EB NA R s poslij ta Sveu

E

ZPR

ElektroPra

ZAGRAV

oničkičavnogfa

re

GRVN

časopisakultet

evija.p

EBNAR

sposlijtaSveu

pravo.u

BAČRE

jediploučilišta

unizg.h

ČKAVIJ

mskihuZagr

hr

AJA

studijarebu

a

Nakladnik/Publisher

PravnifakultetSveučilištauZagrebu/FacultyofLawoftheUniversityinZagreb

Glavnaurednica/Editor‐in‐chief

Prof.dr.sc.ZlataĐurđević

Izvršniurednik/Executiveeditor

ZoranBurić

Tehničkiurednik/Technicaleditor

MarkoJurić

Uredništvo/Editorialboard

Prof.dr.sc. Ivana Jaramaz Reskušić, Prof.dr.sc. Davorin Lapaš, Prof.dr.sc. Gordana Marčetić,Prof.dr.sc. Jasenko Marin, Prof.dr.sc. Tamara Perišin, Prof.dr.sc. Nina Tepeš, Doc.dr.sc. ĐorđeGardašević, Doc.dr.sc. Ivana Grgurev, Doc.dr.sc. Elizabeta Ivičević Karas, Doc.dr.sc. RomanaMatanovacVučković,Doc.dr.sc.IvanaMilasKlarić,NeviaČičinŠain

Međunarodnouredništvo/Internationaleditorialboard

Prof.dr.sc. Gordan Kaladziev (Pravni fakultet Justinijan Prvi, Sveučilište Sveti Kiril iMetodij uSkopju), Prof.dr.sc. BarbaraKresal (Sveučilište u Ljubljani). Prof.dr.sc.NeleMatz‐Luck (Pravnifakultet u Kielu), Prof.dr.sc. Meliha Povlakić (Pravni fakultet u Sarajevu), Prof.dr.sc. CharlesSzymanski (Vytautas Magnus University Faculty of Law), Prof.dr.sc. Katja Šugman Stubbs(Sveučilište u Ljubljani), Doc.dr.sc. Polonca Kovač (Fakultet za javnu upravu Sveučilišta uLjubljani), Doc.dr.sc. Vasilka Sancin (Sveučilište u Ljubljani), Doc.dr.sc. Miloš Živković (PravnifakultetuBeogradu),dr.sc.PaulCardwell(SveučilišteuSheffieldu),dr.sc.MitjaGrbec(Fakultetza pomorstvo i promet, Portorož), dr.sc. Jurij Toplak (Sveučilište u Mariboru), dr.iur. NatašaHadžimanović(MaxPlanckInstitut,Hamburg).

Tajnik/Secretary

KristianRelković

Lektor/Copyeditor

Doc.dr.sc.PetarVuković

Lektorzaengleskijezik/CopyeditorforEnglishlanguage

MarkDavies

Adresauredništva/Editorialboardcontactaddress

ZagrebačkapravnarevijaPravnifakultetSveučilištauZagrebuTrgmaršalaTita14,10000Zagreb

Tel:+38514564351Fax:+38514564381E‐mail:[email protected]

SADRŽAJ

ČLANCI

Doc.dr.sc.ZrinkaErent‐Sunko,VladimirRadulićEngleskapuritanskarevolucijauXVII.st.kaoodgovornasamovoljukraljaiProtektoratkaomostodmonarhijekmonarhiji...............................................................................................11

Mr.sc.MarinBonačić,DijanaHrstićIzvanrednavijećausudovimaKambodže:Kompromisnimrješenjemdopravde?............................35

Mr.sc.ŽanaPedićOdnosmeđunarodnogaieuropskogapravnogokvirazasuzbijanjeterorizma...................................57

IvanaBezjakDrugačijimodeliprikupljanjaporezauelektroničkojtrgovini...................................................................81

KOMENTARISUDSKEIZAKONODAVNEPRAKSE

Prof.dr.sc.ZlataĐurđevićTumačenjeZakonaoništetnostiodređenihpravnihakatapravosudnihtijelabivšeJNA,bivšeSFRJiRepublikeSrbije..................................................................................................109

PRIKAZI

IvanaKanceljakSavjetovanje:Novineupravnomuređenjunekretnina,sposebnimosvrtomnagrađevinsko,turističkoipoljoprivrednozemljište,napomorskoivodnodobrotejavneceste....................................................................................................................................................123

IvaKuštrakKnjiga:Stvarnopravo–posebnapravnauređenjaautoraNikolaGavella,HanoErnst,VladoBelaj,JadrankoJug,SašaNikšić,IgorGliha,TatjanaJosipović,NikoletaRadionov,JasenkoMarin,MarkoBaretić,Narodnenovine,Zagreb,2011.,sv.3.,838str..................................129

MarinVipaucKonferencija:LawandPoliticsofTransnationalJustice:ThePast,PresentandFutureofInternationalCriminalJustice,IUC,Dubrovnik,25.do31.ožujka2012................................................143

CONTENTS

ARTICLES

Doc.dr.sc.ZrinkaErent‐Sunko,VladimirRadulićTheEnglish17thCenturyPuritanRevolutionasaResponsetotheKing'sAutocracyandtheProtectorateasaBridgefromMonarchytoMonarchy............................................11

Mr.sc.MarinBonačić,DijanaHrstićExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia:ACompromiseSolutionforJustice?........................................................................................................................35

Mr.sc.ŽanaPedićRelationshipbetweenInternationalandEuropeanLegalFrameworksintheFightagainstTerrorism...................................................................................................................................57

IvanaBezjakDifferentTaxCollectionModelsine‐Commerce...............................................................................................81

COMMENTARIESOFLEGISLATIONANDCASE‐LAW

Prof.dr.sc.ZlataĐurđevićInterpretationoftheActontheAnnulmentofCertainLegalActsofJudicialBodiesoftheFormerYugoslavNationalArmy,theFormerSFRYandtheRepublicofSerbia........................................................................................................................................109

REVIEWS

IvanaKanceljakConference:NoveltiesinRealPropertyRegulation,withSpecialEmphasisonConstruction,TourismandAgriculturalLand,MaritimeandWaterDomainandPublicRoads..........................................................................................................................................................123

IvaKuštrakBookReview:StvarnoPravo–PosebnaPravnaUređenja(“PropertyLaw–SpecialLegislation”),authorsNikolaGavella,HanoErnst,VladoBelaj,JadrankoJug,SašaNikšić,IgorGliha,TatjanaJosipović,NikoletaRadionov,JasenkoMarin,MarkoBaretić,(NarodneNovine,Zagreb,2011),Volume3,838pp.....................................................129

MarinVipaucConference:LawandPoliticsofTransnationalJustice:ThePast,PresentandFutureofInternationalCriminalJustice,IUC,Dubrovnik,25‐31March2012.....................................................143

UVODNARIJEČ

Poštovanočitateljstvo,

sa zadovoljstvom vam predstavljamo prvi broj Zagrebačke pravne revije ‐ pravnogasveučilišnoga elektroničkog časopisa. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu odlučio jeradi širenja i intenziviranja znanstvene, obrazovne i stručne djelatnosti u pravnompodručju te osuvremenjivanja svoje izdavačke djelatnosti u 2011. godini pokrenutielektronički časopis Zagrebačku pravnu reviju. Posebna zadaća časopisa, koja jeistaknuta i u njegovu podnaslovu –Elektronički časopisposlijediplomskih studija ‐ jestunapređenjedoktorskih i specijalističkih studijaomogućivanjemnjihovimpolaznicimadaobjaveznanstveneradovepotrebnezapravodobnonapredovanjeustudiju injegovuspješan završetak. No, kao što već pokazuje sadržaj prvog broja, osim za studenteposlijediplomskih studija, časopis je širom otvoren za sve druge znanstvenike,nastavnike,praktičareistručnjakekojiželeobjavitiznanstveneistručneradovepravnetematike, komentare sudske prakse, osvrte na zakonodavne reforme, prikaze knjiga,konferencijaistručnihskupovatedrugerelevantneiaktualneradove.

Početne „porođajnemuke“upokretanju časopisa,daparafraziramdekanaprof.dr. sc.Zorana Paraća s listopadske sjednice Vijeća Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,uključivale su donošenje odluka o nazivu i tijelima časopisa, članovima domaćega imeđunarodnogadopisnoguredništva,kategorizacijisadržaja,osmišljavanjuipokretanjuinternetske stranice časopisa te uspostavi tehničke i jezične potpore. Radi pripremenavedenihodlukauredništvočasopisaodržalojedvijesjedniceurujnuilistopadu2011.PosebnoseraspravljaloonazivučasopisateseUredništvo,umjestozaprvotniprijedlogPravna revija Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb University Law Review), odlučilo zaZagrebačka pravna revija (Zagreb Law Review), sukladno prijedlogu Vijećaposlijediplomskih studija, kakobi časopisbioprepoznatljivuodnosunadrugesrodnečasopisetedabikrozpodnaslovbilaistaknutanjegovapovezanostsposlijediplomskihstudijima.

Tehnologija elektroničke objave časopisa nudi brojne prednosti. Iako njime ostajemouskraćeni za užitak listanja tiskanog časopisa, globalizacija, koju odlikuju intenzivnirazvoj znanja, dinamične društvene promjene, permanentna zakonodavna reforma imeđunarodno uvjetovan brz razvoj sudske prakse, zahtijeva prilagodbu instrumenatapristupaaktualnimspoznajamaupravnompodručju.Zadatakječasopisaodgovorititimizazovimasuvremenosti.ČasopissekoristisustavomOpenJournalSystems(OJS),unutarkojega se cijeli postupak prijavljivanja, recenziranja i objavljivanja radova obavljaelektronički. Sustav od svih uključenih subjekata zahtijevaminimalno privikavanje naelektroničkokomuniciranjeputemOJS‐a,štosenipripripremiprvogbrojanijepokazalokaozahtjevanzadatakzakorisnike,osobitozahvaljujućipravodobnojpotporitehničkog

urednikaMarkaJurića.Daljnjadodanavrijednostelektroničkogpubliciranjauodnosunaklasični oblik objavljivanja jest jamstvo potpune transparentnosti svih poslovauredništva, autorstva, recenzija i drugih aktivnosti oko objave časopisa. Osim toga,nakon prvotnog uhodavanja u uspostavi forme i sadržaja komunikacije izmeđusudionikauprocesunastankačasopisatepostavljanjastandardatehničkogoblikovanjačasopisa,postupakobjavesljedećihbrojevačasopisabitćeznatnoolakšanjerćesustavsamostalno preuzeti brojne repetitivne funkcije. Sigurno je najveća vrijednostelektroničkogčasopisanjegovadostupnost javnosti.ČasopisseucijelostiobjavljujenaInternetutejebesplatan,čimepostajesvimadostupnojavnodobro.

Zagrebačka pravna revija prvim se brojem etablira kao medij otvoren za studentedoktorskihispecijalističkihstudijatezaznanstvenusuradnjunastavnikaistudenata.Unjemućetenaćičetiriraznovrsnaznanstvenaradapravnetematike,komentarzakonatetri prikaza. Revija započinje s povijesnopravnim radom o engleskoj puritanskojrevolucijiuXVII.st.,koji jenastaokrozvrlouspješnusuradnjudocenticeZrinkeErent‐SunkoistudentadiplomantaVladimiraRadulića,kojijeumeđuvremenupostaomagistarprava.Slijediradizpodručjameđunarodnogakaznenogprava,kojiprviputudomaćojliteraturisustavnoobrađujeproblematikuosnivanjaidjelovanjainternacionaliziranogakaznenogsudauKambodži,nastaousuradnjiasistentaMarinaBonačićaiDijaneHristić,prošlogodišnjediplomanticePravnog fakultetauZagrebu.Polazniceposlijediplomskogstudija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napisale su sljedeća dva znanstvenarada:doktorandicamr.sc.ŽanaPedićobradilajetemupravnogokviruzaborbuprotivterorizmanaeuropskomimeđunarodnomnivou,amagistrandicaIvanaBezjakaktualnapitanja poreznog prava vezana za oporezivanje u elektroničkoj trgovini. U rubricikomentarizakonskihtekstovaisudskeprakseslijedikomentarjednogaodnajspornijihzakonadonesenihuHrvatskojzadnjihgodina(ZakonaoništetnostipravnihakataJNA,SFRJ iRepublikeSrbije)prof.dr. sc.ZlateĐurđević.Aktualnostiovogbroja svakakosupridonijeli prikazi naših mladih kolega, koji nam predstavljaju recentno domaćesavjetovanjeimeđunarodnukonferencijuteknjigu.Prikazanisupravnosavjetovanjeopravnomuređenjunekretnina(IvanaKanceljak),knjigaStvarnopravo–posebnapravnauređenja nekolicine autora (Iva Kuštrak) te konferencija o pravu i politicitransnacionalnepravdeodržananaIUC‐uuDubrovniku(MarinVipauc).

