7/31/2019 Elon Musk, Nacional 864

1/5

48

Tehnologija

Vizionar Elon Musk

tekstMIROSLAV AMBRU KI fo to NCL

Bogata

spreman zaprvi spustna MarsJunoarikanac s amerikim smislomza biznis elektrinim automobilom,svemirskom tehnologijom i ekoenergijom pobijedio je sva podmetanjarepublikanaca i konkurencije

Musk pokrajrakete Falcon 9koju je lansirao u svemir usprkossabotiranjima iz NASA-e

Za ovo nesvakidanje lice dosad suznali samo raunalni i svemirski

geekovi. U vijestima objavljenim uetvrtak, 31. svibnja 2012., ovaj jeovjek uao u domove svih na pla

netu. Ubrzo e to to radi mijenjati ivot svakogapojedinca, upravo onako kako se dosad govoriloo Steveu Jobsu. Zove se Elon Musk i zbog njegasvi danas ele elektrini, il i barem hibridni auto.Mlad je, zgodan i milijuna i sretno je (drugi put)oenjen pametnom ljepoticom Talulah Riley.Kakav je ovjek Elon Musk govori cijeli njegovivot. Rodio se 28. lipnja 1971. u Pretoriji u Ju

noj Arici. Majka Maye Musk mu ima amerikokanadske korijene te je i danas uspjena autoricaknjiga, nutricionistica, a i kao baka je manekenka. Malo tko je te dvije javne osobe zasad javnodovodio u vezu. Oprah Winrey bila bi idealnada ih prva zajedno posjedne pred svoje kamere.Otac ije se ime ne spominje nigdje je Juno

arikanac, inenjer. Oeva crta mora da je pre

BarackObamasMuskomispod raketeFalcon 9

u travnju2010.

7/31/2019 Elon Musk, Nacional 864

2/5

495/6/2012

7/31/2019 Elon Musk, Nacional 864

3/5

50

Tehnologija

Ispred kapsuleDragon X u Hawthorneu, u

halama gdje je Boeing nekada sklapao 747

S dizajnerom elektrinog automobila TeslaModel S Francom von Holzhausenom

vladala u Elonu. Od deparca si je kao desetogodinjak kupio prvi kompjuter, a ve je s 12 godina zaradio 500 dolara: prodao je igru Blastar,svemirsku pucainu koju je sam programirao.Nakon to je 1988. godine maturirao u srednjojkoli za djeake u Pretoriji, kao 17godinjak je

bez doputenja roditelja iz June Arike pobjegao majinoj rodbini u Kanadu. Nije mogaozamisliti da slui obvezni vojni rok.

"NEMAM NITA PROTIV vojske, ali ova je sluila samo tome do ugnjetava crnake sunarodnjake", rekao je. Kanadu je vidio kao prolaznustanicu prema SADu."Znao sam da se ondjedogaaju prave stvari i da ja tamo moram biti",poslije je rekao. Dvije je godine radio i istovremeno pohaao Queen's University u Kingstonu, Ontario. Uspjeha mu je donio punu kolarinu na Sveuilitu Pennsylvania u Philadelphiji.Tamo je na akultetu Wharton fiziku diplomiraos pohvalama. U to se vrijeme nadahnjivao izumima Thomasa Edisona i Nikole Tesle. Posebnozagonetnim genijem iz Smiljana.

Ve tada je, kae, razabrao tri stvari koje eodreivati budunost ovjeanstva: internet,ista energija i svemir. Godine 1995. otiao je uKaliorniju. elio je diplomirati na primijenjenoj fizici materijala na Stanordu. Te mu se godine ondje iz Kanade pridruio godinu dana mlai brat Kimbal.

Njih su se dvojica na Stanordu zadralazapravo samo dva dana. Prevladao je novac izhobija. Usput su uza sve braa razvijala pro

gram Zip2 za novi medij, internet. Sluio je

generiranju stranica za WWW, a bogatih kupaca je bilo mnogo. Koristilo ga je i vie od sto velikih medijskih kompanija, meu kojima i NewYork Times. Posao je iao previe dobro da bi seposvetili i studiranju. Ali to nije bio glavni pljusak novca koji se izruio na brau. Rani pretraiva weba AltaVista (tada ve u vlasnitvuCompaqa) za Zip2, sav sotver i prava, ponudio je brai Musk iznos dotad najvei u povijesti raunalstva: 307 milijuna dolara ivog cashana raun i jo 34 milijuna dolara u dionicama.

