SEETALSouth-Eastern European

Business Representative Organisationsof the Textile, Apparel and Leather Sectors

Projekt SEETAL sufinancira Europska komisija. U SEETALprojektusudjeluju sljedeće zemlje jugoistočne Europe: Bugarska, Hrvatska,Rumunjska i Turska. Voditelj projekta je EURATEX (European Appareland Textile Organisation) sa sjedištem u Bruxellesu.

Krajnji su korisnici SEETAL projekta poslodavci iz tekstilne i kožneindustrije kroz potporu u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom

EU. Još je važnije da ovaj projekt omogućuje izgradnju mrežeposlovnih partnera diljem Europe. Projekt SEETALodnosi se naBugarsku, Hrvatsku, Rumunjsku i Tursku.

Formirana je baza podataka na webu www.seetal.eu gdje senalaze sve važne teme za tekstilni i kožni sektor, s mogućnošću

direktnog prijevoda na nekoliko jezika zemalja EU, kao i referenceza državne institucije koje su nadležne za navedena područja. Timeće se poslodavcima umnogome olakšati dostupnost informacija ipronalaženje partnera za projekte. Također, razvijen je i One Stop Shopgdje će krajnji korisnici moći dobiti odgovore na svoja pitanja .

Već su dosadašnje aktivnosti vezane uz SEETAL projekt pokazalepotrebu za umrežavanjem, suradnjom, jačanjem kapaciteta samihtvrt ki da konkuriraju za financijska sredstva iz pretpristupnih fondovaEuropske unije.

Partner u SEETAL projektu u Hrvatskoj je:

H HRVATSKAUDRUGAPOSLODAVACA

Croatian Employers' Association (eEA)

Pavla Hatza 12,10000 Zagreb,tel: +385/114897-571faks: +385/114897-581

e-mail: ababic@hup.hrwww.industrija.hup.hr

,.. " .......SEE-TAL- mm w rkshop

Smjernice hrvatskom tekstilnom i odjevnom gospodarstvuza uključivanje u EU projekte

UvodS ciljem ostvarenja veće konkurentnost i EU proizvoda. na ini cijativu euro pske teksti lne i odjevneindustrije, u prosincu 2004. u Bruxellesu je pokrenuta E uropska tehnolo šha platforma (ETP) zabudu ćnost industrije tekstila i odjeće E urope (for the future of textiles and clothing - FTe).

Želja je da se tekstilna i odjevna industrija E urope pretvori u industriju koju će odl ikovatiinovativnost, ali i znanje o primjeni novih tehnologija. Komp et it ivnost industrije ovisi u velikojmjeri o istraživanju i razvoju (R&D) te inovativnosti. Trenutačno je II tijeku Spomi okv irniprogram (2007-2013) koj i će biti financiran s 52,5 milijardi eura.

Tablica. 1.Prikaz istraživačko-razvojnih (Research & Developm en t) R&D prioriteta Europske teh nološkepla tforme (ETP) za budućnost tekst ilne i odjevne ind us trije Europe

----Istraživačko-razvojni prioriteti (R&D)

Grupe s horizontalnim zadacima (HTG)

Od trqova ćkih do specijaliziranih Nove tekstilne aplikacije Od masovne proizvodnje premaproizvoda proizvodnji po mjeri kupaca

Sekcija 1 Sekcija 4 Sekcija 7Nova specijalna vlakna ikompoziti Novi tekstilni proizvodi Masovna proizvodnja odjeće/

poboljšanih svojstava mode

Sekcija2 Sekcija 5 Sekcija8Funkcionalizacii a tekstilija Novi tek stilni proizvodi Novi koncept pmizvndnnq dizajna

poboljšanih svojstava i tehnologija

Sekcija 3 Sekcija 6 Sekcija9Biomaterijali i biotehnologije, Pametni tekstil i odjeća Koncept upravljanja životnim

ekolog ija u proizvodnji ciklusom j sveukupnom kvalitetom ,

Posebni programiza malo Isrednje poduzetnl štvo (MSP)Unutar Sedmog okvirnog programa postoji poseban program namijenjen upravo malim i srednjimpoduze ćima (l\fS P). Ovi se natječaj i mogu pronaći un utar specifičnogprograma Kapaciteti(Capacities), a razlikuju se dvije grupacije projekata:projekti namijenjeni MSP-u (Research for SMEs)projekti namijenjeni udruženj ima MSP-a (Research for S;\IE Associations).

