOR PTICA

rad je sa goriti kao crni leptir u vatri svijeê plamene.Kad m u ašk srce pokrene, on za vino moli,

za kap duho vne ljubavi srce mu izgori.A kada tu kap ispije, u njoj nestaju oba svijeta;takav ovjek opjancan je i bez ikakvog srkleta.Sve što mu je važno je da spozna vjere tajne;

stoga se s aždahom bori pred vratima naredne doline.



Kada sultan svoje blago sakrije,on usmrti svakog ko tajnu otkrije.

Ti si iz neposlušnosti tajnu Moju vidio,sad glavu izgubiti moraš da tajnu ne bi otkrio."

"Smiluj mi se, Gospodaru' Iblis Njemu re e ,

"odloži mi kaznu moju, jer me savjest pe eNa kraju svega, ja sam sluga tvoj;

reci mi kako da operem ovaj prijestup svoj?"`Zlredu, kada ve ^ ponizno moliš; Allah re e ,

"dobiti ipak možeš samo odlaganje kazne.Na tvoj vrat û položiti okovratnik prok letstva,da si lažac i varalica, nek' cijeli svijet to zna.

I da se svi trebaju uvati od tebesve dok na Sudnji dan u Rog ne puhne "

"Ja se ne plašim prokletstva Tvog^ Iblis re e ,

"jer vidjeh isto blago Tvoje tajne.I Tvoja milost i Tvoje prokletstvo su od Tebe;

prema d jelima, stvorenja jedno il' drugo zasluže.Gdje god im a otrova, tu ima i lijeka;i otrov je dio Tvog nebeskog plana.

Sva bi â ovogsvemira samo Tebe traže;i milost i prokletstvo su dio Tvoje pažnje."

ti

}_ ..,v ..

Amr bu Osman kraj Mekkanskog haremaknjigu Gandžnamu kalemom napisa:

"Kad je Allah udahuo isti ruh života,u Adema koji dotad bijaše samo ilova a i voda,

On je djelo ovo velom tajne obavio;za Ademovu tajnu ni jedan melek nije znao

On sve meleke pozva te im re e:

"Ademu se poklonite, o, duše nebeske "Svi se pokloniše, nijedan ne vidje šta Allah u ini;

svi osim Iblisa koji re e samom sebi:`Ja pred Ademom ne û saviti svoja koljena

pa makar mi iglavu odvojili od tijelaNije pravo to što Allah od mene traži;

Adem je od ilova e stvoren, zar za bo ljeg važi?Osim toga, ako ja pred njim sagnem glavu,

a,

Pravi ratnik mora saburiti, strpljivo ekati,da snaga aždahi popusti; tadê se vrata otvoriti.

A kad se vrata otvore i kroz vrata prode,nevjera i vjerovanje njemu isto dode.

Stvaranje Adema, a.s., i odbijanje šejtana da mu u inisedždu

(246} 247>

GOVOR PTICA

Bez predaha, tražite Ga i danju i noûsve dok vaša tvrdoglava borba ne zasluži Njegovu blizinu.

A ako vam se On skriva, ne o ajavajte;On je uvijek tu kraj vas, ne posustajte.

Šibli na samrti

nije vam bježati od prvog a drugo smatrati vrijedno.

Kad voljena u trenutku gnjeva na vas baci kamenje,oni su bolji od dijamanata iz ruku druge žene.

Ll svakom trenutku traganja ovjek mora osje âtida mu se duša raspada, no ne smije stati.

On mora iî naprijed gonjen žarom ljubavi;ovjek koji na putu zastane ubrzo se izgubi.

GOVOR PTIC



Tragalac je ponekad zbunjen patnjom i boli,na ovom i na onom svijetu on mora da se bori.

I ako vam se u ini da je cilj skriven vje no,

(249>

«

Pred sm rt Šibliju o

i potamnješe,teška bol i nemir ga razdiraše.No naj udnije bijaše što se zunarom opojasao;

i kraj hrpe pepela je neutješno plaka o.Po glavi je svojoj pepeo prosipao

i od silne boli teško uzdisao.emu takvo ponašanje; neko ga upita.

"Ah, šta ê s mene biti?" Šibli povika."Ja se topim i sav gorim od zebnje;

šta ê moj Gospodar u initi s mene?Mada sam se cijelogsvemira odrekao,

osjeâm se n ištavnim, k'o da me je, k'o Iblisa, Allahprokleo "

I tako je Šibli plakao, naricao zbog sebe;znati šta ê Rabb drugima dati, nije imao potrebe.Ne pravite razliku od onoga što od Allaha dolazi,

jer ljudi duhovnog puta tako nikada ne ête postati.Iz Njegovih ruku su isto kam enje i dijamanti;

vi ne smijete voljeti jedno, a drugo mrziti.Iako su samo dijamanti to što tražite,

put naš onda neête mo î da shvatite.Kamenje i dijamante posmatrajte kao jedno;

(248)

Medžnun

Jednom neki sufija ugledao bolnogMedžnunagdje zrno po zrno prosijava prašinu pored puta.

"Šta to tražiš, prijatelju?" sufija ga upita."Ja Lejlu svoju tražim "M edžnun povika.

"Lejla je mlada hanuma' re e za udeno sufija."Zar se nadaš da biser takav skriva prašina?"

Àh, ja je tražim svuda; Medžnun re e ,

jer ko zna gdje mogu ug ledati lice moje voljene?"

Jusuf Hamedani

Jusuf Hamedani je bio uven ovjek svoga vremena;mudrac koji se razumio u m noge tajne svjetova.

Rekao je: "Sve videno i nevideno u visinama i dubinama,bi â svih svjetova, pa i najmanja estica,

samo su drugi Jak ub koji traži Jusufa,od po etka svijeta do danas traje potraga':

OVOR PTIC

Nemojte zapo staviti svjetlost ovog biserada ne biste postali žrtve svoga neznanja.

Nemojte se o potragu za znanjem oglušiti;kad zaostanete, u tami gorke suze ête roniti.

Sa znanjem ête istinski insani postatii inudrost koju dunjaluk ne poznaje zadobiti.

Put je ovaj pun straha i patnje;

OVOR PTICA

od puta ne odustajte, borite se odlu noI ljubav i nada vam na putu treba;na kraju tog puta Voljeni vas eka.

No On vas stalno iskušava, morate imati sabura,

mada je i strpljenje bolno za iskrenog ašika.No on ipak mora, poput nerodene bebe u utrobi,

na svjetlost dana da izade, strpljivo ekati.



dok jasnu svjetlost ne ugledate, od njeg' ne odustajteI spavajte malo po no î, a po danu postite;

svoj život u potpunosti putu pok lonite.

Pri a o šejhu Ebu Saidu Mehneu

Šejh Mehneh zapade u stanje zbunjenosti i o ajanjai uputi se tako u pustinju srca ojadena.

On tamo ugleda nekog beduina, pastira;

iz tijela njegovog je snažn a svjetlost sijala.

Šejh ga poselami te mu re e o teškom halu koji ga mori,beduin ga pomno sasluša, zamisli se malo te mu odgovori:

"O, Ebu Saide, kada bi nek o zrnevljem prosa ispunioprostor od zemlje do neba, i do samogArša ako treba,

i to ne samo jednom ve ^ hiljadu puta,ako bi potom to zrnevlje ptica pokljucala,

jedno zrno svakih hiljadu godina,a potom sto puta zemlju obletjela,

za sve to vrijeme, znak sa n eba ti ne bi stigao,

niti bi šejh Ebu Said istinu, za kojom žudi, saznao "

Takvo je strpljenje koje tragalac mora ima tiMnogi ê na put krenuti, ali ê ih malo usp jeti

\251>

Pro

ite se svijeta, jerga krv održava;krv je ono im se hrani ta beba neroena.Šta je ovaj svijet osim straha, jada i krvi?

Izdržite dok ne dode vaš e vrijeme, ostanite vrsti

ovjek koji se okamenio u Kini

Neki ovjek u Kini postao tvrd k'o kamen;on povazdan sjedi i pla e, neki udan znamen

Suze njegove se u kamen iê pretvaraju

im zemljicu suhu dodirnu.On tada svoje kamene suze sakuplja

i tako njegovoj tugi nema k raja.Oh, kakva bi patnja zemlju zahvatila

kada bi takva kiša iz oblaka lilaOvaj ovjek je onaj koji znanje iskreno traži;

tražite znanje, pa makar i u Kini, zar niste uli?No kad ograni eni — kruti razum znanje uje,

on ga svojom krutoš û u tvrdi kamen okuje.

O, koliko dugo istinsko znanje ostaje tajna;u tami ovo gsvijeta, teško zasija svjetlo znanja.

Istinsko znanje je poput bisera koji sjajida sve on e koji traže iz patnje i tame izbavi.

< 2 5 0>

OVOR PTICA

Kroz bol i krv te e to izazovno putovanje;krv skriva dragocjeni mošus, naše blago unutarnje.

Onaj koji ne želi da u potragu kreneprazan je i mrtav ovjek, koji brzo vehne.

Ma šta vam pri am, on je samo kostur koji hodamrtvo tijelo bez duše, bez sadržaja forma.

Ako u potrazi vašoj dragulj pronaete,

i^_`r.i :•G`_-.,

GOVOR PTICA

Duh potrage dovede m e do vrata vje noga blaga;zar sad potragu da napustim kad sam blizu traga?

Da ne b i prljave prašine, ne bi bilo ni ove blagodati;ja û prosijavati ovu prašinu sve do svoje smrti "

Bud'te poput ovog ovjeka, od potrage ne odustajteNebeska vrata zatvorena nisu,,zar to ne znate?



ne dozvolite da vas to zanese.Putujte dalje, ne robujte biserima,

blago pored puta nije ono što vam trebaOnaj koji na ini idola od pronaenih bisera

opjancan je, oblak tame njegov razum prekriva.Nek' vam se duša ne pot ini toj prvoj aši vina;

tragajte, tražite vino u k ojem vje nosti ima.

Sultan Mahmud i ista ulica

Jedne noî sultan Mahmud usamljen je jahao;

tad ugleda ovjeka koji je ulice istio.Prosijavao je hrpu prašine u nadi daê nešto naî;

sultan se smilovao na njega te u prašinu svoju narukvicubaci.

Naredne noî sultan se na isto mjesto vratigleda istog ovjeka kako i dalje neumorno traži.

"Ono što si sino ^ pronašao; re e sultan,"vrijedi više od pola svijeta.

S njim bi i ti mogao sultan bitiŠta još tražiš u toj prljavoj prašini?"

`Blago koje si mi poklonio' ovjek re e sultanu,"povelo me je ka ve êm, unutarnjem blagu.

Al'su zatvorene o i vaše i zato sunce ne vidite;iskreno traganje o i otvara, i stoga tragajte, tragajte

Rabija i hodža

Neki se hodža molio: `Bože, vrata Svoja otvorida bih ušao u Džennet, da bih Ti mogao priî:'

Kad je ovo Rabija ula, hodžu je prekorila:"Bezumni e, otkad su to Njegova vrata zatvorena ?"

^ r ` • ? q,

(252} {253)

..:.....

OVOR PTICAGOVOR PTIC

Iskreni ašik daje glavu i sve što imada bi, bar za tren, zadobio ljubav Prijatelja.

Oni svoju žrtvu ne odga aju, niti daju puka obeânja;za Rabba oni svoj život daju, robovi su ljubavnoga stanja

Dok im srca ne sagore, sa mejdana ljubavi ne bježe,sa svojim željama se bo re i svim što ih za dunjaluk veže.

Oni su poput sokola koji u boli i nemiru leti



(2 54)

POGLAVLJE XXXIX

Druga dolina — Dolina ljubavi

Slijede â dolina je Dolina aška;

u njoj žudnja u ašiku gori kao živa vatra.U njoj ê se njegovo bi ê zapaliti;

u moru ljubavi ašik ê gorjeti.

Pravi ašik je ovjek koji gori i pati;

do smrti je postien onaj koga o va vatra ne zahvati.Pravi ašik ne poznaje ponos ni promišljanje;

on rado u tu vatru ska e, ašku se predaje.On ne zna šta je vjera, a šta nevjerovanje;on vremena nema za brigu i ubjeivanje.

I dobro i zlo za njega su jedno;šta ê s njega biti, njemu je svejedno.

Avaj, vi mlakonje i ljudi bez srca,O, vi bezglavi i puni nemara,

može li vas ovaj ders bar malo dotaknuti?Mogu li vam, bar malo, zubi od straha zacvokotati?

Vam a se prijeti onim što sutra dolazi;ašik pati ako mu vrijeme bez Rabba prolazi.

. . ..r T . • ^ )-.i ; it ^ ^ ;^^

traže^

i svoje prazno gnijezdo da u njega sleti.Oni su poput ribe na suhom, u bolu

žude ^ ' da se vrate svome milom m oru.Ta ljubav je vatra, a razum dim u ovoj dolini;

kad se ljubav razgori, razum se izgubi.Razum ne m ože preživjeti hirove aška;

razum lijeka nema za ljubavna o ajanja.Ako nevi eno tražite, tamo ête ga pronaî;tamo gdje razuma nema, ljubav ête na^ i .

Ljubavni zanos ruši sve do temeljakule dunjaluka, satkane od niskih želja.

Ako unutarnjim okom svijetgledate,i najmanju esticu svijeta mo î ête da vidite.

No ovjek koji gleda o ima razuma,svjetlost ove ljubavi ne m ože da spozna.

Ljubav vodi one koji se našim putem zapute;oni najplemenitiji robuju ljubavi, moraju da se pokore.

No, vi niti tražite nit'ste zaljubljeni;

u duši ste m rtvi, od ljubavi odvojeni

Iskreni ašik mora hiljadu srca imatida bi svakoga asa po jedno mogao žrtvovati

(255)

t 6 i;^ -^

GOVOR PTIC

Lejla i Medžnun

Medžnunu dopuštalo nije Lejlino plemeda se približi šatoru Lejle voljene.

No M edžnun, opijen aškom, janje û kožu posudipa se preru šen u janje svojoj Lejli zaputi.

Prije toga on re e pastiru, koji mu kožu posudi tada:"ZI ime Allaha, pusti me da se sakrijem unutar tvoga stada

GOVOR PTICA

Zaljubljeni hodža

Hodžu ljubav odvede na put propasti,

On napusti svoju ku û i proda sve stvari.A sve to u ini da bi blizu bio

prodava u piva, u koga se zaljubioSav novac koji je od prodaje dobio

svaki dan je bezbrižno na pivo trošio.



pa onda stado povedi pokraj šatora Lejlinane bi l' i ja omirisb malo njenog slatkog m irisa.

O, da mi je bar na trenutak muke svoje olakšati;srce moje n eutješno za voljenom pati." ^

Ako bar za tren dos egneš vatru te boli,da si insan, svaka dlaka na tvojoj glavi ê svjedo iti.

