Republika Hrvatska / Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracijaRepublic of Croatia / Ministry of Foreign Affairs and European Integration

GODIŠNJAKYEARBOOK2 0 0 6

SADRŽAJ

7 UvODNA rIJeč mINIstrIce 9 Godina plodova 12 Uspješno započeti pristupni pregovori 15 U središtu – usavršavanje djelatnika

18 vANJsKOpOlItIčKI prIOrItetI

21 Europska unija 21 više od 2500 stručnjaka sudjelovalo u analitičkom pregledu 22 Pripremljeno 20.509 stranica izvješća o hrvatskom zakonodavstvu 23 Otvoreno pet i privremeno zatvorena dva poglavlja 23 Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 24 Trogodišnji plan osnivanja novih institucija 25 Prevedeno 24.500 stranica 26 Suradnja u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici 27 Intenzivirani odnosi s Europskim parlamentom 27 Županije i civilno društvo u eurointegracijskim procesima 29 Kandidatski status intenzivirao suradnju s agencijama EU-a 30 Programi pomoći i suradnje u 2006. godini 31 Približavanje europskih tema širokoj javnosti 33 250 seminara za 4500 polaznika

37 NATO 37 Na pragu punopravnog članstva 37 Peti ciklus Akcijskoga plana za članstvo 39 Nastavak stvaranja suvremenoga obrambenog sustava 39 ISAF – uspješan hrvatski doprinos misiji Saveza u Afganistanu 41 Američko-jadranska povelja – primjer dobre regionalne suradnje 43 Regionalni sastanak na vrhu u Dubrovniku

44 BIlAterAlNI ODNOsI

47 Pregled odnosa s drugim državama 47 stotinjak susreta na najvišim razinama 47 Odnosi s državama članicama EU-a – neupitna podrška Hrvatskoj za

članstvo 56 Odnosi s ostalim zapadnoeuropskim državama 57 Odnosi s državama jugoistočne Europe – znatno bolji 61 Odnosi sa SAD-om – najbolji od uspostave neovisnosti Hrvatske 62 Odnosi s Ruskom Federacijom – razriješen klirinški dug 64 Hrvatska i azijske države – uzajamno prepoznati potencijali 66 Jača prisutnost Hrvatske u Africi i Latinskoj Americi

68 mUltIlAterAlNe AKtIvNOstI

71 Ujedinjeni narodi – UN 71 promicanje nacionalnih interesa u globalnoj organizaciji 72 Konkretan doprinos očuvanju i izgradnji mira u svijetu 73 Hrvatska postaje donator 75 Redovite kontribucije za međunarodne organizacije za 2006. godinu 78 Dobrovoljne kontribucije za programe i fondove

81 Regionalne aktivnosti 81 Godina iskoraka 81 Hrvatska preuzela predsjedanje SEECP-om 83 Od CEFTA-e do „CEFTA-e 2006“ 84 Srednjoeuropska i mediteranska dimenzija

87 Organizacija za europsku sigurnost i suradnju – OESS 87 prema zaključenju mandata misije Oess-a u Hrvatskoj

90 Vijeće Europe 90 Obilježena 10. obljetnica članstva Hrvatske

93 Ljudska prava 93 ministrica Grabar-Kitarović aktivna u promicanju uloge žena

97 Međunarodna sigurnost 97 Hrvatska u vijeću guvernera Agencije za atomsku energiju

100 OstvArIvANJe GOspODArsKIH, KUltUrNIH I DrUGIH INteresA

103 Međunarodni gospodarski odnosi 103 Diplomatska potpora izvoznicima 103 Važni gospodarski događaji 105 Bilateralni razvojni programi

107 Međunarodna kulturna suradnja 107 O hrvatskoj kulturi svjedočilo više od 400 priredaba u svijetu 110 Donirane skulpture Vaska Lipovca 111 Programi suradnje u kulturi i znanosti

112 Manjine, iseljeništvo i useljeništvo 112 skrb o iseljenoj Hrvatskoj – ustavna obveza 112 Iseljeništvo produbljuje veze među narodima 113 5,72 milijuna kuna za potrebe hrvatske manjine 114 26 milijuna kuna pomoći Hrvatima u BiH 115 Podrška društvima prijateljstva

116 Konzularna djelatnost 116 Konkretna pomoć hrvatskim državljanima u svijetu

118 INfOrmIrANJe I OBrAzOvANJe O vANJsKOJ pOlItIcI

120 Načela dobre vladavine 120 Otvoreni i dostupni javnosti 120 Vanjska politika i na internetu 122 Izdavačka djelatnost u službi pristupanja euroatlantskim integracijama

124 Diplomatska akademija 124 stručno osposobljavanje za integraciju u eU

126 OrGANIzAcIJsKO-teHNIčKA I mAterIJAlNA pOtpOrA slUžBI vANJsKIH pOslOvA

128 Razvoj resursa 128 Novim propisima i suvremenom tehnologijom

do većeg integriteta sustava 128 Ulaganje u nekretnine 129 U svijetu nas predstavlja i 66 počasnih konzula

132 KrONOlOGIJA

134 Pregled aktivnosti najviših dužnosnika u 2006. godini

146 pOpIs DvOstrANIH međUNArODNIH UGOvOrA I AKAtA pOtpIsANIH U 2006.

CONTENTS

7 AN INtrODUctOry WOrD frOm tHe mINIster 9 A year of returns 12 A successful start to Accession Negotiations 15 In focus: In-service training of employees

18 fOreIGN pOlIcy prIOrItIes

21 The European Union 21 more than 2500 experts Involved in screening 22 A Total of 20,509 Pages of the Report on Croatia’s Legislation Prepared 23 Five Chapters Opened and Two Provisionally Closed 23 Implementation of the Stabilisation and Association Agreement 24 A Three-Year Plan for Establishing New Institutions 25 A Total of 24,500 Pages Translated 26 Cooperation in Common Foreign and Security Policy 27 Relations with the European Parliament Intensified 27 The Counties and Civil Society in the European Integration Processes 29 Candidate Country Status has Intensified Cooperation with EU Agencies 30 Assistance and Cooperation Programmes in 2006 31 Presenting European Affairs to the Broader Public 33 250 Seminars for 4500 Participants

37 NATO 37 Approaching full membership 37 The Fifth Cycle of the Membership Action Plan 39 Creation of a Modern Defence System Continued 39 ISAF – Croatia’s Successful Contribution to the Alliance Mission in

Afghanistan 41 The US-Adriatic Charter – An Example of Good Regional Cooperation 43 The Regional Summit in Dubrovnik

44 BIlAterAl relAtIONs

47 An Overview of Relations with Other States 47 Nearly a Hundred meetings at the Highest level 47 Relations with EU Member States – Undivided Support for Croatia’s

Membership 56 Relations with Other West European States 57 Relations with South East European States – Significantly Improved 61 Relations with the United States of America – at their Best Since

Croatia’s Independence 62 Relations with the Russian Federation – Settlement of Clearing Debt 64 Croatia and Asian Countries – Mutually Recognised Potential 66 A Stronger Presence in Africa and Latin America

68 mUltIlAterAl ActIvItIes

71 United Nations – UN 71 promotion of National Interests in a Global Organisation 72 Contributions to the Building and Preservation of World Peace 73 Croatia Becomes a Donor 75 Assessed contributions for international organizations

paid by MFAEI in 2006: 78 Voluntary contributions for funds and programs

paid by MFAEI in 2006:

81 Regional Activities 81 A year of Advancement 81 Croatia Assumes the Chairmanship-in-Office of the SEECP 83 From CEFTA to “CEFTA 2006” 84 The Central European and Mediterranean Dimension

87 Organisation for Security and Cooperation in Europe – OSCE 87 Approaching the conclusion of the Osce mandate in croatia

90 The Council of Europe 90 celebrating the 10th Anniversary of croatia’s membership

93 Human Rights 93 minister Grabar-Kitarović Actively promoting the role of Women

97 International Security 97 croatia in the Board of Governors of the International Atomic energy Agency

100 prOmOtION Of ecONOmIc, cUltUrAl AND OtHer INterests

103 International Economic Relations 103 Diplomatic support to exporters 103 Important Economic Events 105 Bilateral Development Programmes

107 International Cultural Cooperation 107 more than 400 events Worldwide presenting croatian culture 110 Donation of Sculptures by Vasko Lipovac 111 Cultural and Scientific Cooperation Programmes

112 Minorities, Emigration and Immigration 112 concern for croatian emigrants as a constitutional Obligation 112 Emigrants Strengthen Links Between Nations 113 HRK 5.72 Million for Croatian Minorities 114 HRK 26 Million of Assistance to Croats in Bosnia and Herzegovina 115 Support to Friendship Societies

116 Consular Activities 116 Assistance to croatian citizens Abroad

118 INfOrmAtION AND eDUcAtION IN tHe AreA Of fOreIGN pOlIcy

120 Principles of Good Governance 120 Open and Accessible to the public 120 Foreign Policy on the Internet 122 Publishing Activities Serving the Euro-Atlantic Integration Process

124 The Diplomatic Academy 124 specialist training for eU Integration

126 OrGANIsAtIONAl, tecHNIcAl AND mAterIAl sUppOrt tO tHe fOreIGN AffAIrs servIce

128 Developing Resources 128 New regulations and Information technology

enhancing the Integrity of the system 128 Investment in Real Estate 129 Croatia Represented Abroad also by 66 Honorary Consuls

132 cHrONOlOGy

134 Activities of High-Level Officials in 2006

147 lIst Of BIlAterAl INterNAtIONAl AGreemeNts AND Acts sIGNeD IN 2006

| 6 |

| 7 |

Uvodna riječ ministrice

Dragi čitatelji!

Pred vama se otvara Godišnjak za 2006., drugo godišnje izvješće Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske. Godinu dana prije Ministarstvo je prvi put na ovaj način širom otvorilo vrata javnosti i prikazalo aktivnosti cjelokupnog sustava službe vanjskih poslova u jednoj godini. Već tada najavili smo da će to postati redovitom praksom. Sada javnosti na uvid stavljamo rezultate rada u 2006. godini.

