Upload
tibor-bajus
View
57
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Autori:FAO tim - Pascal Bernardoni, ivko Bugari, Goran ivkov, Olivera Jordanovi, ore Moravevi, Florian Farka, Miroslav Ivanovi, Zoran Broi
Izdava:FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONSORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA ISHRANU I POLJOPRIVREDU
Donor:Governments of the Kingdom of Norway and of the Kingdom of the Nederlands Vlade Kraljevine Norverke i Kraljevine Holandije
Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvoaima koji su svojim iskustvom pomogli izradu ove broure
tampa: Lavalu
Dizajn i priprema za tampu: Milan Novii
FAO Coordination Office for Serbia and MontenegroFAO Kancelarija za koordinaciju projektima u Srbiji i Crnoj Goriarka Marinovia 2, 11 000 BeogradTel. 011/2661-713, 2661-796, 2661-892
Krompir
01
Znaaj
Rasprostranjenost
- Veoma prilagodljiva kultura sa visokom reproduktivnom sposobnou (5-20 puta)- Krompir je lako svarljiva namirnica i bogat izvor energije, skroba, vitamina, mineralnih materija, organskih kiselina.
Osnovni podaci
- Gaji se na svim svetskim meridijanima- U Srbiji se gaji na oko 70-80.000 hektara. - Proseni viegodinji prinosi u Srbiji su oko 12 t/ha. - Prosena potronja po stanovniku je oko 65 kg.
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
V. B
rita
nija
Ho
lan
dija
Nem
aka
e
ka
Ital
ija
Ma
arsk
a
Slo
ven
ija
Gr
ka
Mak
edo
nija
Ru
mu
nija
Hrv
atsk
a
SC
G
BiH
Proseni prinosi krompira u nekim zemljama Evrope u 2003. (t/ha), FAO
Zemljite
Toplota
- Krompir zahteva plodno i strukturno zemljite.- Izbegavati plitka, skeletoidna i zemljita sklona zabarivanju.- Najpodesnija su zemljita slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5).
o- Krompir klija pri temperaturi zemljita od 7 do 10 C. - Optimalna temperatura zemljita za obrazovanje krtola
o o je 15-18 C, vazduha 18-22 C, a relativna vlanost zemljita oko 70% MVK.- Povoljna mikroklima postie se navodnjavanjem.
02
Plodored- Najbolji predusevi za krompir su: detelina, lucerka, travno-detelinske smee, prirodne livade, soja, strna ita i dr.- Krompir je pogodan predusev za veinu useva.- Ne gajiti ga u monokulturi duoj od dve godine kao ni posle srodnih biljaka (paprika, paradajz, duvan).
Obrada zemljita- Orati u jesen uz zaoravanje 25-35 t/ha stajskog ubriva. - Predsetvenu pripremu zemljita obaviti 7-10 dana pre sadnje
Kvalitetna obrada
zemljita je
preduslov za dobar
razvoj i pravilan
oblik krtola
Uslovi uspevanja
Izbor sadnog materijala
Rasprostranjenost
03
Krompir u klijalitu
Pravilno
naklijavanje
krompira
Nepravilno
naklijavanje
krompira
Pravilno
zalamanje
klice
- Izbor zdravog semena je od najveeg znaaja za rentabilnu proizvodnju. - Kvalitetno seme krompira je veoma skupo, ali proizvodnja donosi zaradu samo ako je ono "pravo sa deklaracijom. Treba ga nabavljati od pouzdanih proizvoaa.
Zdravo seme - siguran rod
Veliina semenskih krtola- Optimalna veliina krtole je 40-55 mm,jer se formira optimalan broj
2 glavnih stabljika 4-5 (20-25 stabljika/m ).- Sitnije krtole daju manji broj stabljika, stvaraju loiju pokrovnost zemljita, daju nii prinos i manji broj, ali krupnijih krtola.