Projekti namijenjeni malim i srednjim poduzećima(MS P)Osnovni je cilj ovih projeka ta financijsko pod upiranje male grupe inovativnih l\ISP-a u rješavanjuraznih tehnološki h problem a . Na taj način mala poduzeća koja nemaj u kapitala za financiranjevlastitog ist raživanja mogu doći do tehnološk ih znanja (know-how transfer) i razviti novi ilipoboljšati postojeći proizvod , sustav, proces ili usl ugu.Zamisao je u tome da se malim poduzećima (I\1SP) omogući razvijanje vlastit ih ideja na način

da za pravo kupuju znanje od i straži vačkih institucija <RTD), koje nude svoju ekspertizu i ran. Uokvi ru ovih natječaja financirat će se stvarni troškovi za transfer znanja, ponajprije iz područja

intel ektu alnog vlasn iš tva i zna nja ostvarenog tijekom projekta.Ovi projekti namijenjeni malim i srednj im poduzećima nisu prikladni za rješavanje kratkoročnih

tehnološk ih problema već služe kao pomoć kompanijama za dobivanje te hno loških zna nja iuspostavu internacionalne mreže s uradnika za srednji ili dugotrajni razvoj pos lovanja.

Dodatne informacije o samoj prijavi proj ekata mogu se pronaći nastran icama DG Research's Si\fE Tech \Veb-a koje s u namijenjen e isključ ivo

malim i srednj im poduzećima: http://ec.europa.eu/researchlsm e-t echweb.

Budućnost Europske tekstilne i odjevne industrije usmjerena je navisokovrijedne proizvode specija lne namjene, uz otvaranje tržištavisokofunkciona lnim te kst ilijarna uz promjenu od masovne proizvodnjeprema "pers onifikaciji" proi zvoda.

';: Det aljnije in formacije o radu na Europskoj Tehnološkoj platformi zabudućnost tekstila i odjeće naši znanstvenici i gospodarstveni ci mogutakoder dobiti direktno na stranica ma Euratex organizacij e http://www.eura tex.org. Bilo bi vrlo važno da SP. i hrvatski pred stavnici tek stilnei odjevne industrije uključe u ovaj program. Informacijski servis koji

podržav a projekte Europske komisije je CORDIS (Community Research & DevelopmentInformation Service ): http://www.cordis .lu/fp7.U nadležnosti je Hrvatskog inst it.uta za tehnologiju (HIT) provedbeni dio FP7 program a itehnologijskih platformi httpz/www .hit.hr, dok su strategija i nad zor u nadležnosti Minista rstvaznanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ-a), Uprave za medunarodnu suradnj u: http://www.mzos.hr . Dodatne inform acije, kao i prezen ta cije vezane za tematiku FP 6 i FP 7 projekata te EuropskuTehnološku Platformu mogo se naći i na stranicama Servisa Tekstilnih Eu ropskih Projeka ta (STEP)osn ovanog na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu http://www.ttf.hrlstep.

MEĐUNARODNA TRGOVINA

Trgovin ska politika može dati ključni doprinos rastu i zaposlenosti u Europi osiguravaj ući

kompa nija ma kon kurentnos t i pristup potrebnim izvozn im tržištima . S obzirom no to dn sc EUoslanja na rastuća izvoz na tržišta koja pokreću gospodarski rast i zapoš ljavanje u zemljamačlanicama, potrebno j e os igurat i da EU kompanije budu sposobne za kon kurentsku utrku na is t.i mtrž iš t ima.