Bez lažne skromnosti možemo ustvrditi da su ostvareni rezultati na području vanjske politike dojmljivi. Proces uključivanja u euroatlantske integracije nastavlja se prema planu – završena je prva faza pregovora o članstvu u Europskoj uniji, a napravljen je i važan korak prema NATO-u. Hrvatska diplomacija bila je aktivna u mnogobrojnim međunarodnim organizacijama, asocijacijama i inicijativama, a posebno je zapaženu ulogu odigrala u usmjeravanju nekih regionalnih procesa. Sudjelovali smo na međunarodnim konferencijama na kojima su razmatrana globalna pitanja i dogovarana buduća rješenja, a bili smo uključeni i u promišljanje većine aktualnih europskih pitanja. O svemu tome izvješćujemo u ovom Godišnjaku, ukazujući prije svega na činjenice i konkretna zbivanja, ali i dajući sveobuhvatnu informaciju o tome što su na području vanjske politike radili državni dužnosnici, Ministarstvo i cjelokupna diplomatsko-konzularna mreža.

Na ovakav pristup upućuje nas niz važnih opredjeljenja. Načela dobre vladavine svakako su na prvom mjestu. Želimo biti odgovorni, jer hrvatski građani – porezni obveznici i birači – imaju pravo znati što i kako radi sustav službe vanjskih poslova. Želimo biti otvoreni i predstaviti javnosti rezultate koje je hrvatska diplomacija postigla na svim područjima rada. Želimo biti transparentni i jasno predočiti sve aktivnosti uključene u provedbu vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske, kao i sve ostalo što se ubraja u širi kontekst međunarodnih odnosa. Kroz informiranje o vlastitom radu želimo utjecati i na veće razumijevanje globalnoga i bližeg okruženja, kretanja u svijetu, odnosa u međunarodnoj

An Introductory Word from the Minister

Dear Readers,

You have just opened the Yearbook 2006, the second annual report of the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the Republic of Croatia. One year ago, the Ministry made its doors wide open to the public in this way for the first time, presenting the whole array of activities of the Croatian foreign services over the previous year. At that stage we announced that this was going to be a regular practice. Now the time has come to present to the public the results of our work in 2006.

Without any need for false modesty, we can say that the results achieved in the field of foreign policy are quite impressive. The Euro-Atlantic integration process is progressing as planned – the first phase of EU membership negotiations is over, and an important step towards NATO has been made. Croatian diplomacy has taken an active part in many international organisations, associations and initiatives, and played a particularly prominent

role in steering a number of regional processes. We have participated in international conferences where global issues were discussed and future solutions agreed on, just as we have been involved in the process of reviewing most current European issues. We report on all these topics in this edition of the Yearbook, focusing first and foremost on facts and concrete events, but also providing comprehensive information on what state officials, the Ministry and the entire diplomatic-consular network have been doing in the area of foreign policy.

This approach is the result of some important commitments. The principle of good governance certainly ranks high amongst them. We want to be accountable, because Croatian citizens – taxpayers and voters – have the right to know what and how the foreign service system works. We want to openly present to the public the results Croatian diplomacy has achieved in all areas of its work. We want to be transparent and clearly describe all the activities involved in pursuing Croatia’s foreign policy priorities, plus everything else that forms the broader context of international relations. Through providing information on our own work, we want to contribute to a better understanding of our global and

| 8 |

immediate surroundings, of current trends in the world and relations prevailing in the international community. We want the Croatian public to carefully follow our path towards membership of the European Union and NATO, to understand the reasons for cooperation in the region and to appreciate our efforts aimed at developing good neighbourly relations in our immediate surroundings.

Our commitment to a knowledge-based society requires understanding all segments of foreign policy. In the world today this area is becoming increasingly complex and multi-layered, globalized, networked and interactive. No one can escape this kind of influence any more and take refuge in isolation. We must instead face up to these influences and try to understand them. International politics has always been a subject of keen media interest, but now it is also becoming a subject of in-depth scientific and professional study. The public may not have sufficient information on our efforts in various international areas, such as securing peace and combating terrorism, developing international security, promoting human and minority rights and raising the professional competence of diplomats, etc. This edition also deals with other activities which may not be the focus of broader interest, but which are highly valued in the developed world – from solidarity through aid to the needy, through transfer of knowledge and experience to those less fortunate, to efforts to bring about a fairer and better world. The Yearbook also has a historical dimension – it records and summarises our most recent past for future times. What I specifically have in mind in this respect is the chronological account of the activities of the highest state officials and the list of international agreements concluded in 2006.

The tasks of the organisation I am proud to lead are indeed complex and demanding. International developments should be carefully followed in a manner that will simultaneously further our national interests and enable us to attain set goals, ensure our standing on the global scene as an accountable and successful state, assume relevant roles and make the right moves at the right time. A system which can successfully cope with all these tasks must itself be complex, comprehensive and extremely diverse in terms of organisation. The Yearbook, I believe, is its faithful portrait in 2006.

zajednici. Želimo da naša javnost podrobno prati naš put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, da shvati razloge za suradnju u regiji, da razumije naša nastojanja za razvoj dobrosusjedskih odnosa s neposrednim okruženjem.

Naše opredjeljenje za društvo znanja uključuje i poznavanje vanjske politike u svim njezinim segmentima. U današnjem svijetu upravo se to područje sve više usložnjava, globalizira, umrežava i postaje interaktivno. Nitko se od tih utjecaja više ne može izolirati i isključiti, pa je stoga itekako važno baviti se njima i razumjeti ih. Svjetska politika odavno je predmet pozornoga medijskog praćenja, ali postaje i predmet sve suptilnijega stručnog i znanstvenog proučavanja. Javnosti su možda nedovoljno poznati naši napori na različitim međunarodnim poljima – primjerice, na području osiguranja mira i sprečavanja terorizma, u razvoju međunarodne sigurnosti, na području ljudskih prava, zaštite manjina, u podizanju stručnosti diplomata i drugo. U publikaciji se navode i aktivnosti koje nisu u samom žarištu šireg interesa, ali se u razvijenom svijetu visoko cijene – solidarnost kroz pružanje pomoći potrebitima, kroz prenošenje znanja i vlastitih iskustava manje uspješnima, kroz zalaganje za pravedniji i humaniji svijet. Godišnjak ima i svoju povijesnu dimenziju – arhivira i sistematizira našu neposrednu prošlost za neko buduće vrijeme. Pritom posebno mislim na kronološki pregled aktivnosti najviših državnih dužnosnika i popis sklopljenih međunarodnih ugovora tijekom 2006. godine.

Zadaće sustava kojem s ponosom stojim na čelu stoga su složene i zahtjevne. Valja pratiti sve što se zbiva u svijetu na takav način da se istodobno zadovolje državni interesi, realiziraju zacrtani ciljevi, osigura naša prepoznatljivost na svjetskoj sceni kao odgovorne i uspješne države, preuzimaju sve važnije uloge, povuku pravi potezi u pravo vrijeme. Sustav koji se uspješno nosi sa svim ovim zadaćama nužno je i sam složen, sadržajno i organizacijski izrazito raznolik, a Godišnjak je, uvjerena sam, njegov vjerni portret u 2006. godini.

Kolinda Grabar-KitarovićMinistrica vanjskih poslova i europskih integracija Minister of Foreign Affairs and European Integration

| 9 |

A Year of Returns

It was a year in which Croatia started harvesting the fruits of all the endeavours and efforts invested and sown in the preceding year. The year we recollect and evaluate in this Yearbook has yielded remarkable foreign policy results, owing primarily to the fervency of the efforts invested. On the one hand, it undoubtedly confirms the continuity of Croatia’s foreign policy and the persistence of diplomatic work towards the promotion of the international standing of the country. On the other, it is yet another confirmation that internal and external policy are irrevocably intertwined: reciprocity is becoming a must in a world connected by a global network of interwoven interests and opportunities, thus it is increasingly evident that the overall accomplishments of a country’s strategy and the promotion of fundamental state interests depend largely on how successful the link is between internal relations and goals and the strengthening of the country’s international position and profile. To paraphrase an old statesman’s motto, “Peace with the

world, development at home”. Naturally, this is also true the other way round, as we have proved in the past year through the continuous implementation of a consistent, credible and future-oriented policy by a Government dedicated to consolidating Croatia as a country with a mature democracy, a tolerant society and a rich dialogue at home and with our neighbours, based on respect for human and minority rights and so on. In other words, building Croatia as a country founded on European values and standards has strengthened our continued rapprochement to the Euro-Atlantic community of free and democratic states and peoples.

The Government’s consistency in carrying out the project of a new Croatia as just one stage in overall state strategy since gaining independence until the present day, and as a logical step in holistically building European and democratic content into our independence, in 2006 was definitely recognised and acknowledged as the firmest foothold for Croatia’s foreign policy.

Indeed, this fruit-bearing year enables us to precisely list our achievements.

