FIT - prosirena skripta.docx

8/15/2019 FIT - prosirena skripta.docx

1/27

I.DIO-FINANCIJSKA TRŽIŠTA

1.FINANCIJSKI SUSTAV

1.Financijski sustav- pojam i karakteristike

Financijski sustav je jedna od temeljnih sastavnica ekonomskog sustava zemlje. Financijski sustav

zemlje je determiniran stupnjem razvijenosti ekonomskog i politickog sustava,kao i karakteromvlasnistva i rugim faktorima. Također postoji uska povezanost i determiniranost financijskog irealnog sektora. Svaki od njih reagira na promjene i poremecaje nastale u drugom sektoru. Tako , na

primjer, politicke krize,ratovi,poslovni skandali i drugi faktori koji se vezu uz realni sektor imajutrenutne refleksije na financijski sektor i obrnuto,a promjene i poremecaji u financijskom sektoru seo ražavaju na realni sektor.

Financijski sustav možemo efinirati kao ukupnost nositelja ponu e i potraznje financijskihinstrumenata, sto zajedno s pravnim normama i regulacijom stvara pretpostavke za trgovanjemnovcem i financijskim instrumentima. Financijski sustav, kao podsustav ekonomskog sustava, trebaomoguditi rast i razvoj ekonomije, a funkcije financijskog sustava se ostvaruju preko financijskihtržišta.

Suvremeni financijski sustavi se pojavljuju u va oblika, i to: bankocentrični financijski sustavi kojimaominiraju banke, i tržišno orijentirani sustavi s vrlo razvijenim tržištem kapitala. Bankocentricnifinancijski sustavi se oznacavaju kao „sre nje -europs ki ili germanski mo el“ ,a trzisno orijentiranisustavi kao „anglosaksonsko-skan inavski mo el“.

2. Elementi financijskog sustava

Elementi financijskog sustava su: - financijska tržišta

-financijske institucije

-financijski instrumenti

-regu lacija financijskih tržišta

3. Pojam i uloga fincijskih tržišta

Financijska tržišta pre stavljaju prostor na kojem se nu e i traže financijska sre stva, te na kojemuse, ovisno o ponu i i potražnji za tim sre stvima, formira njihova cijena. Uloga im je ak le alokacijafinancijskih sre stava. U širem smislu obuhvadaju javni sektor, privatni sektor, stanovništvo iinozemstvo. Financijska tržišta su mehanizam putem kojeg se obavlja prijenos financijskih sre stavaod financijski suficitarnih jedinica, ka financijski deficitarnim jedinicama.

4. Pojam i uloga financijskih institucija

Financijske institucije su posrednici na financijskim trzistima koji povezuju subjekte koji raspolazu sviškom financijskih sre stava , sa subjektima koji iskazuju potražnju za njima. Obuhvadaju :

-banke - osiguravajude kompanije - šte no -kreditne organizacije


2/27


3/27

8.Povezanost financijske i realne imovine

Financijska i realna imovina su povezane; o oba oblika imovine se očekuje generiranje priho avlasniku. Realnu imovinu čine zemlja, tehnologija, građevinski objekti, strojevi…, koji se mogu koristitiu proizvodnji roba i usluga. Financijska imovina ne doprinosi izravno stvaranju vrijednosti, nego

vlasnicima aje pravo na io ohotka koji je stvoren realnom imovinom. U tržišnim ekonomijamarealna im ovina se financira putem mehanizma financijskih tržišta. Dohoci vlasnika imovine segeneriraju realnom imovinom. Dakle, ok realna imovina omoguduje stvaranje ohotka, financijskao ređuje raspo jelu ohotka na investitore, vlasnike financijske imovine.

13. Uloga financijske imovine

Financijska imovina ima dvije temeljne ekonomske funkcije:

-preko financijskih tržišta se obavlja transfer sre stava o onih koji raspolažu viškovima, premaonima kojima su potrebna financijska sredstva

-transfer sre stava vrši se na način a se re istribuira neizbježan rizik koji prati novčane tokove nasubjekte koji traže i koji osiguravaju sre stva

Pored ove dvije primarne funkcije, imamo tri dodatne:

>interakcija kupaca i pro avača na financijskim tržištima o ređuje cijenu im ovine kojom se trguje

>financijska tržišta su mehanizam koji investitoru osigurava pro aju financijske imovine

>financijska tržišta smanjuju troškove transakcija

2. FINANCIJSKA TRŽIŠTA

1. Funkcije financijskih tržišta

1) mobilizatorska podrazumijeva ulogu f inancijskih tržišta u prikupljanju i mobilizaciji slobo nihfinancijskih sre stava. Kroz mehanizam tržišta sva se slobo na novčana sre stva transferirajuo šte iša -suficitarnih je inica prema eficitarnim. Na ovaj način se formira i koncentrirakapital ko ji se zatim preko tržišta usmjerava u pro uktivne jelatnosti

2) funkcija povezivanja ponu e i potražnje za financijskom imovinom koja omogudavapovezivanje kupaca i pro avača različitih oblika financijske imovine, izravno ili putemposrednika

3) alokativna ili usmjeravajuda funkcija koja osigurava a se raspoloživi kapital usmjerava ksubjektima i poslovnim aktivnostima koji iskazuju povoljne poslovne mogudnosti, o nosno uprojekte koji su profitabilni. Na ovaj način se potiče razvoj gospo arstva i ruštva u cje lini, tefinancijska tržišta o lučuju o smjeru, inamici razvoja i gospo arskoj strukturi

4) razvoja proizlazi iz alokativne funkcije. Svojim funkcioniranjem financijska tržišta osiguravajugospodarski razvoj i izgradnju velikih, posebno infrastrukturnih proj ekata, koje bi bilo teškofinancirati iz drugih izvora

5) šte na funkcija se ogle a u činjenici a se na financijskim tržištima nu i širok izbor oblikašte nje. Upravo kroz sposobnost financijskog sustava i tržišta a emitentima omogudepribavljanje potrebnih sre stava kreiranjem različitih financijskih instrumenata, postojimogudnost različitih oblika šte nje i za poje ince i za po uzetnike i za ržavu


4/27

6) funkcija likvi nosti omogudava investitorima a svoja potraživanja brzo pretvore u novac kaonajlikvidniji oblik aktive. Ova funkcija je determinirana stupnjem razvijenosti sekundarnihtržišta

7) funkcija smanjivanja i isperzije rizika olazi o izražaja u za njim esetljedima s pojavomnovih financijskih instrumenata,posebno derivata

Pore nave enih imamo još kre itnu funkciju, funkciju transparentnosti i javnosti, te o ređivanjarealne cijene.

2. Klasifikacija financijskih tržišta

>>Prema vrsti financijskih prava koja proistječu iz financijskih instrumenta imamo „ ebt“ i „equity“tržišta, o nosno tržišta užničkih instrumenata ili tržišta uga i tržišta vlasničkih instrumenata.

>>Prema ospjelosti zahtjeva ijele se na financijska tržišta za kratkoročne užničke instrumente -

tržišta novca, i tržišta s ugoročnim rokom ospijeda financijske imovine -tržišta kapita la.

>>Klasifikacija na primarna i sekundarna

-Primarna su ona na kojima se javljaju nova iz anja, o nosno v.p. koji prvi put izlaze na tržišta. Nanjima se obavlja emisija i plasman- prva kupopro aja financijskih instrumenata. Primarna tržišta suposebno va žna za emitente jer im omoguduju pristup financijskim sre stvima potrebnim zafinanciranje poslovanja. u ulozi iz avatelja na primarnim tržištima se pojavljuju ržava i ržavneagencije, lokalne vlade i korporacije. U postupku pripreme emisije korporacija angažira investicijskogbankara. Investicijski bankari posre uju između emitenata i investitora.

-Sekundarna su ona na kojima se obavlja druga i svaka naredna kupoprodaja izdanih financijskihinstrumenata. Na sekun arnim se osigurava likvi nost v.p. što je jedna od osnovnih funkcijafinancijskih tržišta. Osnovna razlika između primarnih i sekun arnih je u tome što na sekun arnimemitenti ne ostvaruju nikakav novčani tok o kupaca, nego se samo mijenja vlasništvo na v.p.sekun arna tržišta mogu biti kontinu irana i aukcijska.