BRAA MUSK NISU dopustila da im tolikinovac postane gospodar. Kimbal se, kao maminsin, polako poeo kreativno zabavljati ugodnim

ivotom i otvorio je The Kitchen, "najbolji restoran u kvartu" koji je ubrzo uao u vie popisanajboljih restorana u SADu. Puno je uloio usljedei Elonov pothvat koji se zvao X.com. Ide

ja mu je bila da razvije sustav za izravno plaanje putem interneta. to mu je nedostajalo vezano uz sigurnost novanih transera naao je utvrtki Confinity Maxa Levchina, Petera Thiela iLukea Noseka. Dvije se spojene tvrtke od 1999.zovu PayPal. Da nije bilo PayPala na tom bipodruju uspio netko drugi. Za potrebe romantinog pogleda rekli bismo da bi i danas naWWWu jedina zarada bili oglasi. Ne i poslovanje, web shopping. Internetska aukcijska kua

eBay trebala je upravo takvu uslugu kakvu nudi

PayPal, pa je kompanija koja je isprva zamiljena da izravno povee kupca i prodavateljashareware sotvera, u listopadu 2002. postalapunim vlasnitvom. Cijena: 1,5 milijardi dolara!

Elon Musk je ve toga proljea shvatio kamo

sve to vodi. U lipnju 2002. osnovao je novu kompaniju, Space Exploration Technologies. Skraeno SpaceX. Prvo mu je sjedite bilo na otoku Omelek u sklopu atola Kwajelein pacifikog

Marshallova otoja. Na privatnom je otoku okupio otpadnike iz NASAu i drugih srodnih industrija, gdje za njihove ideje nije bilo razumijevanja. Malo izvrsnih ljudi, ali svatko na svom mjestu te daleka oceanska lokacija bili su jako dale

kovidni. Kako i zato, o tome poslije. U isto vrijeme Elonu Musku ni rakete na pacifikom otoku nisu bile dosta. U Silicijskoj dolini okupio jehrpu izumitelja koju je spojio s malo tvrtkomAC Propulsion. Tako je nastao Tesla Motors.Musk je i danas ondje glavni operativac, a sasvjetskim hitom, elektrinim sportskim automobilom Tesla Roadsterom okrenuo je naglavce automobilsku industriju.

VIE OD ETIRI DESETLJEA tvrtke u Detroitu primaju milijarde u dravnim subvencijama ne bi li razvile elektromobil. I na kraju svake

godine kao da stalno prepisuju: "Dajte jo. Radimo na tome. Baterije su preteke, premalenog

kapaciteta. Vozilo bi imalo premalen dohvat."

7/31/2019 Elon Musk, Nacional 864

4/5

515/6/2012

Svemirski centarCape Canaverali platforma 40 s

koje je lansiranFalcon 9 u sklopu

projekta SpaceX; na polijetanjeje Musk ekao18 mjeseci jerje NASA stalno

odgaala let

I onda jedan kompjuterski treber cijelu idilus "istraivanjem i razvojem" u Detroitu pokvari idejom da su baterije za mobitele i vie negodovoljnog kapaciteta za auto koji e na cestiodrati i najrazmetljivije sportae, a pritom pri

je sljedeeg punjenja prijei i vie nego solidnih 250-300 kilometara. Prologa tjedna ElonMusk je predstavio poetak isporuke luksuznog"obinog" Modela S. S pet sjedala i pravim prtljanikom, u pola cijene Roadstera. U meuvremenu se elektrini pogonski sustavi TeslaMotorsa prodaju Daimleru i Toyoti za ugradnjuu elektrina vozila pod njihovom znakom. Daje Detroit sanjao to to Elon Musk radi, sigurnobi naao "industrijski nain" da ga uutka: otkupom dionica i projekata te njihovim zakljuavanjem u blagajni. Ako elimo romantizirati, reklibismo da bismo bez Elona Muska i Tesla Motorsa i danas kupovali jedino automobile na ben

zin i natu. A sada ih nude svi proizvoai koji

dre do sebe. Trei je Muskov pothvat ovoga trenutka najmanje poznat: tvrtka Solar City. BraaPeter i Lyndon Rive imali su najbolji i najambiciozniji projekt kad su ga u srpnju 2006. predsta

vili Musku. Uloio je novac, a ve je 2007. godi

na bila cijela godina kako je Solar City radiokao komercijalni proizvoa struje. Danas ima1600 zaposlenih i osim to je najvei proizvoasolarne elektrine energije na svijetu, Solar City

je dobio koncesiju da u Kaliorniji opremi autoceste punionicama struje za elektrine automo

bile. Dakako, solarne.MUSK SE, IPAK, najvie posvetio raketama.