Za objavu prvog broja časopisa posebno treba zahvaliti izvršnom uredniku ZoranuBurićuitehničkomurednikuMarkuJuriću,kojisupokazaliiznimanentuzijazamiuložilibrojnesateradaunjegovupripremu.Nadamsedaćeraznolikostsadržaja tekvalitetaobjavljenihradovauočimačitateljstvaopravdatinastanakovogčasopisa.

Glavnaurednica

prof.dr.sc.ZlataĐurđević

ČLANCI

ENGLESKAPURITANSKAREVOLUCIJAUXVII.ST.KAOODGOVORNASAMOVOLJUKRALJAIPROTEKTORATKAOMOSTODMONARHIJEK

MONARHIJI

Izvorniznanstvenirad

UDK34(410)“1640/1658“94(410)“1640/1658“

929Cromwell,O.

Primljeno:13.travnja2012.

Doc.dr.sc.ZrinkaErent‐Sunko

VladimirRadulić,mag.iur.

Ovaj rad izborom događaja i novim sagledavanjem društvenih odnosa vezanih za PuritanskurevolucijuiProtektoratuEngleskojnastojispravnogaspektadatislikujednogakraćeg,alivažnograzdoblja engleskoga državnopravnog razvoja. Pri tome, prepostavljajući poznavanje ranijegadržavnog razvoja,naglašavapovezanostPuritanske revolucije idogađajakoji su jojneposrednoprethodili s engleskim srednjovjekovnim borbama velikaša za Veliku povelju sloboda iz 1215.godine.Radujednonastoji istaknutivažnost revolucionarnih iskustava ikratkotrajnoguređenjakojejeprekinulomonarhijuzarazvojengleskogasvjetskogimperijauXIX.stoljeću.Uzto,pobližeseprikazujedjelovanjemnogihvažnihosobakojesusudjelovaleurevolucionarnimdogađajima ikoje su pokušale djelovati protiv parlamenta ili iz njega, a osobito Jamesa I. Stuarta, ocasmaknutogkralja, i JohnaPyma, tvorcamoćiDonjegdomaparlamenta, teglavnihprotagonistarevolucionarnihdogađajakraljaCharlesaI.StuartaiOliveraCromwella,zapovjednikaNewModelArmy . Ideološkepodjeleu vojsci (glavne strujebili suprezbiterijanci i independenti) snažno suutjecale na ondašnje događaje i prijetile su da će se odraziti i na organizaciju države. Prikazizmjene kraljevine u republiku, koja nije dugo trajala, ali je nesporno stvorila pukotinu udruštvenomuređenjupo kojem jeEngleska svimapoznata, te dokumenti koji se spominju,a odkojih ističemo Peticiju prava i Sredstvo upravljanja, imaju neprijepornu važnost za prikazengleskogapravnogporetkatesuvremeneengleskezbilje.

Ključneriječi: Puritanskarevolucija,parlament,Peticijaprava,Sredstvo upravljanja,puritanci,independenti,OliverCromwell,Republika

Doc.dr.sc.ZrinkaErent‐Sunko,docenticanaPravnomfakultetuSveučilištauZagrebuVladimirRadulić,mag.iur.,odvjetničkivježbenikizZadra

12 ZPR1(1)2012;11‐34

UVOD

Zbivanja u Engleskoj sredinom XVII. stoljeća, poznata pod nazivima Puritanskarevolucija, Engleska revolucija, Građanski ratovi, Interregnum, Engleski (ili Britanski)vjerski ratovi,Ratovi trijukraljevstava1predstavljaju,akonevrhunac,ondavjerojatnonajkritičniju točku u razvoju parlamentarne vlasti, koji je počeo još u engleskomsrednjovjekovljustavljanjemkraljevskogpečatanaVelikupoveljusloboda1215.godine.Kao predvodnici nametnuli su se puritanci, odnosno „čistunci“, i njihov vođa OliverCromwell, vojni genij kojemu jena temeljuuspjehau ratu2povjerenaprilikadaurediEnglesku i u miru. Koliko mu je to pošlo za rukom, i danas je predmet rasprave, aličinjenica jedasukrvavidogađaji izPuritanskerevolucijeuXVII.stoljećuomogućilidaEngleska dočeka uspostavu parlamentarne monarhije bez krvi kroz tzv. Slavnurevoluciju1688.godine.DokFrancuskarevolucija1789.godinepredstavlja trenutačnireziprekidsaStarimrežimom,događajiuEngleskojizmeđu1642.godinei1660.godinesamo su vrhunac sukoba krune i parlamenta u razdoblju nakon dinastije Tudor, ali, sobziromnanjihovodnosiomjersnaga,ilogičanslijeddogađajaizengleskogasrednjegvijeka. Ta svijest o očuvanju stečevina prošlosti u sadašnjosti za budućnost bila jevidljiva još kod pobjednika Williama Osvajača u bici kod Hastingsa 1066. godine.Parlament će postati oslonac kraljeve vlasti u doba dinastije Tudor, kad njezinipredstavnici, svjesni svojega slabog prava na prijestolje, potraže legitimitet za svojuvladavinu u potpori srednjeg sloja. Parlament je stao uz Tudore, ali je ujedno postaorasadnik ideja o „dovršetku reformacije“. Engleska je još od doba Wycliffea imalatradicijuekstremnihvjerskihsljedba,kojesu,postavljajućipitanjaouređenjucrkve,svevišesmjeralenapitanjaouređenjudržave,jerjeutodobarazlikaizmeđucrkveidržaveidaljemalena.

PriizborunasljednikaHenrikaVIII.parlamentjedaoprednostizvanbračnojHenrikovojkćeri,protestanticiElizabeti,predzakonitompotomkinjom,katolkinjomMarijomTudor.To će pravo izbora, nakon Elizabetine smrti, parlament iskoristiti pozivajući dinastijuStuart iz Škotske da zasjedne na englesko prijestolje i tad će se putovi dvaju glavnihčimbenika engleske državnopravne jednadžbe („crown in the parliament“) početirazdvajati.

1V.Morill,J.”ThePuritanRevolution”.TheCambridgeCompaniontoPuritanism.Eds.JohnCoffeyandPaulC.H.Lim.CambridgeUniversityPress,2008.CambridgeCollectionsOnline.CambridgeUniversityPress.10.January2012.DOI:10.1017/CCOL9780521860888.005.AutornavodisvenazivedogađajauXVII.st.,amismoseodlučilikoristitinazivomPuritanskarevolucijakakobismonaglasiliglavnusnaguisampostupakvišenegoposljedicu. Zanimljivo je,međutim, primijetiti uporabunaziva “Interregnum”, koji kaoda želiizbrisatikratkotrajno,aliipakpostojeće,razdobljeRepublike. 2Uznjegovevojneuspjehetrebaistaknutiinjegovukarizmatičnost,kojajepodrazumijevalasnaguštojemoglanadomjestitiglavukraljauengleskojdržavnosti.

Erent‐Sunko,Radulić:EngleskapuritanskarevolucijauXVII.st.kaoodgovor… 13

1. STUARTI

1.1. JamesI.Stuart

Izbor škotskog kralja Jamesa VI. Stuarta na englesko prijestolje (kao Jamesa I., 1603.‐1625.)naprvi sepogledmogaočinitinepromišljenimpotezomengleskogparlamenta.Naime, Jamesovu majku Mary Stuart pogubila je Elizabeta I., njegova prethodnica naprijestolju.NetrebazaboravitiniengleskepredrasudeoŠkotimakaonarodusasjeveračijijedruštvenirazvojtekaosporije.Ipak,JamesI.biojeprapraunukHenrikaVII.,iakonačelokrvnognaslijeđanijebilopresudnozaengleskukrunu.Punojevažnijetošto jeriječ o protestantskomvladaru, iako prezbiterijancu, jer Engleska tada i dalje ratuje skatoličkimŠpanjolskimCarstvom.

Snovomdinastijompromijenilesuseokolnosti.ElizabetaI.bilaještedljivavladarica,alinije mogla utjecati na troškove dugotrajnog rata sa Španjolskom. Još više od ratakraljevsku je blagajnu nagrizla pojava na koju je malo tko mogao utjecati – inflacija.Danas je poznato da je posrijedi bila najveća inflacija između 1250. i 1900. godine.3Porast cijena utjecao je na sve slojeve stanovništva, pa i na „najviši od svih“, jer jevrijednost kraljevih posjeda ostajala ista. I dok je Elizabeta znala mudrom politikomdavanjaioduzimanjamonopolanapojedineproizvodedržatiparlamentarnuvećinupodkontrolom, s dolaskom prvog Stuarta na prijestolje počinju trzavice. Naime, iako jeJamesI.bioiznimnolukavvladar,svakakolukavijiodsvojegsinaCharlesaI.,nijemogaoizbrisatiutjecajfrancuskihidejaobožanskompravuvladara.Većnaprvipogledbilajeuočljiva raskoš kojom su se kralj i dvorska svita što ju je doveo iz Škotske okružili.4Široki slojevi stanovništva, koji su patili zbog lošeg uroda, trgovačkih neuspjeha iproblema u proizvodnji vune, nikako nisu s odobravanjem gledali na ekstravagancijedvorana u prehrani i odijevanju. Nažalost, James I. nijemogao shvatiti da je vladar uEngleskojusvojimtroškovimaograničenproračunomkojimuodređujeparlamenttedasetajparlamentnikakonemožeusporeditisonimuŠkotskoj.

“Miroljubivi” je James zaključio mir sa Španjolskom Londonskim sporazumom 1604.godine.OnjeborbuNizozemacasaŠpanjolskom,kojujeElizabetapodupirala,vidiokaopobunuprotivlegitimnevlastišpanjolskogkralja,anekaoborbu„protestantskebraće“protiv mrskih katolika. Sve je to dalje produbljivalo razlike između nižeg plemstva(gentry)uDonjemdomuparlamenta i kralja, jer je rat saŠpanjolskomdonosio i ratniplijen.Bezrata i snesklonimparlamentom, Jamesnijemogaoračunatinatodaćemunova davanja biti odobrena pa je nastojao napuniti svoju blagajnu na druge načine(purveyanceiwardship),kojisučestoomogućivalikorupcijukraljevihslužbenikaitako

3UzroksumoglebitiplemenitekovinekojesuizAmerikeuEuropudovozilešpanjolskegalije,asvakakojebilovažnoipovećanjestanovništva.V.Briggs,A.,SocijalnapovijestEngleske,Zagreb,2003.,str.123.4 Dvorani u okruženju Jamesa I. dokazivali su se u bogatstvu pa bi izmišljali različite načine zabave –poznatajebilatzv.dvostrukavečera,kadbisenajprijeposlužiobogatmenu,anakonštobisavbiobačennetaknut,nastolbibilodonesenojošvišejošbogatijehrane.OpširnijeV.SharpD.,TheComingoftheCivilWar1603‐49,Oxford,2000.

14 ZPR1(1)2012;11‐34

dodatnoiritiraliparlament.Donjijedom1606.sastaviodokumentukojemnabrajasvojapravakojadatirajuizdavnine–ApologyoftheHouseofCommons.