Kako je regulirana medunarodna trgovina? Multilateralno kroz WTO, regionalno - npr.E U, EFTA, CEFTA, ASEAN, COMESA, NAFTA; bilateralno - slobodna trgovin a , ugovori opristupanju i stabilizacijski i pr istupni ugovori S pol i tičkom dimenzijom , carinske unije; ili pakun ila teralno - npr. GSP/Opći sustav povlast ica EU koje se jednostrano odobravaj u za proi zvodepodrijetlom iz zemalja u razvoju kroz nižu carin u ili njenim i zuzećem.

Trgovanjem kroz multilateralne ili bilateralne sporazu me o slobodnoj t rgovini kor iste sc brojnepogodn osti, od koj ih je najvažnij a primjena povlaštenih stopa carine na uvoz rob e hrva tsk ogpod rijetl a u te zemlje . Upravo je podrijetlo proizvoda (engl. Rl/les of Ori"i,, ) presudan faktorkoji odreduje mogućnosti izvoza i uvoza za pojedinu zemlju ili regiju, s obzirom na to da se umeđunarodnoj trgovini njime stječe povlašteni tretman robe .

Kad je riječ o proi zvodima iz ze malja i in tegracija s koj ima imamo sklopljene ugovore oliberalizacij i t rgovi ne - a riječ je o Europskoj unij i, EFTA-i, CEFTA-i, Turskoj , Bosn i iHercegovini, Srbiji i Crnoj Gori , Makedonij i, Alba niji i Moldovi - oni su ili osfobodeni plaćanjacarine ili su minimalne.

Hrvatsk a takoder koristi povlastice u okvir u GS Paranžm ana koje pru žaju Au stralij a , Kanada, J ap an ,Novi Zeland, SAD, Ruska Federacija , Bjelorusija . Nakonpristupanj a EU Hrv atsk a je obve zna preuzeti sve ugovoreO slobodnoj trgovini koji se primjenjuju u zemljamačlanicama EU s jednakim kon ceptom kad je riječ o primjenipravila podrijetla u sve složenijim odnosima zemalja

•

--- - -- -,...,.. -- -" -

ugovornica . Takoder , u laskom u E U pos taje umjesto p rimateljice povlasti ca davatelj ica GSPpov last.ica .

Kriterij i koj ima se utvrđuje povla štene podrije tl o najčešće su prerada , ko ji za htijeva da sefina lni proizvod nakon završene obrade ili prerade svrstava u drugi tarifni broj od onoga koj ims u označeni uve zeni materijali prim ijenjeni II njegovoj pruizvudnj i, te kriterij postotnog sadržajauv ezenih mater ij al a u vrijednosti gotovog proizvoda .

Prem a EU pravilima o podrijetlu koje primjenjuje Hrvats ka propisano je da se u matičnoj držav i morazapočeti tehnološki proces ud jasno definiranog ma terija la . Za svaki je teksti ln i i odjevni proizvodtočno odredeno od kojega se stupnja pre rad e mora započeti i od koje vrste sirovina, za razliku oddrugih industrijskih roba. Ta su pravila najstroža kod odječe, a kod proizvodnje džempera i čarapa,neovisno o tome gdje je nabavljena pređa , finalni proizvodi imaju naciona lno podrijetl o.

Hrv ats ka je s ohzirom na važeće uvjete za podrijetlo teksti lnih proizvoda u Sporazumu os tabilizaciji i pr idruživa nju u nepovolj n ijem položaju od BiH, Makedon ije i Srhije . Ma kedonijasirovine za tek stilnu i odjevnu industriju može nabavljati II Turskoj i dalje ostvarivati nacionalnopodrije tlo. Također, unutar CEFTA-e kumula cija se primjenjuje izm edu Hrva tske, Makedonij e iBiH, a II zemlja ma II kojima sporazum još nije na snaz i ne mogu se u potrij ebit i materijal i iz EUbez za dovoljenja propisanog stupnja prerade. Kumulacija unuta r CE FTA-e pri izvozu za EU nijedopuštena , dok kumulacija EU materijala unutar CE FTA-e jest.