>>Prema organizacijskoj strukturi imamo burzovna i izvanburzovna(OTC)

-Izvanburzovna ili paralelna (Over The Counter) nemaju fiksna mjesta za trgovinu nego su kupci ipro avatelji, o nosno njihovi posre nici, prostorni islocirani, i međusobno uvezani računalnim

sustavima. Funkcioniraju kao telekomunikacijska tržišta bez fizičkih i geografskih granica. Na njima seu pravilu trguje ionicama koje imaju viši stupanj rizika, jer se ra i o emitentima koji nemaju visokbonitet. Predmet trgovin e na OTC su i visokokvalitetni v.p. koji kotiraju na burzama. Najvede OTCtržište na svijetu je NASDAQ.

>> Prema isporuci financijske imovine , imamo spot („cash“) i terminska tržišta

Na spot tržištima o mah se realiziraju transakcije isporuke pre meta kupopro aje,pri čemu „o mah“znači u roku o 3 ana o ana zaključivanja posla. Na terminskim tržištima se ra i s terminskimugovorima, g je se isporuka pre meta ugovora na neki bu udi termin.

>> Prema vrsti financijskih instrumenata,imamo tržišta osnovnih i tržišta eriviranih financijskihinstrumenata. Osnovni financijski instrumenti su različite vrste obveznica i ionica, ok su izve eni


5/27

financijski instrumenti , kako im sam naziv kaže, izve eni, erivirani iz osnovnih financijskihinstrumenata. Najpoznatije vrste deriviranih finan.instrumenata su forwards, futures i opcije.

3. Tren ovi na globalnom financijskom tržištu

-internacionalizacija i globalizacija

-konkurencija

-institucionalizacija

-deregulacija

-informatizacija

-razvoj financijskih inovacija

>>Internacionalizacija i globalizacija su jedna od osnovnih karakteristika suvremenih financijskihtržišta. Mogu se efinirati kao procesi integracije nacionalnih u internacionalno -svjetsko financijskotržište. Internacionalna financijska tržišta omoguduju subjektima pristup potrebnim financijskimsre stvima izvan granica nacionalnih tržišta. Internacionalizacija i globalizacija omoguduju korištenjepre nosti poje inih tržišta zbog razlika u regulativi, poreznom tretmanu i rugim koristima. Najvažnijifaktor i koji su oveli o integracije financijskih tržišta su: eregulacija i liberalizacija tržišta usvjetskim financijskim sre ištima, tehnološke inovacije i institucionalizacija financijskih tržišta.

>> Konkurencija se ispoljava u stalnom porastu broja financijskih institucija i proizvoda kojimeđusobno konkuriraju na globalnoj razini.

>> Institucionalizacija je promjena o tržišta na kojima su ominirali in ivi ualni investitori katržištima na kojima ominiraju financijske institucije.

>> Razvoj finan.tržišta je sam po sebi uvjetovao procese eregulacije. Procesi eregulacije oveli suo različitih promjena: razvijaju se novi segmenti finan.tržišta, raste konkurencija u pruzanju novih

usluga..

>>Tehnološki razvoj i informatizacija poslovanja su povedali integraciju i efikasnost. Suvremenitelekomunikacijski sustavi omogudavaju povezivanje tržišnih su ionika islociranih u svijetu, nanacin a transakcija može biti realizirana u vrlo kratkom vremenu.

>> Pojava i razvoj financijskih inovacija se v eže za početak 1970 -tih godina, kada dolazi do razvojanovih financijskih instrumenata i proizvo a, koji su pri onijeli razvoju finan.tržišta.

4.Klasifikacija globalnih financijskih tržišta

Globalna financijska tržišta se s aspekta je ne zemlje mogu proma trati kao interna(nacionalna) ieksterna. Interna se sastoje o omadih i stranih tržišta. Domada su ona na kojima emitenti omicilizemlje izdaju v.p. i na kojima se obavlja trgovina tim v.p. Strana su ona na kojima se trguje v.p.

emitenata koji nisu domi cilni. Eksterna tržišta su internacionalna i ona omoguduju trgovinu v.p. s

vije različite karakteristike. Prvo, iz ani v.p. se nu e istovremeno u vedem broju zemalja, i rugo,papiri se iz aju izvan juris ikcije bilo koje poje ine zemlje. Npr. Eurotržište


6/27

Euroobveznice su obveznice čija valuta enominacije nije valuta zemlje u kojoj se obveznica pro aje.Imaju ospijede o je nog, tri i šest mjeseci.

3. TRŽIŠTE NOVCA

1. Tržište novca

Tržišta novca su io financijskih tržišta na kojima se traže i nu e kratkoročna novčana sre stva, srokom ospijeda o je ne go ine. Imaju temeljnu za adu opskrbiti banke i ruge subjekte novcem iomoguditi njihovu likvi nost. Osim toga, omogudavaju i ukamadivanje kratkoročnih viškova novca,čime se smanjuje oportunitetni trošak njegova ržanja u likvi nom obliku.tržišta novca obje injuju:

-tržišta žiralnog novca

-kre itna tržišta

-eskontna tržišta

-lombar na tržišta

- evizna tržišta

-tržišta kratkoročnih v.p.

Instrumenti tržišta novca su kratkoročni, lako utrživi užnički v.p.: blagajnički zapisi ministarstvafinancija, sre išnje banke i poslovnih banaka, komercijalni zapisi, bankovni akcepti, certifikati odepozitu, sporazumi o reotkupu i drugi.

Glavni su ionici na tržištima novca su : centralne banke , poslovne banke, minista rstva financija,korporacije,investicijske tvrtke, tvrtke za trgovanje vrijednosnim papirima, i ostale financijske

institucije.

2. Devizna tržišta

Devizna tržišta su io financijskih tržišta na kojima se prema utvrđenim pravilima trguje stranimsredstvima pladanja, usklađuju ponu a i potražnja za evizama i utvrđuje evizni tečaj. Temeljnafunkcija eviznih tržišta je opskrbiti su ionike stranim sre stvima pladanja. Devizni tečaj,koji je cijenastrane valute izražena u omadoj valuti, se formira na temelju kretanja ponu e i potražnje zao ređenom valutom. Komericijalne banke su najvažniji su ionici eviznog tržišta ,one su „marketmakersi“ eviznih tržišta zato što su u svakom trenutku spremni kupiti i pro ati evize po utvrđenojcijeni.

3. Instrumenti tržišta novca

To su v.p. koji su iz ani o strane sre išnje banke, ržave ili korporacije, s ciljem pribavljanjakratkoročnih sre stava. Imaju tri temeljne karakteristike:

>pro aju se u velikim enominacijama, zbog čega ovo tržište ima karakter velepro ajn og

>imaju nizak rizik o nepladanja glavnice i kamate, jer su emitenti oni s visokim rejtingom


7/27

>imaju rok ospijeda o go inu ana, najčešde ospijevaju u intervalu o 7 o 120 ana

Vrije nosne papire tržišta novca možemo po ijeliti na:

-v.p. ržave ili ržavnih institucija( ržavne obveznice, mjenice, blagajnički zapisi)

-v.p. centralne banke(blagajnički zapisi centralne banke)

-v.p. korporacija i rugih organizacija, akceptirani o strane ovlaštenih financijskihinstitucija(bankovni akcepti)

4.TRŽIŠTAKAPITALA

1.Tržišta kapitala

Tržišta kapitala su financijska tržišta na kojima se formira i realizira ponu a i potražnja za ugoročnim

financijskim sre stvima i trguje ugoročnim sre stvima -kapitalom i v.p. ugoročnog karaktera. Naovim tržištima se investicijska sre stva osiguravaju putem emisije v.p. ugoročnog karaktera -dionica iobveznica. U najširem smislu razlikujemo:

-kre itna tržišta

-tržišta vlasničkih v.p.( ionica)

>Kre itna obuhvadaju tržišta ugoročnih kre ita i tržišta v.p. užničk og karaktera-obveznica. U okvirukre itnih tržišta su se razvila hipotekarna tržišta.

>Tržište ionica je rugi bitan io strukture tržišta kapitala, a trgovanje može biti običnim ipreferencijalnim dionicama.