04
Upotreba seenog krompira za sadnju- Seenje krompira je rizino, jer pogoduje irenju mnogih bolesti pre i posle sadnje.- Seen krompir pretrpi tzv. pozitivan stres, odnosno pone ranije da klija, ranije stvara krtole i ima krai vegetacioni period, to je od velikog znaaja naroito u proizvodnji mladog krompira.- Krtole treba sei po uzdunom preniku, najmanje 5-10 dana pre sadnje kako bi presek bio presvuen slojem plute ("zarastao"), a no dezinfikovati u alkoholu, posle svakog seenja.
o- Zarastanje je najbolje pri temperaturi 15-20 C i vlanosti vazduha 70-85%.
Pravilno seenje
Prenikkrtola(mm)
Masakrtola
(g)Broj stabljika
po krtoli
Optimalan
broj
biljaka/ha
Koliina
semena
(kg/ha)
Rastojanje
70cm 75cm
28-35
35-45
45-55
25
50
90
2,5
4
5
60.000
40.000
30.000
1.500
2.000
3.000
24
36
43
22
33
40
Koliina semena u zavisnosti od krupnoe krtola i gustine sadnje
Izbor sorte- Za proizvodnju ranog krompira koristiti sorte sa to kraim vegetacionim periodom, koje rano zameu i brzo nalivaju krtole.- Stabilne visoke prinose daju sorte koje zameu 10 - 12 krtola po biljci.
ubrenje- Koliina i vrsta ubriva zavise od plodnosti zemljita, planiranog prinosa, preduseva, izbora i namene sorte (za konzum ili preradu) itd.- Za postizanje stabilnog, visokog i kvalitetnog prinosa kombinovati organska i mineralna ubriva. - Od organskih ubriva mogu se koristiti stajsko i zelenino.- Od mineralnih ubriva pogodne su formulacije 8:16:24, 10:20:30,15:15:15, a najbolje rezultate daju ubriva sa magnezijumom i sumporom kao to je 12:10:22 + 2% MgO + 11%S (Krtolin S)
Potrebe biljke za unoenje mineralnih hraniva za prinos od 30 t/ha:
N
120-180 kg
P O2 5
120-140 kg
K O2
250-300kg
- Prihranjivati srednje kasne i kasne sorte u fazi zatvaranja redova. Koristiti KAN ili specijalna ubriva (Polyfeed, Multi MgO, MultiCAL, i Cropcare itd.) sledei preporuku proizvoaa. - Za unoenje mikroelemenata i popravku vitalnosti biljaka koristiti folijarna ubriva. Njihova primena je veoma laka, a mogu se meati sa mnogim insekticidima i fungicidima (izuzetak je bordovska orba).
Pri prinosu krtola od 30 t/ha (nivo ekonominog prinosa) iz zemljita se iznese:
N P O2 5 K O2 CaO Mg Mn B Cu
120-150 kg 55-60 kg 250-300 kg 90 kg 30 kg 250 g 75 g 50 g
05
06
Tro. rada (din.)
Riviera
Adora
Jaerla
Cleopatra
Carrera
Amorosa
Liseta
Kondor
Kennebec
Aladin
Desiree
Pogodna za ranu proizvodnju u plastenicimai na otvorenom polju.
Br.krtolapo biljci
Najzastupljenije sorte na njivama Srbije(2004)
Veoma rana, sa lepim okruglo-ovalnimkrtolama.Visokoprinosna sorta sa veoma krupnimkrtolama.Najranija crvena sorta. Srednje osetljivana plamenjau.Veoma prinosna sorta, sa pravilnimokruglo-ovalnim krtolama.Srednje rana, sa krtolama crveno-modreboje.Srednje rana, sa izduenim oblikomkrtola.
Odlikuje se belom bojom mesa, odlina zakuvanje i pire.Ima atraktivnu crvenu boju pokoice, dajeveoma visok prinos.Veoma adaptivna, standardno pouzdanacrvena sorta.
