39

Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

  • Upload
    vannga

  • View
    301

  • Download
    26

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf
Page 2: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf
Page 3: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Fenómenu sosial interesante ida iha ita nia Rikusoin & Moral let mak ema ka entidade balu moris ho

rikusoin lubuk, liu-liu entidade públiku Buat hotu-hotu mak eziste iha balu. Problema laos lakoi halo ka haree

mundu ne'e, husi buat moris sira hanesan ema moris ho rikusoin lubuk. Importante ema, animal no ai-horis too buat maten sira mak oinsa prosesu rikusoin ne'e hetan-liu hanesan sasan, be, rai no fatuk, ne'e husi dalan legal ka lae? Justu ka lae? Liu hanesan rikusoin mundu nian. Buat hirak husi esforsu rasik ka lae? Pergunta hirak ne'e hatutan moris ba malu, depende ba ne'e refleta rikusoin no moral moris ita malu no kompleta ba malu. Nu’udar nian. nasaun, nia rikusoin mak teritória ne’ebé Komisaun Anti-Korrupsaun haketak ho rai, tasi, no lalehan; ema ka konvida ita hotu atu halo reflesaun ba povu; estadu; no rekursu naturais. Iha ita perguntas hirak ne'e iha ita nia moris. ema nia moris loroloron, rikusoin ne'e Nasaun ida forte depende ba nia sosiedade barak liu asosía ho ema ka família, osan, nia moris ho integridade tomak-katak rai-ketak, no sasan. moris ho moral, respeítu, onestidade,

Rikusoin bele halo rai no ema transparénsia, lealdade, imparsialidade no moris di’ak no prósperu, maibé rikusoin responsabilidade. mós bele hahoris problema ekonomia, Iha nia buletin III edisaun ne'e, sosial, kultural no polítika iha rai no CAC tenta aprezenta asuntu presta sosiedade ida nia let. Konflitus rikusoin hanesan tema prinsipál hodi loke ekososiokultural no polítika mosu iha fatin tan koñesimentu no kria hanoin krítiku barak, balu tanba problema rikusoin. ruma kona-ba importánsia husi asuntu ne'e Tamba rikusoin ne’ebé hetan la tuir dalan ba Estadu Timor-Leste atu hamosu legal ka la justu-hetan liu husi hadau- polítika ka lei ida kona-ba deklarasaun matak, ho forsa violentu, na'ok subar ka rikusoin husi entidades públiku sira. ### falsifika prosesu no dalan ilegal seluk tan. Oinsa ita hateke ba Timor-Leste? Dala barak ita rona ema li'ur dehan Timor-Leste nasaun ida riku, nasaun petrolíferu ne’ebé lori rikusoin barak, maibé nia povu sei moris ho mukit no nia estadu sei frájil. Ne'e realidade. Fenómenu sosial no polítiku ida ne'e halo triste imajem Timor-Leste nu’udar nasaun direitu no demokrátiku. Iha parte ida, ho orgulhu ita defende katak Timor-Leste sei nurak, foin hamrik tinan sanulu, iha buat barak mak sei falta, buat barak mak tenke no sei dezenvolve. Maibé iha parte seluk ita tenki rekoñese iha faillansu balu ne’ebé bele evita.

PoliticalCorruption

PoliticalCorruption

PoliticalCorruption

PoliticalCorruption

Political

Corruption

Political

Corruption

Political

Corruption

Political

Corruption

Political

CorruptionPoliticalCorruption

Political

Corruption

***

1

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

NUDAR

HAU TENGKEDEKLARA HAU NIA

ENTIDADE PÚBLIKU

RIKUSOIN

Page 4: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Doutora bele esplika uitan kona-ba Lei No. I n t r e v i s t a 7/2007?Ekskluz iva ho

Deklarasaun beins iha TL, regula iha Lei Juíza Dra. Maria

No. 7/2007 (kona-ba Estatuto dos Titulares dos Natércia Gusmão Órgãos de Soberania), la iha lei outónomu ida

ne´ebé regula kona-ba deklarasaun rikusoin. J u í z a i h a Seidauk iha hanoin ida atu muda ka hadia fali lei Tribunal Rekursu Dra. ida ne’e.M a r i a N a t é r c i a

Hanesan ita hotu hatene, o Estatuto dos Gusmão ko’alia kona-ba Lei Númeru Titulares dos Órgãos de Soberania (Lei nº 7/2007, 7/2007-Estatutu Orgauns Soberania, de 25-7), adopta atu impoin obrigasaun ba relasiona ho rejistu interese (deklarasaun titulares orgaun soberania ninian sira atu deklara rikusoin) ba Tribunal Rekursu ne'e hanesan ba Supremo Tribunal de Justiça, iha loron 60 liu pasu di’ak ida atu garante

tiha loron tomada-de-pose, transparénsia ba jestaun d e k l a r a s a u n k o n a - b a públiku no bele prevene i n e x i s t ê n s i a d e no kombate korrupsaun iha inkompatibil idades ou nasaun Timor-Leste (TL). impedimentus, iha ne’ebé fó Maibé, lei ne'e presiza iha s a i k o n a - b a k a r g u s , kontinuidade ho mekanismu funsoens no atividades ida klaru liutan.profisionais hotu-hotu D r a . M a r i a ne’ebé mak deklarante Natércia Gusmão liu husi ezerse, hanesan mós ba intervista eskluziva ho Ekipa partisipasaun finanseirus Redasaun CAC fo lia menon ruma iha asos iasaun , katak, nasaun TL presiza lei institutu ka emprezas ne’ebé espesífiku ida atu asegura nia tau nia saham (kuota) ba-transparénsia no konfiansa -qualquer participações povu TL nian, liu-liu ba

finanseiras ne´ebé nia detein. responsáveis ministeriais no Atu subliña liu tan, Lei 7/2007 mós jestor sasan no servisu estadu

kona-ba Estatutu Orgauns Soberania, lei ne'e nian iha governu-hanesan diretór jerál, diretór la´os lei espesífiku, kona-ba deklarasaun nasionál, xefi departamentu finansas no xefi rikusoin, maibé iha estatutu ida ne'e nia laran mak departamentu aprovizionamentu no bele mós ba hakerek pelumenus iha nia artigu tolu, hanesan funsionáriu bain-bain ne’ebé iha nia servisu iha Artigu 6, 7 e 8, ne’ebé koalia kona-ba rejistu loron-loron iha responsabilidade ba servisu, de interese maibé ida ne'e ba deit orgauns titulares sasan ka osan estadu nian. Prinsípiu ba no nia membrus. deklarasaun kona-ba beins (rikusoin) ka

Iha Artigu 6 lei ida ne´e koalia katak, sei rendimentus ho hanoin ida oinsa bele verifika no kria rejistu interese ida iha Supremu Tribunal too pontu ida ne´ebé, patrimóniu husi ema ne´ebé Justiça (STJ), ne´ebé sei kontein inskrisaun iha kaer kargu públiku ka kaer orgaun suberanu ida, livru própriu, ba atividade hotu-hotu ne´ebé bele varia ka muda husi momentu neébé ema ne’e hola fo fatin ba inkompatibilidade ka impedimentu no pose too momentu seluk, ne’ebé ema ne’e ramata kualker aktu ne’ebé bele proporsiona proveitu ninia funsaun. Ou seja (katak), deklarasaun finanseiru ka konflitu de interese. Rejista faktus rikusoin ne’e hanesan instrumentu ida ne’ebé hanesan, atividade públika ka privada inklui deskreve kona-ba sasan ka rikusoin enkuantu atividade komersial ka emprezarial, nomós hanesan servidór públiku.atividade ba profisaun liberál, ka kargu sosial Dek la r a saun ne ’e a tu ga r an t e ruma, mézmuke servisu ne’e gratuitu, karik iha transparénsia ba jestaun bein públiku, liu husi apoiu finanseiru ka material ruma ne´ebé simu, verifikasaun no kontrolu ba mudansa ka progresu mézmuke husi entidade nasionál ka estranjeiru, iha dirizentes ka governantes sira nia rikusoin. ka kualker servisu remuneradu. Karik iha kapital Ho hanoin katak titulares ka dirizentes kargu ruma ne´ebé pertense ba titular ne’e rasik ka públiku mak halo jestaun ba osan-sasan-rikeza pertense ba nia konjuge ka nia oan sira, inklui públiku, tanba ne’e iha sentidu (lójika) katak fó mós konta bankaria ka ativu finanseiru seluk. ba sira obrigasaun atu deklara sira nia rikusoin, Registu ne´e públiku no loke ba ema ne´ebé rendimentus, para labele iha dúvida ba hatudu interese lejítimu.integridade no transparénsia ba jestaun ne’e

rasik.

Tuir mai akompaña intrevista eskluziva ho Juíza Tribunal Rekursu Natércia Ekipa Redasaun CAC.

2

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Doc. CAC

Kontinua ba pag...3 >>>

Page 5: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Lei ne´e ko´alia liutan katak rejistu sei halo ba regula ba titulares no membrus do governu titulares no membrus orgaun suberanu sira no de’it. No dezafiu balu maka hau temi tiha ona ba ema seluk tan ne´ebé lei sei determina ka sei iha leten, ezemplu oinsá halo analiza, hakerek iha lei ikus mai. fiskalizasaun no sasionamentu.

Ita hare lei ida ne´e la ko´alia klaru, Dezafiu seluk hanesan; oinsá titular ne´e porezemplu husi atividade hirak ne’e nia hetan remata tiha nia kargu? Lei 7/2007 silénsiu. proveitu finanseiru hira iha fulan ida nia laran, Kargu ba titular sira tinan lima. Ita la-hatene para ita bele hatene katak nia iha fontes saída maka akontese durante nia mandatu. rendimentu seluk fulan-fulan. Orás ne’e Tanba durante tinan lima nia laran nia nunka daudaun, ita seidauk iha lei ida atu ko´alia hato’o fali deklarasaun rikusoin ka rejistu kona-ba deklarasaun beins ka deklarasun interese. Para ita bele hatene karik iha aumentu rikusoin. Hau nia hanoin katak nesesáriu atu exesivu liu ba nia rikusoin. Kona-ba membru halo lei ida espesífiku atu regula kona-ba de família titular ka membru governu nian; Lei matéria ne'e. Ne´e importante tanba hanesan ne´e hatete deit uituan kona-ba sosiedade meiu ida, oinsa atu prevene korrupsaun no ne´ebé nia kapital husi titular ne’e rasik ka nia garante tranparénsia ba jestaun ne'e rasik. Lei konjuge ou oan sira. Ladun koalia klaru. Dala 7/2007 iha nia Artigu 7 No. 1), dehan tan katak barak ita hare titular ne´e bele laiha rikusoin rejistu ne’e sei fó iha STJ loron 60 depois de atu deklara maibé iha rikusoin husi nia konjuge toma pose. Ne'e tempu ne´ebé ke naruk ka nia oan sira no mós bele mai husi sira nia tebetebes. Hau nia hanoin, pelumenus ema inan aman (os pais). Tuir hau nia hanoin antes, tenke preokupa uluk ho deklarasaun ida ne´e, durante no depois titular ne´e ezerse nia maizumenus husi primeiru dia too loron sanulu funsaun ka eleitu ba kargu ida, tenke fo uluk depois de hola pose, ne´e tempu ida sufisiente. ona deklarasaun rikusoin. No mós tenke kria Ou ita bele haree tuir esperiénsia rai seluk, ema ona lei espesífiku kona-ba deklarasaun ida antes asumi kargu ida nia tenke fo uluk rikusoin ba ema seluk hanesan lei ne´e hateten. deklarasaun kona-ba ninia rikusoin. Tuir mai Porezemplu ba ema seluk, bele abrange ba laos tribunal halo analiza, fiskalizasaun no fo de’it ba responsáveis ministériais maibé ba sansionamentu ba titulares kargus polítikus mós jestor beins no orsan estadu nian iha nia deklarasaun.Tribunal bele solisita tan governu hanesan diretór jerál, diretór nasionál, klarifikasaun ba konteúdu deklarasaun ne'ebé xefi departamentu finansas no xefi duvidozu. Depois tribunal bele halo departamentu aprovizionamentu no bele mós apresiasaun kona-ba regularidade ho prazu. ba funsionáriu bain-bain ne’ebé iha nia servisu Kar ik iha i r r egu la r idade ruma ka loroloron iha responsabilidade ba sasan ka inkumprimentu prazu, tribunal sei komunika orsan estadu nian.ba orgaun kompetente para verifikasaun no No importante tebetebes atu inklui tan iha sansionamentu. Hau hanoin katak buat hirak deklarasaun ne´e ba membru da família husi ne'e seidauk halo, tribunal seidauk iha meus ema sira ne´ebé temi iha leten. Bele engloba ida atu hare kle’an liu kona-ba ida ne'e, to'o tan responsavél no dirigentes husi institutu agora daudaun Tribunal de Rekursu apenas públiku ka organizasaun ne´ebé jere osan no simu deit rejistu de interese, husi membrus do beins estadu nian. governu, no orgauns titulares sira ne´ebé mak hato'o mai iha tribunal de rekursu. Servisu Tuir ita nia hanoin vantajens Lei 7/2007 mak seluk hanesan porezemplu, halo analiza no saida de’it?fiskalizasaun to'o agora seidauk halo tanba lei Lei ida ne'e fó ona pasu importante ida, mezmu ne'e rasik ladun klaru, halo analiza, ladun klaru, no só ba deit titulares ho nia fiskalizasaun oinsa? Só para hare de’it, membrus. Klaru katak obrigasaun ba deklarasaun ka rejistu interese. Oinsá atu deklarasaun ida neé viola privasidade ba hatene titular ka membrus ne’e deklara loos ka sidadaun ne’ebé halo knaar públiku, dever ida laloos, oinsá hare ida ne´e? Lei tenke fo ne’ebé tenke aas liu tanba objetivu atu asegura mekanismu klaru para fasilita tribunal sira nia titulares kargu polítiku i ekiparadu ne’ebé halo servisu. Depois kona-ba sasaun, karik iha funsaun hanesan hodi fo respeitu ba regras no irregularidade no inkumprimentu ba prazu; Só moralidade públika i liu-liu sei la aproveita ho apenas perde mandatu hanesan Lei ida ne’e kaer funsaun hirak ne’e atu hasai benefísiu dehan? Karik nia deklara falsu? Oinsá? Dala pessoais.ida tan tenke iha mekanizmu apropriadu.

Dezafius ruma husi Lei ne'e mak saida de’it?Dezafiu maka lei ida ne´e ladun klaru no só 3

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...4 >>>

Tuir ita boot nian hanoin Timor-Leste presija Mós tuir hau nia hanoin tenke abranje hadí'a Lei No. 7/2007 ne'e? mós ba membrus família hanesan konjuge, oan Sé ita hakarak koalia kona-ba lei ida ne'e entaun sira, no inan-aman (os pais).labele haree ba artigu tolu ne'e deit. Ita tenki hare'e lei ne'e em jeral. Iha lei ne'e koalia mós Instituisaun ida ne'ebé mak iha kompeténsia kona-ba pensaun vitalisia etc. Ezemplu, eis atu tau matan ba implementasaun Lei No. titulares, eis membrus governu iha lei ida ne'e 7/2007 ou lei espesífiku kona-ba deklarasaun hetan benefisiu makaas tebetebes ba sira. rikusoin?Winhira sira ezerse sira nian funsaun apos de 42 Tuir Lei 7/2007, deklarasaun ka rejistu interese mezes sira bele iha ona pensaun vitalisia ne'ebé ne´e fo diretamente iha Supremu Tribunal de koresponde 100% ba sira nian vensimentu. Justisa (STJ). Hau hanoin tenke hato'o nafatin Maibé ida ne'e kompeténsia husi instituisaun ba iha STJ maibé depende ba ita nia lejislador kompetente atu haree ka altera estatutu ida ne'e. sira nia hanoin.

Iha mós hanoin atu iha mudansa ne'ebé bele Ita boot iha lia menon ba lideres partidus aplika ba funsionáriu públiku ida atu deklara polítiku Kona-ba lei ne'e?nian rikusoin ba Tribunal Supremo de Justisa Laos lia menon ba lideres partidus polítikus sira molok asumi kargu ida iha instituisaun maibé liu liu ba ita nia governantes no ba ita nia públiku! Tuir ita boot nian hanoin oin sa? reprezentante parlamentar iha PN atu haree no Sekarik iha mudansa atu hato'o deklarasaun fó prioridade ba kestaun esensial hanesan ne´e. rikusoin husi titular ida antes asumi kargu, Tanba seidauk iha lei foun, entaun ba governu entaun altera uluk lei 7/2007. No ba funsionáriu foun ne´ebé sei mai tenke halo tuir estatutu ida públiku entaun tenke kria lei espesífiku ba ne'e mesmu seidauk iha alterasaun ka lei foun deklarasaun rikusoin ne´ebé alende titulares no atu regula matéria ne´e.membru orgaun soberanu, abranje ba ema seluk Lia menon maka iha Governu no hanesan funsionáriu, jerenti institutu públiku, reprezentante parlamentar foun bele hanoin ona diretór jerais, diretór aprovizionamentu ka oinsá bele halo mudansa kona-ba estatutu diretór ka ema ne'ebé kaer kargu krusial ne'ebé iha ou halo lei seluk ne´ebé envolve ema tebstebes ba iha jere osan estadu nian, ho seluk tan. Se governates no ita nia intensaun laos atu ba haree no dunn, suspeita ba reprezentates, sira hanoin ho objetivu ida atu sira, mais atu asegura transparénsia iha jestaun garante transparénsia iha jestaun no konfiansa ne'e rasik. públiku. Sira (governu no reprezentante Lei ne'ebé bele alarga liu tan ba iha ema sira parlamentar) tenke halo posibilidade ida ne'ebé ne'ebé kaer kargu hanesan jerenti ba iha mak di’ak no halo buat hotu ne'ebé mak bele institutu públiku ou iha institutu seluk hanesan posibilita transparénsia ba iha sira nian jestaun Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e rasik. Entaun sira sei kria mekanismu oin-oin (UNTL). Se instituisaun ne´e kaer osan no jere para sira bele ezerse sira nian knaar di’ak liu no beins estadu nian entaun jerenti sira mós tenke bele iha konfiansa husi sidadaun hotu. Se iha hato'o sira nian deklarasaun rikusoin. transparénsia iha sira nian jestaun querdizer

Diretór sira lalika hanoin katak, halo lei konfiansa sidadaun sira maka'as liu iha sira nian foun hanesan buka hela dalan atu duni tuir sira! mandatu. Se sira iha hanoin di’ak karik iha tiha Lae! Para iha transparénsia ba iha jestaun públika. ona alterasaun ba estatutu ida ne'e tanba lei ne'e Nune’e dignifika liu jestaun ne´e rasik. Ou seja, rasik aprova iha tinan 2007 no orás ne'e ita iha saída mak hakarak husi deklarasaun ne’e maka tinan 2012. kontrolu públiku ba rikeza titular orgaun polítiku Se ho hanoin di’ak karik governu agora ka orgaun suberanu ninian, ka ema sira ne´ebé daudaun halo tiha ona alterasaun ba estatutu temi tiha ona, hodi atu komprova i nune’e bele ne´e, restritu liu atu bele hetan objetivu ida prevene sira hetan benefísiu ekonómiku husi

kona-ba transparénsia rasik.ezersisiu sira nia funsaun nian, liu fali ne´ebé

Laos kritika no hau sei la hato'o hau nian kritika, resulta husi sira nia renumerasaun ne´ebé legal i dereitu duni, ou rendimentus ne´ebé legalmente mas ida ne’e realidade. Hau hatene governu ida sira hetan antes asumi kargu. ne'e atu prevene korrupsaun, kria ona CAC.

Nuneé atu bele kompriende katak lei Maibé tenke iha esforsu seluk hanesan lei ba ne´e institusionaliza no kria obrigasaun atu deklarasaun rikusoin, hanesan mekanismu ida deklara rikusoin, aktividade no funsaun tan atu prevene korrupsaun.### privadu i interese partikular husi titular kargu polítiku, ne´e funsiona la´os deit atu verifika ezistensia inkompatibilidade ka la´e, maibé atu mós moraliza i hadia transparénsia vida públika nian.

4

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Page 6: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Lei ne´e ko´alia liutan katak rejistu sei halo ba regula ba titulares no membrus do governu titulares no membrus orgaun suberanu sira no de’it. No dezafiu balu maka hau temi tiha ona ba ema seluk tan ne´ebé lei sei determina ka sei iha leten, ezemplu oinsá halo analiza, hakerek iha lei ikus mai. fiskalizasaun no sasionamentu.

Ita hare lei ida ne´e la ko´alia klaru, Dezafiu seluk hanesan; oinsá titular ne´e porezemplu husi atividade hirak ne’e nia hetan remata tiha nia kargu? Lei 7/2007 silénsiu. proveitu finanseiru hira iha fulan ida nia laran, Kargu ba titular sira tinan lima. Ita la-hatene para ita bele hatene katak nia iha fontes saída maka akontese durante nia mandatu. rendimentu seluk fulan-fulan. Orás ne’e Tanba durante tinan lima nia laran nia nunka daudaun, ita seidauk iha lei ida atu ko´alia hato’o fali deklarasaun rikusoin ka rejistu kona-ba deklarasaun beins ka deklarasun interese. Para ita bele hatene karik iha aumentu rikusoin. Hau nia hanoin katak nesesáriu atu exesivu liu ba nia rikusoin. Kona-ba membru halo lei ida espesífiku atu regula kona-ba de família titular ka membru governu nian; Lei matéria ne'e. Ne´e importante tanba hanesan ne´e hatete deit uituan kona-ba sosiedade meiu ida, oinsa atu prevene korrupsaun no ne´ebé nia kapital husi titular ne’e rasik ka nia garante tranparénsia ba jestaun ne'e rasik. Lei konjuge ou oan sira. Ladun koalia klaru. Dala 7/2007 iha nia Artigu 7 No. 1), dehan tan katak barak ita hare titular ne´e bele laiha rikusoin rejistu ne’e sei fó iha STJ loron 60 depois de atu deklara maibé iha rikusoin husi nia konjuge toma pose. Ne'e tempu ne´ebé ke naruk ka nia oan sira no mós bele mai husi sira nia tebetebes. Hau nia hanoin, pelumenus ema inan aman (os pais). Tuir hau nia hanoin antes, tenke preokupa uluk ho deklarasaun ida ne´e, durante no depois titular ne´e ezerse nia maizumenus husi primeiru dia too loron sanulu funsaun ka eleitu ba kargu ida, tenke fo uluk depois de hola pose, ne´e tempu ida sufisiente. ona deklarasaun rikusoin. No mós tenke kria Ou ita bele haree tuir esperiénsia rai seluk, ema ona lei espesífiku kona-ba deklarasaun ida antes asumi kargu ida nia tenke fo uluk rikusoin ba ema seluk hanesan lei ne´e hateten. deklarasaun kona-ba ninia rikusoin. Tuir mai Porezemplu ba ema seluk, bele abrange ba laos tribunal halo analiza, fiskalizasaun no fo de’it ba responsáveis ministériais maibé ba sansionamentu ba titulares kargus polítikus mós jestor beins no orsan estadu nian iha nia deklarasaun.Tribunal bele solisita tan governu hanesan diretór jerál, diretór nasionál, klarifikasaun ba konteúdu deklarasaun ne'ebé xefi departamentu finansas no xefi duvidozu. Depois tribunal bele halo departamentu aprovizionamentu no bele mós apresiasaun kona-ba regularidade ho prazu. ba funsionáriu bain-bain ne’ebé iha nia servisu Kar ik iha i r r egu la r idade ruma ka loroloron iha responsabilidade ba sasan ka inkumprimentu prazu, tribunal sei komunika orsan estadu nian.ba orgaun kompetente para verifikasaun no No importante tebetebes atu inklui tan iha sansionamentu. Hau hanoin katak buat hirak deklarasaun ne´e ba membru da família husi ne'e seidauk halo, tribunal seidauk iha meus ema sira ne´ebé temi iha leten. Bele engloba ida atu hare kle’an liu kona-ba ida ne'e, to'o tan responsavél no dirigentes husi institutu agora daudaun Tribunal de Rekursu apenas públiku ka organizasaun ne´ebé jere osan no simu deit rejistu de interese, husi membrus do beins estadu nian. governu, no orgauns titulares sira ne´ebé mak hato'o mai iha tribunal de rekursu. Servisu Tuir ita nia hanoin vantajens Lei 7/2007 mak seluk hanesan porezemplu, halo analiza no saida de’it?fiskalizasaun to'o agora seidauk halo tanba lei Lei ida ne'e fó ona pasu importante ida, mezmu ne'e rasik ladun klaru, halo analiza, ladun klaru, no só ba deit titulares ho nia fiskalizasaun oinsa? Só para hare de’it, membrus. Klaru katak obrigasaun ba deklarasaun ka rejistu interese. Oinsá atu deklarasaun ida neé viola privasidade ba hatene titular ka membrus ne’e deklara loos ka sidadaun ne’ebé halo knaar públiku, dever ida laloos, oinsá hare ida ne´e? Lei tenke fo ne’ebé tenke aas liu tanba objetivu atu asegura mekanismu klaru para fasilita tribunal sira nia titulares kargu polítiku i ekiparadu ne’ebé halo servisu. Depois kona-ba sasaun, karik iha funsaun hanesan hodi fo respeitu ba regras no irregularidade no inkumprimentu ba prazu; Só moralidade públika i liu-liu sei la aproveita ho apenas perde mandatu hanesan Lei ida ne’e kaer funsaun hirak ne’e atu hasai benefísiu dehan? Karik nia deklara falsu? Oinsá? Dala pessoais.ida tan tenke iha mekanizmu apropriadu.