Croatia has established itself more prominently on the European and global scene. Following our breakthrough into the political environment of European integration, along with a kind of tacit recognition that Croatia shall be the next member of the EU family – which, of course, only increases our obligation to conduct a

Godina plodova

Bila je to godina u kojoj je Hrvatska počela prikupljati plodove svih nastojanja i napora uloženih i posijanih u prethodnoj godini. Godina koju sabiremo i ocjenjujemo u ovom Godišnjaku donijela je, na području vanjske politike, iznimna postignuća, zahvaljujući upravo prethodnom trudu i pregnućima. S jedne strane, to je svakako potvrda kontinuiteta vanjske politike Republike Hrvatske i postojanoga diplomatskog rada na unapređenju međunarodnog položaja naše zemlje. Istodobno, to je još jedna potvrda nezaobilazne poveznice unutarnje i vanjske politike: uzajamnost je sve jasnija u svijetu povezanom globalizacijskom mrežom isprepletenih interesa i mogućnosti, pa je sve očitije da ukupno ostvarenje državne strategije i temeljnih državnih interesa ponajviše ovisi o uspješnoj poveznici unutarnjih odnosa i ciljeva s jačanjem međunarodnog položaja i profila zemlje. Mir sa svijetom, razvoj kod kuće… da parafraziram jedan stari državnički moto. Dakako, vrijedi i obrnuto, i to smo dokazali upravo u protekloj godini: nastavak dosljedne, vjerodostojne i budućnosti okrenute politike Vlade na učvršćenju Hrvatske kao zemlje zrele demokracije, društvene tolerancije i dijaloga u zemlji i sa susjedima, poštivanja ljudskih i manjinskih prava… dakle, zemlje utemeljene na europskim vrijednostima i standardima, omogućio je i nastavak približavanja euroatlantskoj zajednici slobodnih demokratskih država i naroda.

Dosljednost Vlade na projektu nove Hrvatske, kao slijed u ukupnoj državnoj strategiji od osamostaljenja do danas, kao logičan korak u ugradnji punoga europskog i demokratskog sadržaja našoj nezavisnosti, tako je u 2006. godini definitivno prepoznata i priznata kao najbolje uporište hrvatske vanjske politike.

Godina plodova doista omogućuje precizno redanje postignuća.

Hrvatska se još snažnije potvrdila na europskoj i svjetskoj sceni. S definitivnim probojem u europsko integracijsko političko okruženje, s nekom vrstom prešutnog prihvaćanja da je upravo Hrvatska prva sljedeća članica obitelji Europske unije – što, dakako, samo povećava obvezu odgovornoga i uspješnog pregovaračkog

| 10 |

procesa – naša je zemlja danas definitivno s onu stranu svojevrsnog Rubikona ranijih neizvjesnosti glede konačnog mjesta i konačnog ucrtavanja Hrvatske na europskoj i globalnoj političkoj, gospodarskoj, sigurnosnoj i civilizacijskoj karti. Sve prethodne godine borbe za samostalnost i cjelovitost i sve teške, zamršene i ponekad frustrirajuće godine stvaranja uvjeta za puni zaokret k Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu donijele su plodove upravo protekle godine.

U svijetu koji se korjenito izmijenio, u međunarodnim odnosima koji svjedoče o još nedovršenom prijelaznom procesu oblikovanja stvarnoga dugoročnog novog svjetskog poretka i u prilikama kad se rješavanje mnogobrojnih otvorenih pitanja – od onih o budućnosti transatlantskih odnosa do odnosa u Europi i onih u našem neposrednom susjedstvu – neposredno odražava na našu nacionalnu sigurnost… u takvim, dakle, vremenima, još je jasnije da članstvo u EU-u i NATO-u treba shvaćati kao apsolutni prioritet i zalog našega stabilnog i sigurnog razvitka.

U tom pogledu 2006. godina osigurala je dalje napredovanje k tim ciljevima.

Napredak u pregovorima s Europskom unijom je postojan i očit. To vredniji u gotovo nezahvalnim okolnostima unutarnjih odnosa u Uniji. Ali, i to zahtjevniji jer su na djelu i novi, teži pregovarački uvjeti i standardi. Dodatno, zahtjevniji i zato što sve cjelovitije i dublje zahvaćaju u unutarnje strukturne gospodarske i društvene prilike. I konačno, zahtjevniji jer cijeli proces ulazi u prijelomnu etapu u projektu da Hrvatska u nešto više od tri godine otvori i dovrši pregovore i osigura punopravno članstvo u EU-u.

Napredak prema članstvu u NATO-u potvrđen je pozitivnim izvješćima o sigurnosnim i obrambenim reformama, uspješnim sudjelovanjem Hrvatske u mnogobrojnim mirovnim operacijama diljem svijeta i završnim dokumentom NATO-ova Summita u Rigi, s jasnom najavom upućivanja poziva za članstvo na sljedećem sastanku na vrhu 2008. godine.

Međunarodne okolnosti i povijesni trenutak ne ostavljaju državama mogućnost dokonog odmjeravanja poželjnog smjera: globalizacija traži aktivno uključivanje u integracijske procese radi zaštite vlastitih nacionalnih interesa. Samostalnost kao apsolutizirana paradigma vodi u izolaciju i nazadovanje. Utoliko je važnije da smo u komunikaciji vanjskopolitičkih ciljeva na unutarnjoj društvenoj i političkoj

responsible and successful negotiation process – our country has undoubtedly crossed the Rubicon from past uncertainties as to the final positioning of Croatia on the European and global political, economic, security and civilisational map. All the preceding years in which we fought for independence and integrity, and all the difficult, complex and sometimes frustrating years of creating the conditions for a full swing towards the European Union and the North Atlantic Alliance bore fruit in the year which is behind us.

In a world which has experienced radical changes, in international relations which bear witness to the fact that the transitional process of shaping a new world order for the long term is still underway, and under circumstances where the resolution of many outstanding issues –those pertaining to the future of transatlantic relations, European relations and those in our immediate neighbourhood – has a direct effect on our national security, it is all the more obvious that Croatia’s membership of the EU and NATO should be perceived as an absolute priority and a pledge for our stable and safe development.

In this respect, the year 2006 saw further progress in the achievement of the above mentioned goals.

Progress in negotiations with the European Union is steady and evident. This is all the more commendable given the rather unrewarding circumstances as regards the Union’s internal relations. However, it is also all the more demanding because new, more difficult negotiating conditions and standards are at play. It is also more demanding because it affects internal structures of economic and social circumstances more integrally and deeply. And finally, it is more demanding because the entire process is entering its crucial phase as regards the project of Croatia’s opening and completing negotiations and securing full membership in the EU within a little more than three years.

Progress towards NATO membership has been confirmed through the positive reports on Croatia’s security and defence reforms, the country’s successful participation in numerous peace operations worldwide and the final document of the NATO summit in Riga, where it was clearly indicated that an invitation for membership would be extended at the forthcoming summit in 2008.

International circumstances and the present moment in history do not allow countries to idly reflect on the most desirable direction; globalisation seeks an active involvement in the integration process for the purpose of protecting national interests. Autonomy as an absolute paradigm leads to isolation and regression. It is therefore all the more important that, in communicating our foreign policy

| 11 |

sceni nastavili širiti razumijevanje o tomu gdje Hrvatska treba biti sutra, radi zaštite državnih interesa, radi sigurnosti i gospodarskog razvitka, radi boljitka građana.

Takvo napredovanje k euroatlantskim integracijama donijelo je i onu potrebnu stratešku sigurnost koja je omogućila snažnije otvaranje, pa i preuzimanje odgovornosti, za daljnju proeuropsku preobrazbu jugoistočne Europe i našega neposrednog jugoistočnog susjedstva. Naš osnaženi međunarodni položaj i novo poštivanje Hrvatske vidljivo je i kroz činjenicu da su dva ključna stupa stabilizacije i razvitka u ovom dijelu Europe, dakle gospodarski i politički razvitak, upravo na poticaj hrvatskoga vodstva i premijera Ive Sanadera, postali stožernim mjestom nove politike EU-a, nove europske politike prema ovom dijelu Europe. Riječ je, dakako, o snažnim potencijalima koje donose nova CEFTA i osnaženi SEECP.

O postignućima i plodovima protekle godine svjedoče i uznapredovali i stabilni odnosi naše zemlje sa svim vodećim čimbenicima suvremenog svijeta. Od visokorazvijenih odnosa sa Sjedinjenim Državama, preko odnosa sa svim članicama Europske unije i NATO-a, do iznimno razvijenih odnosa s Kinom, Rusijom, Indijom, Brazilom i drugim novim gospodarskim i političkim čimbenicima sutrašnjice međunarodnih odnosa. U toj sutrašnjici i u izmijenjenoj ulozi Ujedinjenih naroda u multipolarnom svijetu želimo biti aktivni sudionik, pa je protekla godina donijela i napredak u osiguranju nestalnog članstva u Vijeću sigurnosti UN-a 2008. – 2009. godine.

Dakako, položaj i ugled Hrvatske u svijetu ne osigurava samo klasična diplomacija. Gospodarski odnosi, sudjelovanje u kulturnoj razmjeni svijeta, skrb za naše sunarodnjake u svijetu i hrvatske manjinske zajednice u drugim državama, sport… sve je to dio cjelovitog unapređenja položaja i predodžbe Hrvatske u svijetu. Godina koju ovdje sabiremo potvrdila je postojani napredak i donijela vrijedna postignuća.

Hido Biščevićdržavni tajnik za politička pitanjaState Secretary for Political Affairs

goals on the internal social and political scene, we have continued to broaden understanding about where Croatia should be tomorrow, for the sake of our state interests, for the sake of security and economic development and for the sake of our citizens’ well-being.

Such progress towards Euro-Atlantic integration has yielded the necessary strategic safety to enable the assumption of responsibility for and a powerful commencement of the further pro-European transformation of South East Europe and our immediate South East European neighbours. Our strengthened international position and a renewed respect for Croatia are visible in the fact that the two crucial pillars of stabilisation and development in this part of Europe, economic and political development, have become a central foothold of the new EU policy, a new European policy toward this part of Europe, at the incentive of Croatia’s leadership and the President of the Government Ivo Sanader. These are, of course, powerful potentials brought about by the new CEFTA and the strengthened SEECP.

The achievements and fruits of the year behind us are also reflected in the improved and more stable relations of our country with all leading actors in the contemporary world, from highly developed relations with the USA, through relations with all Member States of the European Union and NATO, to remarkably developed relations with China, Russia, India, Brazil and other emerging economic and political actors of tomorrow’s international relations. Since we want to play an active part in this future and in the changed role of the United Nations in a multipolar world, last year we also witnessed progress in ensuring non-permanent membership in the UN Security Council for the 2008-2009 period.