80
80
85
90
95-100
95-100
95-100
110
110
120
125
9
9
8
9
11
8
12
7
7
12
12
0,40
0,44
0,44
0,40
0,40
0,40
0,44
0,44
0,44
0,36
Cenasemena**(EUR/kg)
Stasavanje*(dana)SORTE
Rane i srednje rane
* broj dana od nicanja do sazrevanja**kategorija domai Original
Crvena visokoprinosna sorta, sa veomakrupnim krtolama.
Srednje kasne i kasne
Sadnja- Bolje je da krompir klija u kontrolisanim uslovima (naklijavati ga) nego u hladnom zemljitu.
o- Sadnju zapoeti pri temperaturi zemljita iznad 7 C- Kanjenje od 10 dana smanjuje prinos 5-15%, a 20 dana 10-25%. - Dubina sadnje je 6-10 cm. Na lakim zemljitima se sadi dublje, a na tekim kao i u proizvodnji ranog krompira plie.
0,40
- Sadnja se uz odreeni rizik moe uraditi na otvorenom polju ili u zatienom prostoru (stakleniku i plasteniku). - Zatita od kasnih prolenih mrazeva se ostvaruje u niskim tunelima ili pokrivanjem agrotekstilom (agril, lutrasil).- Najpogodnija su plodna, laka, topla, dobro obraena zemljita.- Sa vaenjem treba poeti kada je najvei broj krtola veliine 25-35 mm (25-30 grama).- Mladi krompir se vadi prema mogunostima dnevne prodaje, jer brzo gubi vodu i menja boju.
Proizvodnja ranog krompiraOdabrati rane i srednje rane sorte, koje
zameu manje od 10 krtola po biljci i
obavezno izvriti naklijavanje.
07
Sadnja u etiri roka sa vremenskom distancom od 7 dana
Vreme sadnje ima
veliki znaaj za prinos
i kvalitet krompira.
Automatska sadilica
Mere pre nicanja- Ogrtanjem krompira pre nicanja obavlja se kvalitetna borba protiv korova i postie optimalna forma i struktura banka.
08
Ogrtanje posle nicanjaOgrtanje pre nicanja
Suzbijanje korova- Najbolje dejstvo herbicida je posle zagrtanja, a pre nicanja krompira. - Kombinovana mehaniko-hemijska borba protiv korova daje najbolje rezultate i smanjuje potrebu za preveliku upotrebu preparata.
Ogrtanje krompira
Presek banka koji je napravila
sadilica i trenutak kada treba
obaviti ogrtanje - krompir
samo to nije nikao ili je tek
poeo da nie
Kod dobro zagrnutog
krompira formira se vei broj
krtola sa pravilnim oblikom
- Prvu kultivaciju (okopavanje) treba uraditi na 7-10 dana posle nicanja. - Ogrtanje (zagrtanje) je obavezna mera nege jer je krompiru neophodna to vea koliina rastresite zemlje za formiranje i razvoj krtola. Ogrtanje uraditi kada su biljke visoke 15-20 cm, tj. 5-10 dana posle okopavanja, odnosno neposredno pre poetka formiranja krtola.
Meuredna obrada posle nicanja
Kritini periodi i najvee potrebe za vodom- Nicanje i do sklapanja redova.- Zametanje krtola (3-5 nedelja posle nicanja, traje 10-15 dana).- Intenzivno nalivanje krtola (5-10 nedelja nakon nicanja).
Navodnjavanje krompira
Navodnjavanje tifonom
09
Nain navodnjavanja- Vetaka kia je najzastupljeniji nain navodnjavanja. - Navodnjavanje ne poinjati u najtoplijem delu dana - Najbolje je krompir preventivno zatititi od plamenjae 3-4 sata pre navodnjavanja, preparatima koji se manje spiraju sa lista.