2. Su ionici na tržištima kapitala

Na tržištima kapitala se sučeljava veliki broj su ionika koji formiraju ponu u i potražnju, a mogu sesvrstati u 4 skupine:

-investitori i vlasnici kapitala

-poduzetnici i korisnici kapitala

-financijski posre nici na tržištima kapitala

- ržava

3. Hipotekarna tržišta

Hipotekarna tržišta(mortgage market) su poseban segment tržišta kapitala na kojima se formiraponu a i potražnja za hipotekarnim kre itima i hipotekarnim založnicama. Na njima se trgujeugoročnim v.p., uz zalog nepokretnih stvari, zbog čega su usko povezana s tržište m nekretnina.Znači a se na hipotekarnim tržištima trguje potraživanjima osiguranim hipotekama. Institucionalnu

strukturu hipotekarnih tržišta čine: -kre itori primarnih hipotekarnih tržišta


8/27

-institucije refinanciranja

-investitori koji plasiraju kapital u v.p. na tržištu

Dva su mo ela organizacije, a to su američki s razvijenim sekun arnim tržištem i ržavnim

agencijama, i rugi je europski u kojem ominiraju poslovne banke i šte no -kreditne organizacije.

4. Sekuritizacija

Sekuritizacija predstavlja financijsku inovaciju kojom se kreira novi v.p. osiguran hipotekarnimkre itima, kojim se zatim trguje na sekun arnim tržištima kapitala. U SAD-u imamo tri oblikasekuritizacije hipotekarnih kredita: pass-through v.p., hipotekarne obveze osigurane zalogom, te

obveznice osigurane hipotekarnim kreditom

Sekuritizacija je proces kreiranja novih v.p. na temelju financijskih instrumenata koji po naravi nisuv.p. Sekuritizacija označava transformaciju inače nelikvi nih financijskih sre stava u v.p. kojima se

mo že trgovati na tržištu kapitala, o nosno transformaciju neutrživih u utržive financijskeinstrumente. Može biti klasična i sintetička. Klasična je aranžman u kojemu se grupiraju slične vrstepotraživanja, po osnovu o obrenih kre ita, a zatim se takva potraživanja pro aju subjektima koji natemelju njih iz aju nove v.p. sintetička je aranžman u kojemu se vrši prijenos kre itnog rizika pomodukreditnih izvedenica ili garancija na posebne organizacije. Sudionici sekuritizacijskih transakcija su:inicijator-prv i vlasnik potraživanja, iz avatelj v.p., serviser, osiguravatelj likvi nosti, osiguravatelj okreditnog rizika.

5. BURZA KAO INSTITUCIJA TRŽIŠTA KAPITALA

1.Burze vrijednosnica

Burze vrije nosnih papira su specijalizirana tržišta kapitala na kojima se vrši kupovina i prodaja v.p.ugoročnog karaktera. Burze pre stavljaju organizirani prostor na kojem se po unaprije utvrđenimpravilima, obavlja kupovina i pro aja o ređene stan ar izirane vrste robe. Na burzama sesvakodnevno sastaju emitenti, investitori i profesionalni posre nici. Burze se poistovjeduju sasekun arnim tržištima, iako se sekun arna sastoje iz više tržišta: službenih i neslužbenih. Imamo tritipa burzi: anglo- saksonski, kontinentalni i mješoviti. Prema pre metu trgovanja imamo promptne iterminske burze.

II.DIO – FINANCIJSKE INSTITUCIJE-POSREDNICI NATRŽIŠTIMA

1.FINANCIJSKE INSTITUCIJE

1. Pojam financijskih institucija

Financijske institucije su posre nici u transferu financijskih sre stava između kudanstva,po uzeda,ržave. Mogu se efinirati kao financijske organizacije koje osiguravaju financijske usluge iproizvo e,ili čija se imovina sastoji o finan.instrumenata.


9/27

Glavna za ada financijskih institucija iskazuje se u prikupljanju slobo nih novčanih sre stava s je nestrane i usmjeravanju prikupljenih sredstava u financijske plasmane s druge strane.

Najvažniji izvori sre stava finan.institucija su : epoziti, kre it i, emisija vrijednosnih papira, udjela,prodaja polica osiguranja i drugi.

2. MEĐUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

3. FINANCIJSKE INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

4. NACIONALNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

1. Nacionalne finanancijske institucije (podjela)

1. Sre iš nja banka

2. Depozitne- šte ne institucije

3. Nedepozitne financijske institucije

>> ugovorene šte ne institucije

>>investicijski fondovi ,finan.kompanije i konglomerati , ržavne i o strane ržave sponzoriranefinan.institucije , brokeri i dileri, ostale financijske institucije

2.Bankovne i ne-bankovne financijske institucije

Klasifikacija na bankovne i ne- bankovne financijske institucije je izvršena iz razloga što su bankenajznačajnije financijske institucije koje primaju novčane epozite stanovništva i svih rugih sektora,te na temelju eponirane šte nje pravnih i fizičkih osoba o obravaju kredite tim istim sektorima. Sveostale institucije na financijskom tržištu zovemo ne -bankovne, iz razloga što im temeljni posao nijeprimanje depozita i odobravanje kredita.

3.Depozitne i ne-depozitne financijske institucije

Klasifikacija je izvršena prema vrsti poslova kojima se financijske institucije dominantno bave.

Depozitne institucije su: komercijalne banke, šte ne i kre itne u ruge, šte ionice i kre itne unije.Sve ove institucije su financijski posrednici koji primaju depozite, a prikupljena sredstva plasiraju oobliku kre ita. O ostalih financijskih institucija se razlikuju po tome što putem kre itne aktivnostisu jeluju u procesu umnažanja novca, pa su zbog toga po strogim na zorom sre išnje banke.

Ne-depozitnim financijskim institucijama smatraju se sve koje ne kreiraju obveze primanjem

depozita. U ne- epozitne spa aju ugovorne šte ne institucije, fon ovi zaje ničkog investiranja,leasing i factoring tvrtke, garantne agencije… no, najvažniji su ionici u ovoj skupini su: osiguravajudekompanije, mirovinski fondovi i investicijski fondovi kao institucionalni investitori.


10/27


11/27

-usluge osiguranja

-usluge investiranja u v.p.

-usluge investicijskih fondova

Kreiranje novih bankovnih usluga je kontinuirani proces koji se intenzivira s porastom konkurencije

financijskih institucija i ra zvojem tehnologije koja olakšava pristup potrošaču.

7. Okrupnjavanje banaka

Do okrupnjavanja olazi zbog lakšeg obavljanja poslova, vede profitabilnosti, boljeg poreznogtretmana, lakšeg međunaro nog poslovanja i sl. oblici okrupnjavanja su:

>Bankovni holding- je na banka posje uje kontrolni paket ionica ili vedinski u jel u rugoj ili višerugih banaka ili financijskih institucija. Prema američkom zakonu, bankovni hol ing je svaka

kompanija koja kontrolira banku izravno ili posredno, s najmanje 25% dionica s pravom glasa,na bilokoji način utječe na izbor vedinskog ijela banke i sl.

>Bankovni konzorcij- način okrupnjavanja banaka ugovornim povezivanjem ra i ostvarivanja nekogvelikog projekta, koji nije na banka sama ne može realizirati. Osniva se s o ređenim ciljem i jelujesamo ok se taj cilj ne ostvari. Svaka banka za ržava svoju samostalnost, a u konzorcij u ružuju iokapitala, kadrove, poslovne veze, bankovnu infrastrukturu i druge potrebne elemente.

>Multinacionalne banke- širi oblik u ruživanja banaka i kapitala iz više zemalja, koje pre stavljaju ioglobalnih integracija. Obavljaju sve bankovne poslove.

>Bankovni sindikat-grupa banaka koje odobravaju sindicirani kredit, kada svaka od njih participira udijelu tog kredita. Bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koje premasporazumu upisnika, kupuju novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem njihovepro aje na primarnom tržištu.

8. Šte ne institucije

Šte ne epozitne institucije obuhvadaju 3 skupine institucija: šte ionice , šte no - kreditne institucije,i kre itne unije. Sve one su slične međusobno i sliče poslovnim bankama, jer obavljaju poslove kojiimaju karakter bankovnih poslova. Ipak, ne pripa aju grupi banaka jer imaju rugačiji postupak

osnivanja i rada.

1) Šte nionice - Šte ionice su osnivane na principu uzajamnosti i s motivom međusobnepomodi. Su ionici su na financijskim tržištima, vo e račune malih i sre njih po uzeda,su jeluju u platnom prometu. Po oštrim su na zorom ržave. O obravaju potrošačke,stambene i ruge vrste kre ita svojim članovima, a viškove plasiraju u različite plasmane.

2) Stedno-kreditne udruge- Sredstva prikupljaju u obliku stednih uloga i emisijom vrijednosnihpapita.