Iako je Hrvatska u ukupnoj razmjeni sa CEFTA-om u suficitu i ras t izvoza u CE FTA-u je veći

u odnosu na ra st izvoza u E U (2007), upravo zbog izostanka efeka ta kumulacije podrij etla,kao i značajnog uvoza primarne sirov ine II tekstilnoj i odjevnoj indus triji , 1lP. može se očekivat i

značajnij i izvoz nit i u EU niti u CE FTA-u sve do punopravn og ul a ska u Euro psku unij u, kada će

He osjet.iti pravi efekti tih povlastica.

TEKSTILNA I ODJEVNA INDUSTRIJA

Odobren je FP7-projekt financiran iz sredstava Europske komisijeu području tekstila i odjeće

Dr. sc. Sandra Bischof Vukušić, izv . prof. , znans tv. savjetnik na Sveuči l ištu u Zagrebu, Te kstilno­tehnološkom fa kulte tu (ITF-u), koordinatorica je ovog FP7 projekta financiranog od Europskekom is ije u grupaciji projekata Kapaciteti (Coordination and support actions - CSAs).

Opći je cilj projekta jačanje znanstvenih potencijal a na ITF-u koj i će omogućiti veće uključivanje

hrvatskih tekstilnih organizacija u i straživačke aktivnosti na europskoj razini tc na taj način

podrža t i proces harmonizacije i integra cije u europs ko područje istra živanja (European ResearchArea · ERA ).Osnovni projektni ciljevi su:l. Jačanje znanstveno-istraživačkog (Science&Technology - S&T) potencij al a2. Uspostava strateških partnerstava s i straživačkim grupama i ind ustrijom3. Mobilizacij a ljuds kih i materijal ni h resursa4. Jačanje komunikacije izm ed u ce ntara koji imaju sličan zna nstveni interes5. Diseminacija zna ns tvenih informacija i istraživačkih rezultata6 . Poboljšanja II ispunjav anju socia-ekonomskih potreb a Hrvatsk e .

ITF je uduvijek pridavao veliki značaj intenziviranju suradnje sgos podarstvom te je upravo s tom svrhom prošl e godine pokren uo savjetovanjeTekstilna znanos t i gospodarstvo (TZG). U sk lopu ovog savjetovanja već set radicionaln o kao uvodno predavanj e predstavljaj u nove inicij ative u Europi u području tekstilai odjeće, koje se odvijaj u pon ajprij e kroz djelovanje udruženja EURATEX i E urops ke te hnološkeplatforme za budućnost teksti la i odjeće . Sudjelovanje hrva tskog in dustrijskog se ktora ueuropskim projek ti ma put je koj i može značajno pridonijet i razvoju novih tehnologija, mater ij a laili proizvoda koji s u neophodni za opstanak na europs kom t rž ištu.

Spremni za REACH?

Što je REACH?REACH (R egis tra tion, E val ua t ion , Authori sati on and restricti on of CHem ical s) je novi pra vn iokvir Eu ropske unije za kemikalij e. Uredba (EZ ) br. 1907/2006 Europskoga parlam enta i Vijeća

EZ o registraciji, evaluacij i, a utorizacij i i ograničavanju kemikalija (IU;ACH ) stupila je na snago1. lipnja 2007. i za mjenjuje mnogobrojne dosadašnj e uredbe i direktive koje su reguli rale područje

kem ikal ija jedinstvenim sus tavom [2].REACH Uredba ima zakonsku snago i kao takva se mora preslikati u nacional no zakonodavstvobez ikakvih izmjena. Kako Republika Hrvatska još nij e punopravn a članica Europske un ijeHrva tski sabor don io je Zakon o provedbi Uredbe, objavlje n u Na rodnim novinama br. 53. od 9.svi bnja 2008. godine , a kojim se Republika Hrvatska obvezuje preuzeti navedenu Uredbu danomulaska u Europsk u uniju.Prijevod teks ta REA CH Uredbe nalazi se na sljedećoj st ran ici:http://www.mzss .hrlbr/zdravstvo_i_socija lna_skrh/opasne_kemikalijelreachlpropisi