Dezafius ruma husi Lei ne'e mak saida de’it?Dezafiu maka lei ida ne´e ladun klaru no só 3

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...4 >>>

Tuir ita boot nian hanoin Timor-Leste presija Mós tuir hau nia hanoin tenke abranje hadí'a Lei No. 7/2007 ne'e? mós ba membrus família hanesan konjuge, oan Sé ita hakarak koalia kona-ba lei ida ne'e entaun sira, no inan-aman (os pais).labele haree ba artigu tolu ne'e deit. Ita tenki hare'e lei ne'e em jeral. Iha lei ne'e koalia mós Instituisaun ida ne'ebé mak iha kompeténsia kona-ba pensaun vitalisia etc. Ezemplu, eis atu tau matan ba implementasaun Lei No. titulares, eis membrus governu iha lei ida ne'e 7/2007 ou lei espesífiku kona-ba deklarasaun hetan benefisiu makaas tebetebes ba sira. rikusoin?Winhira sira ezerse sira nian funsaun apos de 42 Tuir Lei 7/2007, deklarasaun ka rejistu interese mezes sira bele iha ona pensaun vitalisia ne'ebé ne´e fo diretamente iha Supremu Tribunal de koresponde 100% ba sira nian vensimentu. Justisa (STJ). Hau hanoin tenke hato'o nafatin Maibé ida ne'e kompeténsia husi instituisaun ba iha STJ maibé depende ba ita nia lejislador kompetente atu haree ka altera estatutu ida ne'e. sira nia hanoin.

Iha mós hanoin atu iha mudansa ne'ebé bele Ita boot iha lia menon ba lideres partidus aplika ba funsionáriu públiku ida atu deklara polítiku Kona-ba lei ne'e?nian rikusoin ba Tribunal Supremo de Justisa Laos lia menon ba lideres partidus polítikus sira molok asumi kargu ida iha instituisaun maibé liu liu ba ita nia governantes no ba ita nia públiku! Tuir ita boot nian hanoin oin sa? reprezentante parlamentar iha PN atu haree no Sekarik iha mudansa atu hato'o deklarasaun fó prioridade ba kestaun esensial hanesan ne´e. rikusoin husi titular ida antes asumi kargu, Tanba seidauk iha lei foun, entaun ba governu entaun altera uluk lei 7/2007. No ba funsionáriu foun ne´ebé sei mai tenke halo tuir estatutu ida públiku entaun tenke kria lei espesífiku ba ne'e mesmu seidauk iha alterasaun ka lei foun deklarasaun rikusoin ne´ebé alende titulares no atu regula matéria ne´e.membru orgaun soberanu, abranje ba ema seluk Lia menon maka iha Governu no hanesan funsionáriu, jerenti institutu públiku, reprezentante parlamentar foun bele hanoin ona diretór jerais, diretór aprovizionamentu ka oinsá bele halo mudansa kona-ba estatutu diretór ka ema ne'ebé kaer kargu krusial ne'ebé iha ou halo lei seluk ne´ebé envolve ema tebstebes ba iha jere osan estadu nian, ho seluk tan. Se governates no ita nia intensaun laos atu ba haree no dunn, suspeita ba reprezentates, sira hanoin ho objetivu ida atu sira, mais atu asegura transparénsia iha jestaun garante transparénsia iha jestaun no konfiansa ne'e rasik. públiku. Sira (governu no reprezentante Lei ne'ebé bele alarga liu tan ba iha ema sira parlamentar) tenke halo posibilidade ida ne'ebé ne'ebé kaer kargu hanesan jerenti ba iha mak di’ak no halo buat hotu ne'ebé mak bele institutu públiku ou iha institutu seluk hanesan posibilita transparénsia ba iha sira nian jestaun Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e rasik. Entaun sira sei kria mekanismu oin-oin (UNTL). Se instituisaun ne´e kaer osan no jere para sira bele ezerse sira nian knaar di’ak liu no beins estadu nian entaun jerenti sira mós tenke bele iha konfiansa husi sidadaun hotu. Se iha hato'o sira nian deklarasaun rikusoin. transparénsia iha sira nian jestaun querdizer

Diretór sira lalika hanoin katak, halo lei konfiansa sidadaun sira maka'as liu iha sira nian foun hanesan buka hela dalan atu duni tuir sira! mandatu. Se sira iha hanoin di’ak karik iha tiha Lae! Para iha transparénsia ba iha jestaun públika. ona alterasaun ba estatutu ida ne'e tanba lei ne'e Nune’e dignifika liu jestaun ne´e rasik. Ou seja, rasik aprova iha tinan 2007 no orás ne'e ita iha saída mak hakarak husi deklarasaun ne’e maka tinan 2012. kontrolu públiku ba rikeza titular orgaun polítiku Se ho hanoin di’ak karik governu agora ka orgaun suberanu ninian, ka ema sira ne´ebé daudaun halo tiha ona alterasaun ba estatutu temi tiha ona, hodi atu komprova i nune’e bele ne´e, restritu liu atu bele hetan objetivu ida prevene sira hetan benefísiu ekonómiku husi

kona-ba transparénsia rasik.ezersisiu sira nia funsaun nian, liu fali ne´ebé

Laos kritika no hau sei la hato'o hau nian kritika, resulta husi sira nia renumerasaun ne´ebé legal i dereitu duni, ou rendimentus ne´ebé legalmente mas ida ne’e realidade. Hau hatene governu ida sira hetan antes asumi kargu. ne'e atu prevene korrupsaun, kria ona CAC.

Nuneé atu bele kompriende katak lei Maibé tenke iha esforsu seluk hanesan lei ba ne´e institusionaliza no kria obrigasaun atu deklarasaun rikusoin, hanesan mekanismu ida deklara rikusoin, aktividade no funsaun tan atu prevene korrupsaun.### privadu i interese partikular husi titular kargu polítiku, ne´e funsiona la´os deit atu verifika ezistensia inkompatibilidade ka la´e, maibé atu mós moraliza i hadia transparénsia vida públika nian.

4

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Page 7: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Doc. CAC

la hatene kona-ba definisaun korrupsaun. Nune'e I n t r e v i s t a mak, CAC fíar katak liu 'three pronged approach' E s k l u z i v a h o (prevensaun; edukasaun, kampaña no peskiza; no Komisáriu Anti-investigasaun kriminal) mak bele fó susesu ba

K o r r u p s a u n esforsu tomak atu prevene no kombate Adérito de Jesus korrupsaun iha Timor-Leste. Soares kona-ba Dala barak públiku ladun valoriza servisu Servisu CAC nian hanesan hasa'e ema nia konsiensia liu husi dalan

edukasaun. Nune'e mós, asaun prevensaun, Durante ne'e. públiku ladun valoriza. Ne'e perigozu tebes. Loos duni, investigasaun kriminal ba lala'ok korruptu Hanesan instituisaun ne’ebé foin ne'e importante tebes. Maibé, ida ne'e deit la too hamriik tinan rua, Komisaun Anti-no sei la sufiente ba ita atu kombate korrupsaun. Korrupsaun (CAC) tenta hala'o nia knaar Estudu sientífiku barak hatudu katak so ita tuir lei no kbi'it ne’ebé nia iha. Durante kombina didi’ak aprosimasaun tolu hau temi iha hala'o servisu, CAC hasoru dezafiu ka leten, mak ita foin bele trava lala'ok korrupsaun. obstaklu oi-oin, maski nune’e, CAC kontinua

hala'o nia funsaun ho Kona-ba servisu rekursu ne’ebé iha. Buat

CAC nian, oras balu konsege harii ona n e ' e t o o i h a maibé barak mak sei ne’ebé ona?:fa l t a -ba ida ne ' e , H a n e s a n i t a persiza esforsu makaas hatene CAC hahu liu tan ho pasiensia, lólos wainhira k o o r d e n a s a u n , n o hau ata simu pose kolaborasaun entre iha Parlamentu intituisaun relevantes N a s i o n a l i h a hotu, hodi nune’e loron 22, fulan s e r v i s u k o m b a t e Fevereiru, 2010. korrupsaun iha Timor-Lori tempu kuaze Leste bele la'o ho tinan ida atu hari'i efetivu. Iha biban ida instituisaun ida ne'e, Ekipa Redasaun ne'e. CAC la hahu Buletin Integridade

ho situasaun ideal aprezenta interevista ida. Ho sintidu katak eskluzivu ho Komisáriu CAC Adérito de Jesus

wainhira hau ata simu pose, hau tenke hahu husi Soares ne’ebé fahe informasaun balu kona-ba zero. Hau la'os mai lidera kedas ema lubun ida oras ne'e CAC iha ne’ebé ona no oinsa hateke ba mak prepara ona atu hala'o servisu. Laiha oin. Tuir mai ita akompaña inter vista entre Ekipa funsionáriu ka investigador. Hau tenke hahu Redasaun no Komisáriu CAC: rekrutamentu, estabelese infrastrutura edifisiu nia no buat báziku sirak seluk. Kona-ba rekrutamentu Molok hakat ba oin, Komisáriu bele koalia ba funsionáriu sira, CAC mós tenke servisu uituan kona-ba CAC nia servisu iha áreas saida hamutuk ho Komisaun Funsaun Públiku. So deit, deit?: investigador sira mak CAC bele rekruta Lei kona-ba CAC defini misaun rua mak hanesan independentemente hanesan lei hateten. Nune'e misaun prevensaun no misaun investigasaun mak iha loron 9 Dezembru 2010, funsionáriu no kriminal. Maibé wainhira CAC hamrik tiha, ita investigador sira foin simu pose hodi bele hala'o dezenvolve planu estratéjiku ida ne’ebé CAC sira nia kna'ar formalmente. defini liutan misaun rua ne'e hodi aumenta tan CAC foin hahu lós nia atividade inti sira iha fulan-misaun edukasaun, kampaña no peskiza. Ita fó Janeiru 2011.mós atensaun boot ba edukasaun tanba ita fíar Kona-ba investigasaun kriminal CAC hahu lolós katak importante tebes atu hamosu emar nia iha fin de Fevereiru 2011. Ida ne'e dala ida tan, konsiensia katak korrupsaun ne'e hahalok a'at. Iha la'os situasaun ideal ida. CAC nia survei kona-ba persesaun povu Timor-

Leste nian kona-ba korrupsaun (Corruption Perception Survey, 2011) hatudu malorek mai ita katak prosentazen boot husi respondente sira mak

5

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...6 >>> 6

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Tanba CAC iha tempu fulan ida ho balun deit halo ida mak forte. Hanesan instituisaun foun, harii no treinamentu báziku ba investigador sira, depois hametin administarsaun interna mós sai ita hahu kedas servisu investigasaun kriminal ba prioridade importante ida mai CAC. Nune'e mak alegasaun kazu korrupsaun sirak. CAC mós dezde inísiu halo mós treinamentu ba

Ita bele dehan katak iha tempu badak, funsionáriu administrasaun sira, tan se sistema CAC konsege hatu'ur nia a'an iha públiku Timor- internal la'o la di’ak, mak konserteza sei afeta ba Leste nian oin. Dezde Janeiru de 2011, CAC atívu efetividade servisu CAC nian tomak.tebes hala'o atividade lubun ida hodi bele

Dezafius ka/obstaklus saida de’it maka CAC implementa misaun boot tolu ne'ebé hau esplika infrenta durante hala'o nia servisu?tiha ona. Iha aspetu edukasaun no kampaña, CAC Hanesan ita hatene servisu hanesan CAC ne'e hala'o atividade lubun ida hanesan fahe persiza tebes ema ho kualifikasaun espesífiku iha informasaun ba lider komunitariu sira iha distritu área ida ne'e. Realidade hatudu katak ida ne'e sai balun, fahe informasaun iha eskola no hanesan dezafiu númeru ida. Ne'e la'os CAC de’it universidade sirak, hasaé konsiensia juventude mak hasoru, maibé instituisaun estadu sirak seluk sirak nian kona-ba lala'ok korrupsaun, no ne'ebé hala'o ona servisu tinan sanulu laran iha ita atividade seluk-seluk tan. Iha aspetu prevensaun, nasaun ne'e mós sei enfrenta dezafiu ida ne'e. dezde Janeiru 2011, CAC mós halo atividade Maibé, ida ne'e la'os dezafiu ida ne'ebé mak la lubun ida ne’ebé kolabora ho ministériu lubun bele resolve. Ita bele resolve desafiu ida ne'e se ita ida. Kolaborasaun ne'e importante. Tanba maski iha vizaun, no stratezia ida klaru ba oin. Nune'e ita bele hatama ema/korruptor sira ba kadeia, mak ho tempu badak ne’ebé mak iha, CAC maibé se ita la konsege hadia sistema konsege haruka ona nia funsionáriu senior no governasaun ne'ebé mak iha, entaun ita la resolve investigador lubuk ida ba tuir formasaun iha rai problema ne'ebé mak ita enfrenta. liur. Purezemplu, to'o oras ne'e CAC iha ona Nune'e mak atu hadia sistema ne’ebé mak funsionáriu nain hat mak konsege hasain post-iha, CAC presiza kolabora di’ak liutan ho azensia graduate certificate course husi Hong Kong estadu nia tomak. CAC halo ona atividade de University hamutuk ho Independent Commission prevensaun hamutuk ho Ministéru Negosiu Against Corruption (ICAC) Hong Kong. Maibé, Estranjeiru, Ministéru Saúde, Agrikultura, seidauk to'o, CAC sei persiza formasaun Turismu no Diresaun Nasionál de Reseitas no espesífiku balun ne’ebé mak importante tebes ba Alfándega/Ministériu Finansas. Atividade sirak investigador sira. Nune'e mós formasaun iha rai ne'e seidauk máximu, ita tenke hadia liutan nia laran (in-house training) ba aspeitu oin-oin sei la'o kualidade. Atividade investigasaun mós la'o nafatin. di’ak, maski hanesan hau hateten tiha katak CAC

Dezafiu seluk mak fatin própriu ba la servisu ho situasaun ideal ida, tanba ho tempu edifísiu. Too oras ne'e CAC sei uza hela rezidénsia badak prepara investigador sira ne’ebé mak antigu ida ne’ebé mak la favorese ba ambiente molok mai CAC laiha esperiensia halo di’ak ba servisu. Fatin ne'e klot liu, nune'e investigasaun kriminal. Maibé iha tempu badak difikulta CAC atu dezenvolve di’ak liutan espasu CAC konsege halo investigasaun lubun ida ba servisu. Purezemplu, CAC persiza sala balun hanesan públiku hatene liu husi média nasionáis tan ba investigasaun nian, aula ba sorumutu sirak, sirak. Hau orgullu tebes, tanba ho tempu badak, no seluk-seluk tan. Ami espera ida ne'e sei bele investigador sira aprende lalais oinsa halo resolve iha tempu oin mai lalais depois de investigasaun kriminal. Iha servisu investigasaun governu foun simu kargu. kriminal, CAC hetan tulun boot husu Ministériu

Iha parte investigasaun ita mós enfrenta Públiku, hanesan instituisaun ida ne’ebé mak desafiu lubuk ida. Hanesan jestaun hato'o keixa. funsiona tinan sanulu ona, liuliu prokurador sira Dala barak kesar nain sira gosta hato'o sira nia ne'ebé mak hare'e kona-ba kazu korrupsaun. keixa hodi halo kopia ba entidade barabarak. Sira Tanba iha ita nia lei Ministériu Públiku mak titular nia intensaun di’ak, atu nune'e bele hetan presaun ba asaun penal sirak. Hau konfesa katak iha buat ka atensaun husi parte barak. Maibé, husi parte barak mak tenke hadia iha aspetu investigasaun investigasaun kriminal nian dala ruma ita la kriminal. Ne'e normal hanesan instituisaun foun presiza hato'o kopia barabarak, tan se lae suspeitu ida. Importante mak tenke iha esforsu atu hadia sei buka dalan lalais atu halakon tiha evindénsia liu estratezia ida mak klaru. Investigasaun balun balun ne’ebé ita persiza ba iha prosesu la'o di’ak, balun sei fraku. Persiza hadia di’ak investigasaun.liutan.

Atu implementa misaun tolu ne'e, mak CAC mós tenke estabelese sistema administrasaun internal Kontinua ba pag...7 >>>

Page 8: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Doc. CAC

la hatene kona-ba definisaun korrupsaun. Nune'e I n t r e v i s t a mak, CAC fíar katak liu 'three pronged approach' E s k l u z i v a h o (prevensaun; edukasaun, kampaña no peskiza; no Komisáriu Anti-investigasaun kriminal) mak bele fó susesu ba

K o r r u p s a u n esforsu tomak atu prevene no kombate Adérito de Jesus korrupsaun iha Timor-Leste. Soares kona-ba Dala barak públiku ladun valoriza servisu Servisu CAC nian hanesan hasa'e ema nia konsiensia liu husi dalan

edukasaun. Nune'e mós, asaun prevensaun, Durante ne'e. públiku ladun valoriza. Ne'e perigozu tebes. Loos duni, investigasaun kriminal ba lala'ok korruptu Hanesan instituisaun ne’ebé foin ne'e importante tebes. Maibé, ida ne'e deit la too hamriik tinan rua, Komisaun Anti-no sei la sufiente ba ita atu kombate korrupsaun. Korrupsaun (CAC) tenta hala'o nia knaar Estudu sientífiku barak hatudu katak so ita tuir lei no kbi'it ne’ebé nia iha. Durante kombina didi’ak aprosimasaun tolu hau temi iha hala'o servisu, CAC hasoru dezafiu ka leten, mak ita foin bele trava lala'ok korrupsaun. obstaklu oi-oin, maski nune’e, CAC kontinua

hala'o nia funsaun ho Kona-ba servisu rekursu ne’ebé iha. Buat

CAC nian, oras balu konsege harii ona n e ' e t o o i h a maibé barak mak sei ne’ebé ona?:fa l t a -ba ida ne ' e , H a n e s a n i t a persiza esforsu makaas hatene CAC hahu liu tan ho pasiensia, lólos wainhira k o o r d e n a s a u n , n o hau ata simu pose kolaborasaun entre iha Parlamentu intituisaun relevantes N a s i o n a l i h a hotu, hodi nune’e loron 22, fulan s e r v i s u k o m b a t e Fevereiru, 2010. korrupsaun iha Timor-Lori tempu kuaze Leste bele la'o ho tinan ida atu hari'i efetivu. Iha biban ida instituisaun ida ne'e, Ekipa Redasaun ne'e. CAC la hahu Buletin Integridade

ho situasaun ideal aprezenta interevista ida. Ho sintidu katak eskluzivu ho Komisáriu CAC Adérito de Jesus

wainhira hau ata simu pose, hau tenke hahu husi Soares ne’ebé fahe informasaun balu kona-ba zero. Hau la'os mai lidera kedas ema lubun ida oras ne'e CAC iha ne’ebé ona no oinsa hateke ba mak prepara ona atu hala'o servisu. Laiha oin. Tuir mai ita akompaña inter vista entre Ekipa funsionáriu ka investigador. Hau tenke hahu Redasaun no Komisáriu CAC: rekrutamentu, estabelese infrastrutura edifisiu nia no buat báziku sirak seluk. Kona-ba rekrutamentu Molok hakat ba oin, Komisáriu bele koalia ba funsionáriu sira, CAC mós tenke servisu uituan kona-ba CAC nia servisu iha áreas saida hamutuk ho Komisaun Funsaun Públiku. So deit, deit?: investigador sira mak CAC bele rekruta Lei kona-ba CAC defini misaun rua mak hanesan independentemente hanesan lei hateten. Nune'e misaun prevensaun no misaun investigasaun mak iha loron 9 Dezembru 2010, funsionáriu no kriminal. Maibé wainhira CAC hamrik tiha, ita investigador sira foin simu pose hodi bele hala'o dezenvolve planu estratéjiku ida ne’ebé CAC sira nia kna'ar formalmente. defini liutan misaun rua ne'e hodi aumenta tan CAC foin hahu lós nia atividade inti sira iha fulan-misaun edukasaun, kampaña no peskiza. Ita fó Janeiru 2011.mós atensaun boot ba edukasaun tanba ita fíar Kona-ba investigasaun kriminal CAC hahu lolós katak importante tebes atu hamosu emar nia iha fin de Fevereiru 2011. Ida ne'e dala ida tan, konsiensia katak korrupsaun ne'e hahalok a'at. Iha la'os situasaun ideal ida. CAC nia survei kona-ba persesaun povu Timor-

Leste nian kona-ba korrupsaun (Corruption Perception Survey, 2011) hatudu malorek mai ita katak prosentazen boot husi respondente sira mak

5

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...6 >>> 6

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Tanba CAC iha tempu fulan ida ho balun deit halo ida mak forte. Hanesan instituisaun foun, harii no treinamentu báziku ba investigador sira, depois hametin administarsaun interna mós sai ita hahu kedas servisu investigasaun kriminal ba prioridade importante ida mai CAC. Nune'e mak alegasaun kazu korrupsaun sirak. CAC mós dezde inísiu halo mós treinamentu ba

Ita bele dehan katak iha tempu badak, funsionáriu administrasaun sira, tan se sistema CAC konsege hatu'ur nia a'an iha públiku Timor- internal la'o la di’ak, mak konserteza sei afeta ba Leste nian oin. Dezde Janeiru de 2011, CAC atívu efetividade servisu CAC nian tomak.tebes hala'o atividade lubun ida hodi bele

Dezafius ka/obstaklus saida de’it maka CAC implementa misaun boot tolu ne'ebé hau esplika infrenta durante hala'o nia servisu?tiha ona. Iha aspetu edukasaun no kampaña, CAC Hanesan ita hatene servisu hanesan CAC ne'e hala'o atividade lubun ida hanesan fahe persiza tebes ema ho kualifikasaun espesífiku iha informasaun ba lider komunitariu sira iha distritu área ida ne'e. Realidade hatudu katak ida ne'e sai balun, fahe informasaun iha eskola no hanesan dezafiu númeru ida. Ne'e la'os CAC de’it universidade sirak, hasaé konsiensia juventude mak hasoru, maibé instituisaun estadu sirak seluk sirak nian kona-ba lala'ok korrupsaun, no ne'ebé hala'o ona servisu tinan sanulu laran iha ita atividade seluk-seluk tan. Iha aspetu prevensaun, nasaun ne'e mós sei enfrenta dezafiu ida ne'e. dezde Janeiru 2011, CAC mós halo atividade Maibé, ida ne'e la'os dezafiu ida ne'ebé mak la lubun ida ne’ebé kolabora ho ministériu lubun bele resolve. Ita bele resolve desafiu ida ne'e se ita ida. Kolaborasaun ne'e importante. Tanba maski iha vizaun, no stratezia ida klaru ba oin. Nune'e ita bele hatama ema/korruptor sira ba kadeia, mak ho tempu badak ne’ebé mak iha, CAC maibé se ita la konsege hadia sistema konsege haruka ona nia funsionáriu senior no governasaun ne'ebé mak iha, entaun ita la resolve investigador lubuk ida ba tuir formasaun iha rai problema ne'ebé mak ita enfrenta. liur. Purezemplu, to'o oras ne'e CAC iha ona Nune'e mak atu hadia sistema ne’ebé mak funsionáriu nain hat mak konsege hasain post-iha, CAC presiza kolabora di’ak liutan ho azensia graduate certificate course husi Hong Kong estadu nia tomak. CAC halo ona atividade de University hamutuk ho Independent Commission prevensaun hamutuk ho Ministéru Negosiu Against Corruption (ICAC) Hong Kong. Maibé, Estranjeiru, Ministéru Saúde, Agrikultura, seidauk to'o, CAC sei persiza formasaun Turismu no Diresaun Nasionál de Reseitas no espesífiku balun ne’ebé mak importante tebes ba Alfándega/Ministériu Finansas. Atividade sirak investigador sira. Nune'e mós formasaun iha rai ne'e seidauk máximu, ita tenke hadia liutan nia laran (in-house training) ba aspeitu oin-oin sei la'o kualidade. Atividade investigasaun mós la'o nafatin. di’ak, maski hanesan hau hateten tiha katak CAC

Dezafiu seluk mak fatin própriu ba la servisu ho situasaun ideal ida, tanba ho tempu edifísiu. Too oras ne'e CAC sei uza hela rezidénsia badak prepara investigador sira ne’ebé mak antigu ida ne’ebé mak la favorese ba ambiente molok mai CAC laiha esperiensia halo di’ak ba servisu. Fatin ne'e klot liu, nune'e investigasaun kriminal. Maibé iha tempu badak difikulta CAC atu dezenvolve di’ak liutan espasu CAC konsege halo investigasaun lubun ida ba servisu. Purezemplu, CAC persiza sala balun hanesan públiku hatene liu husi média nasionáis tan ba investigasaun nian, aula ba sorumutu sirak, sirak. Hau orgullu tebes, tanba ho tempu badak, no seluk-seluk tan. Ami espera ida ne'e sei bele investigador sira aprende lalais oinsa halo resolve iha tempu oin mai lalais depois de investigasaun kriminal. Iha servisu investigasaun governu foun simu kargu. kriminal, CAC hetan tulun boot husu Ministériu

Iha parte investigasaun ita mós enfrenta Públiku, hanesan instituisaun ida ne’ebé mak desafiu lubuk ida. Hanesan jestaun hato'o keixa. funsiona tinan sanulu ona, liuliu prokurador sira Dala barak kesar nain sira gosta hato'o sira nia ne'ebé mak hare'e kona-ba kazu korrupsaun. keixa hodi halo kopia ba entidade barabarak. Sira Tanba iha ita nia lei Ministériu Públiku mak titular nia intensaun di’ak, atu nune'e bele hetan presaun ba asaun penal sirak. Hau konfesa katak iha buat ka atensaun husi parte barak. Maibé, husi parte barak mak tenke hadia iha aspetu investigasaun investigasaun kriminal nian dala ruma ita la kriminal. Ne'e normal hanesan instituisaun foun presiza hato'o kopia barabarak, tan se lae suspeitu ida. Importante mak tenke iha esforsu atu hadia sei buka dalan lalais atu halakon tiha evindénsia liu estratezia ida mak klaru. Investigasaun balun balun ne’ebé ita persiza ba iha prosesu la'o di’ak, balun sei fraku. Persiza hadia di’ak investigasaun.liutan.