3) Kreditne zadruge- Kre itne za ruge su manje šte ne institucijeje u vlasništvu dlanova šte iša.U pravilu imaju porezne olakšice. U kre tine za ruge se u ružuju stanovnici sela, gra a,

radnici, studenti i druge skupine. Njihova temeljna uloga je odobravati kredite samočlanovima za ruge.


12/27

4) Poštanske šte ionice - Poštanske šte ionice uspjeh temelje na raširenosti poštanskih šaltera,sigurnosti za malog šte išu..

5) Stambena ruštva - Stambena ruštva imaju osobine šte no -kreditne institucije, hipotekarnebanke i fon ova zaje ničkog investiranja.Prikkupljaju šte nju po jedinaca i doobravajustambene kredite osigurane hipotekom.

9. Mirovinski fondovi

Mirovinski fon ovi su vrsta ugovorne šte ne organizacije i je na su o najznačajnijih ne -depozitnihfinancijskih institucija. Raspolažu velikim iznosima financijskih sre stava koja prikupljaju uplatama-oprinosima članova za vrijeme trajanja ra nog vijeka i osiguravaju im re ovne mjesečne isplateposlije o laska u mirovinu. Mogu se osnivati kao privatni i ržavni.

U BiH fon ovi jeluju na principu „generacijske soli arnosti“, gdje se uplate zaposlenih koriste zaisplatu mirovina trenutno umirovljenih. Druge zemlje se pak, izvršile reformu mirovinskog osiguranja.

Nisu transformirani, a potrebita reforma mirovinskog sustava treba stvoriti uvjete za izrastanje ovihinstitucija u financijske posre nike na tržištu kapitala.

10. Investicijski fondovi

Investicijski fondovi su institucionalni investitori koji indirektnim investiranjem zadovoljavaju potrebein ivi ualnih investitora. Njihov ra se temelji na zaje ničkoj investicijskoj shemi koja omogudavasvakoj osobi da na temelju uloga sudjeluje u raspodjeli dobiti koja se ostvaruje aktivnim upravljanjem

portfeljem fonda. Pojavljuju se u dva osnovna oblika:

OTVORENI-osnivaju ga mena žerske grupe i epozitne banke ili skrbnici. Organiz irani su kaokorporacije ili „trust“ institucije. Vlasnici u jela u fon u u svakom trenutku mogu pro ati svoje u jeleu fon u i to po neto vrije nosti imovine; broj u jela je promjenjiv i prilagođava se zahtjevimainvestitora. Karakteristike otvorenih su: upravljan je izvana, kontinuirano nude udjele na prodajunovim investitorima, investicijski savjetnik je odgovoran za strukturiranje investicijskog portfelja,obvezni su otkupljivati prodane udjele na zahtjev vlasnika po neto vrijednosti imovine fonda.

ZATVORENI-iz aje fiksni broj ionica koje ne otkupljuje o investitora, ved se one pro aju nasekun arnim tržištima, ka a investitori žele odi o novca. Cijena ionica zatvorenog fon a fluktuira iprilagođava se u o nosu na ponu u i potražnju, a vrije nost portfelja se računa nevno, tje no ili naulji rok. Ulaže se u ionice i obveznice, a emisiju i pro aju ionica fon a obavlja investicijska bankana burzi ili rugim organiziranim tržištima. Ima ugoročnu strukturu kapitala i stabilan portfelj, te nevrši stalnu pro aju svojim ionica novim ioničarima.

11. Financijske kompanije

Financijske kompanije osnivaju velike proizvođačke i trgovačke korporacije, banke, osiguravajudaruštva i ruge financijske institucije. Banke su postupno počele osnivati financij ske kompanije kakobi mogle obavljati nebankovne poslove koji su im zabranjeni ili su ograničeni. Financijske kompanijeosnivaju i velike korporacije ( general Motors, General Electirc it .), lanci robnih kuda... Može segovoriti o 3 vrste financijskih kompanija : financijske kompanije koje odobravaju kredite tvrtkama,

financijske kompanije koje financiraju trgovinu i financijske kompanije za kre itiranje stanovništva.


13/27

12. Investicijke banke

Investicijska banka je financijski specijalist koji pomaže emitentima v.p. pri emisiji i prodaji naprimarnim financijskim tržištima. Investicijske banke savjetuju emitente o cijenama koje mogu postidiza izdane vrijednosnice i provode marketing za vrijednosnice koje se plasiraju javnosti.

Karakteristične su za financijsko tržište u SAD-u. njihovi poslovi su: pomod pri o lučivanju i kreiranjuemisije, upis emisije uz preuzimanje rizika rasprodaje, prodaja i distribucija vrijednosnica, brokersko-ilerski poslovi, poslovi preuzimanja i spajanja po uzeda i financijskog rest rukturiranja. Kada se natržištu pojavljuju emisije velikih vrije nosti investicijski bankari formiraju bankovni sin ikat.

13. Brokeri i dileri

Brokeri i dileri su tvrtke, posrednici specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim

financijski m tržištima.

>Brokeri posre uju između kupca i pro avača i za njihov račun i napladuju cijenu posre ovanja uobliku provizije. Ne preuzimaju rizik, nego su posrednici u transakcijama.

>Dileri kupuju i pro aju v.p. u svoje ime i za svoj račun, očekujudi ob it i preuzimaju rizik promjenecijena i kamatnih stopa. Oni kreiraju tržište -market makers-i.

III.DIO-FINANCIJSKI INSTRUMENTI

1.POJAM,VRSTE I KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

1. Pojam,vrste i karakteristike vrijednosnih papira

V.p. su financijski instrumenti koji se javljaju na primarnim i sekun arnim financijskim tržištima so ređenim stupnjem utrživosti, te kao takvi imatelju osiguravaju o ređena prava. To je formalniokument koji mora ispunjavati o ređene uvjete:

-da je to pismena izjava ili elektronski zapis

- a sa rži o ređeno pravo

- a je korištenje prava efinirano zakonom

Pore nave enih uvjeta v.p. treba u sebi sa ržavati mogudnost prometa.

2. Temeljni elementi koje sa rži vrije nosni papir

>oznaka vrste v.p.

>naziv i sje ište emitenta v.p .

>ime osobe na koju glasi v.p. ili oznaka da v.p. glasi na donositelja

>datum i mjesto izdavanja v.p.

>serijski broj v.p.


14/27

3. Podjela vrijednosnih papira

U širem smislu, postoje tri osnovne skupine vrije nosnih papira:

1) Dužnički vrije nosni papiri (instrumenti duga)

2) Vlasnički vrije nosni papiri ( ionice) 3) Derivirani financijski instrumenti (derivati)

4. Podjela vrijednosnih papira prema vrsti prinosa

Prema vrsti prinosa koji donose, vrijednosni papiri se svrstavaju u tri skupine:

1) Vrijednosne papire s fiksnim prinosom2) Vrijednosne papire s promjenjivim prinosom3) Vrije nosne papire s mješovitim prinosom

2.OBVEZNICE

1.Podjela obveznica prema financijskoj strukturi

Prema financijskoj struktruri razlikujemo slje ede vrste obveznica:

1) Obične ili zamjenjiveobveznice-nose fiksnu kamatu2) Vječne ili neiskupive obveznice-nemaju nikakav rok ospijeda 3) Konvertibilne obveznice-mogu se zamijeniti za drugu vrstu vrijednosnog papira po

definiranim uvjetima

4)

Obveznice s warrantom-imaju dodatak koji njihovom vlasniku daje mogudnost kupovinedrugog vrijednosnog papira5) Obveznice vezane na indeks-obveznice sa indeksiranom kamatom6) Obveznice sa varijabilnom kamatnom stopom ; - „Drop lock“, „Mis-match“, -„Mini-max“ 7) Visokorizične „junk“ obveznice-imaju visoke prinose i visoke rizike8) Prema tržištima na kojima su iz ane,obveznice se mogu po ijeliti na 2 oblika: -inozemne

obveznice , - euroobveznice

2. Podjela obveznica prema karakteru naknade

Prema karakteru naknade odnosno prinosa, dijelimo ih na:

-obveznice s fiksnom kamatnom stopom- Temeljni oblik obveznice. Veličina perio ično obračunatih iispladenih kamata,ovisi o načinu amortizacije obveznica.

-s varijabilnom kamatnom stopom- Obveznice mogu nositi i varijabilne kamate,ko kojih veličinakamata ovisi o ostvarenom poslovnom rezult atu po uzeda,kao i o volji uprave a ih izglasa.