Kraljeviministri financija redomsu sepokazivalinesposobnima ikorumpiranima, svedo Roberta Cecilea, grofa od Salisburyja, koji je 1610. nastojao sklopiti Veliki ugovorizmeđukruneiparlamenta.Međutim,okosklapanjatogugovorasuzdržanesubileobjestrane: kralj jer je smatraodamu je ispod časti cjenkati se s parlamentomoko svojihprava,zakojajesmatraodamupripadajupoBožjempravu,aparlamentjermunijebilou interesu da se kralj financijski osamostali. Nakon propasti Velikog ugovora kralj jeraspustioparlamenttejesamostalnovladaojedanaestgodina(1610.‐1621.,siznimkomnekoliko tjedana 1614. ‐ Addled parliament). Za to su se vrijeme na dvoru vodilepolitičkeborbeizmeđurazličitihskupinanjegovihdvorana,odkojihsunajpoznatijebileonepodvodstvomobiteljiHoward iPembroke.Doponovnogsazivaparlamenta1621.godine,odnosiizmeđukraljaisvemoćnijegatrgovačkogsredišta–londonskogCityja–bitćenarušeninovimpokušajemdasepodjelommonopolanapunikraljevskariznicaiaferomCockayne,kojajeimalavelikpublicitetinegativanučinaknaengleskutrgovinu.

Kadjeparlamentponovnosazvan,naeuropskomjekontinentuvećtrigodinetrajaoratkoji ćeposlije biti nazvanTridesetogodišnjim.Protušpanjolsko raspoloženjebilo je navrhuncuiDonjijedompozvaonaratsaŠpanjolskom,uobranukraljevazetafalačkogakneza izbornika. Kralja je prije svega zasmetalo miješanje parlamenta u vanjskupolitiku,5 koju je smatrao svojim isključivimpodručjem,6 pa je otvoreno apsolutističkireagirao i zapovjedio parlamentu da se njome prestane baviti jer je on samo „skupnjegovih sluga“. Parlament je kao odgovor sastavio „predstavku“ kralju, tj. deklaracijukojom naglašava da pravo na slobodu govora omogućuje parlamentu da raspravlja osvim bitnim pitanjima engleske politike, bez obzira na kraljeve prerogative. Na to jeJames raspustioparlament, aneki od autorapredstavke završili suu zatvoru, npr.SirEdwardCoke,7kojiseipakvratiouparlamentuidućemsazivu.

Parlamentjeopetsazvan1624.,adotadajekraljvećbioozbiljnobolestanisvejevećiutjecaj imao njegov sin prijestolonasljednik Charles. Zanimljivo je da će 1624. budućismrtni neprijatelji Charles i parlament zajednički djelovati protiv Jamesove politike.JamesjehtioratsaŠpanjolskom,kojibisevodioinakopnuinamoru,aparlamentjebiosamo za sukob na moru, kao u Elizabetino doba. Charles i Jamesov glavni ministarvojvodaodBuckinghamaponadalisusedaće,akoseprikloneprotušpanjolskojhisterijii usprotive se kraljevoj opreznoj politici, parlament biti darežljiviji prema budućemkraljunegoštojebiopremaaktualnomu.ZbogtogajeCharlesupočetkuignoriraoočev

5OsobnomujeodgovaraoulazakuTridesetogodišnjiratjermujetrebaloopravdanjezavojskuiporeze.6 Do 1621. god. James se nije pozivao na svoje božansko pravo, ali te godine i Richelieu počinjeapsolutističkorazdoblje.Valjaprimijetitidado1621.međunarodneokolnostinisuišleuprilogkraljevojbahatosti. God. 1618. počinje Tridesetogodišnji rat , a Francuska je na rubu rata s hugenotima, čiji ćeprogonRichelieupočetiunatočNantskomediktuiz1598.7Cokejeporučiokraljudajenjegovopravodadijelipravduiscrpljenostvaranjemopćepravnihsudova(commonlawcourts)iKancelarovasuda.V.Kurtović,Š.,Općapovijestpravaidržave,II,Zagreb,2005.,str.18.


tvrdistavpremaparlamentuidopustiomujedaraspravljaopitanjimavanjskepolitike1624. Međutim, parlament je odobrio samo onaj iznos koji je smatrao dovoljnim zaoslobođenjeFalačke,njemačkeprotestantskedržavenaRajni,odHabsburgovaca,anezaveći ratprotivŠpanjolske.Charlesu to svakakonijebilodovoljnopa će seposlijeuprikupljanjunovcaslužitiposveapsolutističkimsredstvima.

JamesI.,unatočbolesti,ostaoječvrstunamjeridaneulaziuratsaŠpanjolskomkojinebibiovođeninakopnuinamoruitakojeostalodonjegovesmrti16.ožujka1625.TadavodstvoiodgovornostpreuzimaCharles,kojićesvojućuditežnjupremaapsolutističkojvladavini pokazati odmah, a ne poput oca nakondvadeset godina.Dane bismodobilikrivuslikuoJamesuI. injegovojpolitici ilidabismojemogliopravdati,odnosnoboljerazumjeti, treba ponoviti da je James I. došao vladati iz jednoga društvenopravnoguređenjauposvedrukčije.BrzojeshvatiodauEngleskojkraljevskinaslovbezpotporevojske nosi samo onaj sadržaj koji mu odrede drugi i nastojao se pomiriti s tim, uzpovremeneiskorake,kojisuvišeslužilidazadovoljenjegovutaštinunegodaseozbiljnoostvare.Bilojetopriličnopametnopromišljanje,onakvokakvoćeuključnimtrenucimanedostajatinjegovomsinuinasljednikuCharlesuI.

1.2. Puritanci

Tudorovski izum „krune u parlamentu“ pokazao se dobitnom formulom za engleskiunutarnjimir.Međutim,HenrikVIII.pokrenuojeuEngleskojcrkvenureformaciju,kojusu mnogi smatrali nedovršenom, a kako je Henrik za sobom ostavio i dugove, brojnezadovoljnikastalnojerastao.Anglikanskajecrkvaostalaepiskopalnacrkvasčvrstomhijerarhijom,klerseidaljefinanciraonaračunvjernika,acrkveni interijerunekimsedijelovima zemlje uopće nije razlikovao od onoga u katoličkim crkvama. Dioprotestantskih vjernika koji je tražio da se promjene do kraja provedu i da se u„izabranoj zemlji“ Engleskoj ponovno podignu zidine Jeruzalema skupno se nazivapuritancima. Tako povijest puritanstva počinje kao pokret u onom trenutku kad sepojavljujenužnostprivođenjapostupkapromjenekraju.

Puritanci su zbog svojih ekstremnih stavova o uređenju crkve često bili primoranigraditiNovi Jeruzalemuprekomorskimzemljama.Proganjalisu ihkatkadviše,katkadmanje–kraljicaElizabetabilajesnošljiva,alivećjeJamesI.biostroži.Onikojisuipakodlučiliostatisvojećemisliširitislužećisenesamoparlamentarnomslobodomgovoranego i tiskanom riječju u oblikupamfleta. Svojimdjelovanjem s vremenom su stvorilipodloguzarazmišljanjeoizbacivanju„krune“iz„parlamenta“,akadnaprijestoljesjednedinastija Stuart, zagledana u europske kontinentalne apsolutne monarhije, nastat ćezapaljivasmjesa8kojaćeplanutigrađanskimratom.

8 Prvi autori historijografije puritanskog pokreta taj pokret opisuju kao “opasnost za poredak” (prvupovijestpuritanizmapišeRichardBancroftiobjavljujeju1593.)navodećiikakosebavititomopasnošću.Kasniji supakradoviodgovorina takavprikazpuritanskogpokreta,doknoviji radovipokretprikazujukao raspravu o prirodi Anglikanske crkve te o političkom i društvenom poretku. V. Lake, Peter. “ThehistoriographyofPuritanism.”TheCambridgeCompaniontoPuritanism.Eds.JohnCoffeyandPaulC.H.Lim.

16 ZPR1(1)2012;11‐34

VećinapuritanacaostalajenesamouEngleskojnegoiusklopuAnglikanskecrkvetejenastojalaiznutrautjecatinapromjeneengleskogdruštva.UtomdruštvupitanjaCrkveivjerskogživotabilasu idaljeneraskidivopovezanaspitanjimadržave i javnogživota.Engleska reformacija nije bila samo vjersko pitanje nego i oblik političkog otporatadašnjimkontinentalnimsuper‐silamaŠpanjolskojiFrancuskoj,kojesusenatjecalezavodstvo u katoličkom svijetu i proglašavale protestante hereticima. Zbog toga jeAnglikanskacrkvaimalapotporuširokihslojevastanovništvauEngleskoj,akatolicisupostali zanemariva skupina, iako sklona urotama. Unutar Anglikanske crkve bilo jerazličitihmišljenjaotomekakobionatrebalaizgledatiinijejubilolakotakoraznolikudržatinaokupu.

PuritanskijidioAnglikanskecrkvesmatraojedareformacijauEngleskojnijedovršena,aengleskijenarodpremanjihovumišljenju„izabranodSvevišnjega“davodiprotestantedopobjedeuTridesetogodišnjemratuuEuropi.ZavrijemeJamesaI.zahtjevitogdijelaCrkvesvesujačijersu,zarazlikuodkatolika,puritancisubiliutjecajniuparlamentu,tejeJamesI.moraosnjimasjestizastoluHamptonCourtu1604.godine.Trebalajetobitineka vrsta mirovne konferencije između anglikanskih biskupa i puritanskih vjernika,kojombipredsjedaokralj,alivećprijepočetkakonferencijeJamesseosjetiougroženimpuritanskimzahtjevima.ShvatiojedabisnestankombiskupakojigapodupiruinjegovpoložajdržavnogsuverenabiopoljuljanpanakonferencijiuHamptonCourtuni jedanpuritanskizahtjevnijeprihvaćen.

Ipak,nakonHamptonCourta,tijekompreostalevladavineJamesaI.iuvrijemedokjenačelu Crkve bio nadbiskup Abbott, puritanci nisu imali previše teškoća u prakticiranjuvjereonakokako suhtjeli.Problemi supočeliuvrijemekad jenadbiskupbioWilliamLaud,kojega je James I. svedokraja svojevladavineodbijaopromoviratipa jepostaonadbiskupom tek za Charlesa I. Laud je bio pripadnik arminističke struje engleskihprotestanata–zarazlikuodpuritanaca,kojisubilikalvinisti–inakonnjegovaizborasvisuanglikanskibiskupibilibiraniizarminističkogkrugabliskogaLaudu.ReformekojejeLaudprovodiobile suusmjerenenapovratakmisne ceremonije ioltarau crkve tenapovećanje crkvenog utjecaja u društveno‐političkom životu Engleske. Prvim se ciljemzamjeriopuritancima,kojiucrkvamauopćenisuimaliodvojenioltar,negosamostolzapričestmeđuklupamazavjernike,asvesuihmisneceremonijepodsjećalenanazadnapapistička praznovjerja, od kojih su se odmaknuli. Drugim zacrtanim ciljem Laud jeomrznuo nižem plemstvu, koje nije naviklo na to da im se svećenici miješaju uupravljanjeokruzima. Sve je toodgovaralokraljuCharlesu I. jer je jedinopreko takveorganizacijenjegovutjecajmogaodoprijetido svihdijelovakraljevstva, auz to jebilariječoorganizacijikojajenedjeljompropovijedalaokraljevuBožjemposlanjunaZemlji.

Kako su se puritanci s vremenom sve više ekstremizirali, dok je Laud ostajaonepokolebljivusvojimnastojanjima,sukobjeriješennasilnopogubljenjemnadbiskupa

Cambridge university Press, 2008.Cambridge Collections Online. Cambridge University Press. 22.February2012.DOI:10.1017/CCOL9780521860888.021


Lauda, koje je bilo uvod u kasnije pogubljenje kralja Charlesa I., dotad neviđen čin uEuropi. Dok se to nije dogodilo, dogmatske rasprave što su ih vodili utjecajni ljudi uvisokim slojevimadruštva imale su velikutjecaj na svakodnevni život običnog svijeta,međukojim je idaljebilo raširenosrednjovjekovnovjerovanjeuvještice.9Povezanostvjerskihtemauz javnopolitičkapitanja imalo jezaposljedicunpr. i todaroditeljinisubili sigurnipremakojemobredukrstitinovorođenudjecu, tj. treba li činiti znakkriža,trebaju likumovibitinazočni i sl.10Tapovezanost javne iprivatnesfereživotabila jejako naglašena tijekom cijele Puritanske revolucije. Naposljetku, ipak je posrijedi biosukobukojemsenijednaodsukobljenihstrananijeodricalaBoga,negosusvesmatraledajeonupravonanjihovojstrani.