Needless to say, the international standing and reputation of Croatia is not only secured by classical diplomacy. Economic relations, involvement in global cultural exchange, concern for our compatriots worldwide and Croatian minority communities in other states, sports… all of these form part of a comprehensive process of promoting the global position and perception of Croatia. The year we reflect upon here has confirmed steadfast progress and brought about valuable results.

| 12 |

Uspješno započeti pristupni pregovori

Godina 2006. sigurno će ostati upamćena kao godina velikog napretka u procesu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Za taj je posao dobrim dijelom zaslužno i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija kao glavni nositelj i koordinator cjelokupnog procesa pristupanja. Tome u prilog govori činjenica da je proces analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, tzv. screening, dovršen u samo godinu dana te da je u 2006. godini otvoreno pet poglavlja pregovora od kojih su dva privremeno i zatvorena. U tom smislu u 2007. godini čeka nas još veći posao jer želimo dodatno ubrzati dinamiku pregovora kako bismo proces pregovora završili do kraja 2008. godine. Premda javnost u ovom trenutku hrvatski pristupni proces sagledava prvenstveno kroz prizmu njegove najeksponiranije sastavnice – pregovora za članstvo, velik smo trud uložili i nastavit ćemo ulagati i u popratne pripremne aktivnosti za članstvo koje su javnosti možda manje poznate, no nisu nimalo manje važne.

Kada je riječ o pripremama za članstvo, važno mjesto u tom poslu zauzima usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU-a. Osnovni dokument kojim se planira i prati proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te provedba mjera iz Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU-u. U Nacionalnom programu za 2006. godinu poseban naglasak stavljen je na daljnju institucionalnu reformu i općenito na podizanje spremnosti za uspješno funkcioniranje svih segmenata društva kada Republika Hrvatska postane članicom Europske unije. Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2007. godinu donosi određenu novost jer su prilikom njegove pripreme, uz ostale relevantne dokumente, u obzir uzeti i zaključci analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Da je značajan napredak postignut upravo na području usklađivanja zakonodavstva, kao i u povećanju sposobnosti za njegovu provedbu, potvrđuje i Izvješće Europske komisije o napretku RH za 2006. godinu.

A Successful Start to Accession Negotiations

The year 2006 shall certainly be remembered as the year when great progress was made in the process of negotiating on Croatia’s accession to the European Union. Much credit for this goes to the Ministry of Foreign Affairs and European Integration, which bears most of the responsibility for coordinating the entire integration process. This is supported by the fact that the process of analytical review and evaluation of the alignment of Croatia’s national legislation with the acquis communautaire of the EU, known as “screening”, was completed within just one year, and negotiations on five chapters were opened in 2006, two of which have been provisionally closed. Along these lines, even more work lies ahead of us in 2007, because we wish to further accelerate the pace of negotiations in order to complete the negotiations process by 2008. Although the public is currently perceiving the process of Croatia’s integration primarily through the prism of its most exposed component, negotiations on membership,

great efforts have been and will continue to be invested in the accompanying preparatory activities for membership, which are no less important, although perhaps not so visible to the public.

A prominent position in preparations for membership is occupied by the process of aligning Croatia’s legislation with the acquis communautaire of the EU. The fundamental document for planning and monitoring the process of Croatia’s integration into the European Union and the implementation of measures from the Stabilisation and Association Agreement Implementation Plan is the National Programme for the Integration of the Republic of Croatia into the European Union. The National Programme for 2006 put special emphasis on further institutional reform and generally preparing the Republic of Croatia for the successful functioning of all segments of society once the country became a Member State of the European Union. The National Programme for the Accession of the Republic of Croatia to the European Union for 2007 has a new element, since during its preparation, alongside other relevant documents, the conclusions of the analytical review and evaluation of the alignment of Croatia’s national legislation with the acquis communautaire of the European Union were taken into account. The fact that considerable progress has been achieved in the harmonisation of legislation and raising the capacity for its implementation was also confirmed in the Croatia 2006 Progress Report of the European Commission.

| 13 |

The process of harmonising Croatia’s legislation with the acquis communautaire is a complex task, and one of the basic preconditions for its successful execution is the creation of a credible Croatian version of EU legislation. The quantity of processed documents proves that the task is extremely demanding. More than 20,000 pages of the EU acquis communautaire were translated into Croatian and edited in 2006, whereas nearly 9,000 pages of Croatian legislation and other relevant documents required for negotiations on Croatia’s accession to the European Union were translated into English.

Speaking of legal harmonisation, translation in the field of European integration, other preparatory activities and the negotiations process itself, it is of the utmost importance to keep the Croatian public informed in a timely and exhaustive manner. All Croatian citizens are joining the EU, and it is therefore highly important to keep lines of communication with the general public wide open concerning the European Union and all the benefits and challenges that Croatia’s full membership of the European Union will bring, so that when the time comes for a referendum each citizen may make a competent decision based on reliable information. To this end, numerous activities encompassed by the “Communication Strategy for Informing the Croatian Public about the European Union and Preparations for Membership in the 2005-2007 Pre-Accession Period” have been and will continue to be carried out, including in particular the publication of fourteen new publications. In 2006, the focus on communication with the public, in line with the progress achieved in the process of negotiations, shifted from general information on the European Union towards specific areas of the negotiations themselves. Here I wish to particulary single out the publication “How to Join the EU? – 85 Questions and Answers on the European Union for Croatian Farmers” and the National Forums on Croatia’s Accession to the European Union. In 2006 alone, a total of six National Forums on Croatia’s Accession to the European Union were held in various parts of the country.

In order to successfully implement all the activities listed above, and also to successfully manage the process of Croatia’s accession to the European Union, it is necessary to have an efficient state administration capable of coping with all the challenges of this process. For this reason, the Ministry continued to implement a series of training programmes in the field of European integration: it organised or co-organised the implementation of 240 training programmes involving more than 4,500 participants in 2006 alone. Furthermore, a total of 21 scholarships were granted under the Postgraduate European Studies Scholarship Programme, a programme designed to educate experts who will engage in European integration tasks within the state administration upon their return to Croatia.

Proces usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Zajednice složen je posao, a jedan od osnovnih preduvjeta za njegovo uspješno odvijanje je stvaranje vjerodostojne hrvatske inačice zakonodavstva Europske unije. Da je riječ o iznimno zahtjevnom zadatku, najbolje govori količina obrađenih dokumenata. Tako je samo u prošloj godini prevedeno i redigirano više od 20.000 stranica pravne stečevine Europske unije, dok je na engleski jezik prevedeno oko 9000 stranica hrvatskoga zakonodavstva te ostalih relevantnih dokumenata za potrebe procesa pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Kada govorimo o aktivnostima usklađivanja zakonodavstva, prevođenju iz područja europskih integracija, ostalim pripremnim aktivnostima te o samom procesu pregovora, neizostavno je i bitno pravodobno i iscrpno informiranje hrvatske javnosti. Naime, u Europsku uniju ulaze svi hrvatski građani pa je stoga iznimno važno cjelokupnu javnost informirati o Europskoj uniji te o svim prednostima i izazovima punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji kako bi na referendumu donijeli svjesnu i na kvalitetnim informacijama zasnovanu odluku. U tom su cilju provedene te će se nastaviti provoditi mnogobrojne aktivnosti predviđene „Komunikacijskom strategijom za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo u pretpristupnom razdoblju 2005. – 2007.“, među kojima je potrebno izdvojiti izdavanje petnaestak novih publikacija. U 2006. godini težište informiranja, sukladno postignutom napretku u procesu pregovora, pomaknuto je s općenitih informacija o Europskoj uniji prema specifičnim područjima vezanima uz pregovore. Posebno bih u tom kontekstu izdvojila publikaciju „Kako u EU? – 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji“ te nacionalne forume o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Samo je u 2006. godini održano šest nacionalnih foruma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u različitim dijelovima Hrvatske.

Da bismo učinkovito provodili sve navedene aktivnosti te uspješno vodili proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, potrebna je učinkovita državna uprava koja se može spremno nositi sa svim izazovima toga procesa. Stoga je Ministarstvo u 2006. godini nastavilo provedbu niza obrazovnih aktivnosti iz područja europskih integracija. Tako je samo u 2006. godini Ministarstvo bilo organizator ili suorganizator u provedbi 240 obrazovnih aktivnosti u kojima je sudjelovalo više od 4500 polaznika. Također je dodijeljena 21 stipendija u okviru Programa stipendiranja na poslijediplomskim europskim studijima u inozemstvu, programa putem kojeg se obrazuju stručnjaci koji će po povratku u Hrvatsku raditi u državnoj upravi na poslovima vezanima uz europske integracije.

| 14 |

Iz svega navedenog očito je kako je Ministarstvo tijekom 2006. godine provelo niz aktivnosti u cilju što kvalitetnije pripreme za članstvo u Europskoj uniji. S obzirom na to da se dinamika procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dodatno pojačava, pred Ministarstvom su u 2007. godini zahtjevni zadaci vezani uz proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Imajući u vidu znanje i stručnost našeg najšireg EU-ova tima, kako u zemlji tako i u diplomatskoj mreži, uvjerena sam da ćemo i taj veliki posao uspješno odraditi.

Marija Pejčinović Burićdržavna tajnica za europske integracijeState Secretary for European Integration

It is clear from the above that the Ministry has carried out a series of activities aimed at raising the quality of preparations for EU membership in 2006. As the pace of the process of Croatia’s accession to the European Union is increasing, the Ministry is facing demanding tasks related to the process of Croatia’s accession to the European Union in 2007. Bearing in mind the knowledge and expertise of our most diverse EU team both in the country and the diplomatic network, I am confident that this demanding task shall be completed successfully.

| 15 |

U središtu – usavršavanje djelatnika

Iako su ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske počela funkcionirati kao jedna cjelina još u veljači 2005. godine, u potpunosti je složeni proces integracije svih vidova djelovanja (računovodstvo i proračun) sasvim dovršen tek početkom 2006. godine.