Atu implementa misaun tolu ne'e, mak CAC mós tenke estabelese sistema administrasaun internal Kontinua ba pag...7 >>>

Page 9: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

7

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...8 >>>

Ida hanesan dezafiu ida ne’ebé CAC persiza Oinsa CAC nia servisu koordenasaun ho esplika di’ak liutan ba públiku sira oinsa atu instituisaun relevante seluk hodi luta hasoru hato'o keixa kona-ba alegasaun kazu korrupsaun. korrupsaun?Dezafiu seluk mak sei iha lakuna lei balun, Desde inisiu CAC hamrík, hau fó enerjia boot ba purezemplu seidauk iha lei espésial ida kona-ba oinsa hamosu koordenasaun di’ak ho instituisaun korrupsaun. Ita iha duni artigu balun ko’alia kona- estadu tomak. Ho Ministériu Públiku laiha ba korrupsaun iha ita nia Kódiku Penal. Iha ona duvidas CAC hetan tulun barak durante prosesu esbosu lei ida ne'ebé mak uluk Ministériu Públiku investigasaun sira. CAC mós iha koordenasaun hato'o ba Parlamento Nasionál. Ita hein katak di’ak ho Inspetór Jéral do Estadu, PDHJ, CFP, wainhira deputadu foun sira to'o mai, bele fó fali PNTL, Banku Sentral, no seluk-seluk tan. Ida prioridade ba esbosu lei ne'e hodi bele debate ne'e importante tebes tanba esforsu prevene no kle’an liutan no bele adopta lalais. Nune'e mós kombate korrupsaun ne'e bele susesu se iha seidauk iha lei ida mak di’ak atu regula kona-ba koordenasaun di’ak entre ajensia relevante sirak 'deklarasaun riku-soi'. Ida ne'e mós bele ajuda hotu. liutan servisu CAC nian tantu iha aspeitu Durante ne'e CAC mós sai hanesan pontu vokal ba prevensaun nomós investigasaun kriminal. Se lei p r o s e s u ' a u t o - a v a l i a s a u n ' k o n a - b a sira ne'e iha ona, mak sei reforsa liutan servisu implementasaun Konvensaun Nasoens Unidas CAC nian iha tempu oin mai. Dadaun ne'e, ita bele Kontra Korrupsaun (UNCAC). Nune'e mak CAC halo nafatin servisu ho lei ne'ebé eziste ona. sempre halibur ajénsia relevante ba prosesu Estadu mós tenke hanoin oinsa mekanismu ba avaliasaun ne'e. protesaun sasin nian. Ida ne'e sei bele enkoraja sasin sira iha prosesu CAC nia planu ba futuru mak oinsa?investigasaun. CAC persiza reforsa instituisaun ne'e

atu sai instituisaun ida mak forte Opiniaun públiku hatete katak tebes. Reforsa iha aspetu hotu-hotu CAC nia servisu ba kombate hodi bele refleta misaun tolu ne'e korrupsaun seidauk másimu, ita mak CAC iha. CAC sei hala'o nafatin boot nia hanoin oinsa? nia atividade regular sirak hanesan Ne'e normal, tanba espetativa husi prevensaun, edukasaun, kampaña no públiku a'as los. Ita tenke hare'e husi peskiza no investigasaun kriminal, aspetu pozitivu, katak persesaun maibé planu atu reforsa instituisaun ne'e públiku nian ne'e mós bele sai hanesan sei la'o nafatin ba oin. Ita hakarak iha tinan rua insentivu ida mai CAC atu nune'e bele halo mai oin, pelumenus CAC iha ona investigador servisu di’ak liutan iha tempu oin mai. Maibé, sira ho area espesiliazadu balun. Nuneé mós, iha espetativa ne'e mós tenke hare'e ba realidade funsionáriu senior balun ho estudu espesializadu ne'ebé mak ita enfrenta, liu-liu hare'e desafiu sirak iha area kombate korrupsaun. Agora dadaun ne'e ne’ebé hau esplika tiha ona. Ita mós tenke tau iha sei jerál hela deit.kontestu katak kombate korrupsaun ne'e han tempu, dala ruma husi jerasaun ida ba jerasaun Oinsa CAC nia planu atu servisu hamutuk ho seluk. Ezemplu klaru mak CPIB (Corrupt Practice orgaun soberanu foun iha tempu oin mai?Investigation Bureau) Singapura nian ne’ebé mak CAC orgullo hein governu foun no deputadu foun hari'i tinan 62 kotuk ba. Esforsu ba kombate sirak. Se'e deit mak ukun, CAC sei mai koalia korrupsaun sei la'o nafatin. Governu bele truka hamutuk hodi bele tau hamutuk hanoin no husi tempu ba tempu, maibé esforsu ba ita atu komitmentu ba esforsu tomak prevene no kombate korrupsaun tenke la'o nafatin, hodi kombate korrupsaun iha rai doben ida ne'e. nune'e ita bele trava ka hamenus korrupsaun. Ida ne'e mak problema tanba dala ruma ita nian públiku la pasiensia atu hare'e oinsa instituisaun estadu hanesan CAC funsiona tuir prosesu normal ida. Maibé, dala ida tan, ne'e bele sai nafatin insentivu ba CAC atu reforsa liutan nian atividade sira mai oin. Hau hanoin katak tinan rua ne'e CAC komesa hatudu daudaun buat pozitivu lubun ida ba públiku, no hau fiar públiku sei fo nafatin konfiansa iha tempu oin mai.

KONTRA

KORUPPSAUN

CAC nia espetativa ba públiku ba prevene no kombate korrupsaun maka oinsa? Iha hau nia diskursu wainhira simu pose husi Parlamentu Nasionál tinan rua kotuk ba, hau hateten katak esforsu kombate kor rupsaun t enke sa i hanesan 'movimentu nasionál ida ne'e ita hotu-hotu fó liman ba malu hodi hasoru moras a'at ida ne'e. Sosiadade sivil mós iha papel importante ida, nune'e mós públiku en jerál. Hau fiar katak se ita hotu tau enerjia hamutuk ho stratéjia ida mak klaru, ita bele hamenus no trava hahalok korrupsaun iha rai doben ida ne'e. Hodi nune'e ita bele realiza duni ita nian mehi hamutuk ba ukun rasik a'an, mak prosperidade ba povu tomak.###

8

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

VALORES CAC :

Page 10: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

7

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...8 >>>

Ida hanesan dezafiu ida ne’ebé CAC persiza Oinsa CAC nia servisu koordenasaun ho esplika di’ak liutan ba públiku sira oinsa atu instituisaun relevante seluk hodi luta hasoru hato'o keixa kona-ba alegasaun kazu korrupsaun. korrupsaun?Dezafiu seluk mak sei iha lakuna lei balun, Desde inisiu CAC hamrík, hau fó enerjia boot ba purezemplu seidauk iha lei espésial ida kona-ba oinsa hamosu koordenasaun di’ak ho instituisaun korrupsaun. Ita iha duni artigu balun ko’alia kona- estadu tomak. Ho Ministériu Públiku laiha ba korrupsaun iha ita nia Kódiku Penal. Iha ona duvidas CAC hetan tulun barak durante prosesu esbosu lei ida ne'ebé mak uluk Ministériu Públiku investigasaun sira. CAC mós iha koordenasaun hato'o ba Parlamento Nasionál. Ita hein katak di’ak ho Inspetór Jéral do Estadu, PDHJ, CFP, wainhira deputadu foun sira to'o mai, bele fó fali PNTL, Banku Sentral, no seluk-seluk tan. Ida prioridade ba esbosu lei ne'e hodi bele debate ne'e importante tebes tanba esforsu prevene no kle’an liutan no bele adopta lalais. Nune'e mós kombate korrupsaun ne'e bele susesu se iha seidauk iha lei ida mak di’ak atu regula kona-ba koordenasaun di’ak entre ajensia relevante sirak 'deklarasaun riku-soi'. Ida ne'e mós bele ajuda hotu. liutan servisu CAC nian tantu iha aspeitu Durante ne'e CAC mós sai hanesan pontu vokal ba prevensaun nomós investigasaun kriminal. Se lei p r o s e s u ' a u t o - a v a l i a s a u n ' k o n a - b a sira ne'e iha ona, mak sei reforsa liutan servisu implementasaun Konvensaun Nasoens Unidas CAC nian iha tempu oin mai. Dadaun ne'e, ita bele Kontra Korrupsaun (UNCAC). Nune'e mak CAC halo nafatin servisu ho lei ne'ebé eziste ona. sempre halibur ajénsia relevante ba prosesu Estadu mós tenke hanoin oinsa mekanismu ba avaliasaun ne'e. protesaun sasin nian. Ida ne'e sei bele enkoraja sasin sira iha prosesu CAC nia planu ba futuru mak oinsa?investigasaun. CAC persiza reforsa instituisaun ne'e

atu sai instituisaun ida mak forte Opiniaun públiku hatete katak tebes. Reforsa iha aspetu hotu-hotu CAC nia servisu ba kombate hodi bele refleta misaun tolu ne'e korrupsaun seidauk másimu, ita mak CAC iha. CAC sei hala'o nafatin boot nia hanoin oinsa? nia atividade regular sirak hanesan Ne'e normal, tanba espetativa husi prevensaun, edukasaun, kampaña no públiku a'as los. Ita tenke hare'e husi peskiza no investigasaun kriminal, aspetu pozitivu, katak persesaun maibé planu atu reforsa instituisaun ne'e públiku nian ne'e mós bele sai hanesan sei la'o nafatin ba oin. Ita hakarak iha tinan rua insentivu ida mai CAC atu nune'e bele halo mai oin, pelumenus CAC iha ona investigador servisu di’ak liutan iha tempu oin mai. Maibé, sira ho area espesiliazadu balun. Nuneé mós, iha espetativa ne'e mós tenke hare'e ba realidade funsionáriu senior balun ho estudu espesializadu ne'ebé mak ita enfrenta, liu-liu hare'e desafiu sirak iha area kombate korrupsaun. Agora dadaun ne'e ne’ebé hau esplika tiha ona. Ita mós tenke tau iha sei jerál hela deit.kontestu katak kombate korrupsaun ne'e han tempu, dala ruma husi jerasaun ida ba jerasaun Oinsa CAC nia planu atu servisu hamutuk ho seluk. Ezemplu klaru mak CPIB (Corrupt Practice orgaun soberanu foun iha tempu oin mai?Investigation Bureau) Singapura nian ne’ebé mak CAC orgullo hein governu foun no deputadu foun hari'i tinan 62 kotuk ba. Esforsu ba kombate sirak. Se'e deit mak ukun, CAC sei mai koalia korrupsaun sei la'o nafatin. Governu bele truka hamutuk hodi bele tau hamutuk hanoin no husi tempu ba tempu, maibé esforsu ba ita atu komitmentu ba esforsu tomak prevene no kombate korrupsaun tenke la'o nafatin, hodi kombate korrupsaun iha rai doben ida ne'e. nune'e ita bele trava ka hamenus korrupsaun. Ida ne'e mak problema tanba dala ruma ita nian públiku la pasiensia atu hare'e oinsa instituisaun estadu hanesan CAC funsiona tuir prosesu normal ida. Maibé, dala ida tan, ne'e bele sai nafatin insentivu ba CAC atu reforsa liutan nian atividade sira mai oin. Hau hanoin katak tinan rua ne'e CAC komesa hatudu daudaun buat pozitivu lubun ida ba públiku, no hau fiar públiku sei fo nafatin konfiansa iha tempu oin mai.

KONTRA

KORUPPSAUN

CAC nia espetativa ba públiku ba prevene no kombate korrupsaun maka oinsa? Iha hau nia diskursu wainhira simu pose husi Parlamentu Nasionál tinan rua kotuk ba, hau hateten katak esforsu kombate kor rupsaun t enke sa i hanesan 'movimentu nasionál ida ne'e ita hotu-hotu fó liman ba malu hodi hasoru moras a'at ida ne'e. Sosiadade sivil mós iha papel importante ida, nune'e mós públiku en jerál. Hau fiar katak se ita hotu tau enerjia hamutuk ho stratéjia ida mak klaru, ita bele hamenus no trava hahalok korrupsaun iha rai doben ida ne'e. Hodi nune'e ita bele realiza duni ita nian mehi hamutuk ba ukun rasik a'an, mak prosperidade ba povu tomak.###

8

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

VALORES CAC :

Page 11: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

hamoris ona lei lubuk ida ne’ebé bele uza dadaun Avaliasaun hodi prosesa no penaliza krime korrupsaun iha implementasaun setór públiku, maski nia implementasaun seidauk Konvensaun ONU la’o ho másimu tanba fatór rekursus humanus no Kontra fasilidades teknikus hirak seluk. Timor-Leste mós Korrupsaun iha halo esforsu balu ona hodi koalia ho nasoens Timor-Leste.viziñu sira hanesan Indonézia, Singapura, Malázia no Australia hodi halo kooperasaun internasionál Dili--Iha loron 21 too 25 Maiu 2012, iha asuntu ne’ebé relasiona ho Kapitulu rua ne'e. Estadu Timor-Leste simu peritus nain 5 husi Ne'e hatudu katak nudar estadu ida, Timor-Leste Namibia no Fiji mai observa no rona hatudu vontade di’ak atu implementa duni d i r e t a m e n t e k o n a i m p l e m e n t a s a u n Konvensaun ne'e, maske sei iha buat barak maka Konvensaun ONU Kontra Korrupsaun tenke hadi'a no hasa'e tan, liu-liu iha kapasidade (UNCAC) iha Timor-Leste. Peritu sira ne'e institusional no rekursus umanus. Relatóriu final akompañadu ho ofisiais na'in rua husi husi review ne'e sei identifika susesu ne’ebé ita Sekretariadu UNCAC nian iha Vienna Austria. halo ona, pratika di’ak ne’ebé Timor-Leste Vizita ne'e nudar parte ida husi Mekanizmu hatudu, dezafius no asistensia teknika ne’ebé ita Review nian tomak ba Konvensaun ONU ne'e. presiza hodi kumpre ita nia obrigasaun atu Timor-Leste ratifika Konvensaun ne'e iha fulan implementa Konvensaun ne'e di’ak liu tan.### Dezembru 2008. Iha biban ida ne'e ita halo review

ba Kapítulu III kona-ba k r i m i n a l i z a s a u n n o implementasaun lei no K a p í t u l u I V k o n a - b a kooperasaun internasionál.

Durante semana ida nia laran, peritu sira halo sorumutu ofisial ho entidades estadu nian lubuk ida hanesan Komisaun A, C, no D husi P a r l a m e n t u N a s i o n á l , Ministérius Justisa, Finansas, Negós ius Es t ran je i rus , P rokurador i a J e r á l da Repúblika, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Banku Sentral , Inspetór Jerál , Provedoria Direítus Umanus no Justisa, CAC rasik no Sosiedade Sivil. Alende sorumutu servisu nian, delegasaun mós halo vizita kortezia ba Primeiru-Ministru, Vise-Primeiru Ministru, Vice-P r e z i d e n t e P a r l a m e n t u N a s i o n á l n o Reprezentante Espesial Misaun ONU iha Timor-Leste. Iha sorumutu ho entidades hirak ne'e, peritu sira husu klarifikasaun no halo verifikasaun ba relatóriu Auto-Avaliasaun kona ba implementasaun Konvensaun UNU ne'e, ne’ebé Timor-Leste haruka ba sira no entrega ona mós ba Parlamentu Nasionál no Konsellu Ministrus.

Durante sorumutu ofisial ne'e, peritu sira observa no apresia tebes esforsu ne’ebé Timor-Leste halo iha tempu badak nia laran iha faze foin mak ukun-an iha tinan 10 nia laran. Peritu sira haksolok ho esforsu boot ne’ebé Estadu Timor-Leste halo hodi refleta Konvensaun UNCAC nia ezizensias maske foin ukun an. Timor-Leste 9

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***Doc. CAC

dokumetu ne’ebé relasiona ho UNCAC nia T i m o r - L e s t e Kapitulu rua (Kapitulu III kona ba Penalizasaun h a m u t u k h o no Implementasaun Lei no IV kona ba L i b é r i a s a i Koperasaun Internsional) ne’ebé submete ba R e v i e w e r b a avaliasaun sei haruka ba Sekretáriadu iha Vienna Angolaliu husi formatu eletróniku ne’ebé bolu Omnibus, hafoin Sekretriádu haruka ba Timor-Leste no

Dili--Iha parte Liberia hodi halo Desk Review ka analiza molok seluk, nu’udar Estadu Parte ida husi halo vizita ba Paíz ka hasoru malu trilateral iha Konvensaun ne'e Timor-Leste mós iha Vienna. obrigasaun atu halo review ba Estadu Parte Timor-Leste aprezenta ona lista peritus seluk, tuir Mekanismu Review UNCAC na'in lima ba Sekretáriadu Mekanizmu halo ne’ebé Sekretariadu Estadu Parte iha Vienna Revizaun (Secretariat of Review Mechanism) iha estabelese ona. Ne'e duni Estadu-Parte ida- Viennna. ira na'in lima ne'e mai husi Ministériu idak tenke nomeia nia peritus to'o ema na'in 15 Justisa, Konseillu Ministrus, no CAC rasik. (temi

ho kualifikasaun teknika profisional ne’ebé tiha ona iha leten). Peritu sira ne'e sei hetan mós relevante no haruka ba Vienna hodi halo review ba treinamentu kona ba oinsa halo revizaun tuir relatóriu Auto-Avaliasaun Estadu Parte seluk Termus Referensia Review Mechanism nian no nian. Antes atu halo review, Estadu Parte ida-idak oinsa halo análize komparativa ba lejislasaun iha sei dada rifa iha Sekretáriadu UNCAC iha Vienna Angola no Konvensaun ONU nian.### hodi determina Estadu Partes rua ne’ebé sei servisu hamutuk hodi halo review ba Estadu Parte seluk. Rezultadu husi dada rifa iha fulan Juñu liu ba iha Vienna hatudu Timor-Leste hamutuk ho Liberia mak sei halo review ba implementasaun UNCAC iha Angola.

Timor-Leste nia papel nu’udar Estadu P a r t e b a r e v i z a u n UNCAC ne'e hanesan esperiénsia ba dahuluk iha tarefa internasionál ne'e. Komisáriu Anti-Korrupsaun Adérito de Jesus Soares hatete katak, “Partisipasaun Timor-

Leste nian iha prosesu

halo revizaun ne'e hatudu

katak Timor-Leste iha komitementu boot atu

implementa nia dever hanesan Estadu Parte ba

Konvensaun ONU ne'e.” Tinan kotuk, Timor-Leste adia nia dever sai nudar Estadu Parte atu halo revizaun ba Cabo Verde nia implementasaun, hodi konsentra ba auto-avaliasaun no bele fó tempu atu prepara-an didi’ak ho esperiensia husi rai seluk antes kumpre nia dever.

Prosesu revizaun sei ne'e tama nafatin iha Siklu Dahuluk husi Mekanismu Revizaun ba implementasaun UNCAC ne’ebé hahu ho auto-avaliasaun husi Angola rasik. Iha espetativa katak servisu halo revizaun ne'e sei hala'o iha tinan ne'e nia laran, tuir preparasaun ne’ebé Angola iha ona. Relatoriu auto-avaliasaun husi Angola no 10

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. UNODC

Page 12: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

hamoris ona lei lubuk ida ne’ebé bele uza dadaun Avaliasaun hodi prosesa no penaliza krime korrupsaun iha implementasaun setór públiku, maski nia implementasaun seidauk Konvensaun ONU la’o ho másimu tanba fatór rekursus humanus no Kontra fasilidades teknikus hirak seluk. Timor-Leste mós Korrupsaun iha halo esforsu balu ona hodi koalia ho nasoens Timor-Leste.viziñu sira hanesan Indonézia, Singapura, Malázia no Australia hodi halo kooperasaun internasionál Dili--Iha loron 21 too 25 Maiu 2012, iha asuntu ne’ebé relasiona ho Kapitulu rua ne'e. Estadu Timor-Leste simu peritus nain 5 husi Ne'e hatudu katak nudar estadu ida, Timor-Leste Namibia no Fiji mai observa no rona hatudu vontade di’ak atu implementa duni d i r e t a m e n t e k o n a i m p l e m e n t a s a u n Konvensaun ne'e, maske sei iha buat barak maka Konvensaun ONU Kontra Korrupsaun tenke hadi'a no hasa'e tan, liu-liu iha kapasidade (UNCAC) iha Timor-Leste. Peritu sira ne'e institusional no rekursus umanus. Relatóriu final akompañadu ho ofisiais na'in rua husi husi review ne'e sei identifika susesu ne’ebé ita Sekretariadu UNCAC nian iha Vienna Austria. halo ona, pratika di’ak ne’ebé Timor-Leste Vizita ne'e nudar parte ida husi Mekanizmu hatudu, dezafius no asistensia teknika ne’ebé ita Review nian tomak ba Konvensaun ONU ne'e. presiza hodi kumpre ita nia obrigasaun atu Timor-Leste ratifika Konvensaun ne'e iha fulan implementa Konvensaun ne'e di’ak liu tan.### Dezembru 2008. Iha biban ida ne'e ita halo review

ba Kapítulu III kona-ba k r i m i n a l i z a s a u n n o implementasaun lei no K a p í t u l u I V k o n a - b a kooperasaun internasionál.

Durante semana ida nia laran, peritu sira halo sorumutu ofisial ho entidades estadu nian lubuk ida hanesan Komisaun A, C, no D husi P a r l a m e n t u N a s i o n á l , Ministérius Justisa, Finansas, Negós ius Es t ran je i rus , P rokurador i a J e r á l da Repúblika, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Banku Sentral , Inspetór Jerál , Provedoria Direítus Umanus no Justisa, CAC rasik no Sosiedade Sivil. Alende sorumutu servisu nian, delegasaun mós halo vizita kortezia ba Primeiru-Ministru, Vise-Primeiru Ministru, Vice-P r e z i d e n t e P a r l a m e n t u N a s i o n á l n o Reprezentante Espesial Misaun ONU iha Timor-Leste. Iha sorumutu ho entidades hirak ne'e, peritu sira husu klarifikasaun no halo verifikasaun ba relatóriu Auto-Avaliasaun kona ba implementasaun Konvensaun UNU ne'e, ne’ebé Timor-Leste haruka ba sira no entrega ona mós ba Parlamentu Nasionál no Konsellu Ministrus.