-bez kamatne stope-Donosno obveznice sa dubokim diskontom- „ eep iscount bon s“

-dohodovne obveznice

-participativne obveznice- Vrsta obveznica ko kojih se priho obračunava prema utvrđenompostotku udjela u poslovnom rezultatu, obično u uvjetima inflacije. Nose nižu fiksnu kamatnu stopu


15/27

o običnih, ali i pravo u jela u poslovnom rezultatu u utvrđenom postotku. Time se štite interesivlasnika obveznica u uvjetima inflacije.

-s fluktuirajudom kamatnom stopom

3.Podjela obveznica prema sustavu amortizacije

>obveznice s je nokratnim ospijedem; amortiziraju se je nokratnom isplatom uga po ospijedu.Kamate se ispladuju perio ično, obično polugo išnje u je nakim iznosima

>obveznice s višekratnim, anuitetskim ospijedem; amortiziraju se perio ično ispladenim je nakimanuitetima. Struktura anuiteta se mijenja po periodima njihove isplate, tako da se postupno smanjujukamate, a povedava otplatna kvota.

>obveznice s kombiniranim ospijedem; posebna vrsta iz razloga š to se osniva fond za amortizacijuobveznica u koji emitent upladuje vede iznose u raz obljima u kojima ostvaruje bolje poslovnerezultate, čime se štiti.

4. Podjela obveznica prema osiguranju

Imamo osigurane i neosigurane. Vlasnici osiguranih imaju manji stupanj rizika u odnosu na vlasnikeobveznica čija emisija nije osigurana.

Osigurane se dijele na:

o Hipotekarne, ko kojih se isplata potraživanja jamči hippotekom na realnu imovinu emitenta.S aspekta re oslije a emisije možemo govoriti o prvim i ugim hipotekarnim obveznicama.Obveznice iz emisije osigurane prvom hipotekom imaju prioritet naplate u likvidacijskoj masi.

o Obveznice na zalog opreme, su obveznice osigurane materijalnom imovinom koja nijenekretnina, nego neka oprema, postrojenje ili slično. Potpunom amortizacijom obveznicaoprema prelazi u vlasništvo kupca, najčešde se koristi ko željeznica.

o Obveznice s nusjamstvom su osigurane garancijama banaka ili drugih financijskih institucija.Iz aju se obično prilikom financijske reorganizacije po uzeda.

Neosigurane obveznice(za užnice) su ugoročne obveznice koje nemaju nikakvu garanciju za isplatupotraživanja, osim boniteta iz avatelja. Za kupca e ključna financijska stabilnost i profitab ilnostemitenta. Njihova emisija je ograničena na velike i poznate kompanije.

5. Opcije na obveznice

Opcije na obveznice omogudavaju vlasniku ili emitentu aktivnosti kojima se mogu izmijeniti osnovnekarakteristike kreditnog odnosa uspostavljenog ugovorom o emisiji. Obveznice mogu nositi slje edeopcije:

mogudnost opoziva obveznica: prilikom raspisa emisije obveznica emitent može za ržati pravonjihova opoziva i otkupa. Opozivom se povlače obveznice i otkupljuju pa cijeni naznačenoj na samojobveznici-cije na opoziva ili provizija opoziva koja je veda o nominalne vrije nosti. Razlika izmeđucijene opoziva i nominalne vrijednosti obveznice naziva se premija opoziva. Pravo opoziva emitent


16/27

koristi ka a na tržištu ođe o pa a kamatne stope, ka a on raspisuje novu emisiju uz nižu kamatnustopu.

mogudnost povlačenja putem posebnog fon a za otkup: obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika;vlasnicima se u ugovoru o emisiji može ati prvo otkupa prije ospijeda. Vlasnik o emitenta može

zatražiti otkup po nominalno j vrijednosti u bilo koje vrijeme trajanja takve opcije- vlasnik se štiti opromjene kamatne stope.

mogudnost konverzije-konvertibilne obveznice: obveznice se zamjenjuju za druge vrijednosnepapire emitenta, uglavnom za njegove obične ionice. Vlasnik obveznice konverzijom može ostvaritikapitalni obitak u slučaju porasta cijena običnih ionica.

mogudnost kupovine običnih ionica emitenta uz fiksne uvjete; obveznice mogu sa ržavatipunomod za kupnju običnih ionica prema fiksnim uvjetima. Pri ružene punomodi se u pravilu moguo vojiti o obveznica čime postaju zaseban v.p. -warrant. Imaju karakter hibridnih v.p.

3.OSNOVE ANALIZE OBVEZNICA

1.Nazivne karakteristike obveznica

Nominalne ili nazivne karakteristike su utvrđene na obveznici-njima se o ređuje veličina obveze inačin izvršenja obveze. Osnovne nazivne karakteristike obveznica su:

>nazivna (nominalna) vrijednost; pokazuje iznos duga, novca koji emitent mora isplatiti vlasniku utrenutku ospijeda

>nominalna (kuponska) kamatna stopa; definira iznos kamate

>amortizacija obveznica; po razumijeva način isplate glavnice i kamata

>revalorizacija obveznica; postupak ponovne procjene njihovih nazivnih karakteristika, a primjenjujese u uvjetima inflacije, čime se štite interesi vlasnika obveznica.

2. Prinos do ospijeda

To je ona iskontna stopa koja izje načava kupovnu cijenu obveznice sa sa ašnjom vrije nosti svihočekivanih go išnjih neto priliva:

Prinos po ospijedu YTM pre stavlja svojevrsnu internu stopu prinosa o obveznice; to je stopaprinosa koju de ostvariti investitor o trenutka investicije u obveznicu po tekudoj tržišnoj cijeni, otrenutka njezinog ospijeda.

3. Tekuda stopa prinosa o obveznice

Definira se kao o nos nominalne kamatne stope i tečaja po kojemu je o ređena obveznica kupljena:


17/27

4. TEORIJE ROČNE STRUKTURE KAMATNIH STOPA I CIJENEOBVEZNICA

1.Teorije ročne strukture kamatnih stopa i cijene obveznica

Kamatne stope pokazuju vede oscilacije ko kratkoročnih obveznica nego ko ugoročnih. S rugestrane, oscilacije cijena su vede ko obveznica koje imaju ulji rok ospijeda zato što stupanjkamatnog rizika ko obveznica varira s uljinom ospijeda. Što je kradi rok ospijeda to je stabilnijacijena obveznica. Zato su kratkoročne obveznice atraktivnije u o nosu na ugoročne za o ređeneinvestitore, posebno za komercijalne banke.

Za potrebe kratkoročne analize financijskog tržišta i za prilagođavanje portfelja koristi se analizakrivulje prinosa (yiel curve) koja pokazuje o nose između visine kamatne stope i ospijedaobveznica na financijsk om tržištu. Imamo tri teorije, a to su: -teorija očekivanja

-teorija segmentiranih tržišta

-kompozitna teorija

2.Teorija očekivanja

Polazi o pretpostavke a su svi segmenti financijskog tržišta međusobno čvrsto povezani putemcjenovnog meha nizma, g je investitori plasman vrše na temelju najviše kamatne stope nafinancijskom tržištu, vođeni kriterijem najvišeg profita. Prema teoriji očekivanja kratkoročne iugoročne kamatne stope se uvijek kredu zaje no, pri čemu su kratkoročne osnovica za f ormiranjeo ređene konfiguracije u njihovoj ročnoj strukturi. Teorija se temelji na nekoliko pretpostavki:investitori žele maksimizirati povrat na investiciju, nemaju posebne preferencije prema rokovimaospijeda, formiraju očekivanja o bu udem kretanju k amatnih stopa i djeluju sukladno timočekivanjima, te su transakcijski troškovi kupovine i pro aje v.p. je naki nuli. Ne ostatak teorije je tajšto pretpostavlja a kamatne stope imaju istu vjerojatnost a pa aju ili rastu u nare nom raz oblju.

3.Osnovni oblici krivulje stope prinosa

Krivulja stope prinosa pokazuje o nose između visine kamatne stope i ospijeda obveznica na

financijskom tržištu u o ređenom trenutku. Oblik krivulje stope prinosa je funkcija pre viđanja,očekivanja bu udih investicijskih prinosa. Ako investitori očekuju a de kamatne stope u bu udnostirasti, krivulja de poprimiti rastudi oblik i ta a de ugoročne kamate biti izna kratkoročnih.