Tijekom godine koja je obilježena intenzivnim vanjskopolitičkim aktivnostima Republike Hrvatske na svim područjima, stručne službe Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija nastavile su pružati vrlo visoku razinu podrške primarnim djelatnostima Ministarstva. Istodobno sudjeluju i u programima preustroja koji su pokrenuti na razini državne uprave ili se, pak, odnose specifično na vanjske poslove i europske integracije.

Rekonstrukcija poslovnih prostora u Zagrebu dobro napreduje i očekuje se dovršetak radova prije kraja 2007. godine, ali u međuvremenu Ministarstvo nastavlja funkcionirati, u otežanim uvjetima, na šest lokacija u gradu i u dvama regionalnim uredima za vezu (Sisak i Osijek).

Nakon pripajanja Misije Republike Hrvatske pri UNESCO-u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Parizu mreža diplomatskih misija i konzularnih ureda u svijetu prostirala se na sedamdeset sedam lokacija, s isto toliko rezidencijalnih prostora (ne spominjući i sve druge stambene prostore djelatnika i tehnička sredstva koja sustav stavlja na raspolaganje za njihovo djelovanje). Krajem godine obavljene su pripreme za otvaranje novih veleposlanstava Republike Hrvatske u Podgorici i Alžiru.

Uz veliko angažiranje materijalnih sredstava, funkcioniranje diplomatsko-konzularne mreže traži i vrlo složen sustav kadrovske organiziranosti. Stručne službe obavljaju svake godine selekciju i pripreme za odlazak na rad u inozemstvo prosječno stotinjak djelatnika (mnogi s obiteljima), a uz svaki odlazak organizira se i jedan povratak. Takva mobilnost zahtijeva iznimnu logističku spremnost i fleksibilnost u funkcioniranju svih službi Ministarstva.

In Focus: In-Service Training of Employees

Although the Ministry of Foreign Affairs and the Ministry of European Integration started functioning as a single Ministry back in February 2005, the complex process of integrating all aspects of their activities (accounting, budget etc.) was only fully completed at the beginning of 2006.

Throughout the year, which was marked by intense foreign policy activities of the Republic of Croatia in all areas, the staff services of the Ministry of Foreign Affairs and European Integration continued providing high quality support to the Ministry’s primary activities. At the same time, they participated in restructuring programmes launched either at the level of the entire state administration or pertaining specifically to foreign affairs and European integration.

The reconstruction of office space in Zagreb is advancing well and is expected to be completed before the end of 2007; the Ministry, however, has been functioning in difficult circumstances scattered across six locations in Zagreb and in two regional liaison offices in Sisak and Osijek.

After the Mission of the Republic of Croatia to UNESCO was affiliated to the Embassy of the Republic of Croatia in Paris, the network of diplomatic missions and consular offices of the Republic of Croatia covered 77 locations and the same number of residential premises (not to mention additional housing premises for employees and the technical equipment provided for their work). At the end of the year, preparations were made to open new embassies of the Republic of Croatia in Podgorica (Montenegro) and Algeria.

In addition to significant material funds, the functioning of the diplomatic and consular network requires a very complex human resources organisation. Every year, the staff services select and prepare, on average, a hundred employees for work placements abroad, many of whom leave with their families. One return is organised per departure. Such mobility requires remarkable logistical support and flexibility in the operation of all services of the Ministry.

| 16 |

Ministarstvo je tijekom 2006. godine uspjelo umrežiti u jedinstven integriran elektronički sustav gotovo polovicu svojih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu. Očekuje se da će u sljedeće dvije godine cijeli sustav biti u potpunosti umrežen. Taj zaista velik pothvat iziskuje i znatna financijska sredstva, ali nadasve visoku razinu profesionalne i stručne sposobnosti svih uključenih službi.

Uz poboljšanje informatičkog sustava, veliki napori ulažu se i u dodatno opremanje konzularnih prostora u diplomatsko-konzularnoj mreži kako bi se udovoljilo tzv. schengenskim standardima sigurnosti, ali i osigurala viša profesionalna razina pružanja konzularnih usluga. Razrađeni su planovi za modernizaciju postojećih konzularnih prostora, a na trima lokacijama program je već u potpunosti proveden.

Uza sve zahtjeve kojima stručne službe Ministarstva uspijevaju udovoljiti, nalazi se dovoljno dodatne volje i energije za daljnje usavršavanje postojećeg osoblja i vježbenika kroz programe vlastite Diplomatske akademije ili izvanjske studije (u Hrvatskoj i inozemstvu), seminare, tečajeve i slično. Ministarstvo također aktivno sudjeluje u svim programima preustroja državne uprave Republike Hrvatske, blisko surađujući sa Središnjim državnim uredom za upravu i sudjelujući aktivno u programu CARDS za preustroj državne uprave. Ministarstvo je jedno od „pilot-ministarstava“ koje je počelo provoditi vlastite programe obuke i razvoja upravnih kadrova, ali i svih drugih djelatnika.

Unatoč mnogobrojnim i raznolikim aktivnostima te sve većim zahtjevima, financijska učinkovitost službi Ministarstva najbolje se očituje u činjenici da su proračunska sredstva namijenjena tim obvezama iznosila znatno manje od europskoga prosjeka. A o načinu na koji je Ministarstvo upravljalo proračunskim sredstvima najbolje govori činjenica da je revizija u svojemu nalazu, već četvrtu godinu za redom, ustvrdila da Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija djeluje transparentno i u skladu sa svim pravilima.

Željko Kuprešakdržavni tajnik za ustroj, razvoj i upravljanjeState Secretary for Organisation, Development and Management

During the year 2006, the Ministry managed to network almost a half of its diplomatic and consular representative offices worldwide into a single integrated electronic system. It is expected that the entire system shall be fully networked within the next two years. Apart from significant funding, this remarkable endeavour requires, above all, a high level of professional and specialist capacities in all the services involved.

Alongside upgrading the IT system, great efforts were also invested in procuring additional equipment for consular premises within the diplomatic and consular network in order to comply with the so-called Schengen security standards, and also to ensure an improvement in the quality of consular services provided. Modernisation plans for existing consular premises have been prepared, and the programme has been fully implemented in three locations.

Apart from the requirements which Ministry staff succeed in responding to, there is willingness and energy left over for the in-service training of employees and trainees through the Ministry’s Diplomatic Academy or external studies (in Croatia and abroad), and through seminars and courses, etc. The Ministry also takes an active part in all restructuring programmes of the state administration of the Republic of Croatia, cooperating closely with the Central State Office for Public Administration and actively participating in the CARDS programme for the reorganisation of the state administration. The Ministry was one of the “pilot ministries” which started implementing its own programmes for the training and development of its administrative personnel and all other employees.

Despite numerous and diverse activities and ever-increasing requirements, the financial efficiency of the Ministry’s services is best reflected in the fact that the budget funds for such obligations were significantly below the European average. And the way that the Ministry has managed these funds is best testified to by the fact that four years in a row, the state audit has confirmed that the Ministry has acted transparently and has abided by all rules and regulations in the use of budget funds.

vANJsKOpOlItIčKI prIOrItetIfOreIGN pOlIcy prIOrItIes

21 Europska unija

21 više od 2500 stručnjaka sudjelovalo u analitičkom pregledu

22 Pripremljeno 20.509 stranica izvješća o hrvatskom zakonodavstvu 23 Otvoreno pet i privremeno zatvorena dva poglavlja 23 Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 24 Trogodišnji plan osnivanja novih institucija 25 Prevedeno 24.500 stranica 26 Suradnja u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici 27 Intenzivirani odnosi s Europskim parlamentom 27 Županije i civilno društvo u eurointegracijskim procesima 29 Kandidatski status intenzivirao suradnju s agencijama EU-a 30 Programi pomoći i suradnje u 2006. godini 31 Približavanje europskih tema širokoj javnosti 33 250 seminara za 4500 polaznika

37 NATO

37 Na pragu punopravnog članstva

37 Peti ciklus Akcijskoga plana za članstvo 39 Nastavak stvaranja suvremenoga obrambenog sustava 39 ISAF – uspješan hrvatski doprinos misiji Saveza u Afganistanu 41 Američko-jadranska povelja – primjer dobre regionalne suradnje 43 Regionalni sastanak na vrhu u Dubrovniku

21 The European Union

21 more than 2500 experts Involved in screening 22 A Total of 20,509 Pages of the Report on Croatia’s Legislation Prepared 23 Five Chapters Opened and Two Provisionally Closed 23 Implementation of the Stabilisation and Association Agreement 24 A Three-Year Plan for Establishing New Institutions 25 A Total of 24,500 Pages Translated 26 Cooperation in Common Foreign and Security Policy 27 Relations with the European Parliament Intensified 27 The Counties and Civil Society in the European Integration Processes 29 Candidate Country Status has Intensified Cooperation with EU Agencies 30 Assistance and Cooperation Programmes in 2006 31 Presenting European Affairs to the Broader Public 33 250 Seminars for 4500 Participants

37 NATO

37 Approaching full membership

37 The Fifth Cycle of the Membership Action Plan 39 Creation of a Modern Defence System Continued 39 ISAF – Croatia’s Successful Contribution to the Alliance Mission in Afghanistan 41 The US-Adriatic Charter – An Example of Good Regional Cooperation 43 The Regional Summit in Dubrovnik

vANJsKOpOlItIčKI prIOrItetIfOreIGN pOlIcy prIOrItIes

| 21 |

više od 2500 stručnjaka sudjelovalo u analitičkom pregledu

Nakon otvaranja pretpristupnih pregovora u listopadu 2005. godine odnosi između Republike Hrvatske i Europske unije u 2006. odvijali su se u pozitivnom i prijateljskom ozračju. Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u 2006. nastavljeni su analitičkim pregledom i ocjenjivanjem usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a (screening), izradom i dostavom Europskoj uniji pregovaračkih stajališta Republike Hrvatske o pojedinim poglavljima radi otvaranja i privremenog zatvaranja pregovora o konkretnom poglavlju, kao i aktivnostima usmjerenima prema ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovora u pojedinim poglavljima. To je, dakako, rezultiralo čestim kontaktima na svim razinama između hrvatskih i europskih predstavnika, a posljedično i mnogo boljim međusobnim poznavanjem i razumijevanjem. Upravo zato moguće je ustvrditi da su i države članice EU-a suglasne u podršci Hrvatskoj kao budućoj članici Unije.