Durante sorumutu ofisial ne'e, peritu sira observa no apresia tebes esforsu ne’ebé Timor-Leste halo iha tempu badak nia laran iha faze foin mak ukun-an iha tinan 10 nia laran. Peritu sira haksolok ho esforsu boot ne’ebé Estadu Timor-Leste halo hodi refleta Konvensaun UNCAC nia ezizensias maske foin ukun an. Timor-Leste 9

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***Doc. CAC

dokumetu ne’ebé relasiona ho UNCAC nia T i m o r - L e s t e Kapitulu rua (Kapitulu III kona ba Penalizasaun h a m u t u k h o no Implementasaun Lei no IV kona ba L i b é r i a s a i Koperasaun Internsional) ne’ebé submete ba R e v i e w e r b a avaliasaun sei haruka ba Sekretáriadu iha Vienna Angolaliu husi formatu eletróniku ne’ebé bolu Omnibus, hafoin Sekretriádu haruka ba Timor-Leste no

Dili--Iha parte Liberia hodi halo Desk Review ka analiza molok seluk, nu’udar Estadu Parte ida husi halo vizita ba Paíz ka hasoru malu trilateral iha Konvensaun ne'e Timor-Leste mós iha Vienna. obrigasaun atu halo review ba Estadu Parte Timor-Leste aprezenta ona lista peritus seluk, tuir Mekanismu Review UNCAC na'in lima ba Sekretáriadu Mekanizmu halo ne’ebé Sekretariadu Estadu Parte iha Vienna Revizaun (Secretariat of Review Mechanism) iha estabelese ona. Ne'e duni Estadu-Parte ida- Viennna. ira na'in lima ne'e mai husi Ministériu idak tenke nomeia nia peritus to'o ema na'in 15 Justisa, Konseillu Ministrus, no CAC rasik. (temi

ho kualifikasaun teknika profisional ne’ebé tiha ona iha leten). Peritu sira ne'e sei hetan mós relevante no haruka ba Vienna hodi halo review ba treinamentu kona ba oinsa halo revizaun tuir relatóriu Auto-Avaliasaun Estadu Parte seluk Termus Referensia Review Mechanism nian no nian. Antes atu halo review, Estadu Parte ida-idak oinsa halo análize komparativa ba lejislasaun iha sei dada rifa iha Sekretáriadu UNCAC iha Vienna Angola no Konvensaun ONU nian.### hodi determina Estadu Partes rua ne’ebé sei servisu hamutuk hodi halo review ba Estadu Parte seluk. Rezultadu husi dada rifa iha fulan Juñu liu ba iha Vienna hatudu Timor-Leste hamutuk ho Liberia mak sei halo review ba implementasaun UNCAC iha Angola.

Timor-Leste nia papel nu’udar Estadu P a r t e b a r e v i z a u n UNCAC ne'e hanesan esperiénsia ba dahuluk iha tarefa internasionál ne'e. Komisáriu Anti-Korrupsaun Adérito de Jesus Soares hatete katak, “Partisipasaun Timor-

Leste nian iha prosesu

halo revizaun ne'e hatudu

katak Timor-Leste iha komitementu boot atu

implementa nia dever hanesan Estadu Parte ba

Konvensaun ONU ne'e.” Tinan kotuk, Timor-Leste adia nia dever sai nudar Estadu Parte atu halo revizaun ba Cabo Verde nia implementasaun, hodi konsentra ba auto-avaliasaun no bele fó tempu atu prepara-an didi’ak ho esperiensia husi rai seluk antes kumpre nia dever.

Prosesu revizaun sei ne'e tama nafatin iha Siklu Dahuluk husi Mekanismu Revizaun ba implementasaun UNCAC ne’ebé hahu ho auto-avaliasaun husi Angola rasik. Iha espetativa katak servisu halo revizaun ne'e sei hala'o iha tinan ne'e nia laran, tuir preparasaun ne’ebé Angola iha ona. Relatoriu auto-avaliasaun husi Angola no 10

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. UNODC

Page 13: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

11

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Konvensaun ONU nian ne'e iha Timor-Leste,” S u m á r i u tenik Komisáriu. Ekzekutivu husi

Relátoriu finál husi revizaun ne'e tomak ita Relatoriu Revizaun hein katak sei halo ramata molok sorumutu entre Implementasaun grupu halo revizaun ba implementasaun UNCAC iha Timor-Konvensaun ne'e iha fulan Novembru 2012. Leste Timor-Leste sei servisu besik malu hamutuk ho nasaun sira ne’ebé halo revizaun, Namibia no Fiji, Dili--Hafoin halo no mós Sekretáriadu. Mekanismu ba halo hotu tia avaliasaun kompleta ba kapasidade Revizaun nian (Secretariat Review Mechanism) implementasaun UNCAC iha Timor-Leste, hodi finaliza relatóriu finál ne'e.### Timor-Leste hamutuk ho peritu sira husi

Namibia no Fiji konkorda ho konteúdu Sumáriu Ezekutivu relatoriu final husi review tomak. Sumáriu Ezekutivu ne'e adopta no CAC Learning Center

públika iha 22 Juñu 2012 iha b i b a n s o r u m u t u Dili--Sentru estudu ka learning Implementation Review center iha instituisaun ida nia laran Group iha Vienna. importante tebes hanesan meius ida atu Timor-Leste nu’udar fasilita servisu na'in sira hodi buka nasaun dahat entre hatene no aumenta tan sira nia matenek. Estadu Partes 41 nebe Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) iha halo hotu ona sira nia tempu besik ne'e sei lansa nia Sentru review kompletu too Estudu/CAC Learning Center ho nia tinan 2012 nia klaran no objetivu hanesan sentru informasaun publika ona sira nia hodi fasilita servisu na'in (staff) CAC nian Sumáriu Ezekutivu. sira hodi dezenvolve tan sira nia matenek tuir área Nasaun tolu seluk maka Australia, Suisa no servisu no aprende liu tan husi peritu sira seluk Jeorjia. nia matenek atu hasa'e tan kapasidade teknika

Komisaun Anti-Korrupsaun servisu na'in nian nu’udar instituisaun ne’ebé sira. Tuir planu, hamrik iha oin hodi lidera Sentru Estudu prosesu halo revizaun ba CAC ne'e sei implementasaun Konvensaun kompleta ho ONU ne'e iha Timor-Leste no biblioteka no hetan apoiu tekniku husi nia katálogu Misaun ONU nian iha Timor- a tu fas i l i ta Leste (UNMIT). Komisáriu identifikasaun Adéritu de Jesus hateten katak livrus ne’ebé p u b l i k a s a u n S u m á r i u iha. Iha tempu Ekzekutivu ne'e hanesan o i n m a i , susesu boot ida ba nasaun wainhira CAC Timor-Leste ne’ebé konsege iha kbiit no kumpre nia obrigasaun hanesan e s p a s u l u a n , estadu parte ba konvensaun ONU ne'e no mós atu Sentru Estudu ne'e sei kompleta ho komputadores refleta kona ba nia esforsu hodi kombate balu atu nune servisu na'in sira mos bele uza hodi korrupsaun iha Timor-Leste. “Sumáriu halo peskiza eletróniku. Nune mós CAC iha planu Ekzekutivu ne'e serve nu’udar lalenok ida ba katak iha tempu oin mai Sentru ne'e sei loke ba ita atu hare oras ne'e ita iha ne’ebé ona en- públiku atu hetan asesu, liu-liu ba servisu na'in termus-de esforsu kombate korrupsaun no husi instituisaun seluk no estudantes universitáriu buat ne'e mós tulun ita atu identifika dezafius sira hodi halo peskiza. no oportunidades ne’ebé mak sei enfrenta iha

tempu oin mai relasiona ho implementasaun

***

Kontinua ba pag...12 >>>

Doc. CAC

Doc. yahoo

Esperiensia seluk maka iha fulan Marsu liu ba, CAC iha ona livrus besik iha learning session rua ne’ebé halo husi Prof. 450 ho lian Indonesia, Michael Leach husi Universidade Swinburne Ingles, Portugez no Australia ne’ebé ko’alia kona ba nia survey Tetum. Iha mós artigus persepsaun husi estudantes sekundária sira b a l u n e ’ e b é r a i kona ba nasionalizmu no Senhor Michael eletrónikamente. Iha Malley, eis-diretór iha Komisaun Eleitoral

tempu oin mai, CAC sei aumenta tan Aus t r a l i a koa l i a kona ba s i s t ema númeru livrus tuir akuntabilidade eleitorál uza nesesidades no lei Benford ka Benford's Law, download tan Advogadu Jim Benedeto husi ar t igus barak Embaixada Estadus Unidus h o d i t u l u n iha Timor-Leste ko’alia kona servisu na'in sira ba experiensia Estadus

halo peskiza. Livru U n i d u s n i a n k o n a b a sira ne’ebé mak deklarasaun rikusoin no oras ne'e iha ona ho Asesor Mohamaed Mboaki tema oin-oin husi husi CASAL ko’alia kona ba perspetivas siensia estratéjia komunikasaun. polítika, sosial no Alende peritu sira husi li'ur, ekonómia hanesan iha mós aprezentasaun husi asuntu korrupsaun, servisu na'in CAC nian sira lideransa, relasaun internasionál, leis ne’ebé ba tuir konferensia iha rai liur hodi fahe internasionál, disionárius, krimis, jestaun no esperiénsia ho servisu na'in sira seluk iha seluk-seluk tan. CAC-hanesan aprezentasaun husi Señor Alende biblioteka, Sentru Estudu mós Rosáriu no Señora Ligia kona ba sira nia responsabiliza ba program learning sessions vizita ofisial ba Hongkong.###ka in-house learning ba CAC nia servisu na'in sira. Husi fulan Fevereiru to'o Jullu 2012, iha Diskusaun Kona Ba Presta ona learning session lubuk ida mak Sentru Deklarasaun RikusoinEstudu, liu husi Gabinete Komisáriu, organiza ona hodi bolu peritus husi fatin seluk mai fahe Dili--Komisáriu Adjuntu Komisaun matenek ba servisu na'in CAC nian sira. Iha Anti-Korrupsaun Manuel Bucar iha diskusaun prinsipiu fulan Jullu, iha sessaun fahe- meza redonda ho tema “Prevene Korrupsaun matenek/knowledged L i u H u s i D a l a n sharing ida ne’ebé Deklarasaun Rikusoin” hala'o husi profesores n e ’ e b é o r g a n i z a universitaria na'in rua, hamutuk husi CAC no Damien Kingbury Inspetur Jerál Estadu iha husi Universidade fulan Maiu 2012 hateten Deakin Australia no katak Lei No. 7/2007 Michael Leach husi aplika de’it ba Membru U n i v e r s i d a d e Ti tu la r no Orgaun Swinburne Australia. Suberanu sira. Lei ne'e la Aproveita ho tempu aplika ba funsionáriu e l e i s a u n , C A C públiku sira hanesan propoin ba sira na'in ezekutor administrasaun no rua fahe-matenek kona ba korrupsaun polítika finansas estadu nian husi nivel diretór jerál, iha rejiaun Asia no Pasífiku. diretór nasionál, xefe departamentu no xefe Ema 80 resin husi CAC no instituisaun seluk, seksaun sira.inklui estudantes universitária no ONG sira mak tuir palestra ne'e durante oras rua.

Oras ne'e, Sentru Estudu

12

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Kontinua ba pag...13 >>>

Doc. CAC

Doc. CAC

Page 14: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

11

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Konvensaun ONU nian ne'e iha Timor-Leste,” S u m á r i u tenik Komisáriu. Ekzekutivu husi

Relátoriu finál husi revizaun ne'e tomak ita Relatoriu Revizaun hein katak sei halo ramata molok sorumutu entre Implementasaun grupu halo revizaun ba implementasaun UNCAC iha Timor-Konvensaun ne'e iha fulan Novembru 2012. Leste Timor-Leste sei servisu besik malu hamutuk ho nasaun sira ne’ebé halo revizaun, Namibia no Fiji, Dili--Hafoin halo no mós Sekretáriadu. Mekanismu ba halo hotu tia avaliasaun kompleta ba kapasidade Revizaun nian (Secretariat Review Mechanism) implementasaun UNCAC iha Timor-Leste, hodi finaliza relatóriu finál ne'e.### Timor-Leste hamutuk ho peritu sira husi

Namibia no Fiji konkorda ho konteúdu Sumáriu Ezekutivu relatoriu final husi review tomak. Sumáriu Ezekutivu ne'e adopta no CAC Learning Center

públika iha 22 Juñu 2012 iha b i b a n s o r u m u t u Dili--Sentru estudu ka learning Implementation Review center iha instituisaun ida nia laran Group iha Vienna. importante tebes hanesan meius ida atu Timor-Leste nu’udar fasilita servisu na'in sira hodi buka nasaun dahat entre hatene no aumenta tan sira nia matenek. Estadu Partes 41 nebe Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) iha halo hotu ona sira nia tempu besik ne'e sei lansa nia Sentru review kompletu too Estudu/CAC Learning Center ho nia tinan 2012 nia klaran no objetivu hanesan sentru informasaun publika ona sira nia hodi fasilita servisu na'in (staff) CAC nian Sumáriu Ezekutivu. sira hodi dezenvolve tan sira nia matenek tuir área Nasaun tolu seluk maka Australia, Suisa no servisu no aprende liu tan husi peritu sira seluk Jeorjia. nia matenek atu hasa'e tan kapasidade teknika

Komisaun Anti-Korrupsaun servisu na'in nian nu’udar instituisaun ne’ebé sira. Tuir planu, hamrik iha oin hodi lidera Sentru Estudu prosesu halo revizaun ba CAC ne'e sei implementasaun Konvensaun kompleta ho ONU ne'e iha Timor-Leste no biblioteka no hetan apoiu tekniku husi nia katálogu Misaun ONU nian iha Timor- a tu fas i l i ta Leste (UNMIT). Komisáriu identifikasaun Adéritu de Jesus hateten katak livrus ne’ebé p u b l i k a s a u n S u m á r i u iha. Iha tempu Ekzekutivu ne'e hanesan o i n m a i , susesu boot ida ba nasaun wainhira CAC Timor-Leste ne’ebé konsege iha kbiit no kumpre nia obrigasaun hanesan e s p a s u l u a n , estadu parte ba konvensaun ONU ne'e no mós atu Sentru Estudu ne'e sei kompleta ho komputadores refleta kona ba nia esforsu hodi kombate balu atu nune servisu na'in sira mos bele uza hodi korrupsaun iha Timor-Leste. “Sumáriu halo peskiza eletróniku. Nune mós CAC iha planu Ekzekutivu ne'e serve nu’udar lalenok ida ba katak iha tempu oin mai Sentru ne'e sei loke ba ita atu hare oras ne'e ita iha ne’ebé ona en- públiku atu hetan asesu, liu-liu ba servisu na'in termus-de esforsu kombate korrupsaun no husi instituisaun seluk no estudantes universitáriu buat ne'e mós tulun ita atu identifika dezafius sira hodi halo peskiza. no oportunidades ne’ebé mak sei enfrenta iha

tempu oin mai relasiona ho implementasaun

***

Kontinua ba pag...12 >>>

Doc. CAC

Doc. yahoo

Esperiensia seluk maka iha fulan Marsu liu ba, CAC iha ona livrus besik iha learning session rua ne’ebé halo husi Prof. 450 ho lian Indonesia, Michael Leach husi Universidade Swinburne Ingles, Portugez no Australia ne’ebé ko’alia kona ba nia survey Tetum. Iha mós artigus persepsaun husi estudantes sekundária sira b a l u n e ’ e b é r a i kona ba nasionalizmu no Senhor Michael eletrónikamente. Iha Malley, eis-diretór iha Komisaun Eleitoral

tempu oin mai, CAC sei aumenta tan Aus t r a l i a koa l i a kona ba s i s t ema númeru livrus tuir akuntabilidade eleitorál uza nesesidades no lei Benford ka Benford's Law, download tan Advogadu Jim Benedeto husi ar t igus barak Embaixada Estadus Unidus h o d i t u l u n iha Timor-Leste ko’alia kona servisu na'in sira ba experiensia Estadus

halo peskiza. Livru U n i d u s n i a n k o n a b a sira ne’ebé mak deklarasaun rikusoin no oras ne'e iha ona ho Asesor Mohamaed Mboaki tema oin-oin husi husi CASAL ko’alia kona ba perspetivas siensia estratéjia komunikasaun. polítika, sosial no Alende peritu sira husi li'ur, ekonómia hanesan iha mós aprezentasaun husi asuntu korrupsaun, servisu na'in CAC nian sira lideransa, relasaun internasionál, leis ne’ebé ba tuir konferensia iha rai liur hodi fahe internasionál, disionárius, krimis, jestaun no esperiénsia ho servisu na'in sira seluk iha seluk-seluk tan. CAC-hanesan aprezentasaun husi Señor Alende biblioteka, Sentru Estudu mós Rosáriu no Señora Ligia kona ba sira nia responsabiliza ba program learning sessions vizita ofisial ba Hongkong.###ka in-house learning ba CAC nia servisu na'in sira. Husi fulan Fevereiru to'o Jullu 2012, iha Diskusaun Kona Ba Presta ona learning session lubuk ida mak Sentru Deklarasaun RikusoinEstudu, liu husi Gabinete Komisáriu, organiza ona hodi bolu peritus husi fatin seluk mai fahe Dili--Komisáriu Adjuntu Komisaun matenek ba servisu na'in CAC nian sira. Iha Anti-Korrupsaun Manuel Bucar iha diskusaun prinsipiu fulan Jullu, iha sessaun fahe- meza redonda ho tema “Prevene Korrupsaun matenek/knowledged L i u H u s i D a l a n sharing ida ne’ebé Deklarasaun Rikusoin” hala'o husi profesores n e ’ e b é o r g a n i z a universitaria na'in rua, hamutuk husi CAC no Damien Kingbury Inspetur Jerál Estadu iha husi Universidade fulan Maiu 2012 hateten Deakin Australia no katak Lei No. 7/2007 Michael Leach husi aplika de’it ba Membru U n i v e r s i d a d e Ti tu la r no Orgaun Swinburne Australia. Suberanu sira. Lei ne'e la Aproveita ho tempu aplika ba funsionáriu e l e i s a u n , C A C públiku sira hanesan propoin ba sira na'in ezekutor administrasaun no rua fahe-matenek kona ba korrupsaun polítika finansas estadu nian husi nivel diretór jerál, iha rejiaun Asia no Pasífiku. diretór nasionál, xefe departamentu no xefe Ema 80 resin husi CAC no instituisaun seluk, seksaun sira.inklui estudantes universitária no ONG sira mak tuir palestra ne'e durante oras rua.

Oras ne'e, Sentru Estudu

12

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Kontinua ba pag...13 >>>

Doc. CAC

Doc. CAC

Page 15: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Tanba ne'e, CAC realiza estadu nian ba interese privadu no atu ajuda diskusaun meja redonda prosesu investigasaun. Vantajen husi kriasaun ne'e atu rekolla ideias atu instrument legal ne'e atu hasa'e transparansia no h a m o s u p r o p o s t a fiar públiku nian. Nune'e funsionáriu públiku iha instrumentu legal ida obrigasaun hatudu transparansia iha an rasik, iha ne'ebé sei haruka ba servisu fatin no prontu justifika wainhira mosu Parlamentu Nasionál (PN) duvidas husi públiku no atu hatudu ba públiku no

atu hetan konsiderasaun hodi promove asaun estadu katak funsionariu hala'o knar tuir prinsipiu prevene no kombate korrupsaun ne’ebé efetivu honestidade, integridade no responsabilidade.tuir Komisaun nian kompetensia ne’ebé hatur Komisáriu Adjuntu Bucar afirma Lei No. iha Lei No. 8/2008 artigu 5. Diskusaun meza 7/2007 no instrument legal ne'ebe sei mosu hafoin redonda liu ba ne'e hala'o ho diretóres jeráis no CAC halo diskusaun ho funsionáriu estadu no nasionál hamutuk 40 resin husi ministérius partidus polítiku iha futuru ho intensaun atu t o m a k n o prevene konflitus

aprezenta oradores interese no proteje na'in neen ne’ebé f u n s i o n á r i u kompostu husi p ú b l i k u h u s i Komisaun Anti- akuzasaun falsu. K o r r u p s a u n , ###

Provedor Direitus Umanus, Tribunal R e k u r s u n o o r a d o r e s i n d e p e n d e n t e balu. Razaun ba diskusaun meza r e d o n d a a t u enkoraja públiku kona ba polítika kombate korrupsaun ne'ebé hahu kedas husi kampaña Primeiru Governu Konstituisional ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Mari Alkatiri hodi tau polítika kombate korrupsaun hanesan toleransia zero liu husi Inspetur Jerál Estadu (IGE) no kontinua iha Kuartu Governu Konstitusional ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha tinan 2009 hodi promulga Lei No. 8/2009 kona-ba estabelese instituisaun CAC ne’ebé funsiona hahu iha tinan 2010.

Komisáriu Adjuntu Bucar hateten espetativa komunidade no povu nian boot tebetebes ba instituisaun CAC tanba ne'e presija kontribuisaun husi entidades nasaun nian tomak hodi bele kria instrumentu legal ida atu haforsa lei No. 7/2007, bele obriga funsionáriu sira tenke deklara sira nian riku soi antes assume kargu ida too hotu atu promove integridade no konfiansa sidadaun nian ba estadu.

Instrumentu legal ne'e mós sei prevene rekursus estadu husi korrupsaun hanesan pekulatu ne'ebé funsionáriu públiku utiliza patrimóniu

13

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. CAC

staff hamutuk nain 53 hala'o retiru loron ida J a n e i r u - M a i u Sexta (4/5) iha Dare ho objektivu halo CAC Tenderiza 26 avaliasaun servisu internal durante fulan Projeitus Janeiro-Abril 2012 modera husi Sekretario Eksekutivu, Alexander F. Freitas ho Adviser CAC, Micha Barreto Soares.D i l i - - S u b - D i r e s a u n

A p r o v i z i o n a m e n t u Komisario CAC, Aderito de Jesus Soares apresia Instituisaun Comissaun aprezentasaun progresu servisu husi kada

Anti Corrupçào (CAC) iha fulan Janeiro- responsavel nian durante fulan 4 (hat) ho Maiu tinan 2012 hasai tenderizasaun l i a n murak atu mantein servisu diak, hamutuk 26 projeitus liu husi efisien ho efikas nafatin maske mekanismu approvizionamentu iha limitasaun rekursus n e ' e b e t r a n s p a r a n t e n o humanu, orsamental, akountabel.

fasilidades hanesan S u b - d i r e s a u n obstaklus iha knar fatin approvizionamentu prepara no ho seriedade, ho neutru no faan dokumentus tenderizasaun

la adere an ba partido hodi halo publikasaun iha media politikus ruma existe iha Timor nasional ba kada projeitu nune'e

Lorosa'e ba instituisaun CAC nian m o s a v a l i a d o k u m e n t u s priveleiju.t ender izasaun molok anunc ia

kompañia sai manan-na'in publikamente. Organizasaun no strutura ho otas sei nurak Aprovizionamentu jere kontratu kada projeitu staff tomak hamutuk nai'n 53 Instituisaun no koordena ho sub-diresaun lojistika hasai CAC ki'ik husi diferensas ideas entre staff Receive and Inspection (R&I) molok prosesa durante diskusaun konstrutivu hanesan parte pagamentu bazeia ba Dekretu Lei Numero ultra demokratika atu servi povu no nasaun diak 10/2005 husi Ministerio das Financas kona ba liu tan.aprovizionamentu ne'ebe hala'o nian knar hahu

Komisário Adérito de Jesus enkouraja staff iha estabelesimento CAC. tomak atu gradualmente no regularmente tenki

Sekretário Eksekutivu Comissào Anti hatoman an halo avaliasaun ba an rasik servisu Corrupçào (CAC), Alexandre Freitas afirma hirak ne'ebe halo tiha ona ho efikas no halo planu funcionarios aprovisionamentu atu labele simu rasik hodi bele hadian liu tan servisu iha futuru. kualker tipu gratifikasaun husi kompanhas

Finalidade retiru loron ida atu atinji ne'ebe manan projeitus liu husi tender ho objektivu komun instituisaun CAC nian mak transparante iha instituisaun CAC nian.asegura no melhora servisus kada diresaun iha Secretario Eksekutivu Alexander Freitas hasai transparancia, kredibilidade, akountabilidade, lia menon murak atu fo atensaun ba sub-diresaun profesionalismo ho komitmentu no integridade aprovizionamentu wainhira hala'o knar iha staff tomak atu servisu diak liu atu kombate prosesu tenderizasaun hadok an husi noda no corrupçào ba nasaun doben Timor-Leste nian asegura integridade, transparancia no

akontabilidade servisu ba naran diak no prosperiedade iha futuru. ###priveleiju instituisaun CAC nian. ###

Asegura Servisu--CAC Halo Retiru Iha Dare

Dare -- Komisário Comissào Anti Corrupçào (CAC), Adérito de Jesus akompanha husi komisário a d j u n t o P r e v e n s a u n , Manuel C. C. Bucar Corte-Real no Adjunto Comisario Edukasaun, Kampanha no Peskiza, Jose Antonio de Jesus das Neves lidera

Tenderiza Projetusho lolos no

honestidade

14

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. CAC

***

NUDAR

HAU TENGKEDEKLARA HAU NIA

ENTIDADE PÚBLIKU

RIKUSOIN

Page 16: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Tanba ne'e, CAC realiza estadu nian ba interese privadu no atu ajuda diskusaun meja redonda prosesu investigasaun. Vantajen husi kriasaun ne'e atu rekolla ideias atu instrument legal ne'e atu hasa'e transparansia no h a m o s u p r o p o s t a fiar públiku nian. Nune'e funsionáriu públiku iha instrumentu legal ida obrigasaun hatudu transparansia iha an rasik, iha ne'ebé sei haruka ba servisu fatin no prontu justifika wainhira mosu Parlamentu Nasionál (PN) duvidas husi públiku no atu hatudu ba públiku no

atu hetan konsiderasaun hodi promove asaun estadu katak funsionariu hala'o knar tuir prinsipiu prevene no kombate korrupsaun ne’ebé efetivu honestidade, integridade no responsabilidade.tuir Komisaun nian kompetensia ne’ebé hatur Komisáriu Adjuntu Bucar afirma Lei No. iha Lei No. 8/2008 artigu 5. Diskusaun meza 7/2007 no instrument legal ne'ebe sei mosu hafoin redonda liu ba ne'e hala'o ho diretóres jeráis no CAC halo diskusaun ho funsionáriu estadu no nasionál hamutuk 40 resin husi ministérius partidus polítiku iha futuru ho intensaun atu t o m a k n o prevene konflitus

aprezenta oradores interese no proteje na'in neen ne’ebé f u n s i o n á r i u kompostu husi p ú b l i k u h u s i Komisaun Anti- akuzasaun falsu. K o r r u p s a u n , ###

Provedor Direitus Umanus, Tribunal R e k u r s u n o o r a d o r e s i n d e p e n d e n t e balu. Razaun ba diskusaun meza r e d o n d a a t u enkoraja públiku kona ba polítika kombate korrupsaun ne'ebé hahu kedas husi kampaña Primeiru Governu Konstituisional ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Mari Alkatiri hodi tau polítika kombate korrupsaun hanesan toleransia zero liu husi Inspetur Jerál Estadu (IGE) no kontinua iha Kuartu Governu Konstitusional ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha tinan 2009 hodi promulga Lei No. 8/2009 kona-ba estabelese instituisaun CAC ne’ebé funsiona hahu iha tinan 2010.