Krivulja de poprimiti horizontalni oblik ka a se očekuje a de kamatne stope u bu udnosti biti ist e kaou trenutku promatranja, a inverzni oblik ako se očekuje pa kamatnih stopa u bu udnosti.

Grbavi oblik krivulja stope prinosa poprima ka a se prvo očekuje rast, a zatim pa stope prinosa.

Empirijski je dokazano da krivulja stope prinosa ima blago uzlazni oblik.


18/27

4. Teorija segmentiranih tržišta

Polazi o pretpostavke a financijska tržišta nisu čvrsto integrirana na bazi kamatnih stopa ved susegmentirana. Teorija segmentiranih tržišta smatra a je s aspekta formiranja ročne strukturekamatnih stopa bi tna struktura ponu e i potražnje na tržišnim segmentima -subtržištima, o nosno a

je bitna ponu a i potražnja za obveznicama o ređene ročnosti.ne ostatak ove teorije je u tome štonije u stanju objasniti empirijski činjenicu a kamatne stope teže a se kred u zajedno.

5. Kompozitna teorija ili teorija preferencijalnih plasmana

Povezuje u je nu cjelinu koncepte očekivanja, premije i tržišne segmentacije. Institucionalniinvestitori teže formirati takve preferencijalne plasmane, o nosno željene oblike portfelj a koji suskla ni s njihovim preferencijama rizika, likvi nosti, planskim perio ima ržanja financijskih aktiva…Ova teorija pre stavlja kombinaciju teorije očekivanja i segmentiranih tržišta, jer naglašavaformiranje specifičnih portfelja. Teorija prefere ncijalnih plasmana pokazuje da je kamatna stopa na

ugoročne obveznice je naka prosječnim kamatnim stopama na kratkoročne obveznice uvremenskom roku trajanja ugoročne obveznice plus ročna premija koja se formira na temeljuponu e i potražnje za tom obvez nicom.

5.UPRAVLJANJE PORTFELJOM OBVEZNICA

1.Strategije kompleksnog portfelja

Kompleksni portfelj v.p. je portfelj koji sa rži ionice kompanija i obveznice ržave i kompanija.Karakterističan je za sve bitne financijske institucije. Međutim, bitniji je za ne-bankovne, nego za

banke jer u aktivama banaka v.p. čine manji io. U okviru strategije možemo govoriti o va osnovnaoblika vođenja investicijske politike, pasivnoj i aktivnoj.

Pasivna je strategija za ržavanja prvobitno formirane strukture o roka ospijeda. Suština je aportfelj menageri ne teže ostvariti obit iz tekudih transakcija na financijskim tržištima, nego suzainteresirani a obiju pristojan prinos na prihvadeni stupanj rizika. Osobina pasivne je visokadiversifikacija rizika.

Aktivna traži skoro permanentne kupovine i pro aje v.p. s ciljem ostvarivanja profita iz neravnotežnihcijena dionica i obveznica. Pri tome se polazi od pretpostavke da uvijek postoje obveznice i dionice sneravnotežnim cijenama i a je bitno otkriti takve v.p. zato se angažiraju investicijski analitičari kojipermanentno proučavaju kretanja na financijskim tržištima.

6.REJTING OBVEZNICA

7.VRIJEDNOSNI PAPIRI S VARIJABILNIM PRINOSOM

1.Najvažnija prava ioničara su:

Najvažnija prava ioničara su:

-pravo na u io u obiti ( ivi en u) razmjerno postotku vlasništva u obliku ioničarskog kapitala


19/27

-p ravo preče kupnje novih ionica

-pravo su jelovanja u ra u i o lučivanja na skupštini ioničara

-pravo na informacije o poslovanju ruštva

-pravo na srazmjeran udio u likvidacijskoj masi

2.Preferencijalne dionice

Preferencijalne, povlaštene ili prioritetne ionice omoguduju iferencirano formiranje temeljnogkapitala. Društvo vrši emisiju preferencijalnih ionica u slučajevima ka a su uvjeti na tržištu kapitalanepovoljni za emisiju običnih ionica, ili ka a nije obro slabiti položaj postojedih ioničara. Zovu sepreferencijalne jer:

-na njih se mora isplatiti ivi en a u potpunosti, prije nego se isplate vlasnici običnih ionica

- ivi en a je unaprije garantirana, poznata i o ređena u postotcima ili apsolutnom iznosu u o nosuna nominalnu vrijednost dionice

-vlasnici preferencijalnih ionica imaju pre nost u o nosu na vlasnike običnih ionica s obzirom naisplatu prava; ko stečaja imaju pravo prvenstva naplate iz likvi acijske mase

Međutim, preferencijalne ionice uglavnom nemaju pravo glasa na skupštini ioničara.

Osim nave enog, preferencijalne ionice vedinom nose kumulativno pravo na neispladene ivi en e;imaju i neke zaštitne klauzule; te mogu nositi o ređene o atne pogo nosti za emitente i za

investitore. To su mogudnost opoziva, otkupa na zahtjev, konverzije i punomod za kupovinu običnihdionica.

3.Opcije na preferencijalne dionice

>opcija opoziva- efinira se u ugovoru o emisiji, a u slučaju iskorištenja opcije emitent mora platiticijenu opoziva, a koja je veda u o nosu na nominalnu vrije nost.

>otkup na zahtjev vlasnika- vlasnik o emitenta može zahtijevati a izvrši otkup po nominalnojvrije nosti, obično s ciljem ulaganja u instrumente s vedim prinosom. Može se formirati posebanfond za otkup.

>opcija konverzije-preferencijalne dionice koje nose pravo zamjene za obične ionice istogemitenta(konvertibilne preferencijalne dionice). Odnos konverzije je fiksan, a pravo konverzije seutvrđuje prilikom raspisa njihove emisije.

>punomod za kupovinu običnih ionica -ovakva punomod pre stavlja zaseban v.p. -warrant. Warrantipovedavaju atraktivnost ulaganja u preferencijalne ionice je omoguduju igru na kapitalni obitak opovedanja cijena običnih ionica.


20/27

8.ANALIZA VRIJEDNOSTI DIONICA

1.Knjigovodstvena vrijednost dionica(book value)

Izračunava se dodavanjem iznosa rezervi po jednoj dionici na nominalnu vrijednost, ili dijeljenjemosnovnog kapitala i rezervi s brojem ionica. Po ložna je promjenama , ovisno o promjeni vrije nostikoje ulaze u njezinu strukturu.

2.Nominalna vrijednost dionica

Ona je naznačena na ionici i efinira u io u ioničkom ruštvu. Nominalnu vrije nost utvrđujeemitent- ioničko ruštvo.

3. Tržišna vrije nost ionice ili tečaj

Utvrđuje se na sekun arnim tržištima, na temelju očekivanja o bu udim profitima . . -a. To jevrijednost po kojoj se obavljaju transakcije kupovine i prodaje dionica. Pokazuje visoke oscilacije imijenja se ovisno o mnogo faktora, kao što su ponu a i potražnja, kretanja u gospo arstvu i sl.

4.Pojam i ciljevi fundamentalne analize

Fundamentalna analiza se z asniva na pretpostavci a vrije nost ionice ovisi o očekivanoj bu udojobiti ioničkog ruštva. Cilj joj je utvr iti o govara li tečaj poje ine ionice u anom trenutkunjezinoj stvarnoj vrije nosti. Može biti opda i poje inačna.

Opda utvrđuje stanje na sekun arnim tržištima i u ekonomiji uopde, pri čemu se koriste

makroekonomski pokazatelji(GNP,NP,količina novca u opticaju,stopa inflacije, likvi nost…).Poje inačna je sinonim za izbor najatraktivnijih ionica, a o informacija o njima se olazi analizom poje ine kompanije. Poje inačna fun amentalna analiza se koristi u o ređivanju vrije nosti ionicaanalizom financijskih po ataka koji su o „fun amentalnog“ značaja za kompaniju.

5.Tehnička analiza

Tehnička analiza je meto a procjene cjenovnih kretanja ionica koja se temelji na pregledupovijesnih kretanja cijena i volumena trgovanja poje ine ionice. Glavni za atak tehničke analize jepokušati očitati pravila ponašanja cijene u prošlosti i rano i entificirati moguda kretanja u

bu udnosti. Najčešda meto a je čitanje grafova i pronalaženje obrazaca ponašanja u njima. Logikakoja stoji iza tehničke analize je ta a je ponašanje investitora pre vi ljivo, o nosno a de svakiracionalni investitor kupovati dionicu u uzlaznom trendu, a prodavati u silaznom. Pol azište joj jegrafičko prikazivanje kretanja tečajeva i volumena ionica, a koriste se tri vrste grafikona. To su:histogrami,linijski grafikoni i grafikoni točaka i simbola.