Uloga industrije u provedbi REACH-.Uloga svake pojedi ne tvrtke prem a odredbama iz REA CH- a određena je aktivnošću kojom setvrtka bavi, a koja uklj učuje odrede nu tvar. Prepoznajem o sljedeće tipove industrijskih sudion ika :

• Proizvođači !vari: obuhvaćaju pravne i fi zičke osobe koje su registrirane unuta r EU , a u svojojdje la tnosti proizvode tva ri u jednoj ili više zemalja član ica.

• Proizvođači predmeta: obuhvaćaju pravne i fi zičke osobe koje su registrirane unutar EU, a kojisc bave proi zvodnjom ili sastavljanjem predmeta u jednoj ili više zemalja član i ca.

• Uvoznici (!vari III predmeta): obuhvaćaju pravne i fizičke osobe koje su registrirane unutar EU, a kojesu odgovorne za uvoz. Uvoz obuhvaća fizičko stavljanje na carinsko t ržište Europske unije.

• Korisnici u proizvodnom lancu mogo biti bilo koji industrijski korisnici kem ikal ija , bilo dase have formuliranjem pripravaka (npr. proizvođači boja) ili su korisnic i kemikalija kUD štosu u lja ili maziva u drugim industrijskim procesima, ili su proi zvođači proizvoda kao što suel ektroničke komponen te .

• Distributeri.

Svi proizvođači moraju poštovati pravila ograničenja tijekom proi zvodnj e i mogupodnijeti zahtjev za autorizacijom ako že le primij eniti odredenu tvar od vrlo visokogrizika . U pojedinim slučajevima tv rtke mogo imen ovati svoje preds tavnike. Nj ih nazi­vam u Treća osoba kao zastupnik. Na njih se ne može prenijeti odgovornost zadovolja­vanja odredbi iz REACH- a.Nadalje, tvrtke koje nisu regist ri rane u Europskoj uniji, a svoje proizvode stav ljaju nanjeno tržište, podl iježu odredbama iz REACH Uredbe kao i sve one koje imajn djelatnostregist riranu u EU. Značajnu razliku, međutim , čini način zadovoljavanja odredbi Uredbe,a koji sve tvrtke registrirane izvan EU mogo zadovolj iti samo i i sključivo putem J edin­stvenog zastupnika. •Jedinstveni zastupnik mora biti registriran u zemlji članici Europskeunije, imati dovoljno praktičnog znanja i iskustva vezanog uz određenu tvar ili proizvod,kao i rukovanjem tvarima budući da se na njega prenose sve obveze koje ima i "proizvo­đač" unutar EU, a koje on obavlja za tvrtku-partnera izvan EU [a].

Pomoć industriji u provedbi REACH-aMinistarstvo zdra vstva i socijalne skrbi - su kladno sa Zakonom o provedbi Uredbe m Z)br. 1907/2006 Eu ropsk oga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji , autoriza cij i iogran ičavanju kemikalij a (Narodne novine br. 53/08) - du žno je organizirati pomoć industrijivezano za provedbu te Uredbe [1].Korisni linkovi:http://echa .europa .eu - opće informacije o REACH-uhttp://bgk .biznet.hrlbgkltekst.php?a=b&page=tekst&id=2040ht.t.p:l/www.IIlZAs.hr/h r/zdravstvo_i_socijalna_skrb/opasne_kem ika lije/reachhttp://ecb.j rc.it, važeći propisi u EU koj i reguliraju područje kemikal ija i biocidnih pripravaka

Standardizacija i certifikacijau hrvatskoj tekstilnoj, odjevnoj i obućarskoj industriji