Avaj, bol insana tebe ne krasi,bol iskrene ljubavi tebe ne mu i

I tako se Medžnun svojoj Lejli približi;prerušenog meu ovcam a nisu ga prim ijetili.No pamet mu je izgorjela u vatri te ljubavi;

kada m iris njen osjeti, Medžnun svijest izgubi.Pastirga tada uprti na svoja ramena

i odnese u hladovinu, ispod nekog dreveta.Lednom vodom mu je lice polio

ne bi l'vatru ljubavi njegove rashladio.

Kasnije je Medžnuna neki ahbab upitaozašto sa sebe nije janjeû kožu skidao.Isti prijatelj se Medžnunu ponudi

da mu lijepe i iste haljine nabavi.

(257}

Kad je potrošio sve pare i postao fukara,još ja e je po eo od aška da izgara.I mada su mu esto hranu davali,

od ljubavne gladi že lio je umrijeti.Svaki zalogaj koji bi od ljudi dobio,

odmah bi, bez razmišljanja, za pivo zamijenio.Ah, kako je sretan zbog svoje boli bio;svu sre û bi s jednom pivom namirio.

Pitaše ga: "K akva je to ljubav, hodža hudi,

zar ne vidiš da te svoga uhela^ i, sludi?Ima l'smisla ikakvoga tvoje bijedno stanje?

O, hodža, otkrij nam svoga srca tajne?""Ova ljubav je takva; hodža se put njih prodera,

"da sam zbog nje dunjaluk prod'o, kutaris'o se kibura.A sada bih prodao i stotinu njiva

samo da bih kupio jednu kap piva:"

Oni koji ne gore žarom ovog ašika

neê znati šta je bolna vatra ljubavi za Mašuka.

-,,^ ^^ •X^ z

<256>

) Nr:r A } •^

GOVOR PTICA

"Nema haljina' Medžnun mu re e

"koje mogu bit i moje Le jle vri jedne

Za me ne nema bolje od janje ê kože;

za me je ona hamajli ja što odvra â o i zle.

Ova koža za mene je i zlato i svila

jer me u njoj moja Lejla opazila:"

GOVOR PTIC

Ajaz je kao i obi no jahao aršijom;fukara ga je slijedio s ljubavlju predanom.

Vidje Mahmud u fukare požutjelo lice,

lecia pogrbljena poput polo palice.Bez samokontrole i imalo dara

gegala se džadom opijena fukara.

Kao neko debelom daskom opaljen,

,



Za Medžnuna je ta koža bila i zlato i svila;ništa drugo i ne pristaje uz iskrenog ašika.

1 ja sam jednom osjetio miris te ljubavi;

od toga bolje haljine ne mogu nosit i .

Ako že lite da se oslobodite svojih grešaka,

nek' vas ljubav prvo oslobodi vašeg razuma.

Pr o ^ i se sitni avih stvari i svoju dušu žrtvovati

samo je prvi korak na ovom putu ljubavi.

Krenite, onda, ako ste spremni, proc ite se stida

Znajte, rizikovati svoj život nije dje ija igra

Fukara se zaljubila u sultana

Neka fukara se u Ajaza zaljubi;

ta vijest se pro u po cijeloj aršiji .

I dok je jahao, A jaza gledaše razjapljenih usta,

požudno iz prikrajka, ta fukara pusta.

Ako bi slu ajno Ajaz na trgu zastao,

glad aška bi u o ima fukare ugledao.

Kad to do u silni sultan Mahmud,

krenu da se u to osvjedo i, nemaše kud.

Al' našegsultana silna muka uhvatikad vidje tu fukaru da Ajaza prati.

5

r :

do ušiju bijaše u Ajaza zaljubljen.Mahmud mu re e: "O, ti jadna fukaro,

zar si dostojan da piješ iz iste aše sa sultanom?"`Moj sultanu' re e mu fukara,

"isto gore sultan i siromah u plamenu ljubavnoga žara

Ašk odijeliti ne možeš od prnja mojih,

jer one su poput blaga i riznica tvojih.

Siromaštvo u ljubavi je kao so;

ona joj ukus daje, i to ti je to

Ti dunjaluk imaš i sto drugih blaga;ašk ostavi ovakvim kao što sam ja.Što voliš, to i imaš, i nikad ne êš znati

kako pravi ašik bez voljenog pati

Pun si ponosa i sujete što Ajaza imaš;

no od tuge bi presvisnuo da ga meni predaš"

"O, ti što se dunjaluka odre e',' Mahmud re e

ža tebe je ljubav poput polo igre "

"Da znaš da jeste' fukara odgovori,

ja sam ta loptica što u ašku gori.

Zar ne vidiš da nas obojicu ta ljubav baca;

duša nam zaigra kad ugledamo voljenogAjaza?

Opjancani smo vinom njegove ljubavi;

ni ja ni ti ne znamo šta on od nas uradi.

;t1

t2 5g) { 2 5 9 >

OVOR PTIC

Arapin u Perziji

Neki Arapin kroz zemlju Perziju putovao,zbogposebnih obi aja te zemlje udom udovao.

Tako susrete jednu grupu kalendera;oni za ludost pravu imadoše dara.

No nek te to ne pre vari, oni samo izgledaju prljavi lopovi,jer su u srcu iš^ i nego što to svijet misli.

^..

= GOVOR PTICA

I mada naizgled mi sudbu istu dijelimo,

iste boli ljubavi i tegobe osje âmo.

Loptica je od mene mnogo sretnija,

jer ponekad ona poljubi kopitu svog konja.

Kopita joj kožu oprlji, no meni je gore,

jer udarac ljubavi srce moje razdire.

Ajaz juri za lopticom koju udara,



I mada su esto u stanju opijenosti,oni od vina nisu opijeni.

Kada ih ovaj Arapin ugleda, onesvijesti se,bez ijedne rije i, na zemlju prostrije se.

Kalenderi ga hladnom vodom poprskaše:`Zli ovdje gdje niko ne ulazi " povikaše.

Rastrgan sumnjom i strahom, Arapin ue;tamo ga napiše i on se sebe prode.

1 dok je on tako opijen bio,

i zlato i bisere i haljine je izgubio.Kalenderije mu još piâ dadoše,

a potom ga, skoro go log, napolje gurnuše.Suhih usta i gola fukara, Arapin se potucao

sve dok nije, voljom A llaha, svojoj ku î stigao.Tamo ga u udu Arapi upitaše:

"Dobri ovje e, gdje ti je blago, šta od tebe u iniše?1 gdje si tako dugo boravio?

Zar si sve zlato i srebro izgubio?

Jesu li te možda Pe rzijanci orobili?ovje e, jesi li pri pameti, govori ""Pošao sam na put kao i obi no' on kaza,"no pored puta ugledah grupu kalendera.

al mene žeže ljubav beznadežna.Loptica ê ponekad pasti na Ajazova stopala,

no nikada se neê sresti Ajaz i ova fukara.

Loptica ê upoznati i miris pobjede,

no sva radost je zabranjena za mene "

Nato Mahmud povika: "O, dervišu jadni,

da si zaista fukara dokaze mi dadni "

"Ja ovdje ne pripadam; derviš odgovori,

"nit'sam siromašan emerom koji tebe mori.

Ja sam na putu duhovnog siromaštva,

na tom se putu za ljubav daje glava.

Moj Mahmude, tvoja ljubav je besmislena;

ako za nju život nisi kadar dati, kao da je nema:'

Nakon što ovo izre e, derviš utihnu

te kod stopala voljenogAjaza izdahnu.

Kad sve ovo silni Mahmud u i vidje,

zapade u duboki mrak i o ajanje.

Ako i vi ujete glas te ljubavi,

slijedite njenu muziku sve dok vas ne obori.U vašem padu tajne aška ê se otvoriti

i vaša ê duša tada u more aška potonuti.

{26o} (26i}

OVOR PTICA

Àli, ako je ja ubijem; mladi ^ odgovori,"po zakonu i ja trebam umrijeti.Zbog nje û rado i u pak'o poî

i tamo za nju vje no gorjeti.Danas û za nju životsvoj dati,

a u sutrašnjoj noî svojim tijelom svije û upaliti.Da um rem za nju, sve je što sada želim,

OVOR PTICA

Šta je potom bilo, ne sje âm se dobro;nesta zlata i srebra, sirotan sam p ost'o."

"Možeš li te ljude opisati?; upitaše."Ništa vam ne znam re î; re e .

Pamet mu je bila negdje drugo; sve što je uobilo je kao daleki žamor, prazno i apsurdno.



da umrem i da za nju vje no gorim:"

Iskreni ašik za Voljenog život daje;za Džennet i Džehennem taj ašik ne haje.Njegova duša, smrt i oba svijeta nadilazi

dokputuje na krilima svoje ljubavi.

Ibrahim, a.s., i melek smrti

Kad se Ibrahimu as sm rti približi,

on se Azrailu silno usprotivi ."Idi od mene' Ibrahim mu re e ,

ajoš nije kucnuo as da se vratim Kra lju".Tada Uzvišeni Gospodar Ibrahimu re e:

"Zar još želiš da živiš, zar ti od Men e ima nešto pre e?"Up itaše i meleci: "Zar se vrijedi Azrailu protiviti?

Ako si iskreni ašik, rado êš svoj život dati ""Zar dušu svoju da predam Azrailu"Ibrahim odgovori,

"kad ni Dže brailu nisam dozvolio da me iz vatre izbavi?

I onda i sada, ja želim samo Rabba,moja duša nema drugog Gospodara.Svoju glavu sam okrenuo od Dže braila,

zar da sada dušu predam u ruke Azraila?

:v:: . - Y^; . ^;î <W , :` •`9+ , i , ..<^r^.: t, ^+::^Y _.ar ,^^]^

Mladi^ koji je želio da ubije voljenu

Iskreni mladi^ svoje srce voljenoj dade;njenoj ljepoti ništa ravno ne b ijaše.No razbolje se ljuba voljom usuda,

osuši se i p ožuti u licu kao trstika.Svjetlost života u srcu joj izblijedi,

smrt joj se prima e, bolest je pobijedi.Kad je mladi^ uo da joj spasa nema,

on bodež uze oštri pa povika:"Ako ve ^ voljena mora um rijeti,

nek' umre od moje ruke ljubavi "No prijatelj ga sprije i govore ^ i :

"Zar si s uma sišao, ahbabu, reci?

Zar ima smisla krv njenu prolitikada ê uskoro od bolesti umrijeti?"Umiruêg ne ê ubiti niko do budala;

in takav nema smisla nikakva.

o • ,y :^ +:,^

<2 6 2 >

Uciite na vrata puta il'ga se prodite,na tom putu dušu svoju založite.Rizikujte život kad ujete taj poziv: "Ui "

Kao go la fukara uputite se svojoj nebeskoj ku ^ i

<263)

OVOR PTICA

GOVOR PTICA

Ne dam svoju dušu dok je Voljeni li no ne za traži,a kad me On pozove, život ê meni n ištavan biti.

Svoju dušu û samo u Njegove ruke položiti,dosta objašnjenja, nemam šta više sa vama govoriti:'

POGLAVLJE XL



Treâ dolina — Dolina spoznaje, razumijevnja tajni

Slijede â dolina kojom putnik ide

objelodanjuje mnoge tajne skrivene.Ovdje svaki putnik svoj tajni put imaza razli ite duše, prema sklonostima.

Ovdje svaka duša svoj mekam ima;

se penje, il' pada tamo gdje pripada.Ovdje su putevi mnogi i svaki odgo vara

ponekom putniku, prema onom za šta ima dara.Kako može pauk il' mrav mali i ^ i

istim putem kao i slon, Rabbu svome pri ^ i?Napredak svakog putnika je uslovljen,

njegovim kvalitetima i njegovim stanjem.I ma kako da pokušava, zar može muha

poput vjetra letjeti prostorima Neba?

Naši putevi se razlikuju; nijedna ptica ne zna

tajne puteve kojim leti druga ptica.Naše razum ijevanje dolazi kroz išarete;

neki su mihrab p ronašli, a neki idole.

GOVOR PTIC

No kada sunce istine u srcu zasija,svaki putnik zna da je dobrodošao kod Rabba.Otkrit ê se Njegova suština, u srcu ovog svijeta,a oganj dunjaluka tada bitê sladi od meda.

Putnik tada vidi jezgro unutar badema,nefs mu se gubi, a srce za V oljenog priprema.Srce ê mu se probuditi unutar vje nog mora

.. ,- . , ..,.

OVOR PTICA

Llsnuli ašik

Ašik izmoren liju ^ i gorke suzeleže na mezarje i tu ga san uze.

Kad je voljena stigla i takvogga vidjela,u dubokom snu, bezbrižnog poput djeteta,

ona uze pero i pismo mu napisa,

a onda m u je iglom, iz svoje kose, pismo za haljine pribola.

^ :



(267}

i ugledati lice Voljenogprijatelja.Sto hiljada tajni tada ê se otkritikada se lice vje nog Prijatelja objelodani.

Sto hiljada putnika se tu gubi i pada;

samo jedan uspijeva da skine veo m isterija.On mora rijetku i savršenu hrabrost imati;

u to beskrajno more valja utonuti.

Žed za potpunoš û ovdje je silnaHiljadu krvi ovdje halal biva

Ako vam usp ije da u ovo more zaronite,radost vje na ê vas obuzeti, ali ne posustajte.Mada vam je žect ugašena i u sre î se kupate,

"Ima li još dalje?" iskreno se zapitajte.Ni tada od puta ne smijete odustati,

jer se opet možete u prašinu vratiti.

A vi koji spavate bez želja za traganjem,zar mislite da ête se tako sresti s Prijateljem?

Probudite se, nek' vam su ze obliju licene bi li vas na put potaklo Njegovo sunce.

Ako ve ^ ne možete ljepotu ovdje prona ^ i,

potražite Istinu, krenite putem tajni.Koliko još dugo ête ostati marva,

izgubljeni magarci što lutaju bez ulara.

Kada se on probudi i pismo njeno pro ita,bol se njegova hiljadu puta pove â.

LI pismu je pisalo: Àko si trgovac, o, ovje e bez pameti,idi i zaraduj pare, jer svi su bazari otvoreni.

Ako si vjernik i asketa, na sedždu pada j,i cijelu no ^ svom se Rabbu klanjaj

No ako si ašik, sram da te bude;san se spustiti ne smije na o i ašikove

Tokom dana ašik vjetar vaga,

a obno^

svjetlost mjese evih mijena.

I mada za mnom boluješ, ti nisi ašik pravi;

ljubav koja nije dovoljno d uboka b lizu je laži.ovjek koji spava prije smrtnog sna

najviše sebe voli, tu pomo î nemaTi ne znaš šta je ljubav, nastavi spava ti,

tvoj san ê kao i tvoje neznanje dug i dubok biti."

Zaljubljeni stražar

Neki stražar se zaljubio, nije mogao spavati;ni no û ni danju oka nije mogao sklopiti.

Prijatelj ga je molio da bar malo odspava.

"Ja sam stražar i ašik; on mu odgovara.

{266>

ar

=GOVOR PTICA E-

ona iz sebe ovjeka izrodi.Zar nije iz Adema Hava postala,

zar nije Merjem Isaa porodila?