Pozitivnoj percepciji Republike Hrvatske među članicama i institucijama EU-a pridonijela je i više puta naglašavana izvrsna pripremljenost radnih skupina uključenih u proces analitičkog pregleda koji je uspješno zaključen u listopadu 2006. godine, ali i napredak u provođenju političkih i gospodarskih reformi koji je dobio potvrdu i u redovitom Izvješću o napretku Europske komisije. U njemu se jasno prepoznaje postojanje političke volje za otklanjanje teškoća na koje je Europska komisija ranije ukazivala, kao i postojanje konkretnih planova Vlade Republike Hrvatske usmjerenih prema brzoj i učinkovitoj provedbi preostalih reformi. U zaključcima Europskoga vijeća iz prosinca 2006. godine Vladu Republike Hrvatske poziva se na dodatne napore u provedbi reforme pravosuđa i državne uprave te na borbu protiv korupcije, odnosno traži se dosljedno ispunjavanje obveza proisteklih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Europsko vijeće pozdravlja napredak Hrvatske i uspješan početak pregovora o članstvu, a ritam približavanja Hrvatske EU povezuje jedino sa sposobnošću preuzimanja obveza koje proistječu iz budućeg članstva odnosno s razinom pripremljenosti za članstvo.

europska unija the european Union

More than 2500 Experts Involved in Screening

Following the opening of accession negotiations in October 2005, relations between the Republic of Croatia and the European Union unfolded in a positive and friendly atmosphere throughout 2006. Negotiations on Croatia’s accession to the European Union in 2006 continued with the analytical overview and evaluation of the harmonisation of Croatia’s legislation with the acquis communautaire (screening), the preparation and delivery of Croatia’s negotiating positions on individual chapters to the European Union for the purpose of opening and provisionally closing the negotiations on concrete chapters, as well as activities focusing on the fulfilment of benchmarks set for opening negotiations on individual chapters. Of course, this led to frequent contact between Croatian and European representatives at all levels and, consequently, improved their level of knowledge and mutual understanding. Precisely due to this, it may be stated that the EU Member States are in agreement in their support of Croatia as a future EU Member State.

The positive image of Croatia among EU Member States and institutions was additionally strengthened by the excellent preparation of the working groups involved in the screening process, which was repeatedly underlined, and the screening process was concluded successfully in October 2006. Croatia’s positive image was further enhanced by progress in the implementation of political and economic reforms, as was confirmed in the European Commission’s regular Progress Report. The report states clearly that the political readiness necessary to remove the obstacles already identified by the European Commission is in place, accompanied by the Croatian Government’s concrete plans for a swift and efficient implementation of the remaining reforms. In the European Council’s Conclusions from December 2006, the Government of the Republic of Croatia was invited to make additional efforts in implementing judicial and state administration reform and the fight against corruption; that is, a consistent fulfilment of the obligations arising from the Stabilisation and Association Agreement is called upon. The European Council welcomes Croatia’s progress and the successful start of accession negotiations, and links the pace of Croatia’s integration into the EU only with the capacity to assume the obligations ensuing from future membership, that is, with the level of preparedness for membership.

| 22 |

Pripremljeno 20.509 stranica izvješća o hrvatskom zakonodavstvu

Analitičkim pregledom obuhvaćeno je ukupno 33 od 35 poglavlja, a cijeli je proces uspješno okončan zadnjim tzv. bilateralnim analitičkim pregledom u listopadu. Analitički pregled ujedno je bio i prigoda da se veći broj stručnih ljudi iz Hrvatske detaljno upozna s pravnom stečevinom EU-a. Upravo zato je u njemu sudjelovalo više od 2500 stručnjaka koji su, osim što su izradili i Europskoj komisiji uručili ukupno 20.509 stranica izvješća o hrvatskom zakonodavstvu, imali mogućnost detaljnije se upoznati s europskim pravnim redom i utvrditi što se u hrvatskim propisima mora uskladiti s europskom pravnom stečevinom prije pristupanja u članstvo EU-a. Na taj je način napravljena i dobra priprema za sadržajnu fazu pregovora.

Rezultati analitičkog pregleda sadržani su u izvješćima o screeningu za svako pojedino poglavlje. Izvješća priprema Europska komisija te ih zatim upućuje Vijeću EU-a na raspravu i odlučivanje. Države članice u sklopu Vijeća odlučuju o otvaranju odnosno, ako to smatraju potrebnim, o određivanju mjerila (benchmarks) za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju. Mjerila za zatvaranje poglavlja pregovora definiraju se u Zajedničkom stajalištu EU-a za svako pojedino poglavlje. Mjerila se mogu odnositi na usklađenost zakonodavstva i rezultate u njegovoj primjeni, odgovarajuću administrativnu ili pravosudnu sposobnost, i/ili ispunjavanje obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U 2006. godini Vijeće EU-a završilo je raspravu o šesnaest izvješća o screeningu. Slijedom završenih rasprava Republika Hrvatska je od Predsjedništva Vijeća EU-a u istoj godini zaprimila devet pisama kojima se poziva na dostavu pregovaračkih stajališta, tri od austrijskoga predsjedništva u prvoj polovici godine (za poglavlja 25. Znanost i istraživanje; 26. Obrazovanje i kultura; 29. Carinska unija) te šest od finskog predsjedništva u drugoj polovici godine (17. Ekonomska i monetarna politika; 20. Poduzetništvo i industrijska politika; 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga; 7. Pravo intelektualnog vlasništva; 32. Financijski nadzor; 18. Statistika). Republika Hrvatska je tijekom godine Predsjedništvu Vijeća EU-a i Tajništvu Međuvladine konferencije uputila pregovaračka stajališta za pregovore u osam poglavlja.

Republika Hrvatska također je zaprimila sedam pisama Predsjedništva EU-a za poglavlja u kojima nije ocijenjena dovoljno spremnom za otvaranje pregovora, pa su za ta poglavlja određena mjerila koje mora ispuniti prije njihova otvaranja. Hrvatska je tako zaprimila ukupno 14 mjerila za otvaranje 7 poglavlja pregovora. To se odnosi na sljedeća poglavlja: 1. Sloboda kretanja roba (tri mjerila), 4. Sloboda kretanja kapitala (dva mjerila), 5. Javne nabave (dva mjerila), 8. Tržišno natjecanje

A Total of 20,509 Pages of the Report on Croatia’s Legislation Prepared

The screening covered 33 out of 35 negotiating chapters, and the entire process was concluded successfully at the last so-called bilateral screening in October. The screening was also an opportunity to present the acquis communautaire in detail to a sizeable group of experts from Croatia. It therefore involved more than 2500 experts who, apart from preparing and delivering a total of 20,509 pages of the report on Croatia’s legislation to the European Commission, had the opportunity to acquaint themselves more closely with the European legal order and to identify the parts of Croatian regulations which need to be aligned with the acquis communautaire prior to Croatia’s accession to the EU. In addition, this was conducive to our becoming well prepared for the content-related phase of negotiations.

The screening results are contained in the screening reports for each individual chapter. The reports are prepared by the European Commission and then forwarded to the EU Council for discussion and decision-making. Member States within the Council decide on opening or, if they deem it necessary, setting benchmarks for opening negotiations on individual chapters. The benchmarks for closing a negotiating chapter are defined in the EU Joint Position on each individual chapter. Benchmarks may relate to legislative alignment and the results of its application, appropriate administrative or judicial capacity, and/or meeting obligations under the Stabilisation and Association Agreement. In 2006, the EU Council concluded discussions on sixteen Screening Reports. Following the concluded discussions, the Republic of Croatia received from the EU Council Presidency nine Communications inviting Croatia to deliver its negotiating positions, three from the Austrian Presidency in the first half of 2006 (for the following chapters: “25: Science and Research”; “26: Education and Culture”; “29: Customs Union”) and six from the Finnish Presidency in the second half of the year (“17: Economic and Monetary Policy”; “20: Entrepreneurship and Industrial Policy”; “3: The Right of Establishment and Freedom to Provide Services”; “7: Intellectual Property Rights”; “32: Financial Control” and “18: Statistics”). During the year, the Republic of Croatia presented its negotiating positions on eight chapters to the EU Council Presidency and the Secretariat of the Intergovernmental Conference.

Furthermore, Croatia received seven Communications of the EU Presidency for chapters in which its readiness to start negotiations was evaluated as insufficient, and benchmarks which need to be fulfilled prior to opening those chapters were laid down. Croatia received a total of 14 benchmarks for the opening of 7 negotiating chapters. The chapters are as follows: “1: Free Movement of Goods” (three benchmarks), “4: Free Movement of Capital” (two benchmarks), “5:

europska unijathe european Union

vANJsKOpOlItIčKI prIOrItetIfOreIGN pOlIcy prIOrItIes

| 23 |

(četiri mjerila), 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak (jedno mjerilo), 19. Socijalna politika i zapošljavanje (jedno mjerilo), 24. Pravda, sloboda i sigurnost (jedno mjerilo). Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 30. studenoga ažurirani Akcijski plan za integrirano upravljanje granicom Republike Hrvatske čime je realizirano mjerilo za otvaranje pregovora u poglavlju 24. Pravda, sloboda i sigurnost. Akcijski plan upućen je Europskoj komisiji na ocjenu o ispunjenosti.