1.3. Charlesovapsolutizam

PočetakvladavineCharlesaI.obilježilisunizkatastrofalnihneuspjehauvanjskojpoliticiimnoginepopularnipotezinaunutarnjemplanu,štojesveutjecalonahlađenjeosjećajaparlamentapremanjemu.CharlesiBuckinghamsmišljalisuraznenačinekakougrozitiuzletHabsburgovacauTridesetogodišnjemratu.PrviimjepotezbilavojnaekspedicijanaCadiz,španjolskulukuukojojsupristajalibrodoviizNovogsvijetadonosećiblagoizšpanjolskih kolonija. Charles je tim blagom želio financirati daljnje akcije protivŠpanjolske,alitajpohodiz1625.godinepokazaosejednimodnajgorihizletaengleskevojskeunjezinojpovijesti.NakonCadiza,Charlesjemoraosazvatisvojprviparlament,koji se, umjesto da mu odobri nove supsidije, okomio na Buckinghama kao glavnogkrivcazalošuorganizacijupohodanaCadiz.

Kralj je raspustio parlament, a umeđuvremenu su se pogoršali odnosi s Francuskom,usporedno s pogoršanjem Charlesovih bračnih odnosa s Henriettom Marijom,francuskomprincezom.SadsuCharlesiBuckinghamzamislilipomorskidesantnaotokReublizinifrancuskeobale.OdatlesunamjeravaliprekinutiopsaduutvrdeLaRochelle,ukojojsuseutvrdilifrancuskiprotestanti–hugenoti.Itajjepothvatiz1627.zaEnglezezavršioneuspjehom,iakosuovajputimaliboljuorganizaciju,nakončegajeBuckinghampostao najomraženijim čovjekom u cijeloj Engleskoj. Osim što su ga niže plemstvo itrgovcimrzili zbogmetoda u prikupljanju ilegalnog poreza, sad su ga i najniži slojeviprezirali zbog velika brojamrtvih i osakaćenih u njegovimpomorskim ekspedicijama.Zahtjevi za pokretanjem postupka impeachementa protiv Buckinghama, koje je,međuinima,“potpisivao”iJohnPym,moždabimudrugačijeodredilisudbinudagaspomenutareputacija nije došla glave 1628. u Portsmouthu, kad ga je nožem usmrtio jedan odbivšihčasnikakojijesudjelovaounjegovimakcijama.Nakonsmrtisavjetnikaiprijatelja,Charlesćebitipodsvevećimutjecajemsvojerimokatoličkesuprugeinjezinakruganadvoru.Buckinghamjeubijenustanciizmeđuzasjedanjatrećegparlamentakojijekralj

9Tu se James I. pokazaokao iznimnoprosvijećenvladar.Osimšto jeveć tadupozoravaona lošutjecajpušenja na ljudsko zdravlje, protivio se vjerovanju u vještice, dok se još golembroj njegovih podanikabaviočaranjemiurocima.V.Sharp,TheComingoftheCivilWar,str.25.10Opširnijev.Purkiss,D.,TheEnglishCivilWar:Papists,gentlewomen,soldiersandwitchfinders intheBirthofModernBritain,Cambridge,2007.

18 ZPR1(1)2012;11‐34

Charlessazvao.Kaoodgovornasvečešćekršenjezakonaodstranekralja,parlamentjesastavio Peticiju o pravima, za koju je John Pym istaknuo da samo traži ono što jeparlamentuvećzajamčenooddavnine,tj.onoštosupodanicinaslijedilikaoslobodu,anikakvanovaprava.KasnijiPymovizahtjevibitćeznatnorevolucionarniji.

KraljjePeticijupotpisaoionajetakopostaladioengleskogapravnogsustava,iakojetoposvojemsadržajubilaotprije.Peticija je imala jedanaestodredaba,odčega jedesetaobjedinilaprvihdevet,aposljednjaseodnosinaobvezukraljadaponištidjelovanjeprijedonesenih odluka i presuda te pozove sve službenike i ministre da poštuju pravo izakone.11OdredbečlanakaI.iII.zabranjujukraljudabezodobrenjaparlamentanamećeiubirenamete.TrećisečlanakpozivanapoveljuMagnaCartaLibertatem,premakojojnitkonemožebitiuhićenilizatvorenbezzakonitepresudeštojujedoniosudjednakih,dok se IV. i V. odnosena zakoniti postupak i nemogućnost pritvaranja bez uhidbenognaloga. Peticija zatim određuje da je smještaj vojske kod građana nezakonit. OdredbečlanakaVII.iVIII.naglašavajuznačenjeVelikepoveljeipravazemljekaojedinihizvoraprava temeljem kojih može biti donesena smrtna presuda. No pravo je značenje tihodredaba u naglašavanju toga da je pravo koje čine običaji i zakoni što ih donosiparlamentiznadkralja.Ovlastiprijekogsudasuprotnesupravuizakonimakraljevstva,štojenavedenoodredbomčlankaIX.IakoseodnosinapravakojasuvećformuliranauVelikoj povelji, donošenje Peticije trenutačan je, gotovo očajan čin. S jedne strane,njezinimdonošenjemotvorena jemogućnostdaparlamentodobriprikupljanjeporezabez kojih kralj nije mogao nastaviti rat. S druge pak strane, bio je krajnji čas daparlament upozori kralja kako je svojim ponašanjem ugrozio poredak i prekoračioovlasti koje ima po pravu zemlje i do tada donesenim ustavnim aktima. Nakon što jekralj prihvatio Peticiju, parlament je izglasovao nova financijska sredstva za rat saŠpanjolskom,alidvasupitanjaidaljedržalaparlamentnaoprezu:kraljevofavoriziranjearminističke struje u Crkvi nasuprot kalvinističkoj i ubiranje tonaže. S tim u vezi,skupina zastupnika predvođena Eliotom sastavila je Tri rezolucije, za koje je i većinazastupnika u parlamentu smatrala da prelaze granicu. I zaista, kralj je, nakonrevolucionarnihTrijurezolucija,30.ožujka1629.raspustioparlament,zatvorioEliotaiistomišljenike te počeo jedanaestogodišnju samostalnu vladavinu apsolutističkog tipa.Ispostavilo sedanjegovoprihvaćanjePeticijeopravimanijebiloninajmanje iskreno,negodajeposrijedibiočinkojimujeomogućiodasepostavinanogenavanjskominaunutarnjemplanutenastavipostarome.

CharlesjenajprijezaključiomirsFrancuskom(1630.)isaŠpanjolskom(1631.),štoseopet doživljavalo kao pogodovanje katolicizmu u Europi. Za vrijeme svoje samovoljnevlasti morao je svoje financije održavati bez pomoći parlamenta. Zbog toga jemoraooživitinekevećzaboravljenekraljevskenačineprikupljanjanovca,kaoštosuforestfinesili distraint of knighthood. Svakako je najomraženiji porez bio shipmoney, što ga jeCharles ubirao iako nije bio rat, i to ne samo od obalnih okruga nego i od onih u

11 V. tekst Povelje, tj. Molbenice o pravima u: Kurtović, Š., Hrestomatija opće povijesti prava i države,Zagreb,2005.,str.4.‐7.


unutrašnjosti, iako je sličan učinak uzrokovalo i prikupljanje benevolencija, koje tozapravonisubile.

Daljnji uzlet za vrijeme Charlesove samovolje doživjeli su pripadnici tzv. arminističkestrujeuAnglikanskojcrkvi,čijesuidejeocrkvenomustrojuostaleprotestanteprevišepodsjećale na Rimokatoličku crkvu. Umjerenog nadbiskupa Abbotta, koji se protiviopropovijedima o božanskom pravu vladara, zamijenio je 1633. godine William Laud.Njegovećecrkvenereformeikrutostunjihovojprovedbi12dokrajarazdražitisvedrugeprotestantske sljedbe, a prvi će se pobuniti škotski prezbiterijanci. Zbog njihoveprijetnjekraljćemoratiprekinutisvojujedanaestogodišnjuosobnuvladavinu,jermujenovacpotrebanzaobranumogaoomogućitisamonovsazivparlamenta.Ispostavitćesedajetobiopočetaknjegovakraja–političkogaiosobnoga.

2. REVOLUCIJA

2.1. KratkiiDugiparlament

Charlesjeutravnju1640.moraosazvatiparlamentdabinamaknuonovaczaobranuodnadirućihŠkota,alisadasupredrasudepremaŠkotimauparlamentunestaleinanjihsegledalo kao na protivnike nametnutih Laudovih kanona u crkvi. Parlamentarni vođaJohn Pym u svojem je govoru 17. travnja pred parlamentom tada još umjereno, ali sinzistiranjem iznio sporna pitanja te tražio da se kralj odrekne Lauda i dvoranarimokatolika okupljenih oko njegove supruge. Tim je govorom Pym ostavio snažandojam.13 Nakon tri tjedna kralj je raspustio parlament u svibnju 1640, što je još višeutjecalonalošeraspoloženjepremanjemu.Nedugozatim,ukolovozu,Škotisuprovalilipreko sjeverne granice Engleske. Njihovo napredovanje zaustavljeno je Riponskimsporazumom, koji je bio novo poniženje za Charlesa. Strafford mu je savjetovao dasazove parlament i akomu ne odobri sredstva, da ga na to prisili vojskom iz Irske. Sobziromna to da je sad trebaonovac kakobi platio Škotimada nenapredujudalje,14kralj jemoraosazvatiparlament3. studenog1640.Bio je tokrajnjegovesamovolje,apočetakDugogparlamenta,kojićezasjedatisvedo1653.godine.

Za niže plemstvo, koje se okupilo 1640. u sazivu parlamenta,15 glavni problembili suljudi oko kralja, a ne sam kralj. To su bili nadbiskup Laud, za kojega su smatrali dasvojim reformama gura Anglikansku crkvu natrag prema katolicizmu; Strafford, zakojegasusebojalidabivojnomsilommogaonametnutiapsolutizam,teostalipripadnicidvorskesvite,zakojesumislilidakujurimokatoličkuzavjeru.Noparlamentnijeznao

12Laudsekoristiokraljevskimsudovima–SudomvisokogpovjerenstvaiZvjezdanomkomorom–kakobiprogonio sve one protestante koji su se odupirali njegovim reformamakao državne neprijatelje. U timprogonimamogaosekoristitiinkvizicijskimmetodama,kojesupredtimequity‐sudovimabiledopuštene.13V.http://www.british‐civil‐wars.co.uk/biog/pym.htm,posjećeno12.02.2012.14 Uz ispunjenje političkih uvjeta Škoti su sada tražili i novac računajući da će kralj morati sazvatiparlament.15Donjidomimaoko480članova,aGornjioko110članova.PodacipremaKurtović,Općapovijestpravaidržave, str.21. Članovi parlamenta kroz povijest na: The History of Parliament (CD‐rom), CambridgeUniversityPress–TheHistoryofParliamentTrust,1998.

20 ZPR1(1)2012;11‐34

kako bi Engleska ubuduće trebala izgledati. Cilj je bio ponovno uspostaviti narušeniodnos između krune i parlamenta, tj. ustavnu ravnotežu između kralja i građanina.Sigurnojedategodinenižeplemstvoizengleskihpokrajinanijenamjeravaloratovatiskraljem,apogotovonepogubitiga.

Strafford jeosuđenupostupkuActofAttaindernakonšto jeparlamentzaključioda jepokoravanjenezakonitukraljevunalogudjelozakojeslijedismrtnakazna–Straffordje,naime, u svojoj obrani iznosio kako je postupao prema kraljevim zapovijedima. Domlordova,aisamkraljCharles,osjećalisupritisakruljenaulicamaLondonaimogućnostpobunepajeStraffordosuđenipogubljen.NajednaksenačinpostupiloisnadbiskupomLaudom1645.