Prvo uskladivanje tehničkogzakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unijetemeljilo sc na tehničkimpropisima ili direktivama EU Staroga pristupa koji su se odnosili

na podrobne tehničke specifikacije, obvezatne norme te obvezatnu certifikaciju proizvoda prijestavljanja na tržište. Tijekom 2003. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvaRepublike Hrvatske formirala je Radnu skupinu za uskladivanje direktiva i njihovoimplementiranje II hrvatsku zakonodavstvu. Donesen je laku Pru.nilnih u nuzinimu tekstilu ,Pravilnik o određenim metod a m a k vantitativne a nali ze binarnih mješavina tekstilnihvlakana i Pra viln ik o kvantitativnoj analizi trinarnih mješavina tekstilnih vlakana,a njihova primjena očekuje se danom stupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unij e.Jednako tako prema Nacionalnoj strategiji za uskladivanje tehničkogzakonodavstva za područje

obuće Radna grupa za to područje donijela je Pravilnik o oznakama glavnih materijala kodproizvodnje obuće.

Kasnije se Stari pristup u RH postupno napuštao i počeo se uvoditi sustav sukladnosti nanačelimaEU Novoga pristupa tehničkomuskladivanju i normama i Općeg pristupa vezanoga zamodule za različite faze postupka ocjene sukladnosti i pravila za stavljanje i uporabu CE oznakesukladnosti. U tom okviru donesen je Z akon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenusukladnosti, Zakon o normizaciji, Zakon o akreditaciji i Zakon o općoj .•igurnostiproizvoda, provedbom kojih će se uspostaviti cjelokupna infrastruktura i sustav kompatibilaneuropskom. Uspostavljena je i mreža tijela za ocjenu sukladnosti, i to Hrvatski zavod za norme,Hrvatska akreditacijska agencija, Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatski mjeriteljski institut.Državni zavod za mjeriteljstvo postao je 2005. godine punopravni član Europske organizacijeza suradnju u području mjeriteljstva (EUROMET), Hrvatski zavod za norme punopravni član

Medunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnogelektrotehničkogpovjerenstva(lEC) i Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) te pridruženi član Europskogodbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničkunormi zaciju (CENELEC),dok je Hrvatska akreditacijska agencija postala punopravni član Europskog udruženja zaakreditaciju (EA).Danas se ispitivanja tekstilnih vlakana, prediva, plošnih tekstilija,konfekcije, pumoćnihmaterijala te tehničkog tekstila provode prema

hrvatskim normama (grupa F.CO, F.AO) koje su u najvećoj mjeriusuglašene s EU normama za ispitivanje tekstilnih proizvoda. Jednakovrijedi i za proizvođačeobuće, a pritom se koriste hrvatske norme grupeG.82 koje odgovaraju europskim normama EU-344. Za potrebe HV-a uupotrebi su NATO-standardi (STANAG) koji su prevedeni i uskladeni shrvatskim normama i predstavljaju Hrvatske vojne norme. Naprimjer, zavojnu zaštitnu odjeću primjenjuju se sljedeći STANAG-i: (ujedno HRVN)2333,2335,2339 (obuća), 2311, 2177, 2996 i 4364.Jednako tako hrvatski proizvodači tekstila, odjeće i obuće već u znatnoj mjeri iskazuju da suzadovoljeni svi bitni zahtjevi direktiva za dotični proizvod stavljanjem CE oznake na proizvod. CEoznaka nije oznaka kvalitete niti komercijalna oznaka već je ona svojevrsna putovnica proizvodakoji sc izvoze na jedinstveno europsko tržište. Stavljanjem znaka CE na odredeni tekstilniproizvod ili obuću proizvođač daje grafičku deklaraciju da su zadovoljeni svi bitni zahtjevidirektiva.

Autori

Ana Babić, Hrvatska udruga poslodavaca, CRO IndustrijaSandru Radaković, Hrvatska udruga poslodavaca, Nacionalni centar za klastereZlatko Ivanković, Hrvatska udruga poslodavaca, Nacionalni centar za klastereSandra Bischof . Vukušić, Servis Tekstilnih Europskih Projekata, Sveučilišteu Zagrebu, Tekstilno -tehnološki fakultet