Navodnjavanje vetakom kiom
- Sa navodnjavanjem poeti najkasnije pri minimalnoj vlanosti zemljita 60% MVK, a to je kada zemlja koja se uzme u aku iz zone razvoja krtola ne moe da zadri oblik pri stiskanju ake ili olako ispada iz ake kroz prste.
2- Zalivna norma je oko 15- 25 litara vode/m .- Ukoliko se zakasni sa navodnjavanjem mogu se javiti nepoeljne pojave kao to su: izrasline na krtolama, pucanje krtola po povrini i unutranje pucanje.
Vaenje krompira- Krompir se vadi kada su krtole u stanju tzv. tehnoloke zrelosti odnosno kada je pokoica potpuno zasuila. - Nakon prirodnog odumiranja i suenja cime saekati desetak dana da pokoica krtola potpuno zavri svoj razvoj. - Krompir treba vaditi po umereno toplom i suvom vremenu, da bi se smanjilo povreivanje krtola.
10
Posledica zakasnelog
navodnjavanja
Posledica prekomernog
navodnjavanja
Skladitenje i uvanjeo- Optimalna temperatura za uvanje merkantilnog krompira je 6- 8 C,
o a semenskog 3- 4 C; optimalna vlanost vazduha u skladitu je 92-95%o- Ako je temperatura manja od +3 C merkantilni krompir dobija sladunjav
ukus zbog poveanog sadraja eera.- Za spreavanje klijanja mogu se koristiti hemijski inhibitori klice (hlorprofam 1kg/t) ili bioinhibitori (carvin).
Dvoreda vadilica za krompir
11
Zdravo seme proizvedeno u
planinskim uslovima
Prinos 60 t/ha Paletni sistem skladitenja
Zemljani i betonski radovi
Metalna konstrukcija
Zidni paneli
Limena i panel pokrivka
Ventilacija i instalacija
Palete 1.200 kom x 50 EUR
Ukupno 280.000
35.000
35.000
80.000
20.000
50.000
60.000
Vrste trokova Cena EURTrokovi izgradnje
savremenog skladita
kapaciteta 1.400t sa
kompjuterski
regulisanom
ventilacijom sveim
vazduhom
Gubici u skladitu tokom estomesenog uvanja
Perioduvanja
Savremeno
skladite
Klasino
skladite
Improvizovano
skladite
I mesecII mesecIII mesecIV mesecV mesecVI mesec
2%max. 0,5%max 0,5%max. 0,5%
1%2%
min 3%1%1%1%
min 2%min 3%
4%1%1%1%
min 3%min 4%
Ukupno 6% 11-12% 14%
Gubitak uodnosu naklasinoskladite
5% x 1.400t= 70t70t x 0,20= 14.000 EUR
8% x 1.400t= 112t112t x 0,20= 22.400 EUR
Prednosti
savremenog
skladita:
- Mali gubuci tokom
skladitenja
- Visok kvalitet
proizvoda
VirusiVirusi se lako ire unutar useva, naroito ako se u blizini nalazi izvor zaraze(korovi, samonikla zaraena biljka ili zaraeno krompirite) i ako postoji velikamigracija lisnih vai - prenosilaca veine virusa.
Bolesti i tetoine krompira
12
Mere borbe
Mere borbe protiv svih vrsta virusa su:- Izbor manje osetljivih sorti.- Upotreba kvalitetnog semenskog krompira.
- Y virus krompira (PVY) - Najei simptomi zaraze Y virusom su mozaik lia (arenilo), nekroza lisnih nerava u vidu crnih crtica na naliju lista, postepeno uenje i na kraju odumiranje lista.- Virus uvijenosti lista PLRV - Najrasprostranjeniji virus krompira koga prenose lisne vai. Kod zaraenih biljaka list se uvija prema licu, veoma je krt i lako se lomi.- Simptomi A, M, S i X virus krompira su najee u vidu manje ili vie izraenog mozaika.- U usevu sa visokim stepenom zaraenih biljaka esto se sreu tzv. zdruene (meane) infekcije sa vie razliitih virusa, i u tom sluaju dolazi do najveeg gubitka u prinosu i kvalitetu.