Komisáriu Adjuntu Bucar hateten espetativa komunidade no povu nian boot tebetebes ba instituisaun CAC tanba ne'e presija kontribuisaun husi entidades nasaun nian tomak hodi bele kria instrumentu legal ida atu haforsa lei No. 7/2007, bele obriga funsionáriu sira tenke deklara sira nian riku soi antes assume kargu ida too hotu atu promove integridade no konfiansa sidadaun nian ba estadu.

Instrumentu legal ne'e mós sei prevene rekursus estadu husi korrupsaun hanesan pekulatu ne'ebé funsionáriu públiku utiliza patrimóniu

13

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. CAC

staff hamutuk nain 53 hala'o retiru loron ida J a n e i r u - M a i u Sexta (4/5) iha Dare ho objektivu halo CAC Tenderiza 26 avaliasaun servisu internal durante fulan Projeitus Janeiro-Abril 2012 modera husi Sekretario Eksekutivu, Alexander F. Freitas ho Adviser CAC, Micha Barreto Soares.D i l i - - S u b - D i r e s a u n

A p r o v i z i o n a m e n t u Komisario CAC, Aderito de Jesus Soares apresia Instituisaun Comissaun aprezentasaun progresu servisu husi kada

Anti Corrupçào (CAC) iha fulan Janeiro- responsavel nian durante fulan 4 (hat) ho Maiu tinan 2012 hasai tenderizasaun l i a n murak atu mantein servisu diak, hamutuk 26 projeitus liu husi efisien ho efikas nafatin maske mekanismu approvizionamentu iha limitasaun rekursus n e ' e b e t r a n s p a r a n t e n o humanu, orsamental, akountabel.

fasilidades hanesan S u b - d i r e s a u n obstaklus iha knar fatin approvizionamentu prepara no ho seriedade, ho neutru no faan dokumentus tenderizasaun

la adere an ba partido hodi halo publikasaun iha media politikus ruma existe iha Timor nasional ba kada projeitu nune'e

Lorosa'e ba instituisaun CAC nian m o s a v a l i a d o k u m e n t u s priveleiju.t ender izasaun molok anunc ia

kompañia sai manan-na'in publikamente. Organizasaun no strutura ho otas sei nurak Aprovizionamentu jere kontratu kada projeitu staff tomak hamutuk nai'n 53 Instituisaun no koordena ho sub-diresaun lojistika hasai CAC ki'ik husi diferensas ideas entre staff Receive and Inspection (R&I) molok prosesa durante diskusaun konstrutivu hanesan parte pagamentu bazeia ba Dekretu Lei Numero ultra demokratika atu servi povu no nasaun diak 10/2005 husi Ministerio das Financas kona ba liu tan.aprovizionamentu ne'ebe hala'o nian knar hahu

Komisário Adérito de Jesus enkouraja staff iha estabelesimento CAC. tomak atu gradualmente no regularmente tenki

Sekretário Eksekutivu Comissào Anti hatoman an halo avaliasaun ba an rasik servisu Corrupçào (CAC), Alexandre Freitas afirma hirak ne'ebe halo tiha ona ho efikas no halo planu funcionarios aprovisionamentu atu labele simu rasik hodi bele hadian liu tan servisu iha futuru. kualker tipu gratifikasaun husi kompanhas

Finalidade retiru loron ida atu atinji ne'ebe manan projeitus liu husi tender ho objektivu komun instituisaun CAC nian mak transparante iha instituisaun CAC nian.asegura no melhora servisus kada diresaun iha Secretario Eksekutivu Alexander Freitas hasai transparancia, kredibilidade, akountabilidade, lia menon murak atu fo atensaun ba sub-diresaun profesionalismo ho komitmentu no integridade aprovizionamentu wainhira hala'o knar iha staff tomak atu servisu diak liu atu kombate prosesu tenderizasaun hadok an husi noda no corrupçào ba nasaun doben Timor-Leste nian asegura integridade, transparancia no

akontabilidade servisu ba naran diak no prosperiedade iha futuru. ###priveleiju instituisaun CAC nian. ###

Asegura Servisu--CAC Halo Retiru Iha Dare

Dare -- Komisário Comissào Anti Corrupçào (CAC), Adérito de Jesus akompanha husi komisário a d j u n t o P r e v e n s a u n , Manuel C. C. Bucar Corte-Real no Adjunto Comisario Edukasaun, Kampanha no Peskiza, Jose Antonio de Jesus das Neves lidera

Tenderiza Projetusho lolos no

honestidade

14

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. CAC

***

NUDAR

HAU TENGKEDEKLARA HAU NIA

ENTIDADE PÚBLIKU

RIKUSOIN

Page 17: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

CAC mak identifika rasik. Husi kazu hirak ne'e Komisáriu CAC CAC halo ona auto-partisipasaun 10 ba S a i O r a d o r Ministériu Públiku. Iha fulan nen nia laran

Importante Iha Ministériu Públiku halo dispasu kazu 14 ba CAC S o r u m u t u atu halo investigasaun. TLDPM Instituisaun CAC hala'o nafatin

koordenasaun ho instituisaun kompetente sira D i l i - K o m i s á r i o hanesan Ministériu Públiku, Inspesaun Jeral,

Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC), Adérito PDHJ, PNTL hodi haluan identifikasaun ba de Jesus Soares sai orador importante iha kazu korrupsaun no hametin servisu Sorumuto Parseiru Dezenvolvimentu ba investigasaun tuir mandatu nebe lei haruka. Timor Leste (TLDPM) ba dala ikus nian iha Servisu investigasaun mos presiza nafatin IV governo konstitusional ho topiku públiku nia apoiu no kolaborasaun atu hato kesar “ Ins t i tu t iona l Bui ld ing for Good ba CAC wainhira deskonfia katak iha hahalok Governance” iha Dili Convention Centre, ruma nebe hatudu pratika korrupsaun.

loron Tersa (15/5). Konsidera mos katak Aprezentasaun hetan p ú b l i k u n i a a p r e s i a s a u n h u s i koñesimentu nebe la partisipantes hafoin hanesan kona ba Komisário Adérito de krime korrupsaun tuir Jesus koalia kona-ba ita nia lei define, mak boa governasaun invest igador s i ra ne'ebe iha tendensia presiza analiza kesar hari'i instituisaun nebe hato ba CAC, barak maibe lakon hodi hare nia karakter fokus atu hare'e isu no krime korrupsaun iha problema ne'ebe mak ka lae hodi nune'e iha hadi hami ' is bele hahu prosesu s i g n i f i k a n t e inves t igasaun ka institutional building delega ba autoridade ho boa governasaun kompe ten t e s e luk iha area transparénsia no hanesan PDHJ, Inpesaun akuntabilidade. Jerál ka Komisaun Funsaun Públika.###Iha biban priveleiju ne'e Komisário hato'o vizaun CAC nian mak Timor Leste Estadu de diretu demokratiku ida ho kultura rejeisaun korupsaun ida mak forte ba interese no prosperiedade povu nian no misaun kombate korupsaun liu husi dalan prevensaun, edukasaun no investigasaun.Komisario CAC agradese ba membrus governo IV Konstituisional ne'ebe kolabora diak ho instituisaun CAC durante tinan rua nian laran kona prevensaun aksaun korupsaun iha instituisaun governo ne'ebe povu iha espektativa ba instituisaun CAC as tebes. ###

Atividade Investigasaun iha

Janeiru to'o Juñu

D i l i – D i r e s a u n Investigasaun (DI), Comissào Anti Corrupsaun (CAC) nebe lidera husi Diretora Maria de Vasconselos hahu Janeiru too Juñu 2012 halibur tan kazu 28 nebe mai husi publiku, hato husi instituisaun seluk hanesan PDHJ, Inspesaun Jeral Estadu nian, Komisaun Funsaun Publika no balu 15

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

***

***

Doc. CAC

I CAN STOP

CORRUPTION

WE CAN STOP

CORRUPTION

16

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

CAC Rekruta no Kapasita

Funsionáriu

Dili -- Comissào Anti Corrupçào (CAC) husi tempu ba tempu esforsu maka'as halo rekrutamentu

funsionarius foun no hala'o kapasitasaun ba funsionários iha rai laran nune'e mos iha rai liur atu servi povu no nasaun iha area kombate

Veikulu Estadu nian Movimenta corrupsaun diak liu tan ba povu nian Iha Kampaña Prezidensial prosperiedade iha futuru.

Staff CAC tula liman hamutuk ho Dili -- Povu Timor Lorosa'e hili C o m i s s à o prezidenti iha eleisaun prezidensial 2012

Funçào Publica hela história. Maibe, husik hela impresaun (CFP) hala'o moruk bazeia ba faktus Comissào Anti rekrutamentu Corrupçào (CAC) nian iha terenu durante f u n c i o n a r i o hala'o monitorizasaun periodu kampanha foun ba CAC liu eleisaun prezidensial. husi konkursu Maioria kandidatus prezidenti foti asuntu p u b l i k u corrupçào sai materia kampanha no iha hamutuk nain parte seluk iha indikasaun forte apoiantes lima ba vagas kandidatus balun hanesan funsionário P r e v e n s a u n , públiku iha orás servisu utiliza património M e d i a , estadu hanesan kareta ho motorizada durante R e s e p s a u n , kampaña prezidencsial iha distritus balun ba P e s k i z a , kontra lei Kodigu Penal artigu 296 kona-ba Sidadania Civika ho Estudu no Analiza Pekulatu de uzu.Administrasaun e Finansas iha fulan Maio 2012.

CAC uza metode deskriptivu Iha loron ikus hafoin loron no analiza kuantitativu hodi

sanulu resin rua odan matan CAC d i r e t a m e n t e b a h a l a ' o nakloke ba aplikantes ba vaga lima monitorizasaun iha terenu no konsege rekolha dokumentus hetan faktus kandidatus hamutuk 736. Ekipa konjunta prezidenti balun utilize CAC-CFP tais dokumentus bazeia património estadu durante ba kapas idade in te lektua l , k a m p a ñ a e l e i s a u n experiensia no kualifikasaun prezidensial.edukasaun ho t ransparante

CAC rekomenda partidos aplikantes hamutuk nai'n 148 liu ba polítiku atu hari'i orgaun tuir izame eskrita.Total 135

fiskalizasaun internal rasik aplikantes ba vaga Estudu no nune'e bele hala'o kontrola ba Analisa Administrasaun e Financas

aktividades kandidatus sira nian iha asuntu la iha aplikante liu tais dokumentus bazeia ba ekzekusaun orsamento apoio husi estadu no criterias atu liu ba izame eskrita. Vaga Media hala'o auditing rasik ba doasaun husi individu hamutuk 86 aplikantes no 23 aplikantes liu tais ka emprezarios.dokumentus, vaga Resepsaun total 179 aplikantes,

nain 54 liu tais dokumentus, vaga Peskiza total CAC sujere atu kandidatus prezidenti, eis 222 aplikantes no nai'n 40 liu tais nune'e mos vaga titulares no funsionário públiku evita uza sasan Sidadania Civic total 114 aplikantes nai'n 31 liu estado nian ba interese partidaria durante tais dokumentus ba tuir izame eskrita. Aplikantes kampaña iha oras servisu hodi eduka povu no barak hatama dokumentus ba vaga lima CAC nian husik hela lisaun diak iha futuru.hatudu antusiasmu boot husi aplikantes atu hola Instituisaun CAC enkoraja Polísia Nasionál parte ba kombate korupsaun nune'e mos hatudu Timor Leste (PNTL) nudar orgaun estadu uza faktus kampu de trabalho sei menus iha nasaun nian kompetensia tomak atu halo aksaun forte doben Timor Lorosa'e. kontra veikulu la-uza xapa matrikula utiliza

Futuru programas rekursu humanu sei kareta governu ba atividades kampaña partidus kontinua fasilita formasaun ba funcionarios CAC polítiku. ###ne'ebe sei hala'o iha rai laran no rai liur servisu hamutuk ho parseiros nasional ho internasional instituisaun CAC nian. ###

Total Fungsionáriu CAC iha Tinan 2012

***

DiresaunAdministra-saun no Finansas

DiresaunPrevensaun

DiresaunEKP

Nomeiasaun Profesional

InvestigadorTOTAL :

Komisáriu noKomisáriu Adjuntu

24 5 6 10 5 3 53

Doc. CAC

Doc. CAC

Page 18: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

CAC mak identifika rasik. Husi kazu hirak ne'e Komisáriu CAC CAC halo ona auto-partisipasaun 10 ba S a i O r a d o r Ministériu Públiku. Iha fulan nen nia laran

Importante Iha Ministériu Públiku halo dispasu kazu 14 ba CAC S o r u m u t u atu halo investigasaun. TLDPM Instituisaun CAC hala'o nafatin

koordenasaun ho instituisaun kompetente sira D i l i - K o m i s á r i o hanesan Ministériu Públiku, Inspesaun Jeral,

Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC), Adérito PDHJ, PNTL hodi haluan identifikasaun ba de Jesus Soares sai orador importante iha kazu korrupsaun no hametin servisu Sorumuto Parseiru Dezenvolvimentu ba investigasaun tuir mandatu nebe lei haruka. Timor Leste (TLDPM) ba dala ikus nian iha Servisu investigasaun mos presiza nafatin IV governo konstitusional ho topiku públiku nia apoiu no kolaborasaun atu hato kesar “ Ins t i tu t iona l Bui ld ing for Good ba CAC wainhira deskonfia katak iha hahalok Governance” iha Dili Convention Centre, ruma nebe hatudu pratika korrupsaun.

loron Tersa (15/5). Konsidera mos katak Aprezentasaun hetan p ú b l i k u n i a a p r e s i a s a u n h u s i koñesimentu nebe la partisipantes hafoin hanesan kona ba Komisário Adérito de krime korrupsaun tuir Jesus koalia kona-ba ita nia lei define, mak boa governasaun invest igador s i ra ne'ebe iha tendensia presiza analiza kesar hari'i instituisaun nebe hato ba CAC, barak maibe lakon hodi hare nia karakter fokus atu hare'e isu no krime korrupsaun iha problema ne'ebe mak ka lae hodi nune'e iha hadi hami ' is bele hahu prosesu s i g n i f i k a n t e inves t igasaun ka institutional building delega ba autoridade ho boa governasaun kompe ten t e s e luk iha area transparénsia no hanesan PDHJ, Inpesaun akuntabilidade. Jerál ka Komisaun Funsaun Públika.###Iha biban priveleiju ne'e Komisário hato'o vizaun CAC nian mak Timor Leste Estadu de diretu demokratiku ida ho kultura rejeisaun korupsaun ida mak forte ba interese no prosperiedade povu nian no misaun kombate korupsaun liu husi dalan prevensaun, edukasaun no investigasaun.Komisario CAC agradese ba membrus governo IV Konstituisional ne'ebe kolabora diak ho instituisaun CAC durante tinan rua nian laran kona prevensaun aksaun korupsaun iha instituisaun governo ne'ebe povu iha espektativa ba instituisaun CAC as tebes. ###

Atividade Investigasaun iha

Janeiru to'o Juñu

D i l i – D i r e s a u n Investigasaun (DI), Comissào Anti Corrupsaun (CAC) nebe lidera husi Diretora Maria de Vasconselos hahu Janeiru too Juñu 2012 halibur tan kazu 28 nebe mai husi publiku, hato husi instituisaun seluk hanesan PDHJ, Inspesaun Jeral Estadu nian, Komisaun Funsaun Publika no balu 15

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

***

***

Doc. CAC

I CAN STOP

CORRUPTION

WE CAN STOP

CORRUPTION

16

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

CAC Rekruta no Kapasita

Funsionáriu

Dili -- Comissào Anti Corrupçào (CAC) husi tempu ba tempu esforsu maka'as halo rekrutamentu

funsionarius foun no hala'o kapasitasaun ba funsionários iha rai laran nune'e mos iha rai liur atu servi povu no nasaun iha area kombate

Veikulu Estadu nian Movimenta corrupsaun diak liu tan ba povu nian Iha Kampaña Prezidensial prosperiedade iha futuru.

Staff CAC tula liman hamutuk ho Dili -- Povu Timor Lorosa'e hili C o m i s s à o prezidenti iha eleisaun prezidensial 2012

Funçào Publica hela história. Maibe, husik hela impresaun (CFP) hala'o moruk bazeia ba faktus Comissào Anti rekrutamentu Corrupçào (CAC) nian iha terenu durante f u n c i o n a r i o hala'o monitorizasaun periodu kampanha foun ba CAC liu eleisaun prezidensial. husi konkursu Maioria kandidatus prezidenti foti asuntu p u b l i k u corrupçào sai materia kampanha no iha hamutuk nain parte seluk iha indikasaun forte apoiantes lima ba vagas kandidatus balun hanesan funsionário P r e v e n s a u n , públiku iha orás servisu utiliza património M e d i a , estadu hanesan kareta ho motorizada durante R e s e p s a u n , kampaña prezidencsial iha distritus balun ba P e s k i z a , kontra lei Kodigu Penal artigu 296 kona-ba Sidadania Civika ho Estudu no Analiza Pekulatu de uzu.Administrasaun e Finansas iha fulan Maio 2012.

CAC uza metode deskriptivu Iha loron ikus hafoin loron no analiza kuantitativu hodi

sanulu resin rua odan matan CAC d i r e t a m e n t e b a h a l a ' o nakloke ba aplikantes ba vaga lima monitorizasaun iha terenu no konsege rekolha dokumentus hetan faktus kandidatus hamutuk 736. Ekipa konjunta prezidenti balun utilize CAC-CFP tais dokumentus bazeia património estadu durante ba kapas idade in te lektua l , k a m p a ñ a e l e i s a u n experiensia no kualifikasaun prezidensial.edukasaun ho t ransparante

CAC rekomenda partidos aplikantes hamutuk nai'n 148 liu ba polítiku atu hari'i orgaun tuir izame eskrita.Total 135

fiskalizasaun internal rasik aplikantes ba vaga Estudu no nune'e bele hala'o kontrola ba Analisa Administrasaun e Financas

aktividades kandidatus sira nian iha asuntu la iha aplikante liu tais dokumentus bazeia ba ekzekusaun orsamento apoio husi estadu no criterias atu liu ba izame eskrita. Vaga Media hala'o auditing rasik ba doasaun husi individu hamutuk 86 aplikantes no 23 aplikantes liu tais ka emprezarios.dokumentus, vaga Resepsaun total 179 aplikantes,

nain 54 liu tais dokumentus, vaga Peskiza total CAC sujere atu kandidatus prezidenti, eis 222 aplikantes no nai'n 40 liu tais nune'e mos vaga titulares no funsionário públiku evita uza sasan Sidadania Civic total 114 aplikantes nai'n 31 liu estado nian ba interese partidaria durante tais dokumentus ba tuir izame eskrita. Aplikantes kampaña iha oras servisu hodi eduka povu no barak hatama dokumentus ba vaga lima CAC nian husik hela lisaun diak iha futuru.hatudu antusiasmu boot husi aplikantes atu hola Instituisaun CAC enkoraja Polísia Nasionál parte ba kombate korupsaun nune'e mos hatudu Timor Leste (PNTL) nudar orgaun estadu uza faktus kampu de trabalho sei menus iha nasaun nian kompetensia tomak atu halo aksaun forte doben Timor Lorosa'e. kontra veikulu la-uza xapa matrikula utiliza

Futuru programas rekursu humanu sei kareta governu ba atividades kampaña partidus kontinua fasilita formasaun ba funcionarios CAC polítiku. ###ne'ebe sei hala'o iha rai laran no rai liur servisu hamutuk ho parseiros nasional ho internasional instituisaun CAC nian. ###

Total Fungsionáriu CAC iha Tinan 2012

***

DiresaunAdministra-saun no Finansas

DiresaunPrevensaun

DiresaunEKP

Nomeiasaun Profesional

InvestigadorTOTAL :

Komisáriu noKomisáriu Adjuntu

24 5 6 10 5 3 53

Doc. CAC

Doc. CAC

Page 19: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

***17

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN ***

IT Melhora Servisu Prevene Korrupsaun Ekipa CAC Instituisaun CAC Sorumutu Ho Autoridade Ministériu iha Teknolojia Infrastrutura (MI)

Dili -- Ekipa Comissao Anti-Corrupcao Dili -- Sub-Diresaun (CAC) lidera husi Komisariu Adjuntu Informasaun Teknolojia Prevensaun, Manuel C. C. Bucar Corte-Real ho (IT) halo parte importante Komisariu Adjuntu EKP, Jose Antonio de Jesus hodi fasilita diak sistema teknolojia ba

Neves hala'o sorumuto melhoramentu servisu nian kona ba prevensaun pratika nesesidade tomak iha c o r r u p c a o i h a Instituisaun Comissào Anti aprov iz ionamentu ho Corrupçào (CAC).M i n i s t r u d a s I n f r a -Dezafius no difikuldades Estruturas (MI), Pedro Lay iha sub-diresaun IT sei ho nian ekipa kompostu barak. Maibe, difikudades husi Vice Ministru Jose konsidera hanesan forsa no Carrascala'o, Secretariu kbit ba staff nai'n tolu atu servi Estado Obras Publica, diak liu tan husi loron ba loron D o m i n g o s C a e r o , wainhira odan matan edificiu

S e c r e t a r i o E s t a d u CAC nakloke iha dadersan no E l e c t r i c i d a d e A g u a e la hare'e sai obstaklus.