9.MODELI ANALIZE PRINOSA PORTFELJA

1.Teorija portfelja

S ciljem optimizacije ulag anja u v.p. nastala je teorija portfelja, čiji je osnivač Hary Markowitz. Polaznaosnova za istraživanje su rizik, neizvjesnost i očekivana stopa prinosa, na temelju kojih se objašnjava


21/27

diversifikacija rizika i kreiranje efikasnih portfelja v.p. Dva su osn ovna izvora rizika; je an potiče izmakroekonomskog okruženja i označava se kao sistemski rizik, a rugi se veže za poje inačnukompaniju. Kako su izvori rizika neovisni, to ulaganje u veliki broj ionica različitih kompanijasmanjuje rizik cijelog portfelja.

2. Efikasni portfolio

Svaki portfelj je točka u koor inatnom sustavu, a portfelje s najvišom stopom prinosa na o ređenomstupnju rizika, o nosno s najmanjim rizikom za o ređenu stopu prinosa, Markowitz je nazvaoefikasnim portfeljima. U konstruiranju portfelja investitori žele maksimizirati očekivani povrat nainvesticiju uz neku razinu rizika koju su spremni prihvatiti. Za sve portfelje s istom razinom rizikapostoji veliki broj kombinacija, o kojih svaki nosi vlastiti očekivani pronos. Investitor de odabratiportfelj s najvišim očekivanim prinosom uz ani rizik. Portfelj koji za ovoljava takve zahtjeve je

Markowitz- ev efikasni portfelj. Da bi se konstruirao efikasni portfelj za rizičnu imovinu polazi se oo ređenih pretpostavki o tome kako se investitor ponaša u onošenju o luka. Mo el pretpostavljaa se rai o investitoru koji nije sklon riziku, a također se pravi razlika između rizične i nerizične

imovine.

3. Oblici funkcije korisnosti

S obzirom na preferenciju ulagača i njegovu sklonost prema riziku, razlikuju se tri temeljna oblikafunkcije korisnosti:

>konkavna- karakteristična za osobe koje izbjegavaju rizik

>konveksna- karakteristična za osobe koje su sklone riziku

>linearna-njome se predstavlja indiferentnost prema riziku, a relevantna je za investitore koji serukovo e samo maksimalnim očekivanim prinosom

Na ovaj način mo el Markowitz -a je omogudio optimizaciju ulaganja u v.p.( ionice), na temeljuočekivane stope prinosa i rizika.


22/27

4.CAMP (Capital Asset Pricing Model)

CAPM model je razvijen kao reakcija na modernu teoriju portfelja Markowitz- a iz razloga što jepraktična primjena njegove teorije bila ograničena. Sharpe i Lintner su razvili CAPM mo el, koji jekoristedi iste veličine kao i Markowitz, očekivanu stopu prinosa i rizik, omogudio je nostavniji način

utvrđivanja efikasnih portfelja v.p. Temelji se na o ređenim pretpostavkama:

> a su tržišta kapitala vrlo efikasna, a su svi investitori je nako obro informirani, a su transakcijskitroškovi je naki i a nema poreznih troškova

>investitori procjenjuju portfelje uzimajudi u obzir očekivane stope prinosa i stan ar ne evijacije tihportfelja u tijeku nekog razdoblja

>investitori imaju ista očekivanja o vjerojatnom, očekivanom prinosu i riziku

>između va portfelja, uz istu očekivanu stopu prinosa, investitori biraju onaj s nižim rizikom

>model pretpostavlja dvije vrste v.p. u koje se investira

CAPM model promatra rizik kao varijabilnost stope prinosa pojedinog v.p. u odnosu na varijabilnoststope prinosa tržišnog portfelja. Ukupan riz ik se sastoji od sistemskog i nesistemskog rizika. Zamjerenje rizika CAPM koristi (beta) vrijednost kao mjeru za sistemski rizik. Za dionice s visokomvrije nošdu beta očekuje se rast cijene u bu udnosti. Što je veda beta za neki v.p. to je vedi njegovrizik i vedi je očekivani prinos.

5. APT model ( Arbitrage Pricing Model)

Teorija o ređivanja cijene pri poslovima arbitraže (APT mo el) ponu ila je ravnotežni mo el kojipokazuje kako se izračunavaju ravnotežne cijene v.p. Mo el se bazira na pretpostavci a arbitraža nakonkurentnim financijskim tržištima omogudava a nerizični v.p. imaju istu očekivanu stopu prinosa.

Pojam arbitraže na financijskim tržištima po razumijeva pronalaženje va v.p. koja su supstitutiprema kriteriju rizika i prinosa, a zatim obavljanje kupoprodajnih transakcija po cijenama koje imosiguravaju zara u. Po pojmom arbitraže se po razumijevaju tržišne operacije kojima se ostvarujukupovine i pro aje s ciljem iskorištenja razlike u tečaju je nog istog v.p. kojim se u isto vrijeme tr gujena va ili više tržišta kapitala. APT mo el objašnjava a o ravnoteže na tržištu v.p. olazi zbog togašto poje inci investirajudi u v.p. arbitriraju između mnoštva faktora nastojedi maksimizirati svojustopu prinosa.

10.IZVEDENI (DERIVIRANI) VRIJEDNOSNI PAPIRI

1. Derivirani vrijednosni papiri

Izvedenice ili derivati, su financijski instrumenti koji su izvedeni iz osnovnih vrsta financijskihinstrumenata. Oni omoguduju financijskim institucijama su jelovanje u transakcijama koje smanjujuili eliminira ju rizik he žiranjem (zaštita o rizika). Financijski erivati osiguravaju efikasan načinkontrole i smanjivanja vedih rizika. erivativna tržišta imaju najmanje tri pre nosti u o nosu na spot

tržišta za istu financijski imovinu, a to su: niži troškovi transakcija, brže obavljene transakcije i to aerivatno tržište može biti likvi nije nego spot tržište. Financijski erivativi se svrstavaju u tri skupine:


23/27

-terminske ugovore (forwards i futures i opcije)

-zamjene (swap)

-ostale izvedenice

2. Forwards i futures ugovor

Forwar je ugovor kojim se ogovara pro aja ili kupovina nekog tržišnog materijala, pri čemu seobveze iz ugovora realiziraju na neki bu udi, ugovorom efinirani atum. Ovi ugovori nisustandardizirani i ne mogu biti predmet burzovne trgovine. Kupac se forward-om osigurava odeventualnog rasta cijene tržišnog materijala, a pro avač o pa a cijene.

Futures (ročnica) je ugovor kojim se vije strane slažu a naprave međusobnu transakciju čiji jepre met financijska imovina po unaprije o ređenoj cijeni na o ređeni an u bu udnosti. Imamorobni i financijski futures. Futures je za razliku o forwar sa stan ar iziran i može biti pre metom

trgovine na sekun arnom tržištu. Imamo tri skupine financijskih ročnica, a to su ročnice na: kamate,strane valute i indekse dionica.

3.Opcije

Opcije su financijski derivati; ugovori koji daju pravo, ali ne i obvezu za kupnju ili prodaju financijskeimovine po utvrđenoj cijeni. Ka a opcija aje vlasniku pravo kupnje financijske imovine po utvrđenojcijeni na neki bu udi termin, ona se zove call opcija(opcija poziva). Vlasnik call opcije nema obvezu a je izvrši.

Ako opcija daje vlasniku pravo prodaje financijske imovine, onda se opcija zove put opcija(opcijaponude). Cijena po kojoj je dogovorena kupnja ili prodaja zove se izvršna cijena ili cijena poravnanja.Opcije su pre met transakcija na burzovnim i izvanburzovnim tržištima. Pre nosti opcija su:sigurnost, transparentnost, likvi nost, centralizirani kliring i stan ar izirani ugovori. Postoje različitestrategije trgovanja opcijama, a to su: rast cijena(bull strategija), pad cijena(bear strategija),strategije na neutralnom tržištu i strategije na nestabilnom tržištu.