Sve dok vam se ova svjetlost ne pojavi,prava istina ê vam se skrivati.

No kada se istinsko znanje u vama upali,

^

i.': s7 i..'. -4 _-, C ^ .

OVOR PTICA

"San je n eprijatelj ašika i stražara;da svoje o i sklopim, nema tih para

Moja dužnost se sa mojom ljubavi poklapa;

i u najdužoj no ^ i moja ljubav san razbija.

Svake no î me ova ljubav iskušava;ni stražar ni ašik na san nema prava.

Ova ljubav je prijatelj stražara;



otkrit e vam se tajne o ko jima niste ni sanjali.To vam je jedino blago, vjera koju tražite;ne dopustite da se u blatu dunjaluka utopite

Tražite blago koje razumijevanje donosi;to razumijevanje vje no carstvo nosi.

Sultan je onaj koji pije vino razum ijevanja;ovim svijetom on lahko zavlada.

Ovaj svijet je samo mrva njegovog kraljevstva;nebesa su samo laa u moru njegovih valova.

Kada bi samo sultani ovoga svijeta znali,

to more bez obala i kud vode njegovi vali.Razboljeli bi se od tuge i zaplakali

posramljeni jedan drugog u o i pogledati."

Sultan Mahmud i derviš

Jednom Mahmud srete derviša u nekoj ruševini

on bijaše skrhan tugom i lecia pogrbljenih.Kad ugleda sultana, derviš povika:

"Bježi od mene, sultane, oderat û ti leaZar se ne stidiš sebe vladarem zvati

kad si nezahvalan, sebi an i nevjernik pravi ""Ja sam sultan Mahmud, fukaro bez pameti,

,

ona postaje sastavni dio duše uvara.Onaj koji dosegne stanje budnostivje no ê probucien i oprezan biti":

O, ne spavajte, vi koji tražite znanje,ostajte budni, srce svoje sa uvajte.

Bezbroj lopova u no î vreba;uvajte dobro biser srca vašega

Istinsko znanje budnima dolazi;

oni strpljivi, u budnosti, Gospodara ê spoznati.Iskreni ašik se opijenosti predaje,

od aška se raspada, a za san ne haje.

L toj ljubavi istinska mudrost cvjeta;u njenim rukama su klju evi oba svijeta.Ako ste žena, s aškom ovjek postajete,

a ako ste ovjek, u beskraj mora se pretvarate

Abbaseh i u enjak

Abbaseh re

e nekom u

enjaku:ovjek koji je probu en zracima ljubavi,

znaj, iz sebe ê ženu po roditi.A kad se vatra ljubavi u ženi rodi,

......

...

•Jx :;ty^ .iplS K'J

(268> (269>

GOVOR PTIC

zar se nevjernikom smije sultan zvati?"

"O, neznalice; derviš mu odvrati,

"koliko si od istine daleko, da ti je samo znati,

ti lice i glavu ne bi samo prašinom i pepelom posipao,

v ^ i vru im ugljem i živom vatrom zasipao "

^ a ^ . ^ ^ . , ^ GOVOR PTICA

POGLAVLJE XLI

,



. -

\270 >

etvrta dolina — Dolina nevezanosti i smirenosti

Potom dolazi Dolina nevezanosti;

u njoj svaka žudnja za objašnjenjima ê nestati.Ll ovom stanju duše hladn i vjetar puše;

u snazi toga vjetra svemiri se ruše.Tu sedam mora nisu od bare šira,

a sedam planeta su malehne k'o žiška.

Sedam Dženneta su tu samo smrt i prašina,

A od leda ledeniji sedam vru ^ ih DžehennemaJedna stvar je tu od svega udnija;

mrav je ovdje snažniji od sto slonovaTu nestade bez traga sto karavana

da se nahrani trbuh jednoga gavrana.Tu je sto hiljada meleka moralo naricati

da bi Adem nebesku svjetlost mogao primiti.Na hiljade biâ je moralo u potopu nestati

da bi Nuh odabranik i graditelj lae mogao postati.Ibrahimu tu poslaše vojsku ljutih buha

da bi porazio i ponizio okrutnog Nimruda.

\2%1f

GOVOR PTICA

Na hiljade ih more krvi postade

da bi Jusuf mogao iza ^ i iz tamnice.Tu je hiljade novoroden adi moralo umrijetida bi Musa svoga Gospodara mogao vidjeti.

Na hiljade ih moraše vatru obožavati

da bi se Ibrahim iz ognja mogao s pasiti.Tu ih je na hiljade moralo zunar opasati

I ako bi tu devetera nebesa u pokretu stala,

kao da je od silnog mora kap jedna otpala:'

Mladi^ koji je upao u rupu

Bijaše neki mladi ^ ljepote Jusufove;jednoga dana on u crnu rupu upade.

Crna zemljica se nadvi nad njime;

OVOR PTICA



da bi Božansku tajnu Isa mogao spoznati.I mnogo duša je život moralo izgubitida bi se Muhammed mogao na Nebesa uspeti.

Ovdje ni staro ni n ovo nema nikakve vrijednosti;nikakvi napori ovdje ne ê plodom uroditi.

I kad bi vidio i cijeli svemir kako gori u plamenu,bio bi samo san u poredenju sa ovom stvarnošû.

I ako bi na hiljade ljudi ovdje moralo umrijeti,

ne bi bili više od kapi rose koja se u moru izgubi.Sto hiljada medžnuna bila bi samo luda jedna,

kratka sjena atoma, žarkim suncem prekrivena.Sve zvijezde i nebesa kada b i se raspali,

bili bi kao žuti list sa drveta opali.

I ako bi sve od ribe do Mjeseca moralo nestati,u nogu hrom og mrava bi sve to moglo stati.

Ako bi zemlja i nebesa m orali umrijeti,ne bi bili više od zrna p ijeska izgubljenog u pustinji.

Tu ne bi od ljudi i džina ostalo ni traga;

bili bi samo kapljica vode u oluji nestala.

Pa i ako bi sva biâ tu nestala u o

ajanju,bili bi poput životinje koja je izgubila jednu dlaku.

Ako tu propad ne dio il' cjelina svaka,kao da je od zemlje otpala jedna slamka.

kad ga jedan izbavi, u tužnom stanju bijaše.Ovaj izvrsni mladi ^ se zvao Muhammed;

njega je poštovao i volio itav svijet."O, Muham mede, ti si svjetlost moje duše i o iju,

samo jednu rije mi reci' re e otac njemu."Gdje je sad Muham med, gdje sin, gdje iko?"

re e pa se rastavi sa dušom svojom.

Iskreni putnik puta duhovnoga

mora da se pita o ovakvim stvarima.da razmišlja o Ademu i Muhammedu,

da se pita o zvijezdama i najmanjem atomu,

da razmišlja o zemlji, o prostranim nebesima,

da se udi planinama i dubokim morima,da razmišlja o ljudima i o melecima,

i šta je od tog' dio, a šta je cjelina;da se pita o sto hiljada istih duša

i o bolnom trenutku kada ga duša napušta.

I na kraju svega neka dobro shvatida svi ljudi, tijelo, duša nemaju postojanosti.

Prosij oba svijeta i univerzum cijeli;u situ ostat ê samo san nestvarni.

\272f {273)

v ;

GOVOR PTICA = GOVOR PTICA

1;]

Još jedna pri a o Jusufu Hamedaniju

Jusuf Hamedani ovjek mudar i u en bijaše;ista srca i znanja, rekao je slijede e :

"Putuj do samog veli anstvenog prijestolja,pa i sve do samog kraja svem ira,

vidjet êš da sve što jeste, što je bilo i što ê bitinije više od truna - za onog koji jasno vidi "

vanjskih stvari se kani, okreni se nutrini.U radu je ovd je spas — to je istina,

ali ne u toj raboti koja ti je poznata.

Sve što si postigao radom moraš n apustiti;koji posao je valjan, a koji ne moraš razlu iti.

Ovdje pažljivo osluškuj šta ti je initi;ne ini ništa na svoju ruku pa ê te On uputiti.



Svijet je samo kap i nem a gubitkaako jedan sin usp ije, a drugi ostane bez dobitka.

Ovu do linu nije lahko prije ^ i, drago dijete;ti i ne sanjaš kakve ti ovdje op asnosti prijete.

I kad krv tvoga srca cijelo more napuni,znaj da si zastao na prvoj krivini.

Prijei pola svijeta i sva daleka mjesta;

znaj da nisi otiš'o dalje od jednog koraka.

Nijedan putnik nije vidio kraj putaniti je lijeka našao za ono što ga eka.Ako zastaneš u udu, i strahu, i boli,

od beskrvnog mrtvaca ne êš biti bolji.No ako nastaviš, iz beskraja glas êš za uti:"Putuj dalje, put nastavi, ti ne smiješ stati "

Ipak, ni nastojanje ni odmor ovdje ne pomaže;

ni život ni smrt od tebe se ne traže.Nije ti poznato šta si dobio ovolikim mukama,

niti znaš šta^

eš sa svojim silnim naukama.Malo koristi su do nijeli svi tvoji napori;ovdje mo raš utihnuti, iz tišine djelovati.

Proi se beskorisnih težnji, posveti se suštini;

Svejedno je da li ti ovdje pjevao ili tugovao,djeluj kao da svoje srce ni em nisi dao.Neovisnost o stvorenjima je vatra, plamen živi,

koja može sto svjetova u pepeo pretvoriti.U ovoj dolini sve stvoreno nestaje bez traga

emu strah ako se u njoj izgubi i sujeta?

Znaci zodijaka iscrtani na pijesku

Jeste li ikada vidjeli mudrog ovjeka

kako poruke iz zvijezda ita u šarama pijeska?Tu on n alazi razne figure i ornamente,

Zemlju, nebesa, zvijezde i planete.Nekad sa zemlje, a nekad sa nebesa

on sudbinu vama predvia iz pijeska.On u pijesku crta znake zodijaka;

tu se pokažu uspo ni i padovi zvijezda.1 svi složeni oblici koji ê na vas utjecati

tu nalaze kuû roenja i kuû vaše smrti.

I to sve mu pomaže da b ez muke predvidivašu bol i vašu sre û, i kakva vam sudba prijeti.

Na kraju, on jednim mah om ruke sve izbriše,u tom jednom m ahu sve vaše zvijezde nestat ê .

(2 74} {275}

GOVOR PTIC

Takva je i površina ovoga dunjaluka;nestat ê svega u jednom treptaju oka.Ne uklju uj se u tu rijeku prolaznosti,potraži skriveni kutak i sjedi po strani.

Kada se žena i ovjek pojave na dunjaluku,o unutarnjem i vanjskom svijetu oni ništa ne znaju.

Tek kad vam planine postanu lakše od slamke,

za put^

OVOR PTICA

Vi znate da je more puno opas nosti,a ipak ste kao prepelica kojoj su krila potkresali.

More je puno virova, ajkula i udovišta;jeste li još spremni da se prihvatite puta?

Vaša mašta vas slabi, morate razmisliti;

ako u m ore potonete, valja vam se spasiti.

Muha u košnici



ete imati dovoljno snage.

Spoznaja ojadenog derviša

"Kada se veo pred o ima mojim podigao,ja sam skriveni svijet onda ugledao.

Okupan radošû za uo sam glas:"Zatraži šta god želiš i bit ê tvoje danas."

No onda sam spoznao da od vje nostiBožiji poslanici su neda ê morali pod nositi.

I gdje god da se dogodi kakva nesreâ,od svih prvo njih ta nevolja pogaa.

I kakvom smiraju se jadan mogu nadati

kad i najbolji ljudi moraju u patnji stradati?Ponijet' ne mogu ni bo l ni njihovu slavu;

patnja pripada onima koji donose Objavu.Kako ja, bijednik, mogu željeti tu ljepotu?

Bolje mi je da samotan trpim svoju sramotu

Poslanici su donosili Uputu, a ja ovakav, bez kuvveta,

nemam šta da tražim osim tuge i halveta "

Ovakve rije i moraju iz iskustva nastupiti;

ako tog iskustva nemate, ne ête ih razumijeti.

w :._ ^ r^:;,n.r, . av^k .;; >>• ..

< 2 7 6 >

Gladna muha košnicu p ela ugledala;

žudnja za medom pamet joj otela.

`Dajem zrno riže; muha povika,

onom ko mi pomogne da do em do meda:'

Neki prolaznik se muhi smilovao,za zrno riže joj ulaz olakšao.

No tek što se muha u ko šnicu uvalila,usred slatkog meda ona se zaglavila.

Po e mahati krilima da se izbavi,no samo se još dublje u med zaglavi."O, jadna ti sam; zapomaga muha,"za slobodu svoju ja sam bila gluhaOvaj med je gori od svakog zatvora,pohlepa je za njim m ene oslijepila.

Zrnom riže sam nesre û svoju platila,a sad, da se izbavim, dva zrna bih dala':

LI ovoj dolini leže mnoge opasn osti;ne ulazite u nju ako niste spremni.U dolini ovoj se mo rate truditi i raditi,a ne svoje vrijeme bezglavo provoditi.

(2 7 7 >

........ :

^

OVOR PTICA

Svoju malodušnost ovdje morate nadi ^ i,

svaku ovisnost, unutarnju i vanjsku, morate pravazi ^ i.

Jer ako se ne procŽete sebe i dunjaluka,niste ništa bolji od idolopoklonika

I stoga odbacite sebe i to sebi no srce;na kraju ove doline zasijat ê sunce.

Derviš koji se zaljubio u kêr trgovca psima

t}

a

GOVOR PTICA

ti bi zasigurno kao i ja postupio.Kada ti Gospodar tvoju sramotu pokaže,

shvatit êš da stotine pse îh lanaca u tvojim rukama leže':

Jadikovka Attara

O, koliko dugo boli puta moram opisivati?koliko objašnjavao, da l'to iko može uti?

Kakva je svrha ovolikih rije i



Neki uveni šejh, koga je hrka siromaštva krasila,zaljubi se u kêrku ovjeka koji je trgovao psima.

Ljubav mu bijaše kao talasi uzavrelog mora,

spavao je u prašini ispred njenih dvora.

Majka ga njena spazi te mu brzo re e:

`Dobri šejhu, zar ti od moje k êre nema ništa pre e?

No a ko ti nju, vrli šejhu, istinski želiš,onda êš sudbinu našu morati da dijeliš.

Morat êš trgovati psima bargodinu dana;nakon toga nek' bude tvoja naša kêra mlada:'

Šejh naš zaljubljeni nije se dao zbuniti;poderao je hrku svoju, psima po eo trgovati.

Dan za danom mu je tako prolazio,

skoro da je godinu dana u tom poslu namirio.

Tad ga neki sufija spazi te ga zapita:"Prijatelju mili, šta te na tu bijedu natjera?

Tridesetgodina bio si uzoran šejh;

šta te navede da tako nisko padneš?"`Ne odužuj pri u; šejh mu odg ovori,

"jer ti nisi poznavalac o vih tajni.No kada bi te Gospodar u ove tajne uputio,

k .