Urbanizasaun, Januario Pereira ho Diretor Gerál Sempre sente orgulho hanesan Timor oan Servicos Corporativus, Jose Mestre iha salaun atu kontribui matenek ne'ebe iha ba nasaun Timor Ministériu das Infra-Estruturas Dili.Lorosa'e nian diak liu husi instituisaun CAC hodi

Objektivu sorumuto ne'e atu buka hatene dezenhu website official CAC ho nian didiak kona ba desafius no difikuldades hirak nebe manajementu, kria webmail official ne'ebe utilize Ministériu boot ne'e hasoru iha aspektu ezekusaun ona nune'e mos update informasuan ba website

o r s a m e n t u n o CAC nian husi tempu ba tempu. i m p l e m e n t a s a u n Staff IT nian Paçiençia no siklu projetus hodi obedeçe hanesan edukasaun b e l e p r o m o v e baziku lori husi uma ba a k t i v i d a d e servisu fatin hodi kria prevenesaun nebe a m b i e n t e s e r v i s u s a i efektivu. saudavel. Saudavel hodi S o r u m u t o l o r o n servisu diak hamutuk ekipa balun ne'ebe ekipa husi Ministériu das Infra-CAC kompostu husi E s t r u t u r a s m o n t a S e c r e t a r i u networking no troka IP Eksekutivu CAC, komputador tomak iha

Alexade r F re i t a s , edifísio CAC husi IP investigador CAC nain TERESTERIAL ba FIBER

lima, pessoal Diresaun Edukasaun, Kampaña no OPTIC. Peskiza (EKP) nain lima no gabinete komisáriu Ho matenek sira iha staff IT badinas CAC nain rua hetan esplikasaun komprehensivu monta Router wireless iha diresaun hotu no husi autoridade maksimu MI nian kona-ba proposta atu instituisaun CAC utilize mos USB natureza servisu prosesu aprovizionamentu.wireless ba komputadores hotu no halo

Ekipa CAC lidera husi Komisáriu koordenasaun diak ho Ministeriu Finansas kona Adjuntu nai'n rua hetan esplikasaun balu kona-ba Free-Balance ne'ebe parte finansans CAC nian atividades no desafius servisu infraestrutura nian bele aksesu ona.husi Ministru, Sekretáriu Estadu Obras Públika R e g u l a r m e n t e s t a f f I T h a l a ' o (SEOP), Sekretáriu Estadu Elektrisidade, Agua e manutensaun, update no upgrade ba hardware ho Urbanizasaun (SEEAU) no Diretór Jerál. ###software iha edifisiu CAC nian, inklui instala

dropbox, printer no rede internet hodi fasilita fungsionarios CAC tomak bele share dokumentus ba malu fasil. ###

Doc. CAC

Doc. CAC

Kultura Hakribit Tinan 2010-2011:CAC Simu Keixa K o r r u p s a u n , 1 0 3 Vizaun 2020 CAC Dili -- Estatistiku Instituisaun Komisáun

Anti-Korrupsaun (CAC) hatudu iha tinan rua (2O10-2011) nia laran CAC simu keixas hamutuk Dili --Vizaun Estratéjiku 103 kazu indikasaun korrupsaun akontese iha CAC nian ba tinan 2020 instituisaun publiku. define katak too tinan ida

Komisáriu Adjuntu Neves afirma katak ne'e “Timor-Leste sei sai Estadu demokrátiku husi keixas hirak ne'e Komisaun halo auto-notisia ida ho kultura rejeisaun korrupsaun ida mak ba Ministériu Públiku (MP) hamutuk 31 kazus. forte ba interese no prosperidade povu nian”. Husi auto-notisia ba MP fo fali dispaxu ba CAC Vizaun boot no todan la fasil atu alkansa iha atu hala'o investigasaun to'o 2011 iha 28 kazus tempu badak. Komisáriu Adjuntu Komisaun korrupsaun no haruka relatoriu investigasaun Anti-Korrupsaun (CAC) ba asuntu Edukasaun, kazu 12 ba Ministériu Públiku.K a m p a n h a n o

Rezultadu investigasaun husi Peskiza (EKP), CAC ba kazu hirak ne'e hatudu iha José António de tipu korrupsaun hanesan abuzu Jesus das Neves poder, pekulatu, pekulatu uzu, hateten katak partisipasaun ekonomika iha “vizaun ida ne'e negosiu, aksaun falsifikasaun todan no lori dokumentus nune'e mos tipu tempu, maibe ita korrupsaun aktiva no pasiva. presiza hatudu Katak Komisáriu Adjuntu CAC esforsu makas Neves iha tinan 2012 CAC simu tan ho optimismu

delegasaun kazus hamutuk 14 husi MP. katak too tinan Kazu hirak ne'e oras ne'e iha hela prosesu 2 0 2 0 p e l u

halibir informasaun no investigasaun tuir norma menus Timor Leste hatudu ona kultura foun nebe lei haruka. hakribit pratika korrupsaun wainhira hala'o knaar

Dezafius ba CAC iha sosiedade no estadu”.atu atende kazu Servidor públiku Timor oan, katak korrupsaun iha TL Komisáriu Adjuntu José Neves, iha katak Komisáriu obrigasaun atu servi povu no estadu ho Adjuntu Neves honestidade no sinseridade hodi kosidera m a k s e r v i s u pratika subornu nudar insulta ida ba nia i n v e s t i g a s a u n dignidade rasik no dignidade estadu nian. hala'o ho fasilidade Timor oan tenki brani atu hatudu katak no rekursus nebe pratika fo no simu sasan hodi fan no sosa l i m i t a d u i h a proje ka desizaun ruma ba interese privadu momentu ne’ebé ita nudar pratika at nebe laiha responsabilidade

f o i n h a r i i m o s ba interese povu barak nian. a l i s e r s e k a b a z e “Hanoin ida katak to'o tinan 2020

instituisaun ne'e. Nune'e mos prokurador ne'ebe pelu menus iha sociedade li-liu ema sira servisu kaer kazu korrupsaun iha TL oitoan deit no sira iha Funsaun Publika iha kultura ida rejeita mos kaer kazu krime seluk nebe halo sira nia korrupsaun iha nia forma oioin hanesan subornu, tempu limitadu tebtebes atu halo analize no halo pekulatu ka hanain ba sasan estadu nian, abuza akuzasaun ba kazu korrupsaun. poder ka seluk tan,” katak Komisariu Adjuntu

Inves t igador CAC mos haso ru CAC, Jose Neves. difikuldades iha terenu wainhira halo prosesu Atu minimiza no elimina tipu pratika korrupsaun investigasaun ba kazu korrupsaun kona ba lingua saida deit presija kooperasaun diak entre entidade hodi komunika ho testamunha sira nebe hela iha públiku tomak iha nasaun ne'e iha setor area rural. Ne’e duni, investigador mos presiza edukasaun, setor legal no direitus humanus, lori interpreter hodi koalia ho testamunha ho lian sosiedade sivil no ema hotu-hotu ne'ebe servi materna ne'ebe sira kompriende. ###povu no estadu, ###

18

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN ******

Doc. UN

Doc. CAC

Page 20: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

***17

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN ***

IT Melhora Servisu Prevene Korrupsaun Ekipa CAC Instituisaun CAC Sorumutu Ho Autoridade Ministériu iha Teknolojia Infrastrutura (MI)

Dili -- Ekipa Comissao Anti-Corrupcao Dili -- Sub-Diresaun (CAC) lidera husi Komisariu Adjuntu Informasaun Teknolojia Prevensaun, Manuel C. C. Bucar Corte-Real ho (IT) halo parte importante Komisariu Adjuntu EKP, Jose Antonio de Jesus hodi fasilita diak sistema teknolojia ba

Neves hala'o sorumuto melhoramentu servisu nian kona ba prevensaun pratika nesesidade tomak iha c o r r u p c a o i h a Instituisaun Comissào Anti aprov iz ionamentu ho Corrupçào (CAC).M i n i s t r u d a s I n f r a -Dezafius no difikuldades Estruturas (MI), Pedro Lay iha sub-diresaun IT sei ho nian ekipa kompostu barak. Maibe, difikudades husi Vice Ministru Jose konsidera hanesan forsa no Carrascala'o, Secretariu kbit ba staff nai'n tolu atu servi Estado Obras Publica, diak liu tan husi loron ba loron D o m i n g o s C a e r o , wainhira odan matan edificiu

S e c r e t a r i o E s t a d u CAC nakloke iha dadersan no E l e c t r i c i d a d e A g u a e la hare'e sai obstaklus.

Urbanizasaun, Januario Pereira ho Diretor Gerál Sempre sente orgulho hanesan Timor oan Servicos Corporativus, Jose Mestre iha salaun atu kontribui matenek ne'ebe iha ba nasaun Timor Ministériu das Infra-Estruturas Dili.Lorosa'e nian diak liu husi instituisaun CAC hodi

Objektivu sorumuto ne'e atu buka hatene dezenhu website official CAC ho nian didiak kona ba desafius no difikuldades hirak nebe manajementu, kria webmail official ne'ebe utilize Ministériu boot ne'e hasoru iha aspektu ezekusaun ona nune'e mos update informasuan ba website

o r s a m e n t u n o CAC nian husi tempu ba tempu. i m p l e m e n t a s a u n Staff IT nian Paçiençia no siklu projetus hodi obedeçe hanesan edukasaun b e l e p r o m o v e baziku lori husi uma ba a k t i v i d a d e servisu fatin hodi kria prevenesaun nebe a m b i e n t e s e r v i s u s a i efektivu. saudavel. Saudavel hodi S o r u m u t o l o r o n servisu diak hamutuk ekipa balun ne'ebe ekipa husi Ministériu das Infra-CAC kompostu husi E s t r u t u r a s m o n t a S e c r e t a r i u networking no troka IP Eksekutivu CAC, komputador tomak iha

Alexade r F re i t a s , edifísio CAC husi IP investigador CAC nain TERESTERIAL ba FIBER

lima, pessoal Diresaun Edukasaun, Kampaña no OPTIC. Peskiza (EKP) nain lima no gabinete komisáriu Ho matenek sira iha staff IT badinas CAC nain rua hetan esplikasaun komprehensivu monta Router wireless iha diresaun hotu no husi autoridade maksimu MI nian kona-ba proposta atu instituisaun CAC utilize mos USB natureza servisu prosesu aprovizionamentu.wireless ba komputadores hotu no halo

Ekipa CAC lidera husi Komisáriu koordenasaun diak ho Ministeriu Finansas kona Adjuntu nai'n rua hetan esplikasaun balu kona-ba Free-Balance ne'ebe parte finansans CAC nian atividades no desafius servisu infraestrutura nian bele aksesu ona.husi Ministru, Sekretáriu Estadu Obras Públika R e g u l a r m e n t e s t a f f I T h a l a ' o (SEOP), Sekretáriu Estadu Elektrisidade, Agua e manutensaun, update no upgrade ba hardware ho Urbanizasaun (SEEAU) no Diretór Jerál. ###software iha edifisiu CAC nian, inklui instala

dropbox, printer no rede internet hodi fasilita fungsionarios CAC tomak bele share dokumentus ba malu fasil. ###

Doc. CAC

Doc. CAC

Kultura Hakribit Tinan 2010-2011:CAC Simu Keixa K o r r u p s a u n , 1 0 3 Vizaun 2020 CAC Dili -- Estatistiku Instituisaun Komisáun

Anti-Korrupsaun (CAC) hatudu iha tinan rua (2O10-2011) nia laran CAC simu keixas hamutuk Dili --Vizaun Estratéjiku 103 kazu indikasaun korrupsaun akontese iha CAC nian ba tinan 2020 instituisaun publiku. define katak too tinan ida

Komisáriu Adjuntu Neves afirma katak ne'e “Timor-Leste sei sai Estadu demokrátiku husi keixas hirak ne'e Komisaun halo auto-notisia ida ho kultura rejeisaun korrupsaun ida mak ba Ministériu Públiku (MP) hamutuk 31 kazus. forte ba interese no prosperidade povu nian”. Husi auto-notisia ba MP fo fali dispaxu ba CAC Vizaun boot no todan la fasil atu alkansa iha atu hala'o investigasaun to'o 2011 iha 28 kazus tempu badak. Komisáriu Adjuntu Komisaun korrupsaun no haruka relatoriu investigasaun Anti-Korrupsaun (CAC) ba asuntu Edukasaun, kazu 12 ba Ministériu Públiku.K a m p a n h a n o

Rezultadu investigasaun husi Peskiza (EKP), CAC ba kazu hirak ne'e hatudu iha José António de tipu korrupsaun hanesan abuzu Jesus das Neves poder, pekulatu, pekulatu uzu, hateten katak partisipasaun ekonomika iha “vizaun ida ne'e negosiu, aksaun falsifikasaun todan no lori dokumentus nune'e mos tipu tempu, maibe ita korrupsaun aktiva no pasiva. presiza hatudu Katak Komisáriu Adjuntu CAC esforsu makas Neves iha tinan 2012 CAC simu tan ho optimismu

delegasaun kazus hamutuk 14 husi MP. katak too tinan Kazu hirak ne'e oras ne'e iha hela prosesu 2 0 2 0 p e l u

halibir informasaun no investigasaun tuir norma menus Timor Leste hatudu ona kultura foun nebe lei haruka. hakribit pratika korrupsaun wainhira hala'o knaar

Dezafius ba CAC iha sosiedade no estadu”.atu atende kazu Servidor públiku Timor oan, katak korrupsaun iha TL Komisáriu Adjuntu José Neves, iha katak Komisáriu obrigasaun atu servi povu no estadu ho Adjuntu Neves honestidade no sinseridade hodi kosidera m a k s e r v i s u pratika subornu nudar insulta ida ba nia i n v e s t i g a s a u n dignidade rasik no dignidade estadu nian. hala'o ho fasilidade Timor oan tenki brani atu hatudu katak no rekursus nebe pratika fo no simu sasan hodi fan no sosa l i m i t a d u i h a proje ka desizaun ruma ba interese privadu momentu ne’ebé ita nudar pratika at nebe laiha responsabilidade

f o i n h a r i i m o s ba interese povu barak nian. a l i s e r s e k a b a z e “Hanoin ida katak to'o tinan 2020

instituisaun ne'e. Nune'e mos prokurador ne'ebe pelu menus iha sociedade li-liu ema sira servisu kaer kazu korrupsaun iha TL oitoan deit no sira iha Funsaun Publika iha kultura ida rejeita mos kaer kazu krime seluk nebe halo sira nia korrupsaun iha nia forma oioin hanesan subornu, tempu limitadu tebtebes atu halo analize no halo pekulatu ka hanain ba sasan estadu nian, abuza akuzasaun ba kazu korrupsaun. poder ka seluk tan,” katak Komisariu Adjuntu

Inves t igador CAC mos haso ru CAC, Jose Neves. difikuldades iha terenu wainhira halo prosesu Atu minimiza no elimina tipu pratika korrupsaun investigasaun ba kazu korrupsaun kona ba lingua saida deit presija kooperasaun diak entre entidade hodi komunika ho testamunha sira nebe hela iha públiku tomak iha nasaun ne'e iha setor area rural. Ne’e duni, investigador mos presiza edukasaun, setor legal no direitus humanus, lori interpreter hodi koalia ho testamunha ho lian sosiedade sivil no ema hotu-hotu ne'ebe servi materna ne'ebe sira kompriende. ###povu no estadu, ###

18

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN ******

Doc. UN

Doc. CAC

Page 21: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

19

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

hanoin ba malu atu hadian mentalidade no Rejeita hahalok balu ho moris simplis no muda pratika Korrupsaun hirak nebe hatodan malu hodi nune'e tane as Tengke Sa’i Parte nafatin valor kultural Timor nian no labele monu Husi Kultura ba hahalok korrupsaun. ###

Dili – Komisáriu CAC Halo Primeíru Sorumutu Adjuntu Komisáun Anti-Kortejia Ho Prezidenti Taur Matan Korrupsaun (CAC) ba asun tu Ruak Edukasaun, Kampaña no Peskiza

(EKP), José António de Jesus das Dili – Ekipa Komisaun Anti-Korrupsaun Neves hateten komersializa valor

(CAC) lidera husi Komisáriu Adérito de Jesus kultura Timor Leste nian iha Soares hala'o primeiru sorumutu kortejia ba potensia boot kontribui ba Prezidenti Republika Taur Matan Ruak (TMR) pra t ika kor rupsaun . hafoin hetan posse iha loron 20 fulan Maiu 2012 Maske nune'e katak iha Palásiu Prezidenti Nicolau Lobato Aitarak Komisáriu Adjuntu Larak Dili ohin (20/6).José Neves la signifika

Objetivu husi sorumutu kortejia ekipa Timor oan tenki sobu CAC mak kongratula Prezidenti TMR sai mata ninian valor kultural tamba dalan ba nasaun Timor Leste hafoin eleitu no kultura mak halo identidade Timor-oan sira nian hetan pose fulan kotuk. Ekipa CAC informa mos oinseluk husi sosiedade husi raiseluk no nudar ba Prezidenti Repúblika kona-ba servisu patrimoniu ka riku-soi nebe Timor-oan tenki instituisaun CAC nian iha area edukasaun, konserva husi jerasaun ba jerasaun.

kampaña hodi halo Sosiedade Timor moris no prevensaun pratika kria interasaun sosial kor rupsaun molok no tane-malu liu husi hala'o investigasaun dalan fo-malu sasan hodi halo kurativu ba mos. Ema fo-malu hahalok at korrupsaun sasan nebe ninian-n o i n f o r m a b a rasik tuir kbiit nebe prezidenti difikuldades nia iha. Wainhira fo-ne'ebe insti tuisaun malu sasan nebe la'os CAC hasoru durante ninian rasik ho folin tinan rua (2) nia laran.nebe boot hodi hetan

Prezidenti TMR benefisiu nebe la justu agradese ba esforsu tomak ita la 'os hametin

ne'ebe halo ona hodi fo ninian relasaun sosial ka tane solidariu ba servisu nai'n sira iha instituisaun CAC malu maibe hafoer relasaun ne'e no hatodan malu. maske foin estabelese maibe halo ona Wainhira pratika ne'e tama iha valor kontribuisaun signifikante ba nasaun nian diak iha kultura nian, ita sobu ona ka hafoer ka area kombate korrupsaun iha Timor Leste no komersializa ona valor kultural ho osan ka hamenon katak buat barak mak CAC bele maeteria seluk nebe bele dait too iha funsaun iha organiza hanesan halo edukasaun no kampanha estadu ka serbi publiku. Tanba ema nebe kaer hodi prevene molok korrupsaun buras hodi estadu funsaun iha estadu ka serbi públiku liu husi gasta osan barak liu ba hala'o investigasaun no entidade estadu nian mos mai husi sosiedade nebe kombate pratika korrupsaun.moris ho lisan Timor nian. Ejizensia atu fo-malu

Komisáriu CAC Adérito de Jesus sasan ho folin nebe boot liu ema ida nia wainhira hasoru malu ho Prezidenti Repúblika kapasidade moris ka kapasidade ekonomika bele Taur Matan Ruak akompaña husi Komisáriu dudu ema ne'e ba komete halalok korrupsaun, Adjuntu ba asuntu prevensaun Manuel Bucar, wanhira nia mos kaer funsaun ruma iha servisu Sekretáriu Eksekutivu CAC Alexander Freitas no estadu nian. Direitóra Departamentu Investigasaun Maria de Nudar Timor-oan nebe hakarak kombate Vasconselhos. ### korrupsaun iha nia forma ka bentuk oioin, ita tenki

berani ho haraik-an mos atu hare karik iha hahalok ruma iha ita nia sosiedade nebe bele lori Timor-an ba monu ba korrupsaun. Timor oan presiza fo

***

***

Doc. CAC

Komisáriu Adjuntu CAC, Jose Neves Tuir

Konferensia CNUCC Iha Viena

Dili--Komisáriu Adjuntu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC), José António de Jesus das Neves reprezenta Timor-Leste nudar estadu parte ida ba Konvensaun Nasoens Unidas ba Kombate Korrupsaun (CNUCC) ba Vienna, Austria iha loron Sabadu (16/6) hodi partisipa konferensia internasionál ba sesaun Implementation

Review Group ba Datoluk husi iha loron 18-22 Juñu 2012.

K o m i s á r i u A d j u n t u N e v e s n i a partisipasaun iha konferensia tinan ne'e bazeia ba rezolusaun CNUCC nian ne'ebe konferensia ne'e estadu parte sira iha obrigasaun tuir konferensia hakerek iha artigu 63 paragrafu hitu (7) konvensaun nian.

P a r t i s i p a s a u n T L hanesan obrigasaun atu ba hare'e prosesu implementasaun kona ba CNUCC no identifika dezafius, pratika sira ne'ebe d i a k n o a t u k o n s i d e r a nesesidade asistensia teknika nebe presiza hodi asegura implementasaun konvensaun ho efektivu.

Ta m b a n e ' e , i h a konferensia ekipa avaliasaun implementasaun konvensaun sei hato'o rekomendasaun no konkluzaun sira ba konferensia hodi konsidera no aprova.

Partisipasaun CAC importante hanesan estadu parte ne'ebe ratifika ona konvensaun iha tinan 2009 para aprende tan husi nasaun seluk no mos hariku TL nian konhesimentu no bele sai mos ezaminador ka reviewer ba Estadu Parte seluk.###

20

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. UNODC

Page 22: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

19

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

hanoin ba malu atu hadian mentalidade no Rejeita hahalok balu ho moris simplis no muda pratika Korrupsaun hirak nebe hatodan malu hodi nune'e tane as Tengke Sa’i Parte nafatin valor kultural Timor nian no labele monu Husi Kultura ba hahalok korrupsaun. ###

Dili – Komisáriu CAC Halo Primeíru Sorumutu Adjuntu Komisáun Anti-Kortejia Ho Prezidenti Taur Matan Korrupsaun (CAC) ba asun tu Ruak Edukasaun, Kampaña no Peskiza

(EKP), José António de Jesus das Dili – Ekipa Komisaun Anti-Korrupsaun Neves hateten komersializa valor

(CAC) lidera husi Komisáriu Adérito de Jesus kultura Timor Leste nian iha Soares hala'o primeiru sorumutu kortejia ba potensia boot kontribui ba Prezidenti Republika Taur Matan Ruak (TMR) pra t ika kor rupsaun . hafoin hetan posse iha loron 20 fulan Maiu 2012 Maske nune'e katak iha Palásiu Prezidenti Nicolau Lobato Aitarak Komisáriu Adjuntu Larak Dili ohin (20/6).José Neves la signifika

Objetivu husi sorumutu kortejia ekipa Timor oan tenki sobu CAC mak kongratula Prezidenti TMR sai mata ninian valor kultural tamba dalan ba nasaun Timor Leste hafoin eleitu no kultura mak halo identidade Timor-oan sira nian hetan pose fulan kotuk. Ekipa CAC informa mos oinseluk husi sosiedade husi raiseluk no nudar ba Prezidenti Repúblika kona-ba servisu patrimoniu ka riku-soi nebe Timor-oan tenki instituisaun CAC nian iha area edukasaun, konserva husi jerasaun ba jerasaun.

kampaña hodi halo Sosiedade Timor moris no prevensaun pratika kria interasaun sosial kor rupsaun molok no tane-malu liu husi hala'o investigasaun dalan fo-malu sasan hodi halo kurativu ba mos. Ema fo-malu hahalok at korrupsaun sasan nebe ninian-n o i n f o r m a b a rasik tuir kbiit nebe prezidenti difikuldades nia iha. Wainhira fo-ne'ebe insti tuisaun malu sasan nebe la'os CAC hasoru durante ninian rasik ho folin tinan rua (2) nia laran.nebe boot hodi hetan

Prezidenti TMR benefisiu nebe la justu agradese ba esforsu tomak ita la 'os hametin

ne'ebe halo ona hodi fo ninian relasaun sosial ka tane solidariu ba servisu nai'n sira iha instituisaun CAC malu maibe hafoer relasaun ne'e no hatodan malu. maske foin estabelese maibe halo ona Wainhira pratika ne'e tama iha valor kontribuisaun signifikante ba nasaun nian diak iha kultura nian, ita sobu ona ka hafoer ka area kombate korrupsaun iha Timor Leste no komersializa ona valor kultural ho osan ka hamenon katak buat barak mak CAC bele maeteria seluk nebe bele dait too iha funsaun iha organiza hanesan halo edukasaun no kampanha estadu ka serbi publiku. Tanba ema nebe kaer hodi prevene molok korrupsaun buras hodi estadu funsaun iha estadu ka serbi públiku liu husi gasta osan barak liu ba hala'o investigasaun no entidade estadu nian mos mai husi sosiedade nebe kombate pratika korrupsaun.moris ho lisan Timor nian. Ejizensia atu fo-malu

Komisáriu CAC Adérito de Jesus sasan ho folin nebe boot liu ema ida nia wainhira hasoru malu ho Prezidenti Repúblika kapasidade moris ka kapasidade ekonomika bele Taur Matan Ruak akompaña husi Komisáriu dudu ema ne'e ba komete halalok korrupsaun, Adjuntu ba asuntu prevensaun Manuel Bucar, wanhira nia mos kaer funsaun ruma iha servisu Sekretáriu Eksekutivu CAC Alexander Freitas no estadu nian. Direitóra Departamentu Investigasaun Maria de Nudar Timor-oan nebe hakarak kombate Vasconselhos. ### korrupsaun iha nia forma ka bentuk oioin, ita tenki

berani ho haraik-an mos atu hare karik iha hahalok ruma iha ita nia sosiedade nebe bele lori Timor-an ba monu ba korrupsaun. Timor oan presiza fo

***

***

Doc. CAC

Komisáriu Adjuntu CAC, Jose Neves Tuir

Konferensia CNUCC Iha Viena

Dili--Komisáriu Adjuntu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC), José António de Jesus das Neves reprezenta Timor-Leste nudar estadu parte ida ba Konvensaun Nasoens Unidas ba Kombate Korrupsaun (CNUCC) ba Vienna, Austria iha loron Sabadu (16/6) hodi partisipa konferensia internasionál ba sesaun Implementation

Review Group ba Datoluk husi iha loron 18-22 Juñu 2012.

K o m i s á r i u A d j u n t u N e v e s n i a partisipasaun iha konferensia tinan ne'e bazeia ba rezolusaun CNUCC nian ne'ebe konferensia ne'e estadu parte sira iha obrigasaun tuir konferensia hakerek iha artigu 63 paragrafu hitu (7) konvensaun nian.

P a r t i s i p a s a u n T L hanesan obrigasaun atu ba hare'e prosesu implementasaun kona ba CNUCC no identifika dezafius, pratika sira ne'ebe d i a k n o a t u k o n s i d e r a nesesidade asistensia teknika nebe presiza hodi asegura implementasaun konvensaun ho efektivu.

Ta m b a n e ' e , i h a konferensia ekipa avaliasaun implementasaun konvensaun sei hato'o rekomendasaun no konkluzaun sira ba konferensia hodi konsidera no aprova.