Osim kraljevih dužnosnika, nameti Dugog parlamenta našla su se i neka pravosudnatijela – bili su to prerogativni sudovi poput Suda zvjezdane komore ili Visokogpovjerenstva.16Uskoro je ukinut i omrznuti porez shipmoney. Sve su temjere značileuništenjekraljevesamovoljeipovrataknastarepozicije,aliDugijeparlamentizrodioijednurevolucionarnumjeru–TriennialAct,kojijekraljpotpisaokadismrtnupresuduStraffordu. Tim se aktom utvrđuje da se novi parlament mora sazvati u roku od trigodine nakon raspuštanja prethodnoga.17 Osim toga, na Pymovu inicijativu, Dugi separlamentproglasioneraspustivimodstranekralja.

Nakon svih tih mjera (smaknuća, revolucionarnih zakona, rulje na ulicama koju jekontroliraoPym)nekisusezastupnicipočelipitatikamotoPymvodiparlament,alinejošglasno.PitanjeuređenjacrkvetekćeposlijepodijelitizastupnikeuDonjemdomu.Dokrajaprvogzasjedanja1641.Pym18jesastavioiDesetprijedlogaupućenihkralju,kojimase traži da kralj ubuduće bira svoje ministre i savjetnike među ljudima koji uživajupovjerenjeparlamenta.

U razdoblju do početka drugog zasjedanja Dugog parlamenta kralj je otputovao uŠkotsku iunjegovojodsutnostipočele su raspraveo tomemože limusevjerovatidanećeponovnouvestisamovoljnuvlastkadparlamentbuderaspušten.Zastupnicisusepodijelilinaumjerenije,kojejepredvodioHyde,asmatralisudasekraljujednostavnomora vjerovati jer bi sve drugo vodilo u anarhiju, i na radikalnije, koji nisu imalipovjerenjaukralja.Njih jepredvodioPym,koji jesadnajvećuprijetnjuvidioukraljiciHenriettiMarijiinjezinudvorskomkrugu.19

Pym je nastavio pritisak na Dom lordova i dvor Velikom pritužbom (GrandRemonstrance) iz 1641. godine, u kojoj nabraja kraljeve grijehe iz prošlosti, npr.

16Usp.Prall,S.E.,ChanceryReformandthePuritanRevolution,TheAmericanJournalofLegalHistory,vol.6,No.1.,1962.,28.‐44.dostupnonahttp://www.jstor.org/stable/844433,posjećeno16.1.2012.17V.teksthttp://constitution.org/eng/conpur_.htm18ZbogutjecajakojijeJohnPymimaonaDugiparlament,aliizacijelograzdobljadinastijeStuart,prozvanjeunarodu„KingPym“.19Odgovornatuprijetnjuviše jenegoartikuliranuVelikojpritužbi,gdjeseuuvodunavodekorijeni, tj.uzrocilošegkraljevapostupanja.Međunjimaseutritočkespominjupapisti,biskupiikorumpiranikler.


sklapanje mira sa Španjolskom, raspuštanje parlamenta, ubiranje nameta, monopoli,prodavanjetitulaidr.,kakobiopravdaonovezahtjeve–pravoparlamentadaizabireiopozivakraljeveministreidareformiraAnglikanskucrkvu.20Pritužba,kojasesastojiod204 točke (a uz njezine odredbe kralju je upućena i zamolnica), do kraja je podijelilaDonjidomiizglasanajesasamojedanaestglasovarazlike.Pymseopetslužiosvjetinomnaulicamakaopritiskomna svojekolegezastupnike, a zastupnicikoji subiliprotivubudućnostićetvoriti„kraljevustranku“uDonjemdomu.

Pymovi revolucionarni zahtjevi, svjetina na ulicama Londona bez prave policije da jekontrolira, porast broja raznih pamfleta u optjecaju zbog ukidanja cenzure i sve višeneslužbenih propovijedi raznih „propovjednika“ ostavljali su u vremenu Dugogparlamenta dojam kaosa. Situacija je bila zaoštrena i pobunom u Irskoj, koja je bilauzrokovana desetogodišnjom Straffordovom tiranijom.U prilikama koje su podsjećalenaanarhiju iukojimasusvinegdjevidjelinečijuurotupojaviloseapsurdnopitanje–tkoćestatinačelovojske?

U„staromporetku“vođenjevojskebilojejednaodkraljevihpovlastica.Nosadanitkonije bio siguranda kralj vojsku, umjestona Irce, nećeusmjeriti na svoje protivnike izredova parlamenta. U vezi s tim pitanjem povjerenje između dviju strana potpuno jenestalo i kralj je, pod utjecajem ekstremista na dvoru, 5. siječnja 1642. skupio tristovojnikaiosobnodošaouparlamentuhititipetoricuzastupnika.OnisuprethodnodobilidojavutesupobjegliuCity,trgovačkosredišteLondona,kojećecijelovrijemerevolucijepodupiratiparlamentarnustvar.TakavčinogorčiojesvezastupnikeDonjegdomaikraljse više nije osjećao sigurnimu Londonu pa je otišao uOxford. Od tada će sukobljenestranekomuniciratimeđusobno„nadaljinu“ipočetćepripremezaoružaniobračun.

Ikraljiparlamentizdalisusvojeproglasezaokupljanjevojske.PonovnosejavioiJohnPym, ovajput sDevetnaest prijedloga, za koje je bilo jasnoda ih kralj nećeprihvatiti.Kralj je 22. kolovoza 1642. objavio rat parlamentu. Parlament je na samom početkunapravio pogrešku i izdao proglas kojim se svatko tko ne podupre snage parlamentasmatra odgovornim za troškove rata. Tako je puno neodlučnih praktički gurnuto nakraljevu stranu, aPrvi građanski rat izmeđukralja i parlamentaodužit će sena četirigodineiunjemućepoginutioko50.000ljudi.

2.2. Prvigrađanskirat

Svaka od sukobljenih stranauPrvomgrađanskom ratu između1642. i 1646. imala jesvojevojnezapovjednike,svojapodručjaisredištapotporetesvojeintelektualnesnage,kojesuopravdavalenjezineciljeve.Naravno,kaoštosusvizazivalijednogBogadabudeuz njih, tako je i pobjednik mogao biti samo jedan. Nakon četiri godine rata kaopobjednik će izaći parlament. Vjerojatno je presudno bilo to što je kralja podupiraosiromašniji i zaostaliji sjever i zapad,aparlamentgospodarski razvijeniji istok i jug te

20V.tekstVelikepritužbenahttp://constitution.org/eng/conpur043.htm,posjećeno28.3.2012.

22 ZPR1(1)2012;11‐34

moćni londonski City, pa se, kad se rat protegnuo, parlament bolje nosio s pitanjimaopskrbeifinancija.

Ujesen 1642. kralj je krenuo prema Londonu s 10.000 vojnika za sobom. VojskaparlamentapodvodstvomgrofaEssexasuprotstavilamusekodEdgehilla.Bitkajebilaneodlučena, ali Essex sepovukao i otvorio kraljumogućnostdabrzimpotezomuđeuLondon. Tu priliku Charles nije iskoristio, odustao je od Londona i skrenuo premaOxfordu.God.1643.CharlesjeisplaniraonovipohodpremaLondonu,kojijebiovelikaprijetnjaparlamentu, ali jenjegovplan strateškipropao.Tad sevećuborbamaprotivrojalističkih snaga vojvode od Newcastlea iskazala konjica pod vodstvom OliveraCromwella.ParlamentseuspioobranitiuprvojbitkikodNewburyja20.rujna1643.iodtadakraljpolakogubiinicijativu.

Nakon toga, kralj je sklopio primirje s Ircima da bi svoje snage iz Irske mogaoupotrijebitiprotivparlamenta.Parlamentjetakođerpotražiopojačanje–bilisutoŠkoti,koji će ojačati prezbiterijanski element. Savez sa Škotima, koji su ušli u Englesku usiječnju 1644., posljednji je korakpremapobjedi parlamenta. Zaslugu za to nosi Pym,kojićeumrijetiuprosincu1643.ŠkotisupromijeniliodnossnaganasjeveruiborbesukulminiralebitkomkodMarstonMooreausrpnju1644.,najvećombitkomkoja je ikadvođenanatluEngleske.Utojsebitkipokazalodajeojačalakonjicaparlamenta,kojujevodio Cromwell, te da se od tadamože nositi s rojalističkomkonjicompod vodstvomprincaRuperta.Bitkajezavršilaporazomkraljevihsnaga.Kraljjeizgubiosjever,alijošnijebiopotpunopobijeđen.

Cromwell je smatraoda je zbog oklijevanja grofa Essexa iManchestera u drugoj bitkikodNewburyja prokockana prilika za potpunupobjedu i okončanje rata pa je uvjerioparlament da su u njegovoj vojci nužne promjene. Novi zapovjednik vojske postao jeFairfax, a Cromwell je postao zapovjednikom cijele konjice. Bila je to sada drukčijavojska,tzv.NewModelArmy.

U Prvom građanskom ratu obje sukobljene strane imale su probleme s disciplinom idezerterstvomuvojsci.Bilajetoposljedicanepostojanjastalne,profesionalnevojskeuEngleskoj.Regrutiranivojnici,kojibiseipokazalikaodobriratnici,nakonbitkenevoljkobi pristajali na pohode koji bi ih odvlačili daleko od doma i obitelji. Zbog togazapovjednici nikako nisu mogli dotući neprijatelja dok je u povlačenju ni spriječitimogućnostpovratanakonpojačanja.Parlament,odnosnoCromwell,već jeprijeuvidiodabitomogloproduljitiratunedogledpajezapočetareorganizacijavojske.CjelokupnavojskaparlamentauvježbanajeiustrojenapouzorunaCromwellovukonjicu–ironside.ReorganizacijijeznatnopridonijeloitoštoCromwell,kojijepotjecaoizredovaseoskihplemića,nijedavaopromaknućana temeljupodrijetla,negopremazaslugamauborbi.Ubrzo je većina časnika u Vojsci novog tipa bila iz redova srednjeg sloja – trgovaca iobrtnika, što je bilo neshvatljivo tadašnjim konzervativcima u redovima obiju strana.Većina časnika dijelila je još jednu bitnu karakteristiku – pripadali su puritancimaindependentima. Već tada počinje odvajanje vojske u kojoj predvode independenti od


samog parlamenta, gdje jača utjecaj prezbiterijanaca.,Kad kralj bude pobijeđen, međutimćeskupinamanastatisukob.

UbitkikodNasebyjaulipnju1645.godineponovnosuseCromwelloviironsidespokazalidiscipliniranijiodcavaliersprincaRupertairojalistisudoživjeliposljednjiudarac.KraljsepredaoŠkotimausvibnju1646.,kaoinjegovizapovjednici, jedanzadrugim,alineiprincRupert.Oxford jepaou lipnju1646.godine,aŠkotisupredalikraljaparlamentuvećpočetkom1647.

2.3. Drugigrađanskirat

Nakon poraza rojalističkih snaga podijeljene skupine u parlamentu složile su se da udogovoruskraljemtrebanaćirješenjebudućegadržavnoguređenja.Svisusebojalidarat ne potraje predugo, da Engleska ne potone u kaos, poput Njemačke uTridesetogodišnjem ratu, što bi imalo za posljedicu visoke poreze, daljnji prekidtrgovine,nedjelotvornost sudstva idr.NitkoodnižegplemstvaokupljenogauDonjemdomu, ili barem njegova odlučujuća većina, u tom trenutku nije planirao ni kraljevoponiženje,akamolipogubljenje.Parlamentjebiozanagodbuskraljem,ajednakotakoivojska. Profesionalizirana vojska, u kojoj su prevladavali independenti, a oni su kraljasmatrali tiraninom, tj. diktatoromudanašnjem smislu riječi,, nije semogla samo takoraspustiti. Svaki dogovor s kraljem vojska je nastojala omesti sve dok ne dobijezadovoljavajućunaknadu iu tu jesvrhu jeosnovalasvojepredstavničko tijelo–Vojnovijeće.

Kraljjeunaprijedodbaciosvakumogućnostdogovorasparlamentomteje,umjestotoga,odabrao taktiku odugovlačenja i čekanja da se njegovi protivnici međusobno zavadekako bi narod u nastalomkaosu potražio sigurnost u njegovu kraljevskomautoritetu.Taktika“zavadipavladaj”moglajeuroditiplodomjerjerazlazparlamentaivojskebiosveočitiji.