{

(27s)

ako niko od vas na put ne ê krenuti?Jer sve dok se ne otisnete na put istine,zar možete istine puta da upoznate?

I ko sa mnom dijeli moje strpljivo bdjenje?Kakva korist od vodi a kada svi spavate?

Š ejh grdi murida

Neki murid jednom šejha za pri u molio,no površno bijaše htijenje njegovo.

`Dalje od mene, spodobo' šejh mu re e ,

"tebe istinska žecŽ za istinom ne pe eKada ovoga p uta, postanete sljedbenici iskreni,

onda û vam ja pripovijesti pri ati:"

{279}

=GOVOR PTICA

POGLAVLJE XLII

'

GOVOR PTICA

Svijet je igra ka od voska

Neko je jednog derviša upitao:"Šta je ovaj svijet, s im bi ga uporedio?"

"Ovaj svijet, pun užasa i nasilja' derviš re e ,

"kao voštana igra ka je u rukama djece.Ta igra ka je palma sa hiljadu boja,

no ako je stisnete, ništa ne ê ostati od njenog sjaja.

I stoga silne boje i oblici koji vas plijene



Peta dolina — Dolina Jedinstva

Slijede â dolina je Dolina Jedinstva;

u njoj se sve rasta e na djeliê pa se onda spaja.

LI ovoj dolini na ^ i êš mnoštvo glava,no svaka se pojavljuje iz istog rukava.init ê ti se da ovdje vidiš mnoštvo bi â,

no samo Jedno postoji — u Dolini Jedinstva.Mnoštvo se ovdje u Jedno stopilo,koje je u svome Jedinstvu potpuno.Ono što ovdje vidite kao J edinstvo

od prividnog mnoštva ne izgleda razli ito.Jer ovo Jedinstvo je jedinstvo raznolikosti,

nije Jedinstvo u svojoj apsolutnosti.No Bi ê vje no o kojem vam govorim ja

iznad je mnoštva, iznad jedinstva.

Ne razm išljajte o vje nosti, o prije i poslije,tu vremena nema, tu vrijeme zaboravite.

I kad se sve vidljivo kao mag la ispari, nestane,nema se o em' misliti, tu misao prestane.

.T1^T; {^f5:. :^^:. .

(280>

u biti svojoj su ništavni, ni pet para ne vrijede.Gdje vlada jedinstvo, nema mjesta dvojnosti,

tu i"ja" i"ti" više nema nikakve važnosti :'

Šeih Ebu Ali i stara žena

Neka je stara žena zlatom nudila Ebu Alija:

d mene, Ebu A li, ovaj grumen zlata:'

jh je odbi govoreî: "Od kada sam putem krenuo,

samo sam poklone od svog Go spodara primao.""E, moj šejhu, oni koji putem idu; starica re e ,

"ne vide dvoje kao ti, ve ^ samo jedno vide.Nisi ti ovjek znanja koji razlu uje i spaja;

razrok si kad u mnoštvu ne vidiš svjetlost Jedinstva:"

Nema ni abe ni hrama u ovo j Dolini Jedinstva;iz mojih usta poslušajte o vje nom postojanju Bi â.

Putnik ne smije vidjeti nikoga osim Njega,

samo O n postoji u srcu prolaznoga svijeta.Mi smo u Njemu, sa Njim, mi smo od Njega,a putnik iskreni može sti ^ i i dalje od svega.

Onaj koji nije u more Jedinstva zaronio

(2g1>

< r ^ ' r C;:

GOVOR PTICA

zvanje insana taj još nije zavrijedio.Znaj dobro, sva stvorenja ovoga svemira

sunce veli anstveno kriju u svojim prsima.Njegova svjetlost jednoga dana mora zasjati

jednoga dana zastori se pred Njim moraju raspasti.

Onaj koji putem ljubavi nestane u suncu nebeske suštine,dobro i zlo nadilazi, jer je stigao do Jednine.

Dobro i zlo postoje sve dok p ostojiš i ti;kada sebe prevazideš, tada

OVOR PTICA

Jer tada ê se Bi ê Jedinstva pojaviti,on ê zanijemiti, to Bi ê ê govoriti.Tada ê se svaki dio u cjelinu stopiti,

al' u biti dijela i cjeline neê biti.U o voj dolini dubokih tajni, dolini bez dna,vidjet êš da je zanijemilo na hiljade alima.

Razumsko znanje ovdje nikakve prode nema;

poput slijepa djeteta, ostat^

e pred vratima.Onaj koji nešto od ove tajne ugleda



ê i oni nestati.Iz ni ega si postao i ka Rabbu krenuo,

no u m noštvo grijeha sam si se upetljao.Postojanje prolazno te u svoje m reže uhvati;

da bi se okova kutaris'o, moraš neumorno p utovati.Ako pažljivo o smotriš, vidjet êš unutar sebe

ponos, sujetu, sam oljublje i druge stvari prljave.Ni zmije ni škorpioni, znaj, u tebi nisu umrli,

mada izgledaju mrtvi, samo su na tren zamrli.

Samo jedan lagahni dodir ih može probuditi,i tada ê se iz njih sto bijesnih aždah a izroditi.

Svaki ovjek posjeduje ovo zlo u srcu svome;smatraj da si u Džehennem u dok te sve zmije ne napuste.

Neumorno radi da se oslobodiš ovih otrovnica,jer ê te one ujedati sve do Sudnjeg dan a.Oni nehajni koji ne traže ovo oslobodenje

poput crva su koji nemaju težnje uzvišene...O, Attaru, sada se proi svojih metafora,

u Dolinu Jedinstva opet vratiti se mora.

Kada salik ucie u Dolinu Jedinstva,on tu bez traga nestaje, gubi se iz vida.

F =

(28a)

svoje ê lice okrenuti od oba svijeta.Ovo Bi ê, o kom vam govorim, ne postoji odvojeno;

sve što postoji je u Njemu, pa i ono nepostojano.

Molitva Lukmana Serhasije

"Gospodaru, pogledaj me," re e mudri Lukman,"tvoj iskreni rob ojaden je, za uden i star

Kada rob ostari, tada mu daju slobodu;zar se Ti ne êš sada smilovat'svome robu?

Robuju î tebi, posijedila moja je crna kosaGospodaru, zar Ti neêš osloboditi svoga roba?"

Iz unutrašnjeg svijeta glas mu odg ovori:"O, ti što si primljen u hram uzvišeni

Ako se rop stva ti želiš osloboditi,budi slobodan od briga i svoje pameti:"

"Bože; re e Lukman, ža Tobom ja žudim,

šta je pamet za mene i njeni lažni puti "U tom se Lukman pro e sebe i svoje pameti,po e da pleše i da u zanosu govori:

`Zlmro je rob u meni i ne znam više ko sam;

< 2 3>

9, flm

GOVOR PTICA

ropstvo prestade, al' još ne znam šta je sloboda.Svaka radost i tuga sada u meni presahnu,

svaka sposobnost moja bezglasa utihnu.

Oslijepio sam potpuno, a ipak tajne motrim;

više ne znam da li si Ti ja, ili sam ja T i.U T ebi sam nestao, izgubio ži ê;

gdje bijahu dvoje, sad je Jedno Bi ê .

igledala je poput najezde skakavaca i mrava.

Više vojske bijaše na toj ravnoj poljanino što je svijet vidio, il' ê ikada vidjeti.

Mahmud re e: Àjaze dijete moje, sve û ti ovo da ti,vojsku moju, krunu i carstvo moje prihvati:

Na ove rije i Ajaz se ni za pedalj ne poma e ,

osta zamišljen, i Hasan mu to na nos nata

e:Re e mu: "O , robe kakvog si to ponašanja,



Zaljubljeni mladi^ spašava svoju voljenu

Neka mlada djeva u rijeku je upala,

njen voljeni sko i u vodu da je spašava.Re e mu ona, kad je do nje stigao:

"Ako ja upadoh u vodu, zašto si ti usko io?"On re e: `ZI vodu sam usko iojer sam u tebi sebe prepoznao.

Naša tijela su sada samo jedno;

ništa osim toga za nas nije vrijedno."

Kad dvojnosti nestane,od dvoga Jedno ostane.

Još jedna pri a o Mahmudu i Ajazu

Jednog dana nepobjediva vojska Mahmudova

u veli anstvenom maršu je paradirala.

Bezbroj slonova i vojnika se ka pustinju kretaše,na kraljevskom prijestolju sultan Mahmud sjedaše.

Uz njega su na uzvišenju Hasa n i Ajaz sjedili,beskrajnu paradu slonova i vojnika gledali.

Ta duga povorka nagizdanih vojnika i slonova

< g 4 )

zar ti ništa ne zna i ast koju ti sultan ukaza ?

Kako možeš stajati tu kao smla ên,nit'se klanjaš, nit'sultanu ti zahvaljuješ

me možeš takvu neotesanost opravdati,zar êš tako sultanu poštovanje ukazati?"

Ajaz vaz mirno sasluša te potom re e Hasanu:

"Dva odgovora mi docioše, dobri prijateljuKao p rvo, rob bi se trebao na zem lju baciti,

do neba se svome sultanu zah valjivati.Ja sam uhvaên izmedu ove dvije krajnostii stoga se ja ne mog u iz mjesta pokrenuti.

Osim toga, ja sam rob svoga sultana,moja odanost je samo njemu dana.

A što se ti e asti, dobrobiti koju mi je dao,kad bi ga oba svijeta slavila, ne bi bilo dovoljno.

Zar ja rob, bez ikakve vrijednosti,smijem sultanovu odluku komentirati?"

Zadivi se Hasan kada je uo ove rije i :

"Oprosti, Ajaze, vidim da si pun zahva lnosti; re e .

"Tvoje rije i su me otrijeznile, vidim da si vrijedan hvalei da s pravom zaslužuješ sve što ti sultan dade.

(2 5)

OVOR PTIC

No reci mi dobri A jaze, koji je odgovor drugi?""Žao m i je; Ajaz re e, "njega može samo sultan uti

Ja pred tobom ne mogu slobodno govoriti,govor naših tajni samo mi smijemo znati:'

Hasan se udalji i sultan re e svome Ajazu:"Sada sm o sami, otkrij mi sada svoju tajnu':

Ajaz re e: "Kad me sultan pogleda malo kraji kom oka,

tada se m oje postojanje gubi u svjetlosti njegovih zraka.Ja na isto iš eznem u toj snažnoj svjetlosti,

GOVOR PTICA

POGLAVLJE XLIII



u nuru njegovih o iju moje se bi ê izgubi.I pošto me je moje postojanje napustilo,nema toga biâ koje bi ti se poklonilo.

Ako vidiš bilo kog a ili bilo šta,ti sultana vidiš, to nisam više ja.

O, sultane, ti vje no slaviš sebe sam,o asti nudiš, daješ i prihvataš.

Ajaz je sjena, u tvom suncu izgubljena,kakvu ti po ast može dati onaj koga nema?

Znam da sjena zvana Ajaz mora nestati,

od mene ini što ho êš, jer samo ti êš ostati:'

(286}

Šesta dolina — D olina za udenosti

Slijede â dolina je Dolina za uenosti,mjesto puno tuge, mjesto puno bo li.

U njoj svaki tvoj dah je uzdasima ispunjen,dah žudnje za smrû, poput sablje naoštren.

Patnjom ophrvan tu neêš prepoznati

kako kraj tebe proti

u no^

i i dani.Iz svake tvoje dlake krv kaplje i piše:"Teško meni " i duši kojom salik diše.

Smrzavaš se na vatri, a pržiš na ledu;

ni sam ne znaš više šta se zbiva na tom putu.

Onaj koji jedinstvo ostvari, sebe i drugo zaboravi,no još nije stigao cilju, i to ga strašno boli.

Iz toga njegova za uenost i dolazi,on više ne zna je li živ ili je prestar da postoji.

Ako bi on kojim slu ajem bio upitan:

"Šta je s tobom, jesi l' trijezan ili pijan?Da li si se ispu nio ili te nestaje?

Da li osje âš ili ne osjeâš svoje postojanje?

(287}

Da li si na sredini ili na granici?

Da li si prolazan, il' u srcu vje nosti?"Salik na tom mekamu ê vam iskreno priznati:"Ja ništa više ne znam , nit' išta mogu razumjeti.

Moje bi ê se izgubilo u moru ljubavi,no ja više ne znam gd je je Voljeni.Nit'sam aur niti sam musliman,

ja više naprosto ne znam šta jesam.Srce mi je prazno, ipak, aška pun'o;

\-0

GOVOR PTICA

-^

OVOR PTICA

i samo o d njih bi milostinju prosio.A onaj ko ji bi vidio njene obrazekao da je sko io u uzavrelo more.

Bešumno se utopio, svaki kog je pogledala;nema kanafe koja bi ga iz tih dubina spasila.

Ll neko doba sultan sebi kupi roba,nadnaravna bijaše njegova ljepota.

Zbog njega Sunce blijedi, a Mjesec potamni,lijep k'o Džennet bijaše ovaj rob mladi.



ovo stanje je, ljudi, istinski za udno "

Princeza zaljubljena u svoga roba

Veliki sultan prelijepu k êrku imaše;njeno lice poput punog Mjeseca sijaše.I zvijezde su se stidjele njezine ljepote;

smijavice joj bijahu bunar u koji Jusuf up ade.

Njena loknava, duga crna kosana hiljade srca do o ajanja je dovodila.

Njene obrve bijahu dva luka blizanca

odapinjaše one na sve strane svoje strelice aška.Njene vlažne krupne o i, o i sanjive,

na putu mudrih, od svojih trepavica sijahu trnje.

Njeno lice bijaše kao sunce sjajno;i samoj mjese ini je ono nevinost ukralo.

Ni melek Džebrail nije mogao odvojiti pogledasa sjajnih bisera i rubina njenih usana.

Samo jedan smiješak sa ovih rubinskih usnica

nesretniku koji ga ugleda, sušio bi vodu života.On bi tada rob tih usana postao

.,

xNa hiljade žena, djece, ljudi starih

gubili bi pamet kad se on pojavi.Zbog ljepote njegovog sjajnoga licau ognju je gorjelo na hiljade srca.

Jednog dana igrom usuda princeza ga ugleda;

istom se probudi srce njeno, u njega se zagleda.Samo jedan pogled i pamet izgubi;

ašk je obori, ludo se zaljubi.Njena slatka duša zapali se gor inom ljubavi,

ona se povu e od svijeta da samotna u ašku gori.

Shvatila je brzo da ljubavi ovoj lijeka nema;u o ajanju je sluškinje svoje pozvala ona.

Njene sluškinje bijahu vrsni muzi ari,svirale su i pjevale k'o bulbuli pravi.

Njihova muzika svima je dušu parala,

njihovo pjevanje dostojno i samog Davud a.Ona im tada otkri svoje bolno stanje;

nasmrt je u roba zaljubljena, ni više ni manje.Nisu joj važni više ni ugled, ni ast, ni ime,

sve ê u initi da se sastane sa njime.