To se dobro vidjelo i ovih dana kada je u polomajici sa svojom ekipom sjedio u kontrolnomcentru SpaceXa u Hawthorneu, etvrti LosAngelesa blizu zrane luke LAX. Ali onamo se

valjalo preseliti s pacifikog otoka. U ljeto 2002.Musk je uloio 100 milijuna dolara u tvrtku sa

160 zaposlenih. Danas ih ima 1600, dionice na

burzi rastu, ali on jo dri dvije treine vlasnitva. Da su Elona Muska povlateni u NASAi,Boeingu i Lockheed Martinu shvatili iole ozbiljno, vjerojatno bi poduzeli kakvu uobiajenu"industrijsku akciju" od kojih bi manje nasilnazavrila zakljuavanjem dionica i patenata u

kakvoj blagajni. A Musk bi bio jo bogatiji. Sreom, mora da su mislili kako se ekscentrini

bogata na pacifikom atolu zabavlja igranjems raketama. Marshallovo otoje je doista daleko, ali ima zanimljivu prednost: teritorij je SADa. Ta je injenica odigrala vanu ulogu, jer dru

gi nisu imali te sree.

Na blokiranim izvoznim dozvolama za svemirske tehnologije minirana je malo stari

ja amerika svemirska kompanija od Muskove, MirCorp. Skupina poduzetnika zakupila jerusku stanicu Mir koja se 1999. ve devet mjeseci orbitom kotrljala bez posade. Onamo suposlali i dva kosmonauta da je stabiliziraju i

privedu svrsi kako bi je iskoritavati u raznimkomercijalnim i nekomercijalnim pothvatima,meu ostalima i vlastitim. Njihov je bio prviturist Dennis Tito. Ako je novac iz SADa mogaopreko granice, tehnologiji neophodnoj Mirunisu dali. Dravna je birokracija spektakularnu akviziciju MirCorpa preko noi poela tumaiti kao prijetnju miru. U dogovoru Clintona iPutina stanica Mir je sruena, a glavni investitorWalt Anderson i danas sjedi u zatvoru. Osuen

je po ve poznatoj amerikoj tehnici za uklanjanje nepoeljnih za poreznu prijevaru.

A ONDA SE DOGODILO da je s dekomisioniranog lansirnog poloaja za interkontinental

ne balistike rakete na otoku Omelek SpaceX,nakon tri neuspjeha, u rujnu 2008. u orbitu lansirao raketom Falcon 1 prvi privatni pokusniteret. U srpnju 2009. Musk je tom raketom i prviput neto zaradio. Lansiran je malezijski satelitRazakSat. Od tada do danas SpaceX vie nijednom nije doivio neuspjeh. Najmoniji ljudi svemirske industrije sve do 31. svibnja SpaceX nisushvaali ozbiljno. Sada je, poslije besprijekorno izvedene misije na Meunarodnu svemirskustanicu i povratka kapsule Dragon, malo kasnoda se zabrinu.

"Vjerujem da kilogram tereta izbaen unisku Zemljinu orbitu ne smije stajati 50 tisu

a dolara. Ili da putovanje kilograma tereta na

Intelsat, kompanijakoja ima 52 operativna

ugovor s Muskom olansiranju novih satelita i

7/31/2019 Elon Musk, Nacional 864

5/5

52

Tehnologija

S Peterom Thielom2000. godine, s kojim je

osnovao kompaniju PayPal

Musk u New Yorku2010. ispred modela elektrinog sportskog automobila Tesla

povrinu Mjeseca treba stajati milijun dolara.Prije bih za ono prvo rekao da je realna cijena 500 dolara", rekao je prije nekoliko godina u intervjuu Elon Musk te sablanjive brojke na koje cilja. Nakon prvih uspjenih lansiranja "koja su izmakla kontroli" NASA je ozbiljnoshvatila Muska. U prosincu te godine odobrilisu SpaceXu "stipendiju" za 12 opskrbnih letova

na ISS u visini od 1,6 milijardi dolara, s postupnim isplaivanjem. Musk je otvorio pogonza gradnju kapsula Dragon u Hawthorneu, uhalama gdje je Boeing nekad sklapao 747, a uTeksasu upravo die tvornicu za proizvodnju

velikih raketa. Tako je ve dovrenu raketuFalcon 9 NASA "pozvali" da se lansira pod njenim nadzorom s platorme 40, na vojnoj stranisvemirskog centra Cape Canaveral. Meutim,raketa visoka 53 metra ondje je podignuta narampi amila 18 mjeseci, uza stalna zakazivanja i odgaanja lansiranja.