Kad je vojska naslutila da bi mogao bit sklopljen savez između kralja, Škota iprezbiterijanaca u parlamentu, Cromwell i njegov zet general Ireton iznijeli su kraljuosobnoHeadsofProposals,kojisuzakraljabilipovoljnijiodprethodnihparlamentarnihponuda(dopuštalisu,međuostalim,iopstanakAnglikanskecrkve),alikraljCharlesnijesemogaopomiritistimdajevojskajedinasilauEngleskojkojasvojeprijedlogemoženekomunametnuti.KonačniizgovorzavojnuokupacijuLondona6.kolovoza1647.bilisunemiripotaknutiod straneprezbiterijanaca.Tako je stvorenaklimazanizvećih ilimanjih ustanaka 1648. godine, različito motiviranih, koje objedinjuje naziv Drugigrađanskirat.

Za početak kralj je pobjegao iz vojnog zatočeništva i sklopio sporazum sa Škotima uprosincu1647.tepozvaosvojesimpatizerenapobunu.Razumljivojestogadaćevojskaodustatiodpregovoraskraljemirješenjemupokušatinametnutisilom.CromwelljejošjednomporazioŠkotekodPrestonaukolovozu1648.itakootklonionajvećuprijetnjuza

24 ZPR1(1)2012;11‐34

parlament.RojalističkepobuneusamojEngleskoj,zboglošeorganizacije,nisuniimaleizgledazauspjeh iCharles jeopetmoraobježati.Pokazaloseda jeotokWightbio lošizborzautočištejergajetamošnjiguvernerHammond,Cromwellovrođak,daozatvoriti.

Parlament i vojska nisu mogli imati jednako stajalište prema kralju. Parlament sepokazaokonzervativnijimupromišljanjubudućnostiEngleske,kojunijemogaozamislitibezsuradnjeskraljem.Vojskasepokazalakaopravarevolucionarnasnaga,tolerantnapremavjerskim raznolikostima (zbogutjecaja independenata) i pokretačicapromjena.BilajeodlučnadaseCharlesusudi,alijeznaladavojnisudnećemoćipružitilegitimnostza kraljevo pogubljenje. To bi mogao sud osnovan od strane parlamenta, u kojem suvećinabilikonzervativni,prezbiterijanskizastupnici,nasuprotindependentskojmanjini.Zato je6.prosinca1648.pukovnikThomasPride„očistio“parlamentodzastupnikazakojejevojskapretpostavljaladanećeglasovatizasuđenjekralju.

Takoje,krozPride'sPurge,nastaoKrnjiparlament,TheRump,sastavljenodšezdesetakzastupnikakojisubilivoljnisuditikralju,uključujućiiCromwella.Charlesjeproglašenkrivimioznačentiraninom,izdajicom,ubojicomidržavnimneprijateljem.Smrtnakaznaima se izvršiti odsijecanjem glave. Nalog za izvršenje smrtne kazne potpisali su JohnBradshaw, Thomas Grey i Oliver Cromwell. Presuda je izvršena 30. siječnja 1649.21Kraljevaglavaipaknijebilaizloženauskladusobičajem.Toćese,nakonRestauracije,dogoditisCromwellomkaoizdajicomkojije“posmrtnopogubljen”.

3. REPUBLIKA

3.1. Commonwealth

UdobaRepublikeEngleskomsuupravljaliKrnjiparlament iDržavnisavjet (CouncilofState). U Krnjem parlamentu ostali su samo oni zastupnici koji su pristali na suđenjeCharlesu I., ali njihova je politička pozicija bila slaba jer nisu uspjeli pridobititradicionalniji dio političkog tijela Engleske. S druge strane, za vratom su im stajalivojska i različite radikalne grupe – ranteri, digeri i kvekeri – čiji je utjecaj porastaonakonkraljevesmrti.

U takvimuvjetimaEngleska jeponovnoušlau sukobs irskimkatolicima i rojalistima.Cromwelljeukolovozu1649.poveovojskukojajeskršilasvakiotpornakojijenaišlaisvela daljnje ratovanje u Irskoj na gerilsku borbu. Bio je to novi vojni uspjeh zaCromwella, koji mu je davao sve veću političku težinu kod kuće. Tek što je završiokampanjuuIrskoj,CromwellsemoraopozabavitiŠkotskom,čijijeparlamentproglasioCharlesa II., sina pogubljenog kralja, kraljem Škotske, uz uvjet da prihvatiprezbiterijanstvo za svoju vjeru. Ta je prijetnja bila puno veća za engleskiCommonwealthpa jeCromwellmoraosjajnimpobjedamakodDunbaraurujnu1650. i

21ZasudskipostupakprotivCharlesaI.v.KelseyS.,PoliticsandProcedureintheTrialofCharlesI,LawandHistoryReview, vol. 22, br. 1., 2004., str. 1‐25. dostupno na http://www.jstor.org/stable/4141664,posjećeno23.3.2012.


kod Worchestera godinu dana poslije smiriti Škote i otkloniti povratak Charlesa II.StuartauEngleskuzajošdevetgodina.

Doproljeća1653.svimakojisupriželjkivalidaljnjereformepostalojejasnodaihKrnjiparlament neće provesti te je 20. travnja Cromwell prekinuo zasjedanje parlamenta iistjeraozastupnikeuzpomoćvojnikamajoraHarrisona.

Sad su Cromwell i njegovo Vojno vijeće vladali Engleskom, ali nisu do kraja mogliuspostaviti vojnudiktaturu (ta idejanije imalapotporuniu vojsci)niti raspisatinoveizbore (zbog straha od rojalističkog uspjeha na njima). Zato je imenovan BarebonesParliament, zapravo oblik vlade izabrane od časnika u Vojnom vijeću, koji se nazvaoparlamentom.22 Taj je „parlament“ proveo neke vrijedne reforme, poput uvođenjacivilnogbrakairegulacijepostupanjasmentalnimbolesnicima,alisve je izraženijibionjegovsastav.Unjemujebiloutjecajaradikalnihgrupacija,kojesunapadalesamuidejuvlasništva i predlagale reformu common law prema deset Božjih zapovijedi. Tako jeBarebones izgubio potporu vojske i samog Cromwella pa je uz pomoć umjerenijihzastupnikaraspuštenvećuprosincu1653.–potrajaojepetmjeseci.

3.2. Protektorat

Za vrijeme dok se Barebones Parliament još pokušavao nametnuti kao vodeće tijeloRepublike,generalLambertsastaviojedokumentkojisemožesmatratinekomvrstomustavailiustavnogaktakojijeCromwelluosobnodavaozakonskeovlasti–InstrumentofGovernment. Još jednomCromwell se pokazao kao jedini izbor, zbog svojeg podrijetla(kaoseoskiplemićimaojepotporunižegplemstva)izbogsvojevojnekarijere(imaojepotporu vojske u sukobima s radikalnim elementima u društvu), za održavanjeravnotežeisigurnostiuzemlji.Tzv.Sredstvomupravljanja(InstrumentofGovernment)23Cromwell je postao lord protektor Commonwealtha Engleske, Škotske, Irske ipripadajućihdominiona,anjegovjepoložajiznenađujućesličanpoložajumonarha.

Prvim člankom tog akta određeno je da vrhovna zakonodavna vlast počiva na lorduprotektoru i narodu okupljenome u parlamentu. Sva je upravna vlast u rukama lordaprotektora.PomažemuDržavnisavjet,kojimožeimatiodtrinaestdodvadesetijednogčlana.Lordprotektorpostao jeosobaučije se ime,kaoprijeukraljevo, izdajuodluke(writs) i dopuštenja te vode postupci i osnivaju povjerenstva, koja imaju pravopomilovanja(osimuslučajukaznenihdjelaubojstvaiizdaje)idjelovanjazajavnodobro.Slabo ograničenje njegove vlasti skromna je odredba, prema kojoj on upravljaCommonwealthom i njegovim dominionima, uz savjetovanje sa Savjetom i premapostojećim zakonima. Dakako, lord protektor zapovijeda vojskom i svim oružanimsnagamanakopnuimoru,štojeosobitovažnonaglasitisobziromnatodajepostojala22BarebonesParliamentsastojaoseod140članova,odčegaihje129biloizEngleske,5izŠkotskei6izIrske.Imejedobiopotrgovcukožom,članuimenovanomzasamCity,Praise‐GoduBareboneu.23 V. tekst Gardiner:ConstitutionalDocuments oft he Puritan Revolution, Old ParliamentaryHistory, XX.,Commonwealth and Protectorate, ii., 331.‐336., dostupno nahttp://www.constitution.org/eng/conpur097.htm,posjećeno22.2.2012.

26 ZPR1(1)2012;11‐34

polarizacijasnagaizmeđukraljaiparlamentakadsuposrijedisnagenakopnuimoru,uzsuglasnostparlamentaiSavjetakadaparlamentnezasjeda,teodlučujeoratuimiruuzsuglasnost većine članova Savjeta. Lord protektor vodi međunarodnu politiku, tj.održavaodnosesastranimvladarimaidržavama,uzodobrenje,odnosnosavjetovanjesveć spomenutim tijelima – parlamentom i Savjetom. Iz navedenih odredaba posve jejasnodajesvapolitikaurukamalordaprotektora,posebicekadparlamentnezasjeda.Savjet pak često ima savjetodavnu ulogu, a kada lord treba odobrenje Savjeta, ono sedaje većinom glasova članova, nikako jednoglasno. Valja naglasiti da je Sredstvoupravljanja pisano tonom koji nedvojbeno u prvi plan stavlja lorda protektora,naglašavajućinjegovegotovo isključiveovlasti uprvomplanu. Ipak, bilo jeoportuno ilukavonaglasitidapromjena,obustava,ukinućestarihtedonošenjenovihzakona,kaoiodređivanje poreza ili nameta ovisi o pristanku24 parlamenta, s iznimkom u odredbičlanka 30. Prema toj odredbi, povećanje nameta za potrebe vojske na kopnu i morutakođerodobravaparlament,nolordprotektorimapravo,uzpristanakvećinečlanovaSavjeta,kada je tonužno, ikakobisespriječili “nered iopasnosti”,odreditipovećanjenametatedonijetizakoneiuredbezadobrobitnarodakojećebitinasnazidoksetimpitanjimanebudemogaobavitiparlament.Zasjedanjeparlamentaprematomaktutrebaseodržatisvaketrigodine.Brojčlanovaparlamentanemožebitiiznad400zaEngleskute po 30 za Škotsku i Irsku. Za članove parlamenta (i sljedećih saziva) ne mogu bitiizabraninitimogusamibirationikojisupomagali,savjetovali,sudjelovali ilipoticaliubilo kojem ratu protiv parlamenta25 prije 1. siječnja 1641. To izuzeće odnosi se bezvremenskog ograničenja na one koji su savjetovali, sudjelovali ili poticali u pobuni uIrskojtenaonekojiispovijedajuiliimajunamjeruispovijedatirimokatoličkuvjeru.Svaglasovanja i izbori učinjeni suprotno odredbama Sredstva ništetni su. Dokument jepoimence odredio Olivera Cromwella za doživotnog lorda protektora, ali i članoveSavjeta. Sredstvo upravljanja obvezuje članove Savjeta da pri izboru sljedećih lordovaprotektora odlučuju nepristrano, djelujući bez obveze, straha, sklonosti ili nagrade.Sredstvo upravljanja Englesku je od željene ustavne kraljevine pretvorilo u uređenjekoje je teško definirati jednom riječju.26 Parlament, plemić vojnik s ovlastima kralja iSavjet koji daje pristanke i u kojem se nalaze imenovani vojnici uz narod koji ni upočetku nije bio spreman izgubiti kraljevinu. Engleska je nesumnjivo Sredstvomupravljanja određena kao vojnadržava, čiji prihodi u prvom redu trebaju poslužiti zaodržavanje vojne snage od 10.000 konjanika i draguna, 20.000 pješaka te vojnemornarice,ateknakontogazapodmirenjeostalihtroškova.