Za ljubav ovu ê dati život sv oj cijeli;

;` Y'. SZ

(288> (2 9)

— GOVOR PTICA

onaj koji se aškom opije život malo cijeni.

Potom re e: "Kako û tom robu svoju ljubav otkriti?Plašim se on može nešto naglo u initi

I šta ako se za našu ljubav pro uje,vrlo lahko on zbog toga stradat ê?

No ako ne bu dem mo gla svoju ljubav ostvariti,srce ê mi se raspasti, od bola û um rijeti

Od estitosti i strpljenju sam na stotine knjiga itala,no ja sad u ašku gorim — nemam ništa od toga znanja.

OVOR PTICA

Mjesto osvjetljavaše deset svije â od mirisnog ambera

dok je slatka sandalovina na ognjištu gorjela.

Sluškinje po eše da sviraju i tiho poje kao muze,ta muzika mu glavu i pamet oduze.

Od ruke do ruke stiže vino i do njega,svije ê se razgoriše, vatra se ognjem rasplamsa.

No sva ta ljepota oko njega nesta u trenu

kad se pojavi princeza, kad ugleda tu ženu.On je gledao bez daha , o aran, opijen,



{290y t291}

Ja moram prona i put do tog vitkog empresa;za njim srce moje kopni, zbog njeg' pati duša moja.

No ovo se bez znanja njegovog m ora ostvariti,on se mora sjediniti sa mnom, al' za to ne smije saznati

Ako mi se ova velika želja ispuni,duša ê mi po htjenju srca treptati:'

"Ne o ajavaj, princezo, i ne pati; sluškinje joj rekoše,"tajno êmo ti ga no âs dovesti, da ni on znati ne ê ' :

Jedna o d njih njemu ode, slatko mu se nasmiješi;svojim ženskim arima ona ga lahko prevari.

U vino mu prašak stavi te uspava mladiâ,

u svijet vandeta ga uvede s jednom ašom piâ.

Uto no ^ se tiha spusti, zvijezde zasjaše,sluškinje ga krišom princezi odniješe.

Tam o ga na zlatno prijestolje posadiše,na glavu mu krunu od bisera staviše.

ono^ on otvori o i, još sanjiv pomalo,zapanji se zbog svega što je ugledao.

Bio je u palati svijetloj poput Dženneta,

svud oko njega poreda ne stolice od zlata.

u jednom dahu, za oba svijeta, on postade slijep.Njegovo srce se predade žaru ljubavi,

a duša ljubavnoj ekstazi pot ini.Njegove o i su je upijale, a uši slušale

nebesku muziku što su djevojke svirale.Slatki miris ambera ga je omamljivao,

a vino na usnama vatru raspaljivalo.

Kad njene usnice njegove dodirnuše,njegove suze se sa njenim poljupcima izmiješaše.

I ona je plakala; u svakom poljupcu bilo je

i še êra i soli, i meda i gor ine.Mladi^ pomilova njene duge lokne,a njegove o i se u njenim izgubiše.

I tako u zagrljaju ljubavi no^ su proveli,cijelu no ^ se jedno drugim opijali.

I dok svi spavaju, njihova strast im ne da snivati;

kad zora ciknu, s prohladnim povjetarcem mladiâ san

prevari.Dok je snivao, djevojke ga usnulog ponesošei do odaja njegovih skromnih ga donesoše.

Kada se mladi^ iza sna probudio,

^ l l ? t ^tK^,. ...

GOVOR PTICAGOVOR PTIC

strašno udenje, žalost, bol je osjetio.No nikakva bol i žal tu pomo ^ i nisu mogle;

zalud je ža liti, šta je bilo, bilo je.On tijelo svoje ogoli, haljine svoje razdera,posu glavu prašinom i kosu svoju raš upa.Kad su ga ahbabi upitali šta mu srce mori,

nesretni mladi^ im slijede ê odgovori:

"Ni sam ne znam šta me je to snašloi da l' iko shvatiti može to što m i se desilo

Ono u isti mah postane otkriveno i skriveno,od nas tako daleko, a u nama tako prisutno.

Vidio sam djevojku nebeske ljepote;cijelu no ^ zvjezdanu ona moja bijaše

Šta je sunce spram njenoga lica?Trunka prašine vjetrom ponesena

No ja vam re î ne znam ko je ta žena,je li ona dio jave ili dio sna.

Ipak, još u srcu osje âm plam njene ljubavi;



< 2 9 3 >

I da l' je sanjar i neki vidar ikad vidio

ono što ja vidjeh u zanosu pijanom?

Ne znam da li je ikad iko doživioto blaženstvo koje meni bijaše darovano?

A ipak vam ne m ogu opisati to što sam vidio;vidio sam misteriju, udo nevicŽeno:'"Probudi se' rekoše "i bar nam opišijednu od sto tajni što nosiš na du ši."

`Ja sam u velikom udu; mladi^ odgovori,"ono što mi se d esilo ni sam ne mogu razumjeti.

Da li sam ja to lijepo lice vidioili je umjesto mene neko drugi bio?Ja niti sam šta vidio niti šta uo,

a ipak sam sve i uo i vidio."

"Mora da si sanjao; neko mu re e ,

"il's pameti sišao, jer tako razumni ne g ovore"O, kad bi znao' on re e `da l' to bijaše san ili java

Da li sam bio trijezan il' opijen do dna?

Zar nema veêga uda od toga

kad otkrije se nešto iz svijeta skrivenoga?

{.101111001~40^

Sufija i ozlojedena majka

Majka je plakala na grobu svoje kêri.Neki sufija je vidje te re e sam sebi:

"Ova žena je shvatila prirodu svoggubitka

i po tome je sretnija od nas, derviša.

Njeno srce nije zbunjeno, ona dobro znaza kime pla e i koga je izgub ila.A što se ti e mogžalosnogstanja,

i mojih bolnih no î i dana,

u kojima pla em, kao kiša teku suze,ali ne znam onoga za kim me bol obuze?

LI samo î i tami moj život proti e ,

a nisam svjestan onoga za kojim srce pla e .

Ova žena bar zna zbog koga ona pati;

od mene je za sto više blagoslova prati.Ona je pronašla miris bi a kog je izgubila;

dok je moje srce za udeno, miris Njegov ne osje â.Moje srce je izgubljeno, tu nit ne mogu na ^ i

samo dragi Allah o tom istinu ê znati "

\ 2 9 2 >

= GOVOR PTICA

s kojom o stali svijet živi pri zdravoj pameti.Klju misli sam izgubio, povratka više nema,

samo bolno pitanje: Ko sam i šta sam ja?'

Ovo putovanje vodi u sa mo središte srcagdje zajedno sa našim srcem srce Voljenog kuca "

ovjek koji je izgubio klju

Neki sufija je uo kako ovjek vi

e:"Oh, ljudi, ja izgubih svoje klju e

^GOVOR PTICA

Starost šejha Nasrabada

Šejh Nasrabad pješke etrdeset hadževa obavi,no njegovo srce ežnjom i bolom još gori.

Od silne boli šejh se predade lutanju;gdje god bi zano îo palio je vatru.

I tako jednom iz nehata, iz igre,tavafiti stade oko hrama vatre.

Sijede mu kose pale po prsima,objesio bijaše zunar oko struka.



Ako ih je ko naša o, molim da ih vrati;moja vrata su zaklju ana, ja stojim u prašini

Ja ne znam sada šta ê sa mnom biti,i kako û vrata svoja otvoriti "

"Nemaš šta da brineš; re e mu sufija,"ti znaš dobro gdje su vrata tvoja

Ne idi nikud, uz njih ostani,

strpljivo ekaj i vrata^

e se otvoriti.Ti ne poznaješ boli moga stanja;ja ne znam gdje su ni klju evi ni vrata "

Ljudi u svijetu od snova žive,pravo stanje stvari oni ne vide.

Onaj koji ude u Dolinu za ucŽenosti,iskusi na hiljade bolova i patnji.

Što se mene ti e, izgubljen sam i zalutao

i ne znam više ni sam kud bih se uputio.

Samo G ospodar nas m ože iz ove zbunjenosti izbaviti;suze iskrenih robova ê milost Njegovu spustiti.

( 2 9 4 }

"Srami se, šejhu," neki prolaznik ga prekori,žarsi potkraj svog života postao nevjernik?

Djetinjarijama se baviš i koje ime,zbog tebe ê sufije zaraditi loše ime.

Koji je to šejh ikada inio, kakav je to put,zar ti ne znaš da hram vatre vodi pod aurski skut?"

"ja sam u ovoj vatri izgorio ',' šejh odgovori.

"Odje^

a moja, ime, ast i imetak u toj vatri sagoriLI njoj je nestala žetva mog života,sve moje znanje, u enost i ugleda ljepota.Sve što mi ostade zbunjenost je, udenje,

moja se duša sada u toj vatri pe e .

U boli mojoj ja nemam više snageda se odvojim od ove žive vatre.Kada me zadesi sudba ovakva,

ja se odvojih od abe i hrama.Kada bi tebe ovo udenje spopalo,k'o i ja bi, obno ^ i obdan, tugovao."

(295 >

GOVOR PTICAOVOR PTIC

Murid sanja svoga šejha

Kada je neki šejh na drugi svijet preselio,murid ga je u svome snovi enju vidio.

"O, šejhu; re e, "u kakvom si se stanju našao?Ja sam izgubljen i gorim od boli otkad si otišao:"

Šejh re e: `7 ja sam izgubljen, u stanju duboke za ucŽenosti,

da bih sam sebe m ogao gristi i ujedati.

Na dnu ovog tamnog bunara, tamnic i,od vas smo p o sto puta mi zbunjeniji:'

POGLAVLJE XLIV



Sedma dolina — Dolina siromaštva i iš eznu â

Slijede û dolinu teško je opisati rije ima;to je dolina siromaštva, iš eznu â.

LI uko enosti, iš eznu û, bit je ove doline;gluh i nepokretan insan je ovdje.

Na hiljade sjenki koje ga okružujuu jednom znaku Nebeske svjetlosti nestaju.I kad se m ore sveukupnosti silno uzburka,

ono sve oblike svoje površine poklapa.Ti oblici su lica svijeta oba;

kad se mo re digne, od njih ništa ne osta'Sretni su oni koji u ovo more utonu;

kada sebe izgube u vje nom miru ostaju.

Kap vode segu bi u velikom okeanu,tu ona smiraj nalazi i radost beskrajnu.

A kada bi se opet iz mora podigla,

sve tajne ljudskogpostanka bi znala.Salik koji je u traganju mudrost stekao,

sufija koji je sve zamke puta prešao

{ ^`,1^^Gi^^, i ?;_ -. ^ `C(^ _ ` ^ t`: f r? 4v. ^ . ^; K

297>2 9 6 )

Savjet Nasiruddina

Jedne no ^ i miljenik Tusa, to more du hovnih tajni,re e jednom od svojih murida koji stajaše postrani:

"Kad a te ljubav izmori svojim vatrenim o ajanjem

i ti tanak poput vlati kose postaneš,

tek tada bit êš spreman da postaneš dlaka

me'sjajnim loknama svoga Mašuka.

No onaj koji od p ropasti sebe želi sa uvati,jedna od sedam vrata pakla ê izabrati:'

gubi sebe kada pricŽe ovom bolnom mjestu;svi putnici tu bez traga nestaju

I zato što ê svi u tom mo ru nestati"Svi su jednaki"- vi bi mo gli pomisliti,i da suha drva k'o i mirisi, kad sagore,

samo prah postanu i da me' njim nema razlike.No mada k'o pepeo oni strašno li e ,

po svojoj suštini nimalo ne li e .

Kada se prljava stvar u ružinu vodu uroni,

GOVOR PTIC GOVOR PTICA



ona i dalje ostaje prljava po svojoj suštini.No kada se ista duša u more duše uroni,

ona gubi svjesnost svoju, ali morem plovi.Ona u estvuje u postojanju i kretnjama okeana

i nije joj oduzeta ljepota, koja joj je dana.Ona ima i opet postojanosti nema;

za to stanje nikakvog objašnjenja nema

Govor ašika

Ašik neki neutješno u no ^ i plakao;neki prolaznik ga je o tome zapitao:

"Neki kažu' ašik re e, "kada se Voljeni pojavi,da ê etrdeset hiljada godina ašike primati

A onda ê, sa tog dvora nebeske milosti,opet u sam osvjesnost protjerani bitiSvjetlost nebeska bit ê im oduzeta,

bit ê opet fukare i gola sirotinjaKad pomislim na to, na tu sudbu gorku,

neutješan pla em i danju i noû "

Kad iz takvih visina moramo u rupu pasti,

bolje da nas nema i da smo nestali.

Dok na š nefs živi, i zlo živi u nama,sa Voljenim i nefs i zlo se slama.

Kada se proem nefsa i Voljenom predam,u svome nestanku ja po stajem vje an.

Kada m oje srce sagori do pepela,ne ê ga prevariti Sirat - ûprija.

Kada ulje u dnu lampe dogorijeva,

njen dim je crn i garav kao vrana.No kada sve ulje u toj vatri dogori,

putem plamena se u isto nebo pretvori.O, srce, kad vatru tog plamena prihvatiš,

s njim êš u neukaljano nebo da poletiš:'

Prvo se nefsa proi i pripremi

da na buraku i ti ka nebu poletiš.Odjeni se hrkom nepostojanosti,ispij ašu i u tom piû nestani.

(299 29g}

- GOVOR PTICAOVOR PTICA

Tvoje uzengije su nevezanost, na tom konju poleti,u nebo u kojem êš bez traga nestati

Svoje tijelo uništi, a o i ukrasisurmom nepostojanosti što najcrnju no^ krasi

Kr eî se mirno, stopu jednu po jednu,sve dok ne uroniš u Dolinu sedmu.

No ako od tebe i tra ak ostane,sedam mora vje nosti bit ê bolni za tebe

ê

i kako se taj ašik s plamenom sjedinio,re e leptirovima koji sa njim ostaše:

"On je istinu saznao o ognju svije ê plameneSamo on je tajnu istinu njenu spoznao;

tajnu o kojoj govora nema, samo on je doznao "

Onaj koji se izdigne iznad svoga znanja

na^

i^

e istinu kojoj nema objašnjenja.1 niko toj Tajni ne može pri î



<300><301>

Crni leptiri i plamen svije

Jedne no^ i skupili se crni leptirovida istinu saznaju o plamenoj svije^ i.

Odlu iše da jedan od njih krene

i vijesti o voljenoj svije ^ i donese.Jedan od njih odleti do prozora zamka

i vrati se kada svijeû ugleda.

Obavijesti ostale o onome što je vidio,no šejh leptirova mu re e da je o sv ije^ i malo saznao.

Poslaše slijedeêg leptira; on ucŽe kroz prozor zamka,doleti do svije ê i dodirnu je vrškom krila.

On se vrati i opisa ono što je osjetio,no šejh re e da se ni on istini nije približio.