4. Swap

Swaps ili zamjene spa aju u financijske erivate. Pre stavljaju transakciju između 2 privatna ruštvao zamjeni novčanih tokova u bu udnosti prema unaprije utvrđenim uvjetima(iznosima i cijenama) ,a s ciljem smanjivanja izloženosti riziku.

5. Ostali derivati

U njih spadaju konvertibilije i Warranti

1) Konvertibilije su vrijednosni papiri koji vlasnicima pružaju mogudnosti zamjene za rugevrije nosne papire istog emitenta po unaprije o ređenim uvjetima

2) Warranti su prava pri ružena obveznicama i preferencijalnim ionicama na kupnju običnihdionica emitenta. Warranti su odvojivi od v.p. kojima s u pri ruženi emisijom, što aje

mogudnost a se njima trguje na tržištima kao zasebnim v.p.cijena po kojoj se mogu kupitiobične ionice temeljem warranta zove se izvršna cijena, a vrijeme o kojeg se može


24/27

iskoristiti opcija u warrantu je datum isticanja. Iskorištenjem prava iz warranta emitent olazio novčanih sre stava, zbog čega emisija warranta pre stavlja svojevrsno o gođenofinanciranje poslovanja ruštva.

11.EMISIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

IV.DIO- FINANCIJSKI SUSTAV BOSNE I HERCEGOVINE

1.KARAKTERISTIKE FINANCIJSKOG SUSTAVA BOSNE I HERCEGOVINE

2.BANKOVNI SEKTOR

1.Agencije za bankarstvo BiH

Agencije za bankarstvo u BiH su osnovane 1996. na razini entiteta, kao samostalne, neovisne ineprofitne institucije za na zor i licenciranje banaka. Osnovne za ade A gencije su:

-izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija

-izdavanje dozvola za promjene organizacijske strukture banaka i MKO

-davanje suglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka

-izdavanje dozvola za obavljanje unutarnjeg platnog prometa

-prikupljanje, obrada i evidencija podataka

-postupak privremene uprave

- onošenje po zakonskih akata

2. Agencije za osiguranje depozita

Agencija za osiguranje depozita osnovana je zakonom o osiguranju depozita u bankama BiH 2002.

Godi ne. Zakonom je osnovana kao samostalna, neprofitna pravna osoba s punim ovlaštenjima.Agencija je članica vije međunaro ne asocijacije: Međunaro ne asocijacije osiguravatelja epozita iEuropskog foruma osiguravatelja.

3. MIKROKREDITNI SEKTOR

4. LEASING KOMPANIJE


25/27

5 TRŽIŠTA KAPITALA U BiH

1.Institucije tržišta kapitala u BiH

Institucije tržišta kapitala u BiH su:

-komisija za VP

-registar VP

-burze

-investicijski fondovi

-profesionalni posrednici

2. Komisija za vrijednosne papire u F BIH

To je samostalna specijalizirana institucija koja osigurava primjenu i nadzire provedbu zakona i drugihpropisa kojima se regulira promet v.p. Za ada Komisije je po ržati uspostavljanje i razvoj tržištakapitala, regulirati, nadzirati i poticati efikasno i transparentno tržište i osigurati zaštitu investitora.

3. Registar vrijednosnih papira u F BIH

Registar obavlja poslove registracije, čuvanja i o ržavanja po ataka o v.p. i poslove prijenosa, uskla u sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet v.p. Temeljni poslovi Registra su:

-registriranje i čuvanje v.p. i čuvanje po ataka o v.p. i svim transakcijama u pogle u prijenosavlasništva

-upis i brisanje prava tredih osoba na v.p., kao i upis i brisanje zabrane prava raspolaganja na osnovuugovora

-otvaranje i vođenje računa v.p., vođenje liste ioničara, iz avanje izvješda

-obračun, poravnanje i prijenos v.p. na osnovu poslova s v.p.

-prijenos v.p. na osnovu pravnih poslova

-deponiranje v.p.

- ruge poslove sukla no zakonu i opdim aktima Komisije.

Registar je osnovan kao d.d. s osnovnim kapitalom od 100 000 KM koji je u cijelosti uplatilaFederacija BiH. osnovni kapital Registra je podijeljen na 1000 dionica nominalne vrijednosti 100 KM.

4. Burze

Institucionalnu strukturu tržišta kapitala u BiH čine vije burze, Sarajevska burza ( SASE) i Banjalučkaburza ( BLSE).


26/27

5. Segmenti SASE

Burza v.p. u BiH se sastoji iz va segmenta: službenog tržišta kapitala(burzovna kotacija) i slobo nogtržišta. SASE je osnovana 2001. go ine o strane osam brokerskih kuda. Temeljni kapital je 425000,00 KM. Segmenti trgovanja na SASE su: službena (zvanična) kotacija, kotacija fon ova i slobo no

tržište. >>Službena kotacija trguje s blue chips. Uvjeti kotacije: veličina kapitala 4 000 000 KM,veličina serije ionica min 2 000 000 KM, najmanje 25% serije dionica u javnoj emisiji, serija dionicamora imati najmanje 150 vlasnika, o uvrštenju na kotaciju o lučuje O bor za prijem v.p. u kotaciju,nakon što je emitent na kotaciji on re ovito mora obavještavati burzu i javnost o svemu što utječe nan jegovo poslovanje, obvezan je brzi ostavljati polugo išnje i go išnje financijske izvještaje.

>>Kotacija fon ova je segment službene kotacije koji je rezerviran za investicijske fon ove (za sa asamo PIF- ove). Uvrštenje ionica IF-ova i PIF- ova se vrši slično kao i ko re ovnih emitenata, samošto je ov je ono propisano Zakonom i Propisima KVP.

>>Slobo no tržište je segment na kojemu su uvjeti prijema najblaži. Da bi se počelo trgovati ovoljno je a brokerska kuda ili emitent sam postavi zahtjev za uvrštenje. Ukoliko to učini mora burziostavljati financijske izvještaje o poslovanju.

Trgovanje na SASE se obavlja na va načina: -aukcijski i -MFTS-kontinuirani.

6. Uvjeti kotiranja na SASE

burzovna kotacija je segment tržišta na kojemu se trguje ionicama em itenata koji ispunjavaju strogopropisane uvjete u pogle u financijskog stanja ruštva i obveze izvješdivanja Burze i javnosti o svimogađajima koji mogu utjecati na kretanje tečajeva. Opdi uvjeti za kotaciju v.p., efinirani zakonom o

v.p. su: -da se nji ma može organizirano trgovati

- a su u cjelini upladeni

- a su neograničeno prenosivi

- a ispunjavaju posebne kriterije za uvrštenje u kotaciju

7. Prospekt vrijednosnih papira

Plasman putem javne pro aje je u razvijenim tržišnim ekonomijama najčešdi obl ik plasmana emisije

koji se provodi uz Prospekt. Zato se naziva emisija s prospektom. Prospekt se podnosi na odobrenjeregulatoru, komisiji za VP. Emitent ima obvezu u Prospektu navesti sve informacije o v.p. koji želiizdati, podatke o emitentu-njegov pra vni status, vlasničku strukturu, jelatnost, konkurentnupoziciju, financijske pokazatelje poslovanja, ograničenja kupovine i rugo. Emitent je u prospektuobvezan navesti i informacije o potencijalnim rizicima investiranja u njegove v.p.

Prospekt o emisi ji užničkih v.p. obvezno sa rži i po atke o obračunu kamate, isplati kamate,poslje icama u slučaju kašnjenja s isplatom glavnice i kamata, te mogudem prijevremenom otkupuv.p. prospekt mora biti ostupan investitorima u sje ištu emitenta i na svim mjesti ma na kojima seobavlja upis v.p.


27/27

8.Burzovni index

Koriste se za iskazivanje tržišne vrije nosti ionica. Njima se uspješno utvrđuju o nosi izmeđukretanja tržišnih cijena ionica i temeljnih ekonomskih pokazatelja, kao što su kretanja GDP -a,nacionalnog proizvoda, uposlenosti, profita i sl. funkcija indeksa je da kvantitativno mjere, iskazuju

fluktuacije na tržištu, posebno na burzama. Je an o najpoznatijih i najstarijih in eksa ionica nasvijetu je Dow Jones averages sa NYSE-a. to je indeks za industrijsku djelatnost.

Na SASE imamo slje ede in ekse: BIFX, SASEX-10, SASEX-30.

Documents

FIT - prosirena skripta.docx