Prvi parlament za vrijeme Protektorata (rujan 1654. – siječanj 1655.) nije se mogaosložiti okopitanja financiranja stajaćevojskepaga jeCromwell raspustio jernijehtioizazivati vojsku smanjenjembroja vojnika. Povod zanovi ustrojEngleskepod vojnomupravom bila je rojalistička pobuna pod vodstvom Penruddocka. Taj sustav vojnih

24Consent,dosl.pristanak.25Dakle,nakraljevojstrani.26Nekiizvorinavode„dajetobiloneštopoputizbornekraljevineili,bolje,vojneoligarhije“.V.Kurtović,Općapovijestpravaidržave,str.25.


područja, koliko god se pokazaoučinkovitimupraksi, vjerojatno je glavni uzrok zbogkojegajeCromwellovprotektoratpočeogubitipotporunižegplemstvadiljemzemlje.Toje ipak bila prerevolucionarnamjera za 1656. godinu i Drugi je parlament za vrijemeProtektorata (rujan 1656. – veljača 1658.) kao primarni cilj postavio odustajanje odtakva uređenja. Cromwell je popustio i od tada u nekim stvarima nastoji djelovatikonzervativnije kako bi očuvao postignuća Puritanske revolucije na području vjerskihsloboda.

UparlamentususepristašeRepublike(protivniciProtektorata)povuklisazasjedanjapasu preostali zastupnici, skloniji starom uređenju, otvoreno ponudili Cromwellu, uPoniznojpeticiji,dapreuzmekrunu.Kao iuvijek,nakonšto jeodvagnuoopcije,OliverCromwellodbio jepostatikraljOliver I.Znao jedabivojska tosmatrala izdajomGoodOldCause,amoždaiizdajomBožjegpovjerenja,kojejeonosobnouživaouratu.TadajePoniznapeticijapreformuliranaitakvujujeCromwellipotpisaouožujku1657.

I preoblikovana je Peticija davala Cromwellu pravo da imenuje nasljednika, vratila jeukinutiDomlordova,atražilajesuglasnostparlamentazaimenovanječlanovaDržavnogsavjeta.TakvusuPeticijuodmahnapalizagovornicirepublike,kojisusevratilinadrugozasjedanje parlamenta. Republikanci su tražili glasovanje u parlamentu o ukidanjuProtektorata i vraćanju Krnjeg parlamenta. Cromwell je tada raspustio parlamentriječima: „Neka Bog izabere između vas i mene“, na što su republikanci odgovorili„Amen“.BožjiizborbiojedaCromwellpodlegnebolesti3.rujna1658.,nadangodišnjicesvojepobjedekodDunbara.

4. CROMWELLOVAENGLESKA

4.1. Vojneinovacije

U ratnoj mašineriji XVII. stoljeća konjica je imala ulogu oružja razorne snage, ali zajednokratnuuporabu.Konjanicibisesjurilinaneprijatelja,pobilisesnjimeinakontogaseposvetilidjelatnostimanevezanimauzborbu–pljačkiselaineprijateljeveopskrbe.Zakonjicu je nakon juriša bitka bila gotova, a preživjeli su imali pravo na plijen. UsponOlivera Cromwella na političkoj sceni Engleske, od seoskog plemića, koji s obiteljirazmišljaoodlaskuupuritanskoizgnanstvoprekomora,dolordaprotektoraengleskogCommonwealtha (a gotovo i kralja Olivera I.), mogao bi se usporediti s konjičkimjurišem.SamoštouprirodisamogCromwellanikadnijebilobezglavogagalopiranjazaratnim plijenom. On je strpljivo, prije svake svoje odluke, političke ili vojne, tumačiosituaciju,azatimje,nakonštodoneseodluku,silovitoišaozatimdajeiostvari.

Prva revolucionarna promjena koju je Cromwell podario engleskom narodu bila je uvojnojtaktici–njegovakonjicaironsidestrpljivoječekalazapovijedi,silovitojurišalananeprijatelja,azatimsepregrupiralaiponovnočekaladaljnjezapovijedi.Nijebilopljačkei rasipanja borbenih redova i to je bio način na koji je Cromwell pobijedio cavaliersprincaRupertaidonioprevaguparlamentarnojstraniuPrvomgrađanskomratu.

28 ZPR1(1)2012;11‐34

Drugaserevolucionarnapromjenatakođerticalavojske,alijošjejačeutjecalanasvijestengleskihgrađanatogadoba.KadjeCromwellprisilioEssexaiManchesterdaodstupesčela vojske, s pomoću Self‐Denying Ordinance, cijela je vojska parlamenta ustrojenaprema načelima njegove konjice. To je značilo da više nema promaknuća na temeljupodrijetla, nego samo na temelju hrabrosti iskazane u borbi. Tako je uskoro postalomoguće da sin jednog kovača zapovijeda sinu nekog vojvode. Bili su to presedani uengleskojpovijesti,skojimaniCromwellovisaveznicinaparlamentarnojstraninisubilisasvimnačisto.

Osim što se pokazao prilično indiferentnim prema socijalnom podrijetlu svojihpodređenih,Cromwellanisuprevišezanimalaninjihovavjerskauvjerenja,tj.bilomujestalo da religija ne bude zapreka uspjehu u borbi i socijalnom boljitku pojedinca izajednice.NjegovajekonjicapočelasvojratniputkaodioparlamentarneIstočnearmije,koja je bila smještena u pokrajini Istočna Engleska. Taj je dio Engleske bio rasadišteindependentizma,protestantskestrujeznatnootvorenijepremavjerskojraznolikostiodprezbiterijanizma, koji su sa sjevera nametali Škoti. Okupljanje velika broja vojnika uIstočnojEngleskojinjihovdaljnjiratniputpogodovalojetomudaseindependentizamproširisCromwellovimironsidespocijelojzemlji.

IsamjeCromwellbioindependentivećseudobaPrvogagrađanskogratasukobljavaosprezbiterijancima u vojsci parlamenta. Prezbiterijansko nametanje vlastite crkve kaojedinedopušteneudržaviprevišega jepodsjećalonaLaudovonametanjeAnglikanskecrkvekaodržavnereligije,što jeopetsvojedobnoprizivalousjećanjemrskuKatoličkucrkvu.Zbog toga će seCromwell otvoreno suprotstavljatiprezbiterijancimauDrugomgrađanskomratu,povezivatćesesraznimsektašimakadtobudesmatraosvrsishodnim(kaouslučajuFifthMonarchists),alijednakoćetakoigušitiustankeraznihradikalakadihbudesmatraopreopasnima(leveleriidigeri).

4.2. Vanjskapolitika

Cromwellanije zanimalo tko seukojoj crkvimoli,njemu jebilo stalokako taj vjernikmože pomoći razvoju Engleske u europsku i svjetsku super‐silu. Za njega je povratakpomorskoj tradiciji Engleske iz doba Elizabete bio logičan put u natjecanju s ostalimeuropskimsilamauusponu.Dabiengleskimtrgovcimaosiguraoposao,Cromwelljebiospreman ratovati sa svim njihovim konkurentima, neovisno o tome je li riječ okatoličkimneprijateljimaŠpanjolcimailioprotestantskojbraći,čakirepublikanskojkadjeriječoNizozemcima.

Još od početka Republike skupina engleskih trgovaca planirala je kako razbitinizozemski monopol nad prijevozom robe europskim morima, ali i s Dalekog istoka.Nizozemci su u engleskoj Istočnoindijskoj kompaniji vidjeli prijetnju i nasilno su jojbraniliulazaknatržište,neovisnootomeštosuEnglezibilitradicionalniprotestantskisavezniciUjedinjenihPokrajinaNizozemske.


Posao je bio na prvom mjestu i ta je ideja polako, po mišljenju nekih presporo,sazrijevala i u Krnjem parlamentu, koji je osnovao Vijeće trgovine za promocijuproizvodnjeirobnerazmjene.NakonpropalihpregovoraumjerenjaciuparlamentuvišenisuimalinikakvihargumenataiparlamentjedonioZakonoplovidbi(NavigationAct)iz1651.godine,kojimjesvauvoznarobeizAmerike,AfrikeiAzijedopremanaengleskimbrodovima, a ostala roba engleskim ili brodovima zemlje podrijetla.27 Iz engleskihkolonija roba se mogla izvoziti samo u engleske luke. Bio je to izravan izazovNizozemcima i povod za rat. U tom je sukobu Engleska imala prednost u mnogimsegmentima i nizozemskim je brodskim prijevoznicima zadala smrtan udarac. Kad jeCromwellpostaolordomprotektorom,tajratjetrajaovećvišeodgodinudana,aonsepotrudiodaZakonoplovidbipostanemodelengleskevanjskepolitike,nesamoprotivNizozemaca.

Rat s Nizozemskom završen je Westminterskim sporazumom u travnju 1654., aistodobnojeCromwellsklopiosporazumonenapadanjuisuradnjisaŠvedskomte,maloposlije,sDanskom.Takoosiguransasjevernestrane,odprotestantskihzemalja,mogaose okrenuti staromu katoličkom neprijatelju Španjolskoj. U ožujku 1657. sklopljen jeprotušpanjolskisporazumsFrancuskom,kojimjeCromwellfrancuskimpostrojbamauFlandrijipridružiosvojeredcoats,uborbiprotivŠpanjolacairojalističkihsnagaCharlesaII.VojniciProtektorataistaknulisuseubitkamakodMardykeaulistopadu1657.ikodDunesa u lipnju 1658. i Francuzi su Cromwellu za njegove zaslugeu tom sukobudalilukuDunkirk,kojućečetirigodineposlijeotkupiti.

CromwellovavanjskapolitikaudobaProtektoratačestojeocrnjivanakaokratkovidnaizagledanauprošlostzbognjegovaobračunasaŠpanjolskom.Međutim,trebauvidjetidaseubojstvokraljaCharlesaI.,nekaorezultatspletke(jertonebibilanovost),negokaorezultat suđenja i javnog pogubljenja, tadašnjim europskim monarhijama činilo kaoopasan presedan, a engleski republikanci kao skupina krvožednih ekstremista. Ipak,Cromwelljevodiopolitikukojomjepostigaodasetaslika,akonezaboravi,ondabarempotisne u drugi plan. Spriječio je sve pokušaje sina umrlog kralja da se vrati naprijestolje (dok jeon,Cromwell, živ) ipri tomeuspješno surađivao smnogimzemaljaneovisno o njihovoj vjeri, katoličkoj ili protestantskoj.28 Engleska je u Cromwellovodobanedvojbenobilavelikasila,sdobrimizgledimazabudućnost.

4.3. Unutarnjiustroj

NaunutarnjemplanuEngleskajeraspuštanjemBarebonesParliamentaformalno,ostalabezvladeiustava.Ubrzojepostalojasnodaodređenaskupinačasnikanijeniračunalana opstanak Barebonesa, u kojem su važnu ulogu igrali radikali, nego je u tajnosti

27Tajjezakonostaonasnazigotovo200godina.28 Cromwellova vanjska politika nailazila je i na kritike. Zaniljivo je s tim u vezi djeloOceana JamesaHarringtonaobjavljeno1656..V.Armitage,E.,TheCromwellianProtectorateandtheLanguageofEmpire,The Historical Journal, 35, 3, 1992., str. 531.‐535. dostupno na http://www.jstor.org/stable/2639629,posjećeno20.3.2012.UnavedenomčlankunaHarringtonovosepromišljanjeoimperijalizmugledakaona„kritikuekspanzijebritanskerepublike“.

30 ZPR1(1)2012;11‐34

pripremila dokument kojim bi se uspostavila civilna vlast, ali čiji bi legitimni dio bilipredstavnicizakonite,stajaćevojske.BiojetovećspomenutiInstrumentofGovernment.

Uzlordaprotektora,premaSredstvuupravljanja,novostjebiloiDržavnisavjet,ukojemsuse izmjenjivalisavjetnici, takođeruzsudjelovanjeparlamenta(uSavjetuvojskanijeimalavećinu,uglavnomsusavjetnicibiliizredovanižegplemstva,itoonoganajnovijega–biojetoustupakumjerenjacima).

Proglašena je vjerska snošljivost za sve, osim za pripadnike Anglikanske i Katoličkecrkve,aliinjimajeustvarnostidopuštenoslobodnoprakticiranjevjere.29

Pravoglasanaizborimadobilisusvimuškarcistarijiod21godinukojisuuztoimaliuposjeduzemljuilidrugadobrauvrijednostiod200funta.