Tre^ i leptir se odlu no ka svije î zaputi,

opijen ljubavlju on ka svije î poleti.Iz ljubavi i žudnje žarke on ne izdrži,

ve ^ obgrli plamen svije ê i u njem'se sprži.

Svojom glavom , tijelom i krilima vatru obgrli,zapali se plamom boje krvi i sav sagori.

Šejh leptirova, koji je sve to vidio

Sufija koji je mislio da je napustio svijet

Neki sufija, odsutno išao putemkada bi otpozada snažno udaren.

Ka ovjeku koji ga udari on se okrenu i re e:"Insan kojeg udari ve ^ trideset godina mrtav je

On se odavno od života rastao;

umro je i ovaj lažni svijet napustio "No grubijan re e: "Zar m rtvac može govoriti?

To što kažeš istina nikako ne može bitiStidi se, jer hvališ se, a još nisi stigao

nit'si se ti s Voljenim sjedinio,pa makar ti još samo dlaka jedna falila,

a si od istine odvojen sa stotinu svjetova "

ako se ne ê s dušo m i tijelom rastaviti.No ako i trun ostane, jedna dlaka jata,

pristupa vam nema tamo; eka vas patnja.

Nefs tom uzvišenom mjestu ne ê pri^ i ;

tu svaka li nost nestajanju svome mora sti ^ i.

2+i •r ^,,:. ^s}" , 'Šx ^;•-rr_j

OVOR PTICA

I

na hiljade usnulih ruža i prije samog prolje a.O njegovim usnama ne smijem vam ništa re i;

tu se ôvjekgubi i nije od mrava ve i.

Kad bi se on pojavio, uvojaka mu svaka dlaka

na stotine tužnih srca u oâj bi bacala.Bio je ljepši no što rije ^ može da opiše

Šta još o njemu re i, fitna cijelog svijeta bješeKada bi on kroz bazar šeherski jahao,

sluga bi mu lice oštrom sabljom ûvao.

1

OVOR PTICA

Kad sagoriš sve što imaš, iznutra i svana,u tebi ostati ne e ni traâkpostojanja.No ako ti kao Isau samo igla ostane,

-.

hiljadu lopova e na drumu da te napadne.I mada se Isa oslobodio svega,

ipak mu je lice uspjela izgrebati igla jedna.A kada se ti približiš i posljednjem zastoru,

tu ni carstvo, ni bogatstvo, ni ^

ast vrijednosti nemaju.Oslobodi se svega što imaš i bez sebe kreni,



5 ^ < < ^

1'

T i

Imao je jaku pratnju, nije mu se moglo pri i,

ma ko da bi pokušao, do njeg' nije mog'o sti i.

Tu bijaše neki derviš fukarasti, siroti,koji se u tog nedostižnog ljepotana zaljubi.

Preslab da b i govorio, samo je uzdisao;beznadežan, bespomo an, za smr u je êznuo.

Obno i obdan pred palatom je bdio,

slijep za sve, nit' je jeo, niti je šta pio.Sam na svijetu, bez ikoga da ga izbavi;

nema n ikog da podijeli bol svoje ljubavi.

Slomljenoga srca, suza posrebrenih,smrtno blijedog lica, ležao je u prašini.

Niko posve enik tajne njegove nije;tajnu tu u dn u duše svoje vješto krije.Umro bi oda vno da nije viciao princa

kako kroz bazar jaše, sred sjaja i ponosa.Kada bi se princ u toj âršiji pojavio,strašnu graju i gužvu tada bi izazvao.

Gurb bi se avam, vikao bi glasno

:

:

'

.

iS

(303}

u predjele gdje ni dobro ni zlo ne postoji.Oslobodi se svih veza pa eš vrijedan postati

samozaborava, nestajanja, u vje noj ljubavi.

Derviš koji se zaljubio u princa

Neki sultan je imao sina, lijepog poput Jusufa;zbog njegove ljepote i ljupkosti svako volješe njega.

Svaki onaj koji bi ga samo jednom vidiorado bi prašina pod njegovim stopalima postao.

Kada bi on no u pustinjom hodio,kao da se n ovo sunce u pu stinji rodilo.Kao bunar tama njegovih lokni bijaše,

u kojem se stotinu ašika utopiše.Ljepota njegove kose bila je kao vatra,u kojoj oganj žudnje svako bi e satra.

Ljepotu njegovih crnih lokni, k'o u Jusufa,ne može govornik opisati ni za pedesetgodina.

A iz njegovih crnih, sjajnih narcisnih o îjukao da gromovi i munje obno i obdan sijevahu.

Smijao se medeno, njegov smiješak je budio iz sna

(302 >

GOVOR PTICA

tr

GOVOR PTICA

k'o da im je dan Sudn ji došao.Prinêve sluge su raju biêvale

ne bi li ih kako od princa odagnale.esto su mo rali i silnu vojsku zvati

da pred lijepim princom put rašîsti.A kad bi derviš povike prin êvih sluga razaznao,

od silnog uzbuenja bi u nesvijest paoK'o da se sebe prošao, u stanju zanosa,

s njim bi se,ûdom nekim, patnja miješala.Tijelo bi mu poplavilo, na o î krv udarila;

Sultan odmah osjeti da mu je âst u pitanjute naredi da tom sirotanu odmah glavu otkinu.

Sluge smjesta tog jadnika uh vatiše,te ga svezanoga vode na stratište.Tu se brzo skupi masa željna krvi;

za bol njegovu ne haje ni jedan od njihNit' iko u odbranu njegovu podiže glas,samo u bolnoj smrti za njega leži spas.

Vezanogga dovedoše pred strašna vješala,tad zavapi u oâjanju ta bijedna fukara:

fi



suze u njegovim o îma ta džezba bi zaledila.

Žudnja bi mu lice kao vatra pržila,

tijelo i dušu u oganj aška pretoîla.No êmu se mogao taj jadnik nadati,

ta fukara bijedna, kostur iscrpljeni?

ovjek sjena, majuhan k'o êstica,želio se vinuti do sjajnoga sunca

Zar su oni i princ mogli prijatelji biti?Sjena je pred suncem mogla samo iš êznuti

Jednom dok je princ tako jahao kroz grad,taj prosijak, iz dna duše, pustio je glas:

"Žar ljubavi mi odnese i srce i glavu,nemam više sabura, izgubio sam snagu "

Divljao je i vikao, glavom zid udaraosve dok nije svijest izgubio, u prašinu pao.

Iz o îju i ušiju krv mu je gusta potekla;

budnim okom to primijeti jedan prin êv sluga.Požuri odmah da to silnom sultanu dojavi:

"Presvijetli sultane, fukara se u princa zaljubi "

^'Ar ^ S:^ ^. Gi ,'-• tY- nf B_; ._rt^t

"Dozvolite mi da se svome Gospodaru obratimi bar još jednom n a sedždu pa dnem, prije svoje smrti "

Bijesne sluge mu tu želju ispunišete on na sedždu pade Gospodaru svome.

No usred namaza on zapomaga:

"O, ljudi, zar ete ubiti nevina ôvjeka?Pa ako me i neodložno kanite pogubiti,morate mi bar još jednu želju ispuniti.

Žudim da još jednom vidim lice voljenoga,i tad u život rado dati za kraljevi a moga.

1 još u rado sto hiljada života ja dati

kad bih mogao još jednom njega ugledati.Ja Rabbi, ovo je posljednja želja tvoga roba :k'o iz ljubavi umire vrijedan je d odira Tvoga.

I mada, zbog princa mladog život svoj u dati,

nevjernik nisam, ja sam samo rob ljubavi

Gospodaru, Ti što primaš beskraj dova,

ispuni ovu, posljednju želju svoga roba "

GOVOR PTICAOVOR PTICA

t ‘ ,

•

Strjelica iskrenog srca cilj je svoj pogodila,srce sultanovog vezira ona je otvorila.

Suznog oka, on požuri sultanu te mu otkri

iskrenost, dubinu, tajnu derviševe boli.Pokrenu se tada i srce u sultana,

prode ga srdžba, a milost duše mu bješe dana.

On istoga âsa svoju naredbu povuête svom sinu, da ode do derviša, re ê:

"Budi blag prema njemu, puno je patio,sjedi i pij sa njime, otrov tvoj ga je smlatio.

svijet cijell tada stotinu jada spopade.

Istrajte, istrajte u ljubavi, uporno iskreno;

na kraju pojavit e se Onaj za kime žudimo.Budite kao ovaj prosjak, tugujte, uzdišite

sve dok vam od Uzvišenog Princa odgovor ne stigne.Derviš ugleda suze u prin êvim o îma;

svaka suza bijaše aškom ispunjena

Derviša more aška preplavi te re^

e u zanosu:"Svoj život sad rado predajem tvome moru "

-z

, › ,i .. , ,-, , 4

1 . ; 4.P.1



Taj otrov se sada u njegovom srcu nastanio,sad si mehlem njegov, lijek srcu njegovom.

Srce njegovo, ranjeno, u tvojim je rukama;vrati mu srce, jer on je sada na teškim mukama

Dosta je bilo patnje, neka je radost zamijeni,povrati ga u ž ivot, pa ga dovedi k meni "

Lijepi princ se odmah ka fukari zaputi;

sunce sjajno je krenulo za êsticom tragati.More puno blaga tada se pokrenulo,

da se sa jednom kapi rose sjedinilo.Zar to povod mje za ples i radost silnu;

more puno bisera zavoljelo kapljicuNo derviš ve bijaše na rubu života,

od njegovih suza se prašina u blato pretvorila.

Kad ga takvog vidje, dobri kraljevi zaplaka,

vrjednija od oba svijeta je svaka suza njegova

Od silnog swjeta on htjede suze svoje sakriti,al' ne mogaše, ve uzdahe silne boli ispusti.

Suze potekoše silinom nabujale vode;

Poput umiru e svije e, koja posljednji plamen pu sti,derviš se sa dušom rastavi kada ovo izusti.Pošto se u tom trenu sa Voljenim sjedinio,

on se, poput plamena svije e, dahom ljubavi ugasio.

Iskreni putnik razumije, još dok se bori,vatru tamne no i u kojoj e da sagori.

Vaše bi e je ovdje s ništavilom pomiješanoi uz svaku radost vam nešto boll biva dano.

Zar ne ete tu bol strpljivo podnositi?Da je nema, vi ne biste znall Istinu cijeniti

Jednom ste poput munje putem plovili,no sad ste u blato puta glave zaronili.

Obnovite svoju snagu, kanite se straha,nek' vaš razum išêzne u ognju pravog aškaOnaj koji želi da razumije alherniju puta,

neka sebe putu preda, nek' dž abe ne luta.

Tu obazrivost ne pomaže, odlaganja nema;dalje od sebe moraš poletjeti dok ima vremena

Da bi stigao do mjesta beskrajne radosti,

: : „ It 14 " #,

0Z 1 :

ig1 : 12 4 4

diir )

r , ). - ,

P 6 j ,

t 4 5

: o1 : .( . ; , I. 4 . .

. . ,

• ,

306 >

;

GOVOR PTICA

potom sedam vatrenih mora, moraš dugo putovati,

a kada prijecteš sav put, riba e te sebi privu i.

Ta riba nema glave ni repa,u sredini mora pliva, neovisna od svegaOna u dubokoj samotnosti voli da plovi

dok svojim dahom cijeli svemir lovi."

r 2 4:

,

GOVOR PTICA

kao što i ja prihvatih, put derviša prihvati

To je put fukarluka, duhovnog siromaštva;prihvati da si gola fukara da bi bio prihva en od Rabba

Ja o nefsu govorim, no u biti nefsa nem a;tu je razum poražen i smrt mu se sprema.

U ovom siromaštvu ogromna je snaga;nad njim bdije sjajno sunce istine, islama

Kada sun ce, ovo svjetlo, zasija u me ni,

ka istini se otkrile moji unutarnji pendžeri.U toj svjetlosti tad vidim oba svijeta;

, r ;-

<



r `

t›

osje am se kao kapljica, u brzim vodama izgubljena.

Sve što sam izgubio ir pronašao ja,u tim vodama je potonulo, nestalo bestraga.

I ja se tu gubim bez traga i glasa;ja sam samo sjenka u tami nestala

Kad kapljica utone u more, zalud je,

u nadi da ete tu kap na i, pretraživati more

To nestajanje nije za svakoga insanamada ga mnogi traže, kao što traž ih i ja.

No ja sam sebe na tom putu izgubio;

i "jesam" i "nisam',' to je stanje zaûdno.Ipak, kad ste b lizu cilja, lahko se opiti;

kap poludi od žudnje kad miris mora osjeti

Pitanje murida šejhu

Mladi murid u borbi protiv svojih mahana,

upita šejh - Nurija jednoga dana:"Da sam ja u stanju sti i do stanice nestajanja?"

ejh reê: "Prvo moraš pre i sedam svjetlosnih mora,

.1

o8> <309>

g

POGLAVLJE XLV

Putovanje

Neki se utopiše u morskim dubinama,

neki se zalediše na snježnim planinama.

Neki um riješe u vrelini pustinje,nekima krila žarko sunce sagorje.

U žaru aška suncu su preblizu prišli;

srca su svoja tom vatrom sagorjeli.Neke pojedoše tigrovi i lavovi,

neki od umora umriješe u divljini.

Neki se po ubijaše, u ludilu, zbog zrna riže,neki sami sebi, u nemo i, muke prekratiše.ûdu zastaše,

'c. fi... ..e. . .

.

GOVOR PTICA



Pupavac zastade da procijeni stanja pticai vidje da su se ptice tresle od straha.

Shvatile su da su samo jedna šaka prašine

i da je skoro nemogu e d o i do istine.Neke od njih bijahu tako potresene

da podlegoše tu, valom smrti odnesene

Sa strahom i nadom u svojim srcima,one preživjele latiše se teškoga puta.

Putovale su godinama, preko dolina i gora;

na putu ostaviše ve inu svog života.Šta im se sve zbilo ne mogu vam re i;

da biste to shvatili, i vi putem morate po iDa osjetite âri i boli tog dugog lutanja,samo putnik je svjestan veli îne puta.

Od beskrajne armade koja na put krenu,

put proguta sve, ostavi samo nekolicinu.

Od svakih hiljadu samo jedan ostade,

ostali bez traga i glasa nestaše.

Neki se ne mogaše pokrenuti, ui tako pored puta u silnom ûenju ostaše.

Neki se radi li ^nog zadovoljstva na put uputiše,no takvi ubrzo i pamet i put izgubiše.

Propadoše u boli zaledeni, posve izgubljenine znaju više zbog êg'su na taj put krenuli.

Od sto hiljada duša samo jedna stiže;

najhrabriji mogu samo Rabbu pri i bliže.Ptice koje stigoše na kraj puta

Svijet ptica je na put krenuo,no samo trideset ih je na cilj stiglo.

One bijahu iscrpljene, ojadene, slomljenih krila,sagorenih srca, skrhanih duša i tijela.

Sada one bijahu na pragu veliânstvenosti,îja bit je nedoku îva, nit'se može opisati.