Virusi
mozaika
krompira
Nekrotini
soj
Y virusa
Zdruena
infekcija
Plamenjaa krompira (Phytophthora infestans)
13
Najvee tete su u bujnim krompiritima i na vlanim zemljitima. Simptomibolesti se javljaju na svim delovima biljke, ali su najizraeniji na listu, stablui krtolama. Prvi napad plamenjae moe biti 3-4 nedelje posle nicanja krompira. Prvi simptomi su u obliku pega maslinasto-zelene boje, a na naliju lista formirase beliasti oreol koji jasno ukazuje na plamenjau. Inficirani deo listapostepeno menja boju, sui se i umire.
Uslovi za razvoj
Idealni uslovi za razvoj plamenjae su sledei::- postojanje inokuluma (izvora zaraze),
o o- temperatura vazduha 18-22 C (uspeno se razvija na 15-25 C), - visoka vlanost vazduha, - stabilnost poslednja dva faktora u duem vremenskom periodu.
Mere borbe
- selekcionisanje i izbor manje osetljivih sorti,- upotreba zdravog semenskog krompira,- hemijska dezinfekcija semenskog krompira neposredno pre skladitenja,- efikasna preventivna hemijska zatita useva krompira.
Simptomi plamenjae
Crna pegavost lia (Alternaria solani)
Mere borbe
- korienje zdravog semena i otpornijih sorti, - plodored (Alternaria napada i paradajz),- hemijska zatita useva (fungicidi: cineb, maneb, mankozeb, propineb, hlortalonil)
Suva trule (Fusarium sp.)
Mere borbe
- to manje povreivanje krtola,- dezinfekcija mehanizacije, skladita i krtola (tiabendazol + imazalil, benomil), - ako se koriste seene krtole treba im omoguiti pravilno zarastanje,- zaraene krtole treba odstraniti pre sadnje i baciti na smetlite
14
Prouzrokuje velike tete tokom skladitenjakrompira. Infekcije se uglavnom ostvaruju uvreme vaenja krtola i pri transportu.Fusarium se naroito brzo razvija saporastom temperature u skladitu tokomranog prolea. Napadnuti deo krtole jetamne boje, smeuran i postepeno se ulee.
Suva trule
Simptomi su najjasniji na liu i javljaju se u oblikumalih crnih pega manje-vie okruglog oblika. Priintenzivnijem razvoju bolesti dolazi do izumiranjanapadnutog tkiva.
Crna pegavost lia
Crna noga (Erwinia carotovora)
Obina krastavost (Streptomyces scabies)
Mere borbe
- korienje zdravog semena,- plodored,- odstranjivanje bolesnih biljaka tokom vegetacije, - odstranjivanje zaraenih krtola pri vaenju i pri sadnji.
Mere borbe
- stvaranje i izbor otpornih sorti,- korienje zdravog semena,- plodored,- navodnjavanje u vreme zametanja i poetkom nalivanja krtola.
Napada biljku tokom itavog vegetacionog perioda.Na mestu infekcije dolazi do promene boje tkiva utamno braon. Tokom razvoja bolesti pege sespajaju, tkivo krtole i prizemnog dela stablapostepeno omekava i truli. Krtole se moguinficirati u zemljitu, ili u kontaktu sa zaraenimkrtolama prilikom vaenja i skladitenja.
Ne utie bitnije na smanjenje prinosa, aliumanjuje trinu vrednost krtola. Najeese javlja na lakim zemljitima alkalne ilineutralne reakcije. Krastavost se esto javljau uslovima male vlanosti zemljita tokomzametanja i poetkom nalivanja krtola kadase upotrebe vee doze stajnjaka i mineralnihubriva, kao i pri unoenju veih doza kreana kiselim zemljitima.