Partisipasaun CAC importante hanesan estadu parte ne'ebe ratifika ona konvensaun iha tinan 2009 para aprende tan husi nasaun seluk no mos hariku TL nian konhesimentu no bele sai mos ezaminador ka reviewer ba Estadu Parte seluk.###

20

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc. UNODC

Page 23: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Inspesaun ba Merkadu Manleuana

iresaun Prevensaun halo inspesaun ba projetu merkadu Manleuna hodi verifika ba progresu projetu fíziku no mós buka hatene kompañia sirak ne'ebé mak konstrui projetu ne'e. Inspesaun ne'e hala'o durante horas tolu nia laran ne'ebé prezensa mos Diretór Inspesaun, Sr. Luis Fernandes hosi MTCI. Iha

M o n i t o r i z a s a u n K a m p a ñ a biban ne'e ekipa hetan informasaun hosi Diretór Prezidensiál Inspesaun katak Merkadu

ne 'e he tan a lokasaun orsamentu ba etape tolu Dili---Ekipa hahu hosi orsamentu projetu Diresaun Prevensaun PDD 2009, 2010 no 2011. ho EKP hola parte iha ### m o n i t o r i z a s a u n

eleisaun prezidensiál. Objetivu ne'e atu halo observasaun ba fontes f i n a n s i a m e n t u , movimentu veikulu Estadu no mós gastus kada kandida tura durante iha prosesu kampaña prezidensiál nian. Ekipa ne'e fahe ba grupu tolu: iha parte Leste kobre Distritu Baucau, Viqueque no Lautem; iha parte Norte Dili, Aileu no Liquica no iha Oeste kobre Distritu Ermera no Bobonaro. Monitorizasaun ne'e, ekipa hetan faktus lubuk ida, hanesan funsionáriu balu utiliza kareta Estadu nian ba tuir kampaña Prezidensiál nian.###

Simu Dokumentus husi EDTL

azeia ba karta pedidu ne'ebé mak Diresaun Prevensaun hato'o ba Sekretáriu Estadu Aqua no Eletrisidade hodi husu dokumentus kona-ba projetu ai riin eletrisidade iha teritóriu Timor laran tomak. Iha loron 14 fulan-Maiu tinan-2012 responsavel E D T L n i a n e n t r e g a dokumentus ba CAC iha edifisiu Farol Dili asiste d i r e t a m e n t e h o s i K o m i s á r i u A d j u n t u Prevensaun, Sr. Manuel Bucar. Objetivu rekolla dadus ne'e atu halo verifikasaun ba prosesu aprovisionamentu nian no mós halo estudu no análiza ba BoQ ho nian dezeñu. Meus ida ne'e, Diresaun Prevensaun kontinua hala'o nia aprosimasaun ba entidade Estadu nian sira seluk hodi bele prevene korrupsaun iha setór públiku.###

Dili---D

Dili---B

Doc. CAC

Doc. CAC

***

21

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

***

Page 24: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Inspesaun iha MSS Rejionál Bobonaro

Iha loron 30 fulan-Maiu 2012, ekipa hosi Diresaun Prevensaun no EKP hala'o inspesaun iha MSS Rejionál Bobonaro iha Suku Male-Ubu hodi verifika kona-ba pagamentu idozus no invalidus. Iha biban ne'e ekipa hetan faktus balun katak idozus iha Suku Male-Ubu hamutuk 252 pesoas, total ida ne'e iha idozus nain rua mak seidauk hetan pagamentu tanba iha momentu ne'ebá idozus nain rua ne'e la marka perzensa iha sentru pagamentu.###

CAC Sorumutu ho Lideransas Altu Ministériu Infrastrutura

Iha loron, 04 fulan-Junu

2012, Diresaun Prevensaun hamutuk ho

Diresaun EKP, Diresaun Investigasaun

no mós Diresaun Administrasaun no

Finansas hala'o sorumutu ho Ministru,

Vise-Ministru, Sekretáriu Estadu no

Diretór Jerál Ministeriu Infra-

Estruturas (MI), iha salaun enkontru

Ministériu Infratsrutura nian. Objetivu

sorumutu ida ne 'e a tu he tan

e sp l i ka saun kona -ba s i s t ema

ezekusaun projetu liu hosi prosesu

tenderizasaun, no mós atu hatene kona-

ba dezafiu saida deit mak durante ne'e

MI infrenta l iu- l iu iha parte

implementasaun projetu.###

Dili---

Dili---

Doc. CAC

Doc. CAC

22

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

***

KONTRA

KORUPPSAUN

Page 25: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Foti Dadus iha Kompania ne'ebé Produs Materiál Kampaña

Ekipa monitorizasaun hosi DP

rekolla informasaun hosi kompaña sirak ne'ebé

mak produz materia kampaña Prezidensiál nian.

Objetivu rekolla informasaun ne'e hodi hakarak

hatene gastus ka despeza ne'ebé mak durante ne'e

kandidatu sira halo ba sira nia kampaña. ### Sorumutu ho Diretór Finansas, MAEOT

Monitorizasaun ba Kampaña Iha loron 5 fulan-Juñu 2012, Parlamentar 18/06/2012

Diresaun Prevensaun halo sorumutu ho Diretór Finansas, MAEOT nian hodi husu informasaun

Diresaun kona-ba progresu pagamentu

Prevensaun hamutuk projetu PDD 2010 nian no

h o D i r e s a u n r eko l l a dokumen tus

Administrasaun no kompañia sirak ne'ebé

F i n a n s a s h a l o mak kaer projetu PDD

monitorizasaun ba 2010 nian. Iha enkontru

k a m p a ñ a e l i s a u n n e ' e m ó s D i r e t ó r

p a r l a m e n t a r , Prevensaun no Diretór

monitorizasaun ne'e Finansas nian deside

fahe ba grupu haat hodi katak ba oin sei servisu

tun diretamente iha hamutuk nafatin hodi

terenu atu rekolla transmiti informasaun ba

informasaun kona-ba malu liu-liu liga ba

gastus sirak ne'ebé mak implementasaun projetu PDD no PDL.###

kada partidu polítiku sirak utiliza iha prosesu

kampaña.###

Sorumutu ho Diretór ADN

Iha loron 6 fulan-Juñu 2012

Diretór no ofisial Diresaun Prevensaun

marka enkontru ho Diretór ADN

(Agénsia Dezenvolvimentu

Nasionál), Sr. Samuel Marçal

hodi husu kona-ba progresu

implementasaun projetu PDD

2010, 2011 no 2012 nian iha

teritóriu Timor-Leste tomak. Iha

sorumutu ne'e Diretór ADN

salienta liu tan katak ba oin ADN

se i koopera hamutuk ho

Instituisaun CAC liu-liu iha parte

monitorizasaun projetu fizik

sirak ne'ebé mak implementa

ona iha terenu; Instituisaun rua

ne'e persiza servisu hamutuk hodi halo kontrolu ba

ezekusaun orsamentu Estadu nian hodi nune'e

bele garante efetividade prevensaun nian iha setór

públiku.###

Dili---

Dili---

Dili---

Dili---

Doc. CAC

Doc. CAC

23

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

***

***

***

Page 26: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

***

kona-ba ponte Komoro iha prosesu preparasaun

kontratu nia laran. ###

Treinamentu kona-ba Elabora Relatóriu Atividade Servisu

Iha loron 26 fulan-Juñu 2012

ofisial Diresaun Prevensaun tuir formasaun loron Diskusaun Mesa Redonda tomak iha Hotel Ramelau. Formasaun ne'e oferese

husi CASALS. Hola parte hotu ofisial Diresaun Iha loron 19 fulan-Juñu tinan- EKP no Administrasaun no Finansas. Objetivu ba

2012 Komisaun Anti-Korrupsaun liu hosi formasaun ne'e atu

D i r e s a u n h a s a e a b i l i d a d e P r e v e n s a u n hakerek relatoriu servisu hamutuk ne'ebé di’ak. ###ho Inspesaun

Jerá l Es tadu hod i r ea l i z a diskusaun meza r e d o n d a i h a Salaun Delta

Nova, Komoro. Objetivu hosi diskusaun ne'e atu elabora ideia s i r a k h o s i partisipante sira (diretór-jerál no diretór nasionál ministériu sirak hotu) atu oinsa bele kria métodu ida iha parte prevensaun nian liu hosi deklarasaun rikusoin no interpretasaun kona-ba lei no 7/2007. ###

Sorumutu ho Diretór Nasionál Estrada, Ponte no Ceias

Iha loron 25

f u l a n - J u ñ u 2 0 1 2

Diretór no Ofisial DP

hala'o sorumutu ho

Diretór Nasionál

Estradas, Ponte no

Cheias Sr. Milton

Monteiro. Objetivu

husi sorumutu ne'e

a t u h e t a n

informasaun kona-

ba rehabilitasaun

Estrada iha Kapitál

Dili laran no ponte

foun Komoro. Iha

biban ne'e hetan

esplikasaun katak rehabilitasaun Estrada Dili

laran oras ne'e sei paradu hela tanba seidauk halo

pagamentu ba kompañia sirak, no iha parte seluk

Dili---

Dili---

Dili---

Doc. CAC

Doc. CAC

24

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

***

Page 27: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

ka estadu ninia sasan uza ba interese privadu,” subliña Araújo.

Iha parte seluk, Almério Álvares Maria Barros esplika kona ba tipu korrupsaun tuir Codigo Penal Timor-Leste hahú husi artigu 292, kona ba Korrupsaun Passiva ba Aktu Ilísitu, artigu 293, kona ba Korrupsaun Pasiva ba Aktu Lísitu, Korrupsaun Ativa iha artigu 294,Pekulatu tuir artigu 295, Pekulatu ho Uzu iha artigu 296, Abuza Poder iha artigu 297, no Partisipasaun Ekonómika iha artigu 299. Alende Almério Álvares esplika kona ba tipu korrupsaun tuir Codigo Penal Timor-Ekipa CAC Hala'o Diálogu ho Leste, nia mós fó ezemplu simples ne'ebé mak liga Komunidade Sub-Distritu mós ho tipu korrupsaun hirak ne'e.

Watulari. Depois de aprezentasaun, iha diskusaun públiku ho tópiku “Prevensaun Korrupsaun Hodi Proteze

Comissão Anti-Corrupção (CAC), hala'o Direitus Umanus” komunidade sirak hato'o enkontru ho komunidade iha Sub-Distritu perguntas, no sujestaun ba Comissão Anti-Watulari, Distritu Vikeke, partisipantes ba diálogu Corrupção ninia serbisu. “Ami husu ba Comissão ne'e maioria hato'o sirak nia preokupasaun no Anti-Corrupção atu tau matan ba funsionáriu lamentasaun kona ba funsionáriu públiku ne'ebé públiku sirak ne'ebé mak iha loron Sábadu, utiliza véikulu estadu Dominggu, ka l a ' ó s b a f i n s loron fer iadu p r o f i s i o n a i s , u t i l i z a f a l i maibé ba fins karreta estadu ba p r i v a d u s . fins privadus,” Perguntas husi sujere Manuel do k o m u n i d a d e Rosário ne'ebé s i r a k m a k , mak partisipa hahalok ida ne'e m ó s i h a t a m a i h a d i s k u s a u n k a t e g o r i a públ iku ne 'e . korrupsaun ka “Kuandu ami lae? h e t a n Preukupasaun f u n s i o n á r i u hirak ne'e hato'o públiku sirak husi komunidade n e ' e b é m a k b a i n h i r a utiliza veíkulu A s s o s i a s a u n estadu ba interese HAK organiza workshop loron ida ho privadu, tenke hato'o keixa ba sé,” husu Saturnina komunidade husi Sub-Distritu Watulari iha loron Alves iha diálogu aberta ne'e.Sesta 22/06 liu ba iha salaun enkontru Partisipantes iha diskusaun públiku ne'e Administradór Sub-Distritu Watulari. Oradór iha envolve mós lider komunitária husi suku soru mutu ne'e, mai husi CAC, ne'ebé reprezenta Afaloicai, Mata-Hui, Babulo, Makadiki, Uaitame, husi Diretór Interino Edukasaun Kampaña no no Wessoru. Aleinde ne'e, reprezentante Polísia Peskiza (EKP), Rosário de Araújo ho ofisiál Komunitária no lider Partidu Polítika balun mós peskiza CAC, Almério Álvares Maria Barros. envolve iha diskusaun públiku ne'e. partisipantes

Iha okaziaun ne'e, Diretór Interino EKP, iha diskusaun ne'e hamutuk ema nian 100-resin. Rosário de Araújo esplika kona ba misaun no Oradór seluk ne'ebé mós ko'alia iha diskusaun natureza CAC, inklui definisaun korrupsaun. públiku ne'e, reperzentante Provedor dos Direitos Entretantu, Almério Álvares esplika kona ba Humanos e Justica (PDHJ), Diretór Direitus oinsá krime korrupsaun mosu ho tipu korrupsaun. Humanos, Valerio Magno Ximenes, no Diretór “Korrupsaun ne'e akontese tanba ema nia morál Ezekutivu Assosiasaun HAK, Rogerio Viegas. naskobu tiha ona, dodok, ka aat,” subliña Diretór ###Interino EKP ne'e ba komunidade sirak ne'ebé partisipa iha semináriu loron ida ne'e.

Diretór Interino EKP ne'e hatutan liu tan katak, ema sirak ne'ebé envolve iha korrupsaun, tanba ninia hahalok pesoál ne'e mak dodok tiha ona. “Kuandu ema ne'e moe laiha ona ka ema ne'e ninia morál naksobu tiha ona, nia la ta'uk atu nauk ema seluk ninia sasan. Kuandu ema ne'e hetan oportunidade atu kaer ukun ka sai nu'udar funsionáriu públiku, nia bele foti estadu nia osan

Doc. CAC

25

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Page 28: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

ka bens (riku-soin) durante loron neen nulu (60)

depois de hetan tomada de pose, hodi haruka ba

Supreme Tribunal Justisa. Lei ne'e fó

konsiderasaun mós ba membru governu atu hatoo

sira nia deklarasaun interese (riku-soin). Lei ne'e Deklarasaun Rikusoin sai vinkula deit kargu polítika sira, maibe iha

Instrumentu ida ba Prevene funsionamentu administrasaun no finansas estadu Korrupsaun nian, diretór-jerál até xefi sesaun sira hola mós

(Manuel C.C. Bucar C. Real) parte signifikante ba ezekusaun administrasaun no

finansas estadu nian no dala barak bele mosu mal-Korrupsaun ohin loron rekoñesidu administrasaun no korrupsaun iha parte sirak ne'e.

nu'udar fenómenu antigu ida no kompleksu tebes, Frakasu no lakuna ne'ebé mosu iha lei ne'e mak mosu iha rai no fatin nebe deit, aplika artigu tolu deit, n e ' e b é f ó a m e a s a b a hanesan artigu 6º, 7º no 8º d e z e n v o l v i m e n t u , hosi artigu tolu-nulu-demokrasia no estabilidade resin-walu no durante iha rai no fatin sirak ne'e. titular sira nia mandatu, Nune'e, se la iha polítika se deskonfia hetan bens preventiva ida mak forte ho ka sasan ruma exsessivu dimensaun sirak adekuada (aumentu la normál), iha prosedimentu legál, Tr ibuná l l adun iha pratikamente aktus ilegál mandatu klaru atu halo ne'e sei hadaik ba bebeik. verifikasaun. Lakuna I d a n e ' e i m p l i k a seluk mak la eskrita ka funsionamentu estadu nian dezeñu formuláriu ida atu iha kauza. preense bens ka rikusoinsirak,

Prevene korrupsaun, hosi perspetiva ba titular, membru governu no mós ba sira nia morál no étika hatudu enkuadramentu ida família prósimu (kaben, oan, afiliadu, inan-aman dignifika no mantein konsiderasaun ba atuasaun (se karik sei moris) no maun-alin).funsionáriu sira iha dimensaun ambiente servisu Komisaun hanesan instituisaun estadu nia laran no perante sosiadade ne'ebé sira nian, tuir lei, iha responsabiliza legál atu prevene reprezenta. Polítika ne'e sai konsekuénsia no kombate korrupsaun. Nune'e tuir misaun imperativu atu hola medidas oinsa bele fortifika prevensaun nian ne'ebé konsta iha pontu 1 artigu papél prevensaun nian liu hosi kria instrumentu 5º lei CAC, mak halibur (rekolla) no analiza (meius) ida para funsionáriu estadu nian, liuliu ba infórmasaun, halo asaun sira kona-ba sira ne'ebé hetan fiar hosi estadu, asumi karga sensibilizasaun no fó hanoin (akonsella) kualkér polítika ka estruturál iha instituisaun ida durante instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa periódu determinante. Instrumentu hanesan ne'e, prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun, la aplika ona iha nasaun barak, hanesan Hong Kong, subskreve poder ruma hodi vinkula funsionáriu Singapura, Malázia nsst. estadu nian ka xefia sira atu bele deklara sira nia

Comissão Anti-Corrupção destaka dalan bens (riku-soin) maibé Komisaun haraik ba ida atu prevene korrupsaun maka deklarasaun kompeténsia iha área investigasaun nian ne'ebé rikusoin husi funsionáriu públiku sira, liuliu ba estipula iha parágrafu eli (l), destaka katak bele sira ne'ebé asumi kargu estruturál no kargu halo ezame ba livru, dokumentu, rejistu, arkivu polítiku sira. Tanba entidade sira ne'e mak sai sira no elementu seluk ne'ebé relasiona duni ho a j é n t e p r i n s i p á l e z e k u s a u n p o l í t i k a sasan sira ne'ebé sai objetu investigasaun nian, administrasaun no finansas estadu nian no fragil nune'e mós kualkér vestíjiu infrasaun nian. tebetebes ba risku korrupsaun. Konteúdu paragrafu ne'e, se karik deklarasaun Iha últimu mandatu III Governu Konstitusionál, bens (riku-soin) ne'e sai dever ida ba funsionáriu Parlamentu Nasionál aprova Lei nº 7/2007 kona- xefia sira, laos deit orgaun titular sira tuir Lei nº. ba Estatutu Titular Orgaun Suberanu nian. 7/2007 haruka, ida ne'e bele fasilita tebetebes Estatutu ne'e konsagra Titular Estadu nian nain Komisaun nia servisu se kuandu iha indisius aktus haat mak: Prezidente Repúblika, Prezidente korrupsaun ruma.Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru no

Prezindente Supreme Tribunál Justisa. Titular

nain hat ne'e iha dever atu aprezenta sira nia rejistu

26

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Kontinua ba pag...27 >>>

Doc. CAC

Page 29: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Governu Konstitusionál, despeza orsamentu

estadu nian aumenta kada tinan-tinan fiskál no

signifikante tebes komesa iha orsamentu tinan-

2008 too 2012. Hosi orsamentu kada tinan-tinan,

Maibé, Komisaun iha kompeténsia naton iha área kuaze 60% too 70% ezekuta liu hosi prosesu

prevensaun ne'e, durante selebra atividade ba aprovisionamentu. Risku boot mosu iha prosesu

tinan rua nia laran, konstitui instrumentu ida aprovisionamentu, se kuandu painél la obedese ka

efikáz no efetiva liu hosi disseminasaun papél viola konflitu interese ka iha intervensaun hosi

Komisaun nian iha instituisaun governu superior ba desizaun painél nian, no ikus (c) ajuda

(ministériu sirak), edukasaun sekundáriu no investigasaun kuandu iha alegasaun ka pratika

lideres komunitárius distritu hotu. Parte seluk halo korrupsaun hosi xefia ka diretór ruma. Parte ida

parseria ho sosiadade sivil sirak. Iha parte ne'e, se karik iha keisa ka indísiu ba xefia ruma nia

instituisaun governu nian, rendimentu pribadu hatudu

K o m i s a u n h a l o m ó s aumentu exsessivu tebes iha

apresiasaun no diskusaun tempu badak (kurtu), bele

ba lakuna sirak ne'ebé bele sai dadus konkretu hodi foti

sai risku boot ba mosu m e d i d a s r u m a h o s i

k o r r u p s a u n n o instituisaun relevante,

prosedimentu legál (kódigu liuliu fasilita prosesu

konduta, rejime avaliasaun i n v e s t i g a s a u n h o d i

nsst . ) ne 'ebé vinkula aver igua deklarasaun

funsionáriu públiku sira. rikusoin ne'ebé nia entrega

Deklarasaun r ikusoin ona ba instituisaun estadu

hanesan i n s t rumen tu ne'ebé indikada.

(meius) ida atu efetiva liu Hosi objetivu sirak ne'e, iha

papél prevensaun nian iha m ó s v a n t a j e n h o s i

futuru, nune'e, Komisaun hatoo deklarasaun rikusoinne'e, atu

inisiativa atu Estadu Timor-Leste bele kria lei ida (a) hasa'e tranparénsia no fiar públiku nian.

kona-ba deklarasaun rikusoin ka emenda Lei nº Realidade hatudu katak povu Timor-Leste moris

7/2007 ne'e, atu mós bele kobre xefia estruturál ho estratifikasaun sosiál la hanesan, iha remotas

sira, atu funsionáriu hotu-hotu, liuliu xefia sira ladun hetan asesu ba dezenvolvimentu real

tenki hatudu transparénsia liu hosi deklarasaun kompara ho komunidade urbana ne'ebé fasil

sira nia bens (riku-soin) ba estadu hosi tebtebes atu hetan proveitu. Situasaun sirak ne'e

konsekuénsia asumi kargu konfiansa ne'ebé labele fó impaktu negativu katak estadu la

estadu fó. Ba hanoin estratégiku ida ne'e, transparénsia iha polítika prevene no kombate

Komisaun hamutuk ona ho IGE iha loron 19 korrupsaun no ema datoluk bele iha proveitu

fulan-Juñu 2012 realiza diskusaun meja redonda polítiku ba hamosu instabilidade; (b) prevene

ida ho diretór-jerál no diretór nasionál auditoria no konflitu interese. Dala barak korrupsaun mosu iha

inspesaun hosi ministériu sirak, hamotuk ho parte subornu ka nepotismu. Atu minimiza aktus

orador no panelista sira hosi Tribunál Rekursu, sirak ne'e, xefia polítika ka estrutural ka

PDHJ ho intelektuál timor-oan balu, hodi elabora funsionáriu iha dever atu deklara konflitu

ideias ba importánsia atu kria proposta lei kona-ba interesse nian. Relasiona ho konflitu interese,

deklarasaun rikusoinatu bele sai instrumentu instituisaun apropriadu bele foti medidas bazeia

importante ida ba prevene korrupsaun iha Estadu ba dokumentu deklarasaun rikusoin nian; no ikus

ida ne'e. Ideias importante lubuk ida hatoo iha (c) proteje funsionáriu (xefia) hosi akuzasaun

diskusaun ne'e mak persija tebes dezeña sistema falsu. Indísiu korrupsaun bele levanta ba xefia ida,

ida efikáz atu la bele fó todan ba instituisaun ida se karik iha ninia mandatu hatudu rendimentu

ne'ebé atu elabora sistema ne'e, promove privadu aumentu exsessivu no labele justifika

transparénsia no responsabilidade, impede ema legalmente perante instituisaun relevante. Se

riku derepente liu dalan lísitu ka ilísitu, nsst. karik bens privadu ne'e, justifika legál, bele

Objetivu prinsipál atu hamosu lei deklarasaun halakon akuzasaun falsu sira ne'e.###

rikusoinmak (a) promove integridade no

konfiansa sidadaun (nasionál no internasionál) ba

estadu. (b) prevene rekursu estadu nian hosi

proveitu ilegál (korrupsaun). Durante I too IV 27

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Page 30: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

instituisaun estadu sira balun, iha tentasaun boot bainhira liga ho buat ida naran osan no podér. Tendénsia ne'e la koñese nasaun ne'e riku ka nasaun kiak, ema iha edukasaun di'ak ka lae, feto ka mane, no seluk tan.