Bi e koje je iznad ljudskog razuma i znanja

u jednom svom dahu hiljade svjetova sagara.Tu vidješe na hiljade sunca, jedno od drugog ljepše;tu bijaše na hiljade sjajnih luna, tu sijaše nebeske zvijezde.

4

4

<310> i311>

) Ij

GOVOR PTICA

Kad ovo putnici ugledaše, zaigraše kao tra âk prašine,u beskrajnom ûdenju i zadivljenosti, uglas povikaše:

"O, Ti pred îjom svjetloš u nestaju sva sunca,zar se mijemo ukazati svjetlosti Tvoga lica?

Srca su nam ranjena, izbodena, skršena,

o, zašto smo podnosile teške boli puta?Kada krajnji cilj nismo u stanju posti i,

ovo ntje ono êmu smo se nadali "

Izgledalo je da su ratovi odsjeêni i krvaredok oni iznemogli êkaše da ih smrt odnese.

-"

GOVOR PTICA

Glasnik tjera ptice ispred Simurgovih vrata

Glasnik reê: "Vladar za kojim nariêtevlada u veliânstvenosti, koju shvatit' ne možete

Sto hiljada stvorenja nisu viši za Njegaod rnrava koji pred Njegovim vratima êka.

Vaša bol i žalopojke ne trebaju Njemu;vratite se otkud ste došle, vi propale u svemul"

Ove nje î padoše po pticama kao grom iz vedra neba;

zar za trud njihov ljubav kuditi ih treba?



Da pojavi se Veli ânstvenost i uništi

njihovo prolazno postojanje koje snu li ^ t.

Prode neko vfljeme, dok se sa najvišeg neba,ne spusti glasnik, veli ânstveniji od zvijezdaOn tu ugleda samo trideset uplašenth ptica

poûpanog perja i polomljenih krila.

Re ê: "Otkuda se ovdje stvoriste,

šta radite ovdje, kojim povodom dodoste?Imate lt imena, zbog êga ste prestrašene,

polumrtve, polužive, kome ste potrebene?"Ptice odgovoriše: "S jednim ciljem sm o doletjele:

da bismo našega vladara Simurga srele.

Zbog ljubavi i žudnje za njime

pamet mir srca smo izgubile.Na poêtku puta, btjaše nas na hiljade,

no put je krvav bto, samo trideset nas ostade

Nadamo se da e nas, nakon sve te patnje, primiti

i da emo, sretne, Njegovo lice ugledatt "

"To ne m ože biti; odgovoriše, "zar Vladar može,tugom nag raditi sve naše boli i nevolje?Zar e nas poshje svega On odbaciti,zar za nas nema baš nimalo milosti?"

Zar Medž nun n ije o Lejh rekao:"Kad bi sav dunjaluk mene slavio,

radi Lejlinih šamara ja bih to odbactoNjena pokuda je bolja od laskanja svijeta;

oba svijeta su manja od njenog imena "Ti znaš naše ž elje — pa nas grdi ako moraš;

Od cilja nas odvratiti ne eš, to mora da znaš "

Glasnik im re ê: "Plam Njegove Veli ânstvenostiu jednom trenu e vaše duše spržiti.

A ako vam duše sagore, onda e boli vaše

uzaludne biti kao i vaše putovanje.""Zar mož e crni leptir plamenu ute t," odgovoriše,"kad samo za plamom žudi za njim uzdiše?

f

< 3 13 >



?^ ^ .

tU

^ ^ < <

s .^

;.}

r- f

R ^ .}. .

OVOR PTICA

f.

7`- '

GOVOR PTICA

Rekoše: Àh, bolje je i što nam je da h staonego da sebi smrtnu presudu proîtamo."

Ptice otkrivaju SimurgaY

Ptice su îtale stranicu svoje sudbine;sve o svom životu na njoj su pronašle.

Sva djela njihova tu su se otkrila,sve što im je duša bila i înila.

I to bijaše strašno, jer dok su îtale,shvatiše da su i one Jusufa prodale.

da je on Simurg vje ^ni na kraju svog puta.

On vidi Simurga gledaju i sebe;on vidi Simurga svuda oko sebe.

Što naizgled bijaše dvoje, Jednom se povrati,kaplja nije drugo doli more, ako možeš, shvati

Tad Simurgsvijeta bezglasa i zvuka upitaza smisao ove tajne Jedinstva koja se otkri na kraj puta.

I još tiše i bez glasa vje ^ni Simurg re ê:

"Ja sam ogledalo u koje tvoje o î glede.I svi koji pred Moju veli ânstvenost stanu

vide samo Sebe, svoju suštinu.



, : ^

i`

;,4

` ; / > ,: ^ .

:}

Lišile ga bestidno njegove slobode,u bunar bacile, za zlato prodale.

Zar i vi ne vidite da sa svakim vašim dahom

prodajete Jusufa, u bunaru zatvorenom?I da e on jednog dana vladar biti,

koga ete gladni i bosi za milost moliti?Llkro ene i umekšane duše ptica pretvoriše se

u prah usitnjeni, od stida se do zemlje poviše.No pošto bijahu stidom pro îš ene,

i od teških naslaga dunjaluka oslobodene,otkriše novi život koji ka njima pote ê ,

iz vje ^nog vrela svjetlosti Nebeske.Njihove duše se u zdignuše slobodne od prošlosti,

od svega što u njoj je bilo i što ona nosi.Život im je sada grijalo Sunce vje ^no

i u njegovim blistavim zracima one bijahu jedno.

I tu, u svjetlosnom licu Simurga, vidješe sebe,u vje ^nom Simurgu se simurgsvijeta ogledaše.Simurg svijeta u jezi i zanosu spozna

Došle ste kao si-murg i Simurga vidite,a da vas je bilo êtrdeset il'pedeset, opet bi Sebe vidjele.

I mada ste se borile, lutale i tražile,

na kraju Puta ste samo sebe pronašle.

Svojom snagom mrav ne m ože nakovanj podi i

oîma Gospodara on vidi i Njegovom snagom e mu sti i.

Sve što mislite da znate ili vidite

nije ništa drugo osim varke.I mada prelazite doline duhovnog puta,

i na putu se susre ete sa mnogim opasnostima,putovanje je unutar Mene, sva djela su Moja;

tek kad Mene ugledate, budite se iz sna.Kao si-murgste došle

i Simurga ste u Meni pronašle.Ja sam vašeg bi a jedina suština;

svaka se su ština svojoj biti vra a.

Nestanite u Meni, bolje vas ne može sna

i,jer ete u Meni sebe prona i:

{. : t , ^ I r , l ^ . ^ . •,

{3 i6) 317>

;• ^ ^ _ . . . . . . - : . . . . . . • _ . ,

OVOR PTICA

Potom si-murg u Simurgu nestade;tišina zavlada, sav govor prestade.estica svjetlosti rasprši se kao sjena

kad se javi blještava svjetlost sun êva.

Halladžev pepeo

Kada je Halladževo tijelo sagorjelo,neki sufija se približi loma î, dok se plamen stišavao.

On prodžara pepeo svojim štapom i reê :

"Gdje sada taj uzvik: "Ja sam istind" nestade?

GOVOR PTICA

Oni koji to zavrijede jednog dana e shvatitisav smisao nestanka i smisao vje ^nosti.

No oni îja srca za dunjalukom žude

ništa spoznat ne e osim zablude.Probudite se, vi nemate ništa svoje;

sve što vaše o î vide prolazno je.Kakva korist od spo znaje ovosvjetskih stvari

kad svijeta sutra ne e biti, kada mora nestati?

Znaj dobro da je On saînio ôvjekovo sjemei svojom ljubavlju i brižnoš u uînio da raste,

sve dok ne dosegne tu mudrost da shvati,

..



.

Sve što si govorio, vidio i spoznao,bješe samo uvod za ono što si sada doznao

Samo suština ostaje, hrabro se s njome suoî,

epela ustani i u vje^nost uroni.Sve sjenke na kraju moraju nestati

u vje ^nom beskraju sun êve svjetlosti:'

Sto hiljada vijekova prode kao u snu,oni koji sebe izgube u Vje ^nost utonu.Sve ptice koje se nestanku predaše

u tom nestanku vje ^ni život pronaoše.Nema ôvjeka koji može na i rijeî

da razjasni tajnu života i smrti.Daleko su i oni koji imaju dopust da go vore,

jer rijeî istinu ne mogu da doku ê .

Sve što mogu je da nam išaretima približe

nebeske visine do kojih ne seže ljudsko znanje.No, ^ itaoê mili, govorio ne bih o tom e,

to bi mogla biti tema knjige nove.

p"...-^ ...

Njegove misterije, skrivene tajne Vje ^nosti.

No sa znanjem put ne prestaje;

sa pravim znanjem put tek po înje.Smrt nas brzo sa prašinom sastavlja;

ne umire se jednom ve mnogo puta.No u tom umiranju tajne se kriju;

samo putem smrti e vje ^nost da otkriju.O, da li ste vi svjesni koliko vam je dano;

razmislite duboko, ne živite u prazno.Sve dok ne postanete prašina pod N jegovim stopalima

ne ete vidjeti svoga Uzvišenog Gospodara.emu ta taština, ponos i samoljublje?

sve dok ih ne sagorite, za vas nema nade.On e vas svakako poniziti i baciti u prašinu,

prije nego vas uzdigne na Svoju razinu.

Budite prašina, i niko i ništaNema istinskog života dok nefsa ima.

Kad njega nestane, dah njegov prestane;

{3i8} < 3 1 9 >

GOVOR PTICA

Oî njegove poput ma gije su opijale,stotine srca u trenu zavodile.Njegove usne bijahu svježina,

koja ruži u prolje e dolijeva rubina.Brada njegova bijaše poput mlade trave

koja se javlja svuda kud prode prolje e .

Njegovi pravilni zubi bijahu neuporedivi;takav sjaj ni biseri nisu imali

Na obrazu mu bijaše mladež poput mošusa

koji izgledaše kao predznak skrivene duše vremena.I šta još da kažem? Rije î su preslabe

¢ E : 1

GOVOR PTICA

na kraju e samo vje ^nost da ostane.

Sultan koji je voljenog osudio na smrt

Bijaše jedan vladar sedam zemalja,

drugi Zulkarnejn, vijetom vlada.Vojske je slao od pola do pola,

i sami mjesec je zasjenila mo njegova.On je imao ministra koji ga savjetovaše mudro;

bio je nadaren i precizan, mnoge je stvari znao.Taj ministar prelijepog sina imaše,



da opišu ljepotu koja nadilazi sve hvale.Sultan mladi a spazi i u njeg' se zaljubi;

do besvijesti se opi vinom îste ljubavi.Taj puni mjesec op îni sultana,

on pored njega bijaše poput mjeseca mladahna.

Blijed od straha ljubavlju opînjen;odsustvo od mladi a boli mu zadavaše.

Nemir mu se usadi u srce, ne imade mira;žudnja mu je, u ognju svome, sabur uništila

Dan no provodio je kraj toga mladi ašaputaju i tajne dok ne svane zora.

San je mimoilazio zaljubljenog sultana;

on cijelu no bdije kraj svoga jarana.On stražu ûva nad snom mladi a,

lice mu obasjava jedna blijeda svije a.Sultan voljenog gleda cijelu no i plaê ;

u kosi njegovoj bijaše mirisno cvije

e .Sultan mu kose êšlja njež no i brižno,

a onda iznenada krik ljubavi pusti snažno.

.

ljepota njegova bez premca bijaše.Ljudi još ne vidješe gracioznost takvu

koja se ocrtavaše na njegovom liku.On se plašio da napusti palatu izuzev no i

da srca ne uzburkao tuû izazvao.Otpoêtka swjeta ne zapade mjednog mladi a

ljubav i pažnja koja njemu bijaše dana.

Lice mu bijaše poput sunca, lokne poput sutona,razmede svjetlosti sa mirisom mošusa.

Mala ustašca svježija od potoka,

koji te ê vrela vje ^nog života.LI pogledu njegovom bijaše na stotine zwjezda;

iskušenje za sva koga ko bi sjeo kraj njega.Njegova gusta, crna kosa padala je po ledima,

sjajna, mehka, u pletenice upletena.

Oko njegovog lica garavi uvojci izgledaše,kao kakav keramet o kojem evlije sanjaše.

Obrve njegove poput dva lukazar odoljeti im mogaše i jedna ruka?

(320>

; ?

GOVOR PTICA

ti za bolje ne znaš od sramne izdaje.Klju êvi mojih riznica bijahu ti u rukama,moji podanici izvršavaše tvoja naredenja.

Vladao sam s tvojom pomo i savjetima,bio si mi najbliži prijatelj koji moje tajne zna.A ti se od mene kradeš i ljubav daješ drolji,

o, laž ni robe , ti od lopova nisi bolji'.'On malo zastade, pa dade da mladi a svežu

i u lancima zavezanog odvuku u tamnicu.

Srebrenkasta boja njegovih ledapocrnila je od batina, na zapovijest sultana.

( . 1r k a

4

GOVOR PTICA

•

uze teku niz lice sultanapoput kišnih kapi iz grudi oblaka.

Zbog njega bi priredivao banketeispijao sre u sa n jim skriven od svjetine.

Bez lica njegovog sultan nije mogao bitinit' se mogao na tren od njeg' odvojiti.

Mladi evo srce uznem ireno btjaše, :0

no sultan ga za sebe strahom svezaše.On se plašio da se i na tren d sultana,

jer bi mu sigurno zbog toga otišla glava.ak su njegovi roditelji u strahu bili,



I gdje njegov prijesto bijaše, sagradiše vojnicivješala koja e svtjetu grijeh njegov pokazati.

"Prvo nevjernika oderite',' sultan reê ,

"a onda naglava ke objesite dok ne u mreNeka vide, oni za moju ljubav odabrani,

da nikog osim mene o î njihove ne smiju vidjeti "Sultanove sluge pož uriše u strahu

da izvrše ovu naredbu strašnu.

No, kada je ministar, otac mladi a, ûoza kaznu koju je nesretni sin zaradio,

on zaplaka i u silnoj boli reê:"Sudba sultana sa sinom mojim zavadi, o, nesre e "

On odmah ode do sultanovih robova

koji zatvoriše u tamnicu sina njegova."Pi e je pomutilo razum sultanu',' on im re ê ,

"kada se otrijezni, zažalit' e zbog svoje naredbeNo, tada e sve biti isuviše kasno,

izgubde glavu ona j koji je kaznu izvršio."

„ .

no da ga vide zahtijevati nisu smjeli.Nisu mogli dati ni pomo p tp ru

sinu koji btjaše zatvorenik na dvoru.

Na dvoru bijaše djevojka, draga ljupka;

svjetloš u je sijala soba kad bi se smtjala.Mladi je ugledao jednoga dana

tada se u njemu vatra ljubavi upalila.On se iskrade, jedne no i, kad sultan bijaše pijan,

ude u njene oda je i s njom ga uhvati san.ponci , probudi se sultan, jedva stoje ' na nogama,

izgega se iz svojih odaja, s nožem u rukama.Pretraži dvor, do najmanjeg kutka,

dok ne pronade zaklju âne u zagrljaju aška.