Obina krastavost
Crna noga
15
Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata)
tetoine krompira
16
Simptomi oteenja
- Najvee tete nanose larve, a prinosi mogu biti umanjeni za vie od 50%.- Najefikasnija zatita je kada se ispili preko 60% larvi, odnosno u prvoj i drugoj fazi razvoja larvi. - Najbolje je prskati pre najveih vruina u toku dana, jer mlade larve idu na nalije lista i ka srednjem liu kada je sunce najjae.
Idealan period za zatitu
Zemljine tetoine- Polifagne tetoine velikog broja useva.- tetu ine larve koje se hrane podzemnim delovima biljaka. Larve skoibuba su injaci, larve gundelja nazivaju se grice, dok znaajne tete prave gusenice podgrizajuih sovica.
Mere suzbijanja
- Plodored- Suzbijanje korova- Primena granuliranih insekticida u redove ili po celoj povrini pre, ili u toku sadnje.- Tretiranje krtola sisteminim insekticidima.
- Larve gundelja i skoibuba pri ishrani oteuju klice, korenie i krtole.- Gusenice podgrizajuih sovica oteuju ili potpuno pregrizu prizemni deo stabla i krtole. Najvee tete nastaju u periodu avgust-septembar.- Mesta oteena ishranom ovih tetoina su pogodna za ulaz nekih parazita.
Larva gundelja
Larve injakaLarva i lutka ozime sovice
Jednog. i vieg.travni
Program zatite krompira
Metribuzin
S-metalohlor
Prometrin
Bentazon
Haloksifop -P-metil
Metalaksil+ MankozebDimetomorf+ Mankozeb
Fenitrotion+ Malation
Dikvat - ibromid
Imidacloprid
FUNGICIDI
Mankozeb
Mankozeb
Bakar oksihlorid
Difenokonazol
INSEKTICIDI
Foxim
Tiametoksam
Fipronil
Tiametoksam
Aktivna materija PreparatKorovi,bolesti i
tetoinePosle setve,pre nicanja
Porast biljkedo 10 cm
Porastu stablo Cvetanje
Precveta-vanje
DANCOR 70-WGSENCOR 70-WG
DUAL GOLD 960 EC
PROMETRIN-SC
GALBENON SL
GALLANT SUPER
DITHANE DG
MANKOGAL-80
RIDOMIL GOLDMZ 68WG
ACROBAT MZ WP
BAKARNIOKSIHLORID 50
SCORE 250-EC
GALITION G 5
REGLONE FORTE
FOXIM G5
ACTARA 25 WG
REGENT 80 WG
CONFIDOR 70 WG
ACTARA 25 WG
HERBICIDIUskolisni iirokolisnikoroviUskolisnikorovi
Uskolisni(divlji sirak,pirevina)
Plamenjaakrompira
Plamenjaakrompira
Plamenjaakrompira
Plamenjaakrompira
Plamenjaakrompira
Crna pegavostkrompira
Zemljinetetoine
Krompirovazlatica
Krompirovazlatica
Krompirovazlatica
Biljne vai
irokolisnikorovi
irokolisnikorovi (poponac)
0,75-1,5 kg/ha
1,2-1,5 l/ha
2-3 kg/ha
20-40 kg/hapre setve
0,5-0,75 kg/ha
2-3 l/ha
1-1,5 l/ha
2-2,5 kg/ha
2-2,5 kg/ha
2-2,5 kg/ha
5-6 kg/ha
0,5 l/ha
2,5 kg/ha
70-80 gr/ha
25 gr/ha
100 g/ha
150-200 gr/ha
70-80 gr/ha
DESIKACIJA CIME KROMPIRA Vreme tehnoloke zrelosti
4-5 l/ha
Pendimentalin STOMP Uskolisnikorovi 3-4 l/ha
Propineb ANTRACOL WP 70 Plamenjaa,Alternaria 2-2,5 kg/ha
Fluazifop - P - butil
Kletodin
FUSILADE FORTE
SELECT
1,5-2,5 l/haUskolisni(divlji sirak,pirevina)Uskolisni(divlji sirak,pirevina)
Propam mocarb -hidrohlorid + mankozeb
TATOO
EQUATION PRO
Plamenjaa
Plamenjaa,Alternaria
4 kg/ha
0,4 kg/haCimoxanil + famoxadon
Tiakloprid CALIPSO 50-100 g/haKrompirovazlatica
Zemljinetetoine
20-30 kg/hapre setve
Za pravilnu i efikasnu upotrebu preparata koristiti savetestrunjaka i pridravati se uputstva proizvoaa.