Deklarasaun Rikusoin: Tanba ne'e iha nasaun barak tau esforsu boot ba Saida mak Timor-Leste bele asuntu ne'e no dezenvolve ona sira-nia

Aprende husi enkuadramentu legál sira atu regula kona-ba

deklarasaun rikusoin. Deklarasaun rikusoin iha Esperiénsia Fatin Seluk:nasaun balun regula ho regulamentu, balun ho Hanoin Balun ba Diskusaundekretu lei, no balun ho lei. Iha nasaun balun foin ( Alexandre F. Freitas)

maka hahú atu hanoin kona, balun hahú daudaun ona, no balun implementa tiha ona. Husi nasaun Introdusaunsira ne'ebé implementa ona, sira hetan vantajen katak deklarasaun rikusoin sai hanesan dalan ida Buat barak mak akontese iha Timor-Leste durante tulun sira nia nasaun, no tulun instituisaun sira tinan sanulu nia laran depois ukun-an. Haree husi

relevante atu prevene konflitu interese moris loroloron nian, iha ema balun nia moris kuaze hanesan hela, balun muda ba ema sira ne'ebé hala'o funsaun oituan, balun hetan mudansa maka'as. hanesan Funsionáriu Públiku. Loos duni, ida ne'e depende ba ema ne'e husi ne'ebé, uluk halo saida, no Vantajen seluk mós atu proteje seluk tan. Kestaun mak ema balun direitu maluk sira ne'ebé hala'o sira-hatene malu hela derrepente iha sasaen nia funsaun hanesan servidor/a lubuk ida. Baibain ema temi Orang públiku. Dala ruma Funsionáriu Kaya Mendadak (OKM). Ita gosta ka Públiku ida iha duni ninia lae, fenómenu sosiál ne'e hahú mosu propriedade rasik tanba hetan husi daudaun ona iha Timor-Leste. servisu maka'as. Se ema ida servisu Fenómenu ida ne'e, la'ós de'it akontese maka'as nia merese goza saida mak iha ne'e, maibé mós akontese iha nia iha. Tanba ne'e mak importante nasaun sira seluk. Konferénsia ida bainhira iha sosiedade karik ne'ebé halo iha loron 27-28 Marsu 2012 k o n d e n a sira, iha dalan no mekanizmu sira atu iha Bangkok, kona-ba asuntu ne'e, husi nasaun proteje sira-nia direitu. sanulu resin hitu husi Asia, Pasifik, no Afrika, inklui Timor-Leste, hotu-hotu kuaze hasoru Liután ida ne'e, deklarasaun rikusoin sai ona tendensia sosial kuaze hanesan. asuntu globál ba esforsu atu kombate korrupsaun. Asuntu ne'e reflete tiha ona iha konvensaun Iha artigu ida ne'e ha'u koko atu sita buat balun Internasionál Kontra Korrupsaun, (UNCAC, ne'ebé ita bele aprende husi nasaun sira ne'e nia artigu 8.5), ne'ebé Timor-Leste mós halo parte esperiénsia relasiona ho deklarasaun rikusoin. Iha nasaun ida ne'ebé ratifika ona konvensaun ne'e. Ba lisaun barak mak Timor-Leste ho ninia Timor-Leste demokrasia sosa ho sofrementu, raan instituisaun sira bele aprende. Ha'u hakarak atu no isin-mate. Tanba ne'e, karik la iha konvensaun mensiona lisaun balun ne'ebé ha'u hanoin ne'e, Timoroan hotu la iha razaun atu la promove relevante ba Timor-Leste. Hanoin no esperiénsia governasaun ida di'ak no nakloke. Ita iha sira ne'e karik bele sai hanesan hanoin balun ba obrigasaun legál no politika ba kumpri diskusaun, oinsá ita hanesan estadu identifika Konvensaun ne'e no ajusta ita nia produtus legais opsaun oioin atu responde ba halerik sira ne'ebé ka lezislasaun no rekizitu sira husi Konvensaun mosu iha sosiedade Timor-Leste relasiona ho ne'ebé ita ratifika. Maibe ida ne'e la signifika OKM, liuliu atu promove estadu ida forte ho ninia katak, laiha konvensaun “Timor-oan la promove sistema ukun ne'ebé nakloke tuir espíritu governasaun di'ak”. Baze fundamental Estadu demokrasia nian. nian mak Konstituisaun tuir fali lei hirak nebe Estadu produz.

Deklarasaun Rikusoin Promove Transparénsia Esperiénsia iha nasaun ida ba nasaun seluk, hatudu katak bainhira ema ida hetan oportunidade tuur iha pozisaun ruma iha estrutura governu ka

28

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN Kontinua ba pag...29 >>>

Doc. CAC

Page 31: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

29

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

haree ho krítiku kona-ba ninia implementasaun nian. Iha impresaun katak jestaun ba deklarasaun rikusoin husi órgaun Titulár sira ne'e seidauk funsiona di'ak, inklui ninia verifikasaun no relatóriu regulár kona-ba rikusoin sira husi órgaun

Vontade Polítika titulár sira. Iha nasaun barak verifikasaun no relatóriu regulár sai hanesan obrigatoriu, inklui

Esperiénsia husi nasaun sira seluk, hanesan iha funsionáriu públiku sira ne'ebé la hala'o ona nia Hongkong, Singapura, Bhutan, no seluk tan, funsaun hanesan funsionáriu públiku, maibé iha hatudu sira-nia kompromisu polítika ne'ebé boot. períodu balun nia laran, sira tenke nafatin deklara Iha nasaun sira balun, iha difikuldade ba sira-nia rikusoin. implementasaun, tanba vontade polítika ne'ebé sei menus hela, limitasaun iha rekursu no seluk tan. Lei númeru 7/2007, indika ona dalan balun ba Esperiénsia nasaun balun hanesan Bhutan, na'in- deklarasaun rikusoin, maibé ita tenke rekonese ulun estadu no governu nian mak hamriik uluk iha katak sei menus buat lubuk ida ne'ebé mak presiza oin. Bhutan nasaun ida interesedo, karik Timor- kompleta, inklui instituisaun ne'ebé mak atu jere Leste bele aprende. Nasaun ida ne'ebé foin mak deklarasaun ne'e. Aprende husi esperiénsia nasaun transforma ninia polítika ho susesu, husi seluk, sira iha instituisaun ida ne'ebé mak m o n a r k i a a b s o l u t a b a m o n a r k i a tau-matan ba jestaun husi loron ba konstitusionál (Bhutan County Report, loron. Ha'u hakarak sita lalais de'it 2012), servisu maka'as daudaun hela p o s i b i l i d a d e i n s t i t u i s a u n hodi haboot abut demokrasia nian e s t a d u / g o v e r n u n e ' e b é iha rai ne'e, no ninia Komisaun estabelese ona iha Timor-Leste. Anti-Korrupsaun (KAK) hetan Ha'u haree maizumenus iha progresu makaas, inklui sira nia instituisaun tolu ne'ebé iha deklarasaun rikusoin ne'ebé bele posibilidade bele simu knaar asesu liuhusi online ka internet. hodi tau-matan ba deklarasaun KAK iha nasaun ne'e mak rikusoin loroloron nian. responsabiliza kona-ba deklarasaun Instituisaun sira ne'e mak rikusoin ho ninia mekanizmu sira hanesan Inspetór Jerál Estadu, ne'ebé sinteresadu. PDHJ no Comissão Anti Corrupção

(CAC). Inspetór Jerál Estadu ka PDHJ Temi kona-ba nasaun hanesan Bhutan, ida bele tau matan, iha kontestu jestaun ne'e atu dehan de'it katak deklarasaun rikusoin deklarasaun rikusoin hosi loron ba loron. Kuandu ne'e bele la'o di'ak tanba vontade Polítika husi na'i iha indikasaun korrupsaun bele haruka ba ulun sira. Vontade Polítika ne'e reflete iha lei Ministériu Publika ka ba CAC, hodi halo ne'ebé aprova husi sira-nia Parlamentu Nasionál. investigasaun. Timor-Leste bele mós halo tuir Kazu Bhutan nian, sidadaun sira ne'ebé mak nasaun barak ne'ebé entrega jestaun deklarasaun hakarak haknaar-an ba ba iha funsaun públiku rikusoin ba iha Komisaun-Anti Korrupsaun. Tuir hotu-hotu tenke deklara sira-nia rikusoin tuir lei lei númeru 8/2009, CAC iha knaar boot rua, ida ne'ebé mak aprova husi Parlamentu Nasionál. mak halo investigasaun ba krime korrupsaun no ida seluk halo prevensaun ba korrupsaun. Karik

deklarasaun rikusoin bele hakahak iha CAC nia Deklarasaun Rikusoin: Se mak kabas leten, liuhusi diresaun prevensaun. tenke Tau-matan? Ida ne'e dalan ida, depende saida mak atu hatuur

Husi nasaun ida ba nasaun seluk instituisaun sira iha lei. Instituisaun ida ne'ebé de'it mak atu tau-

ne'ebé mak tau matan ka jere deklarasaun rikusoin matan ba deklarasaun rikusoin labele sai kestaun

la hanesan, depende ba enkuadramentu legál ka polémiku, importante mak implementa

ne'ebé sira iha. Nasaun balun deklarasaun rikusoin vontade polítiku ne'ebé hatuur tiha ona iha Lei

ne'e jere husi Inspetór Jerál Estadu, balun jere iha númeru 7/2007, no deklarasaun rikusoin ne'e

ombusmen (PDHJ), balun iha ministériu justisa labele deklara nonook de'it, presiza iha jestaun ida

nia okos, barak liu iha jere husi Komisaun-Anti klaru ho aplika sansaun ba irregularidade sira atu

Korrupsaun, hanesan Bhutan, Hongkong, asegura ninia efetividade. Ida ne'e presiza jere ho

Thailandia, Indonézia, no seluk tan. profisionál no presiza iha instituisaun ida ne'ebé

tau-matan husi loron ba loron.

Timor-Leste liuhusi Lei Numeru 7/2007, kona-ba

Estatuto dos Titulares dos Orgaos de Soberania,

Titular (artigu 7), deklarasaun rikusoin hatama iha Tribunál Supremu Justisa nian. Nasaun sira seluk

hakfodak no admira tanba deklarasaun rikusoin iha Timor-Leste ba iha Tribunál Supremu nian. Ema dehan ida ne'e vontade polítika ne'ebé luar biasa, maibé Timor-oan sira presiza Kontinua ba pag...30 >>>

Page 32: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Deklarasaun rikusoin ne'e hodi asegura valór transparénsia iha sosiedade ida ne'ebé mak luta

maka'as hela valór sira demokrasia nian. Deklarasaun rikusoin ne'e la'ós servisu ida bolu sekali jadi, deklara ona, entaun mak ne'e ona. See mak bele Deklara no Saida mak Deklarasaun rikusoin presiza dedikasaun ida de'it tenke Deklara?ne'ebé duru no responsabilidade ida ne'ebé aas. Nasaun balun avansa ho vontade polítika ida forte,

Lei númeru 7/2007 hatuur ona see de'it maka sai hodi kria enkuadramentu legál sira atu realiza sujeitu (subyek) ba deklarasaun rikusoin ne'e deklarasaun rikusoin. Maibé sira-nia esperiénsia maka sira ne'ebé haknaar-an iha instituisaun ho instrumentu legál de'it la to'o. Presiza iha sira ne'ebé hala'o funsaun públiku. Iha instituisaun ida ne'ebé mak tenke tau-e s p e r i é n s i a n a s a u n b a r a k , matan husi loron ba loron. Liután deklarasaun rikusoin la limita de'it ne'e, presiza implementa ho ba funsionáriu públiku, maibé sériu no aplika sansaun ba deklarasaun rikusoin ne'e mós irregularidade sira. Ida ne'e aplika ninia família sira presiza ajenda ida hanesan ne'ebé besik. Presiza lei husi instituisaun sira define família besik ne'e estadu nian ne 'ebé se de'it. Prátika husi relevante. Se lae, bele nasaun s i ra ba lun , iha vontade polítika, famíl ia bes ik mak bele iha lei, bele iha hanesan: kabeen, oan instituisaun sira atu sira hotu, no ema sira jere , deklarasaun ne'ebé depende ba rikusoin sai bahan funsionáriu públiku t e r t a w a a n ( h a l o refere. hamnasa) ba ema seluk bainhira sira rona R e l a s i o n a h o deklarasaun rikusoin. propriedade hirak ne'ebé mak presiza konsidera iha Liután ida ne'e, se deklarasaun rikusoin, rikusoin sira husi ema kuaze husi nasaun ida ba hirak ne'ebé haknaar-an iha nasaun seluk atu hanesan. funsaun públiku hetan la tuir Deklarasaun ne 'e kobre dalan loos, estadu husik propriedade sira hanesan rai, injustisa kontinua akontese, ita uma, karreta/ka mákina, depózitu, kria iróniku boot iha sosiedade propriedade intelektuál, rendimentu Timor-Leste. Tanba ne'e, se deklarasaun sira ne'ebé hetan husi kualkér atividade rikusoin atu prevene moras aat ida naran ekonómiku, inklui fó aluga uma no karreta no korrupsaun no promove transparénsia hodi seluk tan, tusan, kustu edukasaun ba asegura justisa no valoriza raan no ruin ne'ebé oan/dependente sira no investimentu sira seluk. naklekar hela tanba ukun-rasik-an ida ne'e, Timor-Leste bele haree kle'an liután propriedade tanbasá mak Timoroan iha nasaun ne'e la tau iha sira temi ne'e apropriadu ka lae, no propriedade ajenda ida hanesan ba asuntu refere?.###saida tan mak presiza konsidera tan ba iha deklarasaun rikusoin.

Hakaat ba Oin, Persiza Ajenda Hanesan

Ikus liu atu konklui saida mak dehan leten, katak iha tendénsia boot ba ema ida bainhira haknaar-an iha Funsaun Publika bele sai Ema Riku Derrepente (ERD), ne'ebé koñesidu ho Orang Kaya Mendadak (OKM). Kestaun la'ós ema labele riku, maibé kestaun mak dalan sira atu oinsá mak sai riku. Iha dalan ne'ebé di'ak, iha dalan ne'ebé lori ema riku lalais. Tanba ne'e ba ema hirak ne'ebé mak haknaar-an iha Funsaun Públiku, presiza/tenke deklara sira-nia rikusoin. 30

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Page 33: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

hare'e iha korelasaun entre korrupsaun Korrupsaun no (monopoliu ba poder polítiku, ho poder Dezenvolvimentudiskresionariu no laiha accountability), mak sei

(Adérito de Jesus Soares)halo klot, laos haluan hanesan Sen hateten- liberdade ba sidadaun hotu-hotu. Oinsa liberdade ne'e bele sai klot, ka oinsa korrupsaun taka dalan Estudu barak hatudu katak ba liberdade emar nian?,Atu responde pergunta iha relasaun ida forte entre ne'e mak ita bele hare'e oinsa konsekuensia korrupsaun ho dezenvolvimentu. korrupsaun ba dezenvolvimentu. La iha duvidas En Jeral, ita bele hateten katak ka tak korrupsaun be le t rava prosesu korrupsaun bele trava tiha dezenvolvimentu. Dala ida tan, ita koalia prosesu desenvolvimentu. Maibé dezenvolvimentu laos hanesan deit 'kresimentu molok hare'e klean liu relasaun ekonómiku, maibé dezenvolvimentu ho kontiudu e n t r e k o r r u p s a u n h o ida mais ampla/luan hanesan Sen hateten. dezenvolvimentu, importante

Estudu barak harudu katak korrupsaun atu ita hare'e konseitu rua ne'e bele hodi konsekwensi a'at ba desenvolvimentu klaru l iu utuan. Baibain liu husi aspetu hirak tuir mai ne'e: Wainhira korrupsaun ita define hanesan 'abuse of public korrupsaun buras iha nasaun ida, mak sei estraga power for private benefit ka abuzu ba

estadu de direitu. Estadu de poder públiku ba interese/benefisiu direi tu hanesan baze ba privadu'. Robert Klitgard defini demokrasia, nebe'e entidade K o r r u p s a u n h a n e s a n ( = ) hotu-hotu funsionáriu regras Monopoly + Discretionary - jerál ne’ebé mak iha. Maibé A c c o u n t a b i l i t y ' wainhira estadu de direitu (Korrupsaun=Monopoliu + lakon, mak sei mosu anarkia, D i s k r e s i o n a r i d a d e – nebe'e emar ida-idak sei foti Accountability). Hau uza nafatin asaun tuir nia hakarak. Ne'e 'accountability' ho sintidu ida konseitu jeral ne'ebé mak ita katak accountability nesesita kaer hela, hanesan hateten iha 'transparénsia' husi ukun nain sira. ita nia Konstituisaun mós. Transparénsia ba polítika estadu Ezemplu di’ak mai ita mak nian ba públiku. Konseitu akontesimentu boot iha Mediu diskresionaridade atu hatudu katak Oriénte no Africa do Norte oras dalabarak ukun nain sira iha

ne'e dadaun (Arab Spring). tendensia atu halo fali 'regras ka Estadu de direitu la la'o, tanba 'monopoliu poder' polítika personal ka kebijakan' duku tuir regras/lei ho 'discretionary power' menus accountability, formal ne’ebé mak adopta tiha ona. mak hamosu rejime koruptu sirak hanesan Hosni Saida mak desenvolvimentu? Dala barak Mubarak, eis presidenti Ejiptu no seluk-seluk tan. ekonomista sira define dezenvolvimentu idéntiku Foin dadauk, iha julgamentu hasoru Mubarak, ho kresimentu ekonómiku. Ne'e aspeitu ida deit nakloke sai katak durante nia ukun, Mubarak husi dezenvolvimentu. Eskritor no laureado konsege akumula rikusoin liu dalan ilegal sirak, Nobel ba ekonomia, Amartya Sen, hateten katak, inklui korrupsaun, hamutuk U$70 billions. “...dezenvolvimentu bele konsidera nuúdar

Nune'e mak korrupsaun sei taka dalan ba prosesu ida atu haluan liberdade atu povu bele povu atu haluan sira nia liberdade ba nesesidade goza no moris di’ak.”Sen hatutan liutan katak báziku sirak. Konserteja, la'os fator ida ne'e deit, “bainhira asosia dezenvolvimentu ho liberdade maibé ne'e hanesan fator determinante ida ba humana mak dezenvolvimentu laos deit ona prosesu demokratizasaun ne’ebé la'o hela iha krescimento ekonómiku ka GNP no GDP. Nia regiaun hirak ne'e. Korrupsaun bele halo sistema akresante tan , “maske fator rua ne'e (GNP no demokrasia sai frájilu liutan. Tanba se la iha estadu GDP) importante nudar meius atu fasilita no de direitu ida mak diak no forte, mak haluan liberdade membrus sosiedade ida nian atu dezenvolvimentu sei la la'o. Nia konsekuensia moris di’ak. Tanba liberdade depende mós fali ba mak estadu sei sai frajiliu ba beibeik. determinantes seluk, hanesan organizasaun

sosial no ekonómiku... no mós organizasaun

polítiku no direitus civis...” (Sen, Amartya, Development as Freedom New York: Alfred A. Knopf, 1999). Husi definisaun rua iha leten, ita

31

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Doc. Google

Kontinua ba pag...32 >>>

Page 34: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

. Ida ne'e mak matenek nain sira hanaran 'state I h a p a r t e s e l u k , capture', katak krimi organisadu sirak ne'e bele korrupsaun mós bele 'sosa' tiha estadu de direitu, ho osan, no matenek hamosu tan konflitu kona-ba krimi ne'ebé mak sira iha.

iha nasaun ida. Tanba Ikus liu mak korrupsaun sei hamosu grupu maioria ne’ebé mak sai liutan kiak iha ba nasaun ida. Impaktu sirak seluk kiak tanba hahalok korrupsaun ne'ebé hau temi iha leten, sei fó impaktu boot husi elite sirak, sei buka dalan liutan tanba populasaun en jerál atu sai kiak mukit

'saida deit'-inklui anarkia hodi luta ba beibeik. Tanba ekonomia estadu nian kaer ka hasoru ukun nain korruptu sirak. domina deit ona husi grupu elit oan ruma, nune'e Wainhira korrupsaun buras iha nasaun sei marjinalísa populasaun tomak iha nasaun ida

ida mak konserteza sei hamenus nia laran. Impaktu a'at liu husi ne'e mak sei kona efisiensia iha seitór públiku. ba feto no labarik sirak. Feto no labarik sei sai Ida ne'e hakarak hateten katak vulneravel liutan husi impaktu ne'e. Maske ita

d a l a b a r a k , w a i n h i r a hatene katak dezenvolvimentu la idéntiku ho korrupsaun buras ona kresimentu ekonómiku,

iha seitor públiku mak, maibé iha kontestu ne'e, funsonáriu sira sei la halo korrupsaun mós bele servisu tuir regras ne’ebé t r a v a k r e s i m e n t u mak iha, maibé bazeia fali e k o n ó m i k u n o ba interese saida mak nia i n v e s t i m e n t u iha. Purezemplu, tuir regras ekonomia nasaun ida ne’ebé mak iha podia ita nian, nune'e mak bele trata lisensa ruma bele hodi mós hamosu kiak-oras ida ka rua de'it, maibé mukit iha nasaun ne'e. d a l a b a r a k h a n e s a n Ho linguazen direitu funsionáriu públiku ne'ebé umanus nian, mak ita mak iha poder, ita koko atu be le ha te ten ka tak uza poder 'diskresionaridade' ka korrupsaun viola emar nian halo fali 'kebijakan' seluk hodi dada tempu para ita direitu umanu. Ho Amartya Sen nian linguazen, bele simu 'amplop' ka 'osan pulsa' ruma. Ita nia ita bele hare'e katak korrupsaun halo klot laos interese privadu mak a'as liu fali interesa públiku haluan liberdade sidadaun nian atu moris diak. nian ne’ebé mak ita tenke serve bazeia ba regras Enfrenta problema ida ne'e, mak dalan ida ne’ebé mak iha. Ida ne'e la akontese deit ba seitór deit ba ita atu haluan liberdade emar nian, hodi públiku, maibé mós akontese iha seitor privadu haluan 'movimentu' kontra korrupsaun iha nia sirak. forma oin-oin de'it, nune'e ita bele halo klot ka

Korrupsaun mós bele halo ukun nain sira taka dalan ba korrupsaun. Iha kontestu Timor-dezvia ita orsamentu despeza públiku nian. Leste nian, mak haluan movimentu kontra Purezemplu, orsamentu ne’ebé mak estadu aloka korrupsaun liu dalan envolve komponenti estadu hodi responde ba nesidade báziku balu hanesan tomak iha nasaun ne'e hodi kontra moras a'at saúde ka edukasaun, ukun nain sira uza poder korrupsaun nune'e ita bele haluan duni liberdade diskresionaridade hodi dezvia tiha ba asuntu emar nian ba moris di’ak. (artigu badak ne'e seluk ne’ebé mak sira hare'e bele fó benefisiu ba hanesan sumáriu husi diksursu ne'ebé mak hau sira nian interese privadu duke interese públiku. hato'o iha konferensia Ministériu de Justisa iha Impaktu seluk mak, korrupsaun mós bele hatun ka loron, 19/6/2012, no SEPI iha loron, 27/6/2012. hamenus kualidade de governansia. Wainhira Artigu ne'ebe mós hanesan sumariu husi estudu kualidade de governansia tun makás ona mak sei barak ne’ebé mak halo husi entidade iha posibilidade boot ba organizasaun 'krimi barbarak).###

oragnizadu' sirak atu fó influensia makás ba prosesu halo no hola desisaun ba asuntu importante kona-ba estadu nian funsionamentu. Ida ne'e ita bele hare'e iha nasaun balun ne’ebé mak 'krimi organizadu' sirak halo operasaun makaás hanesan iha nasaun Méxiko. Krimi organizadu sirak ne'e, bele fó influensia ba se'e mak atu sai governador ka ukun sira nain balun.

32

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

***

Doc.Bing

Page 35: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

Oinsa Hato’o Keixa ba CAC ?Keixa Kona-ba alegasaun Korrupsaun bele mai husi ema ne’ebé de’it liu husi dalan tuir mai ne’e: Ba ema ida – ida ka bele hasoru malu ho funsionáriu balun husi CAC hato’o imi nia keixa direitamente ka liu husi imi nia karta.

Ita bo’ot mós bele haruka mensajen liu husi telephone ka bolu sira liu Husi telephone: 7326599, 7326597, 7991568.

Hakerek karta ida ka hakerek nota klaru ida ba iha CAC nia serbisu fatin. Haruka ba email:

Lingua ne’ebé aseita atu uza hodi halo keixa ba CAC maka tuir mai ne’e; Tetum, Portugés, Ingles no Indonesia. Ida, bele identifika nia an hanesan ema feto ka mane ka la ho naran wainhira halo keixa ida. Maibé atu di’ak liu, karik iha keixa ruma kona-ba korrupsaun bele rai hela identidade balun ho objetivu fo –fila fali Feedback no Komunikasaun. CAC fo korajen ba ema ida-idak atu identifika sira nian an rasik atu ajuda iha kontinuasaun ba investigasaun hirak ne’e. Keixa hotu no identidade ba ema ne’ebé maka hato’o keixa, sira nia segredu, sei trata ho didi’ak. ***

[email protected]

33

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Page 36: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

34

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

Komisáriu CAC Sr. Adérito de Jesus Soares saiorador prinsipal iha sorumutu reflesaun tinan lima serbisu SEPI nian

Diresaun Edukasaun Kampaña no Peskija (EKP)hala’o sosializasaun papel CAC

ba estudante siraiha sub-distrito Maubisse, Ainaro

Page 37: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

35

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

CAC habelar koñesimentu funsionáriu

liu husi formasauniha rai laran no rai liur

Peritus Estadu Parte ba halo review ba mekanismu

implementasaun UNCAChusi Namibia no Fijivizita Timor-Leste

husi 19 to’o 25 Maiu 2012

Page 38: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf

36

REJEITA

TENGKE SA’I PARTE

HUSI KULTURA

KORRUPSAUN

CAC ho IGE realiza diskusaun meza redonda kona-baprevene korrupsaun liu husi dalan deklarasaun rikusoin

CAC organiza sessaun fahe-matenek ba entidades estaduhusi professores universitária nain rua makSr.Damien Kingbury no Sr.Michael Leach

Page 39: Final —-Buletin CAC ( Edisi 3 ) pdf