Otvoreno pet i privremeno zatvorena dva poglavlja

U 2006. godini otvoreni su i privremeno zatvoreni pregovori u dvama poglavljima: 25. Znanost i istraživanje (na međuvladinoj konferenciji 12. lipnja) i 26. Obrazovanje i kultura (na međuvladinoj konferenciji 11. prosinca). Pregovori su također otvoreni, no bez njihova zatvaranja, u dodatnim trima poglavljima: 17. Ekonomska i monetarna politika, 20. Poduzetništvo i industrijska politika te 29. Carinska unija (na međuvladinoj konferenciji 21. prosinca).

Pregovori o članstvu odvijali su se u okviru bilateralne Međuvladine konferencije u kojoj je sudjelovalo 25 država članica EU-a s jedne strane i predstavnici Republike Hrvatske s druge strane. Sjednice Međuvladine konferencije održavaju se u dvama formatima – na ministarskoj razini (razina voditelja izaslanstava; u tom slučaju hrvatsko izaslanstvo vodi ministrica Kolinda Grabar-Kitarović) najmanje jednom tijekom svakog predsjedništva u Uniji a između njih na razini zamjenika voditelja izaslanstava odnosno glavnih pregovarača (hrvatsko izaslanstvo tada vodi glavni pregovarač Vladimir Drobnjak). Na sastancima međuvladinih konferencija sudjeluju i predstavnici Europske komisije. Tijekom 2006. godine održane su dvije sjednice Međuvladine konferencije na razini voditelja izaslanstava i jedna na razini zamjenika voditelja izaslanstava.

Provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je glavni ugovorni okvir u odnosima EU-a i Republike Hrvatske do njezina pristupanja. Njegova učinkovita provedba od vitalne je važnosti za napredak u pregovorima o članstvu. Tijekom 2006. godine Vijećem i Odborom za stabilizaciju i pridruživanje predsjedala je Republika Hrvatska. Vijećem je predsjedala ministrica Kolinda Grabar-Kitarović, a Odborom glavni pregovarač Vladimir Drobnjak do 20. srpnja, kada je tu dužnost preuzela

Public Procurement” (two benchmarks), “8: Competition” (four benchmarks), “11: Agriculture and Rural Development” (one benchmark), “19: Social Policy and Employment” (one benchmark) and “24: Justice, Freedom and Security” (one benchmark). On 30 November, the Government of the Republic of Croatia adopted an updated Integrated Border Management Action Plan for the Republic of Croatia, thus meeting the benchmark for opening negotiations on “Chapter 24: Justice, Freedom and Security”. The Action Plan has been referred to the European Commission for assessment.

Five Chapters Opened and Two Provisionally Closed

The year 2006 saw the opening and provisional closing of negotiations on two chapters: “25: Science and Research” (at the Intergovernmental Conference on 12 June) and “26: Education and Culture” (at the Intergovernmental Conference on 11 December). Negotiations were opened, but not yet closed, on three additional chapters: “17: Economic and Monetary Union”, “20: Entrepreneurship and Industrial Policy” and “29: Customs Union” (at the Intergovernmental Conference on 21 December).

Negotiations on membership were carried out within the framework of the bilateral Intergovernmental Conference, in which 25 EU Member States and representatives of the Republic of Croatia took part. The IGC sessions take place in two formats: at the ministerial level (the level of heads of delegations; in such cases, the Minister of Foreign Affairs and European Integration Kolinda Grabar-Kitarović leads the delegation) at least once during each EU Presidency, and at the level of deputy heads of delegations, that is, chief negotiators (should that be the case, the Croatian delegation is led by the Chief Negotiator, Vladimir Drobnjak). Representatives of the European Commission also take part in IGC sessions. In 2006, two IGC sessions at the level of heads of delegations and one IGC session at the level of deputy heads of delegations were held.

Implementation of the Stabilisation and Association Agreement

The Stabilisation and Association Agreement is the main contractual framework for relations between the EU and the Republic of Croatia until Croatia’s accession. The efficient implementation of the Agreement is of vital importance for progress in the accession negotiations. In 2006, the Republic of Croatia chaired the Stabilisation and Association Council and Committee. The Council was chaired by Minister of Foreign Affairs and European Integration Kolinda Grabar-Kitarović,

| 24 |

državna tajnica u Ministarstvu Marija Pejčinović Burić. Tijekom godine održan je jedan sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje (u Luksemburgu, 10. travnja) te jedno zasjedanje Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (u Zagrebu, 18. prosinca).

Razmatrajući dinamiku ispunjavanja političkih kriterija za članstvo, na sastanku Vijeća istaknuta je važnost nastavka provođenja reformi na području pravosudnog sustava i državne uprave, poduzimanje mjera u borbi protiv korupcije te mjera koje će jamčiti slobodu medija, punu suradnju sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu i kazneni progon ratnih zločina, poduzimanje daljnjih napora u provedbi Sarajevske deklaracije i procesu povratka izbjeglica, kao i daljnju provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ističe se pozitivna uloga Hrvatske u regionalnoj suradnji. Uz konstataciju da u Hrvatskoj funkcionira tržišna ekonomija, Vijeće potiče Hrvatsku da nastavi s napretkom na polju gospodarskih kriterija, kao i u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice.

Trogodišnji plan osnivanja novih institucija

Koordinator izrade četvrtoga Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2006. godinu bilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Nacionalni program navodi sve aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo. Kao i ranijih godina, Dodatak A Nacionalnog programa sadržava popis svih zakona kojima se u 2006. godini provodilo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. Vlada je Nacionalni program prihvatila na sjednici 3. siječnja 2006. godine, a nakon toga ga je uputila u Hrvatski sabor kako bi zastupnicima bila pružena potpuna informacija o svim aktivnostima vezanima uz proces pridruživanja EU-u. Potvrđen je na sjednici Hrvatskoga sabora 27. siječnja 2006. godine.

Izmjenu u odnosu na Nacionalni program za 2005. godinu predstavlja promjena broja poglavlja u kojima se obrađuje ispunjavanje kriterija za članstvo sa 29 na 33, što je u skladu s izmijenjenom strukturom koju je Europska unija uspostavila pregovaračkim okvirom za Republiku Hrvatsku. Kao i prije, sve aktivnosti predviđene Nacionalnim programom – zakonodavne, obrazovne ili institucionalne – povezane su i planirane u izdvajanjima iz državnoga proračuna za 2006. godinu.

whereas the Committee was chaired by Chief Negotiator Vladimir Drobnjak until 20 July, when the duty was assumed by Ministry of Foreign Affairs and European Integration State Secretary Marija Pejčinović Burić. The Stabilisation and Association Council and the Stabilisation and Association Committee had one session each during the year: in Luxembourg on 10 April and in Zagreb on 18 December respectively.

In assessing the pace of meeting the political criteria for membership, the Council’s session highlighted the importance of continuing to implement judicial and state administration reforms, taking anti-corruption measures and measures safeguarding the freedom of the media, co-operating fully with the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia in the Hague and prosecuting war criminals, making extra efforts as regards the implementation of the Sarajevo Declaration and the process of refugee return, as well as continuing to implement the Constitutional Act on National Minority Rights. Croatia’s positive role in regional cooperation has been highlighted. While stating that Croatia has a functioning market economy, the Council encourages Croatia to continue with progress in the field of economic criteria and the alignment of legislation with the acquis communautaire.

A Three-Year Plan for Establishing New Institutions

The Ministry of Foreign Affairs and European Integration coordinated the preparation of the fourth National Programme for the Integration of the Republic of Croatia into the European Union for 2006. The National Programme lists all activities of the Croatian Government pertaining to meeting the membership criteria. As in previous years, Appendix A to the National Programme contains a list of all acts by means of which Croatian legislation was aligned with the EU acquis communautaire in 2006. The Government accepted the National Programme at its session of 3 January 2006, and subsequently referred it to the Croatian Parliament with a view to providing complete information about all activities related to the European integration process to Members of Parliament. The programme was confirmed at the session of the Croatian Parliament of 27 January 2006.

A novelty in comparison with the National Programme for 2005 was the changed number of chapters dealing with meeting the criteria for membership, which grew from 29 to 33, which is in line with the changed structure laid down in the European Union’s negotiating framework for Croatia. In the same way as before, all activities encompassed by the National Programme – legislative, educational and institutional – are linked to and provided for in the State budget for 2006.

europska unijathe european Union

vANJsKOpOlItIčKI prIOrItetIfOreIGN pOlIcy prIOrItIes

| 25 |

S obzirom na to da ključ uspjeha približavanja Republike Hrvatske članstvu u Europskoj uniji leži u sposobnosti institucija da provedu potrebne mjere, u Nacionalnom programu za 2006. godinu posebno je naglašena važnost koju Vlada pridaje daljnjoj institucionalnoj reformi i podizanju spremnosti za nošenje s izazovima budućeg članstva. Naime, u poglavlju „Jačanje institucionalne sposobnosti za provedbu zakonodavstva“ za svako pojedino poglavlje o kojem se pregovara s Europskom unijom, tijela državne uprave izradila su vrlo detaljne prikaze osnivanja novih institucija i jačanja postojećih. To je poglavlje napravljeno na trogodišnjoj osnovi i povezano s državnim proračunom.

Budući da je uspješno ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iznimno važno za napredak Republike Hrvatske u pregovorima s Europskom unijom te da sve obveze moraju biti u potpunosti ispunjene sukladno zadanim rokovima iz Sporazuma, mjere za njegovu provedbu i dalje ostaju sastavni dio ovog dokumenta i jedan od ključnih prioriteta u provedbi Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji.

Prevedeno 24.500 stranica

Stvaranje vjerodostojne hrvatske inačice zakonodavstva Europske unije do trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo te prevođenje hrvatskih zakonskih i podzakonskih akata za potrebe pregovaranja o pristupanju EU-u osnovna je zadaća Samostalne službe za prevođenje iz područja europskih integracija. Ukupan broj stranica koje treba prevesti i/ili na njima izvršiti redakturu popeo se na impozantnu brojku od oko 105.000 stranica.