17
Faktori koji utiu na plasman krompira- Cena kotanja, prodajna cena i kupovna mo - Stepen razvijenosti proizvodnje krompira- Preraivaka industrija- Navike potroaa - Pakovanje- Sortiment- Kvalitet proizvoda- Skladitenje- Mogunost izvoza- Marketing
Trite i marketing- Trite krompira je veoma nestabilno.- Rana proizvodnja donosi veu zaradu.- Visoki prinosi i dobar kvalitet donose sigurnu zaradu.- Kvalitetna ambalaa i nain pakovanja doprinose uspenosti na tritu.- Planirajte prodaju pre poetka proizvodnje.- Budite prepoznatljivi i stabilni u kvalitetu.- Udruite se sa drugim proizvoaima u nabavci linije za proizvodnju i nie nivoe prerade (linija za ljutenje, vakuum pakovanje, blaniranje itd.)
18
1,31,21,11,00,90,80,70,60,50,40,30,20,1
0I I I I
Viegodinji prosek VP cene mladog krompira na kvantakoj pijaci u Beogradu [EU]
II II II IIIII III III III
maj jun jul avgust
Plasman krompira
19
Tradicionalni nain pakovanja Proizvodi preradeSavremeno pakovanje
Maina za ljutenje i vakuum pakovanjeLinija za doradu krompira
0,30
0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
0sep oct nov dec jan feb mar apr maj jun jul avg
Viegodinji prosek VP cene krompira na kvantakoj pijaci u Beogradu [EU]
20
Tro. rada (din.)
1. Semenski krompir
2. Mineralno ubrivo NPK 15:15:15 (1.200 kg/ha) + 250kg KAN
3. Hemijska sredstva
4. PVC vree
5. Oranje
6. Priprema zemljita
7. Sadnja
8. Hemijska zatita i kultiviranje
9. Navodnjavanje 4 puta
10. Vaenje
11. Trokovi radne snage (ukupno)
12. Zakup zemljita
TROKOVI PROIZVODNJE MERKENTILNOG KROMPIRA
800*
200
250
50
60
50
70
100
-
70
300
100
2.050
Cena/ha (EUR) sa navodnjavanjem
Cena/ha (EUR) bez navodnjavanjaStruktura trokova
1.150**
340
100
60
50
70
125
500
70
500
100
3.300
20035
UKUPNO
Oekivani prinos20 tona/ha
( 15 t merkantilni + 5 tza ishranu stoke
u vrednosti 250 EUR).
Oekivani prinos40 tona/ha
( 34 t merkantilni + 6 tza ishranu stoke
u vrednosti 300 EUR).
Proizvoaka cena: (2.050-250)/15= 120 EUR/t
= 0,12 EUR/Kg
Proizvoaka cena: (3.190 - 300)/34 =88EUR/t
=0,088 EUR/Kg
Veleprodajna cena je 0,10 - 0,15 EUR/kg, sa trendom rasta
tokom skladitenja.Zarada je neizvesna
Veleprodajna cena je 0,10 - 0,15 EUR/kg, Pri prosenoj ceni
od 0,12 EUR/kgzarada je 1.100 EUR/ha
* - Kategorija I sortna reprodukcija** - Kategorija domai original
21
Beleke