POTOM JE SAVJETNICA novog predsjednikaBaracka Obame Lori Garver u reviziji prevrnu

la NASAu, a Obama ukinuo rastroni neizvodivi program Georgea W. Busha Constellationi promijenio direktora NASAe. Ni to nije bilodovoljno. Tek kad se Obama, u posjetu NASAi u travnju 2010. s Elonom Muskom proetaoispod postavljenog Falcona 9, SpaceX je dobiodatum, 4. lipnja, za prvo lansiranje. Sabotirali su ga i u est sati termina za lansiranje. Uposljednjih 15 minuta ono je ipak izvedeno savreno. I drugo lansiranje 8. prosinca 2010.

bespilotnog broda Dragon. U njega su umjestoastronauta, onako iz vica, stavili kotur ementalera teak 300 kilograma. Dragon je ispaljen takoer besprijekorno i nakon dvije orbi

te Elon Musk je u kapsuli koja se padobranom

spustila u Pacifik dobio natrag svoj sir.Ovogodinje prvo pokusno lansiranje na ISS takoer je dvaput odgaano. Vjerujem, posve neopravdano, ali je Elon Musk jobovski sve otrpio. Profil toga leta podvrgnut tehniki nevjerojatno nepovjerljivim testovima, kao nijedan prije. Neki su od zadanih pokusa bili toliko oigledno besmisleni da su dvije pokusne

misije ipak saete u jednu. Ironija je to je teunikatne testove preciznog manevriranja nasigurnoj udaljenosti, kakvima nisu izvrgnuteni europska niti japanska bespilotna opskrbna letjelica, postavila agencija koja sama vienema ime slati astronaute i terete na ISS! Dra

gon je u orbiti morao izvesti niz kompliciranihmanevara oko Meunarodne svemirske stanice da bi ga uope pripustili na udaljenost od30 metara. Odatle su Dragonom iz ISSa runo upravljali astronauti stalne posade. Brodsu stanici pribliili na samo 10 metara i unato tome to raspolae milimetarski precizan laserski sustav za automatsko pristajanje,

astronauti su ga na sidrite dovukli robotskom

rukom. Jo se kapsula nije otkvaila na povratku s ISSa da pljusne u Pacifik, a SpaceX i naj

vei svjetski komercijalni operator telekomunikacijskih satelita Intelisat potpisali su sporazum o lansiranju komercijalnih satelita novomraketom Falcon Heavy.

INTELSAT, KOMPANIJA SA sjeditem uLuxembourgu, s 52 operativna satelita doista

je telekomunikacijski svemirski div. Potpisanje ugovor o zajednikim pokusima i lansiranjima raketom Falcon Heavy, buduim najmoni

jim nosaem. Intelsat je suraivao i lansirao sBoeingom (Delta), Lockheed Martinom (Atlas,Titan), ESAom (Ariane), Kinezima (Dugi mar)i Rusima (Proton, Zenit). Uputao se i u nekon

vencionalne projekte kao to je lani s korporacijom MDA i svojim onemoalim satelitimaproduio ivot dostavom dopunskog goriva saZemlje. Intelsat jako dobro zna koliko doista

vrijedi uspjeh prvog privatnika koji moe lansirati teret i ljude na ISS. Ali tko je pomislio da

je ivotni cilj Elona Muska bio da postane orbitalni prijevoznik, estoko je promaio. Raketa Falcon Heavy, za koju SpaceX uz raketnu

bazu Amerikog ratnog zrakoplovstva Vanderberg u Kaliorniji gradi privatni lansirni poligon, trebala bi posluiti dalekovidnijem planu. I one jo vee koje slijede poslije FalconaHeavy. Elona Muska s NASAom ili bez nje,svejedno eli u sljedeih 10-20 godina ovjeka poslati na Mars!

ONAKO KAKO E SE Dragon jednom mekosputati na Mars, tako e se ubrzo, s ljudima u

sebi, meko sputati na Zemlje. Meko su sputanje u SpaceXu zamislili i za stupnjeve raketa.Sve e se ponovno koristiti. Lansiranje jednogDragona na ISS stoji otprilike izmeu 50 i 60milijuna dolara. Jetino, jer se 95 posto hardvera upotrijebi nanovo. Dragonom se na ISS moedovesti sedam astronauta i pola tone tereta.Otkako nemaju space shuttle, Amerikanci upra

vo toliko, 50-60 milijuna dolara Rusima plaajuza povratnu kartu za jednoga astronauta u Sojuzu (koliko jo dotekne tereta do ukupne teineod 200 kg). Zato Muskov uspjeh sigurno mrzerepublikanci u Kongresu ije je jo nedavnetvrdnje taj uspjeh izvrgnuo ruganju. Tvrdili su

da je Musk pustolov, da od svega nee biti nitate neka Amerikanci siguran let plate Rusima, ane kockaju se s amerikim privatnikom. udnoza stranku koja se naelno zauzima za privatnu inicijativu...

Sve ih je uutkao uspjeh skromnog, strpljivog, pametnog Junoarikanca s amerikimputovnicom. Pribrano je znao izdrati sve niskeudarce, podvale i odgode. A uspio se dvaput elektrinim automobilom i raketom prikrastina teritorij kojim dominiraju anonimni, bogati i bahati. I pobijedio ih je, a pritom je sauvaosvoje velike vizije zbog kojih sve to radi te istodobno ostao antastino normalan ovjek s obje

noge vrsto na zemlji.