U 2006. godini prevedeno je i redigirano 20.450 stranica. Za potrebe procesa pregovora o pristupanju Republike Hrvatske EU-u na engleski jezik redovito se prevodi hrvatsko zakonodavstvo i ostali relevantni dokumenti. Tako je prevedeno oko 9000 stranica zakona i podzakonskih akata, pregovaračkih stajališta te više vrsta tekstova vezanih uz analitički pregled (tzv. screening liste, non-paperi, prezentacije). U svladavanju tako opsežne i rokovima pritisnute zadaće, u prevođenju se surađuje s više od 200 vanjskih suradnika prevoditelja (pravne i fizičke osobe) te dvadesetak stručnih i isto toliko pravnih redaktora.

Since the key to Croatia’s success in coming closer to membership of the European Union lies in the capacity of the institutions to implement the necessary reforms, the National Programme for 2006 highlights in particular the importance the Government attaches to further institutional reform and improving the capacity to cope with the challenges of future membership. More precisely, in the Chapter “Institutional Capacity Building for Legislative Implementation”, the state administration bodies have prepared very detailed outlines regarding the establishment of new institutions and the strengthening of existing institutions for each individual chapter negotiated on with the European Union. The chapter was prepared on a three-year basis and linked to the State budget.

As the successful fulfilment of obligations arising from the Stabilisation and Association Agreement is of exceptional importance for Croatia’s progress in negotiations with the EU, and all obligations must be fully met in line with the deadlines set in the Agreement, the measures for its implementation remain an integral part of this document and one of the key priorities in the implementation of the National Programme for the Integration of the Republic of Croatia into the European Union.

A Total of 24,500 Pages Translated

The creation of a credible Croatian version of EU legislation by the time Croatia becomes a full members of the EU, and the translation of Croatian legislation and subordinate legislation serving the needs of negotiations on EU accession are the basic task of the Independent Translation Service in the Field of European Integration. The total number of pages to be translated and/or edited has reached the impressive figure of approximately 105,000 pages.

In 2006, a total of 20,450 pages were translated and edited. Croatian legislation and other relevant documents are regularly translated into English to serve the needs of the negotiations process on Croatia’s accession to the EU. More than 9,000 pages of legal acts and subordinate legislation, negotiating positions and other texts pertaining to the screening (the so-called screening lists, non-papers and presentations) were translated. In order to deal with a task on this scale and to meet the deadlines, more than 200 external translators (legal and natural persons) and around forty expert and legal editors are taking part in the translation project.

| 26 |

U cilju osiguranja kvalitete prevođenja intenzivno se radi i na osiguranju potrebnih priručnika i druge stručne podrške za prevoditelje. Do sada je izrađeno nekoliko glosara i priručnika za prevođenje. U 2006. napravljen je Priručnik za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik, što je prvi priručnik takve vrste u Republici Hrvatskoj. Također je uspostavljena terminološka baza koja je dostupna na internetskoj stranici Ministarstva i koja je u cijelosti kompatibilna s terminološkom bazom EU-a. Sve to osigurava da hrvatska inačica primarnoga i sekundarnog zakonodavstva EU-a jamči ujednačeno i vjerodostojno tumačenje te primjenu prava, kao i to da prijevodi hrvatskoga zakonodavstva budu primjerene kvalitete.

Suradnja u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici

Hrvatska je u protekle tri godine pokazala visoku razinu podudarnosti svoje vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Kao država kandidatkinja Hrvatska se sustavno pridružuje izjavama i zajedničkim pozicijama EU-a kad god je na to pozvana.

Iz tematike izjava EU-a kojima se Republika Hrvatska pridružila razvidna je visoka razina podudarnosti vanjskih politika EU-a i Hrvatske: u Bruxellesu se Republika Hrvatska, među ostalim, pridružila izjavama EU-a koje se odnose na zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva, kao i na zemlje afričkoga, karipskoga i pacifičkoga područja. Hrvatska se pridruživala i izjavama EU-a o situacijama u svjetskim kriznim žarištima poput Iraka, Irana, Indije, Sudana (Darfur), ali i izjavama koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju. Što se tiče izjava EU-a u međunarodnim okvirima te u okviru UN-a, Republika Hrvatska pridružila se europskim stajalištima o klimatskim promjenama, iznesenima na konferenciji u Nairobiju u studenome, dokumentu o bioterorizmu koji je Italija u ime EU-a predstavila na Šestoj preglednoj konferenciji o Konvenciji o biološkom oružju, izjavama o smrtnoj kazni te mnogim drugim.

U cilju olakšavanja, ali i intenziviranja suradnje Hrvatske i EU-a na području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Hrvatska je integrirana u sustav ACN (Associated Countries Network). Sustav je nedavno instaliran u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih

To ensure the quality of the translated texts, intensive activities are underway in the preparation of the required manuals and other specialist support to translators. To date, several glossaries and translation manuals have been prepared. In 2006, the “Manual for Translating Legal Regulations of the Republic of Croatia into English” was prepared, the first manual of its kind in Croatia,. In addition, a terminology database, which is now accessible on the web-site of the Ministry and is fully compatible with the EU terminology data base, was set up. All this shall ensure that the Croatian version of EU primary and secondary legislation guarantees a harmonised and credible interpretation and application of law, and that the translations of Croatian legislation are of appropriate quality.

Cooperation in Common Foreign and Security Policy

In the last three years, Croatia’s foreign policy showed a high level of compatibility with EU Common Foreign and Security Policy. As a candidate country, Croatia systematically aligns itself with EU statements and joint positions wherever invited.

The topics covered by the EU statements with which the Republic of Croatia aligned itself reflect the high level of compatibility of Croatian and EU foreign policies: in Brussels the Republic of Croatia aligned itself with, among others, the EU statements relating to the countries covered by the European Neighbourhood policy and the countries from the African, Caribbean and Pacific area. Croatia also aligned itself with the EU statements pertaining to global crisis spots, such as Iraq, Iran, India and Sudan (Darfur), as well as the statements relating to Bosnia and Herzegovina, Albania and Macedonia. With regard to EU statements

in international frameworks and within the framework of the United Nations, Croatia aligned itself with the European positions on climate change presented at the conference in Nairobi in November, the document on bioterrorism which was presented by Italy on behalf of the EU at the Sixth Review Conference on the Biological Weapons Convention, statements on the death penalty and many others.

To facilitate and intensify Croatia’s cooperation with the EU in the area of the Common Foreign and Security Policy, Croatia was integrated into the ACN system (Associated Countries Network). The system was recently installed at the Ministry of Foreign Affairs

republika Hrvatska tijekom 2006. svrstala se uz ukupno 666 izjava, stajališta i pozicija europske unije. pridruživanje se obavljalo putem naših misija: Bruxelles (139 svrstavanja), New york (226), ženeva (70) i Beč – UN (60) i Oess (172).

In 2006, the republic of croatia aligned itself with a total of 666 statements, positions and opinions of the european Union. the alignments were carried out through our missions in Brussels (139 alignments), New york (226), Geneva (70), vienna – UN (60) and Osce (172).

europska unijathe european Union

vANJsKOpOlItIčKI prIOrItetIfOreIGN pOlIcy prIOrItIes

| 27 |

integracija u Zagrebu te u Misiji Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama u Bruxellesu. Jedan od uvjeta za to bio je i Ugovor između Republike Hrvatske i Europske unije o sigurnosnim postupcima za razmjenu tajnih podataka, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2006. godine.

Intenzivirani odnosi s Europskim parlamentom

Odnosi s Europskim parlamentom (EP) intenzivirani su tijekom 2006. godine. Europski parlament je kroz svoje djelovanje, kao i kroz djelovanje svojih odbora, davao potporu Hrvatskoj na njezinu putu prema punopravnom članstvu u EU-u. Održano je nekoliko susreta na visokoj razini: Hrvatsku je u siječnju posjetio predsjednik Skupine europskih socijalista Martin Schulz; u travnju predsjednik EP-a Josep Borrell Fontelles; u kolovozu predsjednik Odbora EP-a za vanjske poslove Elmar Brok i potpredsjednik EP-a Ingo Friedrich te u studenome glavni tajnik EP-a Julian Priestley. Ministrica Grabar-Kitarović govorila je 5. listopada pred Odborom EP-a za vanjske poslove o napretku Hrvatske na putu prema punopravnom članstvu u EU-u. Intenziviranje suradnje Europskoga parlamenta i Hrvatskoga sabora potvrđeno je i mnogobrojnim sudjelovanjima hrvatskih zastupnika u radu različitih međuparlamentarnih skupova, stručnih kolokvija i seminara u organizaciji EP-a. Hrvatska je bila domaćin sastanka dvaju odbora EP-a (Odbora za okoliš i Odbora za ravnopravnost spolova).

U 2006. održana su dva sastanka Zajedničkoga parlamentarnog odbora koji čine zastupnici Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta. Na sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora u Bruxellesu 3. i 4. listopada prihvaćena je završna izjava kojom se, među ostalim, daje potpora Hrvatskoj u namjeri da svojim građanima omogući sudjelovanje na izborima za Europski parlament 2009. godine, pod uvjetom ispunjavanja hrvatskih obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te provedbe potrebnih institucionalnih promjena u EU-u.

Županije i civilno društvo u eurointegracijskim procesima

U Bruxellesu je 5. listopada održan prvi sastanak Radne skupine za Republiku Hrvatsku pri Odboru regija. Radna skupina osnovana je s namjerom da u procesu pristupanja EU-u hrvatskim predstavnicima sa županijske i lokalne razine omogući

and European Integration in Zagreb and at the Mission of the Republic of Croatia to the European Communities in Brussels. One of the conditions for its instalment was the Treaty between the Republic of Croatia