Mržnja i ljubav mu se u srcu izmiješaše,plamenovi ljubomore mu srce sagorješe.

"Kako si me m ogao iznevjeriti " on povika,"drugu ljubav izabrati, a sultan daêka?

Poslije svega što sam u înio za te,

- : ••



1

= GOVOR PTICA

Ka predjelima njegovog srca spusti se povjetarac jutra,

no on i dalje gori sve jednako, on ne zna za sutra.

Punih êtrdeset no i pepeo oâjanja,

u ini da mu duša postane od vlati kose tanja.

etrdeset no i niko mu se ne smjede približiti,

ne daj Bože, sa njim rije^ koju prozboriti.

etrdeset dana ništa jeo nije i usni jedne no i

svog voljenog blijeda lica, od tuge mu vlažne o i.

Tijelo mu bijaše svo od krvi rumeno

i teškim ranama i bolom ispunjeno.

OVOR PTICA

sve zakletve ljubavi, što smo jedan drugom dali.Llbijaju i tebe, u biti sam sebe ubio;

ne uzvra aj na moja crna djela svojim crnilom.

Zbog tebe ja plaêm i gorko patim zbog tebe,zbog tebe mi leži luda glava, sred prljave prašine.Smiluj se na mene sada, ne mogu nigdje prona i,

neki traâk tebe, da mi krvavo srce utješi.O tebe se ja ogriješih, oprosti mi grijehe;

bar ti, u svom djelovanju, ne budi poput meneProlio sam tvoju krv, krv tvoga tijela,

no zbog tebe sada iskrvari moja duša cijela.

^



"O, mehlemu duše moje' zajauka sultan,

"Zbog kakvih zlih okolnosti te snade takav hal?"

"7a sam u ovom stanju" u plaû mladi odgovori,

žbog tvog ponosa, zbog tvoje nezahvalnosti.

Zar da me ti odereš zbog mojega grijeha,

zar je to ljubav iskrenog ašika, na koju se eka?

Nikakav aur ne bi voljenog u taj džehennem bacio,zar sam ja zaista tu okrutnu kaznu zaslužio?

Znaj, Gospodar e te kazniti zbogsmrti moje

i ja u opet na Sudnjem danu vidjeti lice tvoje.

L I zoru se probudi sultan i poê se tresti od straha,

neutješna bol ga obuze, umal' ne poludi od kraha.

"O, dušo i srce moje' o âjni sultan govori,

"tvoja sramotna smrt mi dušu i srce sagori

Ti si me volio i zbog mene ti si nastradao,

a ja sam svoj najvrjedniji dragulj okrutno razbio.

O, ja sam svoju jedinu ljubav mu ki pogubio

I meni sem tog' drugo ne pripada, bol i smrt sam zaslužio.

Ma gdje da si sada, dijete moje, molim te, ne zaboravi,

LI pijanstvu ja po înih to teško nedjelo,mutno spletkarenje sudbe na to me navelo.

[ ko si prije mene svijet ti napustio,bez tebe, za me ne sada, svijet je opustio.Trenutak bez tebe ubija m i dušu i srce,

još jedan tren i s dušom mi je rastati se.

Moja duša je spremna da krvarinu platii potom da se s o vim svijetom rastavi.No, smrt moja mi ne predstavlja teško u,

ve nepromišljenost kojom po înih tu izdaju.

Ma kako da ja molim za oprost ovoggrijeha,

ništa me ne može osloboditi od njega.O, Gospodaru, da si mi prije život prekratio,

ja zgriješio ne bih i stoga ne b ih patio.Moja duša sada gori u teškom o âjanju,

svaki djeli moga bi a ispašta u pokajanju.

O, Gospodaru, koliko e stanje ovo potrajati?O, Pravedni, stanje ovo je gore i od smrti

Ja bih ti sada rado dao dušu svoju;

re

(3 26> <327>

GOVOR PTICA

za životom ovim izgubio sam volju "

Kad izgovori ove rije î, sultan iscrpljen pade,utihnu u muci svojoj, snage mu nestade.

No pomo je bila blizu, sve je m inistar ûo,pokajanje njegovo ga je do srži dirnulo.

On odmah ode do mjesta gdje krio je sina,odjenu ga sve âno i povede do sultana.

Mladi bijaše k'o mjese ^

ina kad se oblaci razgrnu,ob u ên sav u bijelo,on se nakloni sultanu.Plakao je kao kišni oblaci u prolje e

GOVOR PTICA

kad se na ž eljeni cilj stigne, ne osta ništa sem tišine.I najve i govornik bi se ovdje olahko izgubio;zaboravio bi zanat svoj, u tišinu se zaljubio.

Sav put opisah, na djela treba prije i;

nek sad vjetar nosi rtjeî, nemam više ništa re i...



r ,

od zanosa, od b oli, tuge i sre e .

Kad bunovni sultan voljenog mladi a ugleda,nema rije^ i kojima bi se njegova sre a opisala.

Spoznao je stanje koje nadilazi rije ^ i;

mo nam nije dana taj biser sted

Odvojenosti nestade, sultan je svoje odgorio,iza zastora svih tajni s voljenim se spojio.

Niko od nepe ênih ih slijediti mogao nije,niti razumjeti tajne, koje ta ljubav krije.

Najzad sami, beskraj tajni razmijeniše,

ûli su bez ez o îju sve vidješe.0 ovome dalje govora nema, sad je dosta

ko tajnu ovu objelodani, bez ž ivota osta.Nevareni ne smiju o tajnoj istini zboriti;

onaj koji tajnu spozna lahko e to shvatiti.

Ni oni m udri, prije nas, o tom nisu govo rili,šutjeli su, i stoga, i ja moram šutjeti.

Ovdje govor može na i samo jedan biser istine;...

rs'

_

(328> <329>

ZAKLJU NI GOVOR=;

e izlet jet i , kao o paren, iza zastora koji skriva tajne od njega.Spec if i^ nost ove risale je u tom e što e ona dati plodove, p remana ^ inu na koji se bude ^ itala. Ako budete êsto razmišljali onjenom sadržaju, svaki put ete se okoristi ti više i više. Veo o vežene, u haremu, bi e post epeno za vas otkriven na mekamu ^ astii bereketa. Prosuo sam bisere iz okeana razmišljanja i sada samslobodan, a ova moja knjiga je dokaz za to.

Ipak, ako budem sebe suviše hvalio, to vam se ne e svidjeti,mada e oni nepristrasni uvidjeti moju zaslugu jer svjetlost

mog punog mjeseca nije skrivena. Ako ja i budem zaboravljenkao ^ ovjek, ipak ne u biti zaboravljen sve do S udnjeg dana zbogbisera poezije koje sam prosuo po g lavama ljudi. Kup ole nebesa

e se raspasti p rije nego št o e ove poeme nestati .

r

GOVOR PTICA

ZAKLJU NI GOVOR ŠEJHA ATTARA

ATTARE, prosuo si po dunjaluku sadržaj kr âga ispu-njenog mošusom tajni . Horizonti ovog a svijeta puni



îtao ^ e, ako te sna e kakvo dobro, ako budeš doživio nekaotkrovenja itaju i pažIjivo ovo djelo, onda se sjeti i mene usvojim dovam a. Ruže iz ruži ^ njaka sam tu i tamo razbacao.Nemo jte me zaboraviti . 0, ahbabi moji Svaki šejh otkrije u ^ enjena svoj speci f i ^ an na in , a onda nestane. Kao i oni p rije mene,otkrio sam p ticu svo je duše onima koji su uspavani. Vjerovatno itaj san, kojim je ispunjeno vaše po stojanje, uskratio vam je susretsa ovom risalom, ali sada kada ste se s njome susreli, vaša duša

e bi t i probu ena tajnom koju ona otkriva. A sada, mo j je mozaknadimljen poput m ušepka u kom e se nalazi mo ja lampa. I jakažem sebi: "O, ti , koji previše pri ^ aš, bolje bi ti bilo da, umjestotoga, razbijaš svoju glavu u pot razi za tajnama. Kakva je koris tovog pripovijedanja ljudima koji boluju od egoizma i samoljublja?Šta se može roditi iz srca koje boluje od sujete i ponosa?"

Ako želiš da okean tvoje duše ostane u stanju stalnogzikrullaha (slavljenja Allaha), ti mo raš umrijeti za o no što si bio ipotom moraš ušutjet i . #

-.

1 1 :

? -

, •,

su tvoga m irisa ašici su uznemireni zbog tebe. Tvojis t ihovi su tvoj pe ^ at i p oznati su kao M antiku-t-Tair i Mekama-tu- t-tuyur. Ovi skupovi , govori i razgovori pt ic a su nivoi na putu^ uenja, og lo bi se re i , oni su Divan Opijenosti .U i u ovaj Divan sa ljubavlju. Kada Bulbul tvog a aška galopira iti žudiš za ne im, djeluj u sIdadu sa to m žudnjom. Ljubav je lijeksvim bo lestima, ona je lijek za dušu u o ba svijeta.

0 t i , koji s i krenuo putem duhovnog odrastanja (unutarnjegrazvoja) nemoj ^ i tat i mo ju knjigu samo kao djelo poezije, djelomagije, ve je i taj sa razumijevanjem, a da bi t i to uspjelo , t imoraš osje ati že za is t inom i bi t i nezadovoljan sa sobom i saovim svijetom.

Onaj koji nije osjet io mir is m oje r isale nije ni pronašao p utašika. No, onaj koji je pažIjivo bude itao, osjeti e u sebi žudnjuza istinom, i posta e vrijedan ulaska u Put o kojem go vorim: ljudispoljašnjeg svijeta (dunjalu ^ ari), osje at e se poput davljenikau mojo j risali; dok e ljudi unutrašnjeg svijeta (duho vni traga ^ i)

razumjeti njene tajne. Mo ja knjiga je znamen svo ga vremena.Ona je istovrem eno dar za izuzetne i bereket za ostale ljude.Ako ^ ovjek, koji je hladan poput leda, pro ^ i ta ovu knjigu, on

( 3 3 0 >

RJECNIK

RJE NIK MANJE POZNATIH RIJE I

ôvjek koji žudi za spoznajom Istine, pripadnik jednog od der-

viških redova sufija mistik.

d i n — vjera, religija

d i r h em — dinar

dos t du s t) — buk. prijatelj ; f ig. Uzvišeni Allah, Stvori telj

d o v a — molitva zazivanje Uzvišenog

d u n j a l uâr — materijalist, onaj koji žudi za dobrima ovoga svijeta

D Žd ža n — duša

džahi l — neznalica, agnostik, analfabet



a h b a b — prijatelj, blizak drug

a h m ak — neznalica, glupan, tikvan

a l im — u ênjak, upu eni u (vjerske) znanosti

akibet i — dostojno, ispravno, kako treba

arif — gnostik, prosvijetljeni, onaj koji je zadobio spoznaju

a š k — ljubav, ljubavni zanos, privrženost Uzvišenom Allahu

aš i k — zaljubljenik, Božanskom ljubavlju opijeni

a v am — svjetina, raja, puk

a z a b — kazna, patnja, muka

bereket, ber i et — blagodat, blagostanje

d ž e zb a — ushi enje ekstaza

d a u r — nevjernik, nemusliman

e fendija — gospodin, uglednik

e m i r — predvodnik, voa

em e) r — naredba, nalog, dekret

evlija — Allahov prijatelj, bogougodnik, dobri

e v n u h — ûvar carskog harema, oliênje narušene muškosti

ezel — praiskon

ders — lekcija, predavanje, propovijed a jd a — korist, dobitd e r v iš — onaj koji je svoje poslove prepustio Allahu dž.š, onaj a k i r l u k ) — siromah, ubog, neimaština, jednostavnost, skruše-

koji bdije pred vratima Uzvišenog Allaha, skroman pobožan ost

3 3 2 > 333>

GOVOR PTICA JE NIK

kuv v et — mo , snaga

ga f let — nehajnost, nemar

ga zi ja — vojnik, borac, junak

M a š u k — Voljeni, Ljubljeni

m e k am — stanište, postaja, razina, nivo na duhovnom putovanju

m u m i n — vjernik, pravovjerni

m u n a f ik — licemjer

m u r š id — u^ itelj, duhovni predvodnik, uputitelj

m u r id — uênik, onaj koji žudi za znanjem, sljedbenik sufijskog

reda

mu šr ik — onaj koji ^ ini širk, idolopoklonik

h a d ž d ž — hodoâšê Ka be u gradu Mekki

H a k k — Istiniti, jedno od imena Uzvišenog Allaha

halal o ls u n — neka je prostoha lv et — samo a, osama

h a ra m — (vjerski) zabranjeno, nedopustivo djelo



hrka — gruba ruta derviša

n a f a k a — opskrba

naj — frula, sviralo od spaljene trstike

n e f s — niski ljudski prohtjevi, porivi, jatibadet — bogoslužje, obrednu r — svjetlost, bfieštavilo

Iblis — šejtan,

avoi m a n — vjerovanje, uvjerenje

inšal lah — ako Bog da

p a d i š a h — car, kralj, monarh

pejgamber — poslanik, izaslanik, vijesnik, glasnik

jehudija — jevrej, židov

kadi ja — sudac

Kev ser — ime jedne od rajskih rijeka

kib ur — nadmenost, uobraženost, samoljubljivost, bahatost

ku tar isat i — osloboditi, spasiti

R a b b — Gospodar, Uzvišeni Bog

R a h m a n — Milostivi, ime Uzvišenog

rahmet — milost, milosre, Božija milost

ru h — duša, duh

H i d r — vje^no živi, onaj koji se napio s Vrela života (ab-e hajata)pa zadobio vje^ni život.

GOVOR PTICA

S

sabur iti) — strpljivost, strpiti se

s a f — red linija

s a li k — putnik duhovnog puta

sohbet — razgovor, prisnost, prijateljstvo

su f i ja — derviš, insan smirenog i ^ i s tog nefsa

suret - slika obris oblik

Sš e h er — grad naselje

š e jh — duhovni u^ i telj , vodi ^ sufijskog reda, pro êlnik tekije



š i rk — idolopoklonstvo, teški grijeh, smatrati nekoga Bogu sli ^nim

Tt a r ik a t — idejni sistem na îna života zasnovan na Šeriatu, kako ga

je shvatio i primjenjivao neki vjerski velikan (pir), islamsko du-hovno bratstvo, red, put

tekija — tarikatska ustanova, duhovno odgajalište, sastajalištederviša

tespih — slavljenje i veli ânje Uzvišenog Allaha., brojanica sa tri-deset i tri ili devedeset i devet bobaka koja se koristi u musli-manskoj molitvi

Z

zijaretiti — posjetiti, obilaziti

zikr zikrullah — sje anje i spominjanje Uzvišenog Allaha

z u n n a r — konop koji krš anski sve enici opasavaju oko struka

<336>

Documents

Govor Ptica Feriduddin Muhammed Attar