Za potrebe Protektorata, tj. lorda protektora i njegovih savjetnika, određen je stalnigodišnjiiznosod200.000funta.

PovijestjepokazalasvojeironičnolicekadjemogućegapsolutistaCharlesaI.zamijeniolord protektor Cromwell, ali ipak je ovo Sredstvo upravljanja sadržavalo neke načinekontrole izvršne vlasti, a i izborni je sustav doživio daljnje reforme. Društvo je bilopodijeljeno između nostalgičara za monarhijom, zagovornika Republike i pristašaProtektorata. Stalnu nesigurnost kod zemljoposjednika uzrokovale su razne radikalneskupine, koje su napadale samu ideju vlasništva. Novi uteg na vazi bila je i vojska,prepuna ljudi koji su, zbog Cromwellova sustava napredovanja u činovima, u njojpostigli karijeru neostvarivu u civilnom životu i koji su zato bili spremni na sve daizbjegnunjezinoraspuštanje.Bili su,osimtoga, skloniji radikalnim idejamaodostatkadruštva.Netrebazaboravitinitodadržavnidugovinisunestaliskraljevimnestankom–dapače,povećalisusezbogstalnaratovanja.

Možda se zbog navedenoga Protektorat Olivera Cromwella može nazvati najboljimrješenjemudanomtrenutkuzapodijeljenunaciju,ali irješenjemkojejetražilodaljnjedorade.DoradujeuskoroponudiosamCromwellnovimustrojemEngleske.

Pod izgovorom rojalističke prijetnje cijela je zemlja podijeljena na jedanaest okruga(districts), na čelu kojih su bili major‐generali sa širokim rasponom ovlasti – međuostalim,trebalisuosnovatidobrovoljačkeodredeodaneCromwelluipazitinadokazanerojaliste, progoniti skitnice i provoditi Zakon o siromasima (posljednji Poor Lawdonesenje1601.,anakontogadonesenje1662.SettlementActpoznatkaoPoorReliefAct30)tepazitinajavnimoralizatvaratijavnekućeikockarnice.

29 PremaMorillu za Cromwella su slobodu imali svi koji nisu težili remetiti slobodu drugih. Vidi izvorsuprabilješkabr.1.30TajjePoorLawnastavakonihkojisudonošenizasirotinjuod1495.,pairanije.SettlementActostatćenasnazi,uzizmjene,do1834.kadjedonesenPoorLawAmendmentAct.PoorReliefActdonesenjenakonpoznatogaElizabetinaPoorLaw iz1598(prijedonesenPoorLaw1563.)koji je tekneznatno izmijenjen1601.Zabriguosirotinjiiprosjacimazaduženesužupe.OranimPoorLawv.Elton,G.R.,AnEarlyTudor


Cromwellovimajor‐generalimoglisusefinanciratioddesetpostoprihodasrojalističkihposjeda(DecimationTax31) i taj jenametvjerojatnobioosnovni razlogzbogkojegaseniže plemstvo nastojalo što prije rješiti tog sustava. Plemstvo,međutim, ni inače nijetrpjeloda imse ikakvadrugavlastmiješauupravu,ninekadsvećenicinisadavojska,kojujebilotežepodnositiodsvećenstva.

Tajjesustavnakondugovremenaponovnouspostavionadzornadmirovnimsucimajersumajor‐generali imali ovlasti kontrolirati njihov rad. Također,major‐general je sadapazionajavnaokupljanja,kojasuseuprošlostičestoznalaizroditiunerede,avojnaihjesilasadamoglaspriječiti.

Većinamajor‐generala, koja je uporno radila na boljitku lokalnih zajednica, nije nikadshvatila koliku je omraženost izazivala vojnaprisutnostu okruzima.Niže je plemstvo,naime,major‐generalečestosmatraloljudimanižegsloja,kojisuimsemiješaliulokalnuvlast.StogajeCromwellzavrijemezasjedanjaDrugogparlamentauProtektoratumoraoodustatiodtogeksperimenta.

Taj Drugi parlament napustili su pobornici Republike i on je, sastavljen većinom odkonzervativnijih zastupnika, koji su još žalili za monarhijom, ponudio CromwelluHumblePetitionandAdvice.Tom„Poniznompeticijom“iz1657.ParlamentjeCromwelluotvorenoponudiokrunu,štojeovajodbio.32NakonštojePeticijarevidirana,Cromwellju jepotpisao iona jepostalasvojevrstandrugipisaniustavniaktu tokratkovrijemeengleskepovijesti.

Kad se zbroje ustavne promjene Cromwellova doba, možemo zaključiti da je, nakonprihvaćenog Sredstva upravljanja, Cromwell postao doživotnim lordom protektorom,čiji jemandatmogaoprestatisamonjegovomsmrću.Bioje izvorcjelokupnesudbeneiupravne vlasti. On i njegovi savjetnici bili su ovlašteni sami vladati do saziva prvogparlamenta,atajjeparlamentmogaobitiraspuštennakonprotekapetmjeseci.Vojskajeozakonjenakaostalnoprisutnasila,sasvojimproračunom,itonijemogaobitipredmetraspraveuparlamentu.

Poor Law, The Economic History Review, New Series, Vol. 6., no. 1, 1953, 55.‐67. dostupno nahttp://www.jstor.org/stable/259107, posjećeno 15. 2. 2012. O Elizabetinim socijalnim zakonima v.McIntosh,M.P.,Poverty,CharityandCoercioninElizabethanEngland,JournalofInterdisciplinaryHistory,vol.35.No.3,2009.,457.‐479.31Tajjeporezbio,dakako,„diskriminatoran“,kakogapojediniautoriopisuju:primjenjivaosenesamonarojalističkeposjedenegoinaposjedeonihkojisumogućirojalisti.V.J.T.Cliffe(1996).TheCromwelliandecimation tax of 1655 The Assessment Lists. Camden Fifth series, 7, 403‐492doi:10.1017/SO960116300000385, dostupno nahttp://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=6149200, posjećeno 29. 3.2012.32 Cromwell je u svojemodgovoru naveoda “nije spreman služiti kao kralj, nego kao constable”, što biznačilokaonekavrstapolicajcakojiodržavaredužupi.V.Bennet,M.,OliverCromwell,NewYork,2006.,str.247.

32 ZPR1(1)2012;11‐34

NakonPoniznepeticije i savjeta iz1657. (TheHumblePetittionandAdvice33),uloga jeparlamentaojačana,34ali imonarhističkiduhCromwellovevladavine–dobio jeovlastimenovatinasljednika (čl. 1. Poniznepeticije). Peticijomsuosigurani troškovivojske imornarice, ovaj put godišnjim iznosom od milijun funta, dok se za troškove državnevlasti,tj.Protektorata,predviđaiznosod300.000funta.

ČinisedaOliverCromwellusvojemživotunijemogaopobijeditijedinosmrt–umrojena dan godišnjice svojih pobjeda kod Dunbara iWorchestera. On će svoj Protektoratostaviti u nasljedstvo sinu Richardu,35 koji neće dugo izdržati na tommjestu i u timuvjetima36‐slijediRestauracija.

5. ZAKLJUČAK

Naglasak na djelovanju društvenih skupina i osoba koje spominje ovaj rad, kao i naanaliziakatakoje je iznjedrilovrijemerevolucije, trebalisu još jednomotvoritipitanjeodnosakraljaiparlamentateprikazatiProtektoratkaonužnosttadašnjegvremena,aliiupozorenje zabudućnostdanarodneovisi o kruni.Gotovodvadeset godinaborbe zaočuvanjestečevinaparlamentarnihslobodaiz„davnihdana“(davnihizapoveljuMagnaCarta),apogotovotradicijeizdobakućeTudor,stvorilojeEngleskuukojojmožeživjetisvatko, bezobzirana to kojoj crkvi pripadao i kakvodruštvenouređenjepriželjkivao.Takva sloboda ili ljubav prema slobodi, kao što bi rekao Barić, “rađa izuzetanpatriotizam i ljubav prema domovini.”37 To se uskoro pokazalo bitnim čimbenikom uizgradnjiImperija,kojićečinitivjerskeraznolikosti i jošrazličitijadruštvenauređenja.Iako se u tih dvadeset godinapropitivanja tudorske formule ‐ „kruneu parlamentu“ ‐pokazalo,kakosumnogiizvoriizaključili,danefunkcioniranikrunabezparlamentaniparlament bez krune, bilo je to neprocjenjivo iskustvo za razvitak parlamentarnemonarhije.Trebaipaknaglasitidajetomiskustvupridonijeloiskustvonastankajednogasasvimdrugoguređenja.

U cijelom engleskom državnopravnom razvitku Protektorat nam se može činitinajvećom iznimkom. No u stvarnosti, ma koliko ga ni Engleska ni svijet nisu moglipredvidjeti, on je u to vrijeme bio način pomirbe staroga i novoga, interesa nižegplemstva i vojske bez ugrožavanja stečevina revolucije i raspada zemlje u novomgrađanskom ratu. Cromwellov Protektorat na neki je način bio osobna vladavina ipraktičkijenestaosnjime.Činise,ipak,dajetaosobnavladavinaodgovaralavremenuiokolnostima i da je njome bio izgrađen most kojim se englesko društvo prebacilo svladarakojinepriznajenjihoveobičajeipravaotjelovljenauparlamentuipotvrđivana33 V. tekstTheHumblePetitionandAdvice, http://constitution.org/eng/conpur102.htm, posjećeno 2. 4.2012.34Većčlanak3.,kojislijediizaodredabakojimasedajepravolorduprotektoru,tj.NjegovuVeličanstvu,daimenuje nasljednika te odredbe kojom se predviđa sazivanje parlamenta, parlamentu potvrđuje stare ineporeciveslobodekojasupravaporođenjutenaslijeđenaroda.35V.http://www.constitution.org/eng/conpur104.htm,posjećeno22.2.2012.36Valjaimatinaumulošefinancijskostanjeudržavi,čemujepridonijeloulaganjesredstavauvojnusilu,nezaposlenostteživot„običnog“stanovništvapodpritiskomvojnogokruženja.37Cit.Barić.V.Barić,A.,A.,StatistikaEurope1792,vol.2.,Zagreb,2002.,str.51.


nekoliko puta od prve poveljeMagnaCarta do vladara kojemu je posve jasno damupravonakrunudajeparlament.

Ideja„slobodnecrkve“,otvorenezasve,naslijeđejepuritanaca,čijenamsedjelovanjeutim trenucima može činiti ekstremnim. Granice između sfere pojedinca i sfere javnevlastipredmetsuraspraveidanas,anačinnakojisupuritanciindependentiustrojavalisvojemalezajednice injihovavjerauslobodupojedinca injegovarada,ukojisenekasredišnja sila nema pravo miješati, postali su načelo za ustroj engleskih političkihstranaka i trgovačkihdruštava, londonskeburzevrijednosnica,osiguravajućegdruštvaLloyd iz Londona, svih „slobodnih kompanija“ koje su provele englesku kolonizacijusvijetatekojećepostatiuzorcijelomsvijetuizavladatinjime.ŠtosetičepredstavnikaCrkveuparlamentu,idanas,nakonnizareforma,njihovglasnijesporan.38

NajvažnijejeipakuovomraduzaključitidajeEngleskausvojojpovijestiimalaiskustvo,iako kratkotrajno, u kojem je engleska država funkcionirala bez krune, pod vlašćuOlivera Cromwella (i Savjeta), koji je vojnički čvrsto očuvao unutarnji mir, zadržao iučvrstio međunarodni ugled Engleske te pokazao da do tada potvrđivana prava,odnosno običaje engleskog naroda, mora poštovati i kralj. Svojim je djelovanjem daoprilikutomistomnarodudastanenanoge,pačakidasevratinaonouređenjekojemunikadanijebilozaistamrsko.Takoje,kakvaliparadoksa,republikaposlužilaočuvanjumonarhije,apravonaotpor,poznatokaoiusresistendiuMagnaCarta,nanajneobičnijinačinpridonijelotomočuvanju.

38OdborMP je inakonnajnovijih reforma i raspravaočlanstvubiskupapoznatihkaoLordsSpiritualuDomu lordova naglasio da Anglikanska crkva mora zadržati svoje netaknuto 700‐godišnje mjesto uParlamentu. V. BBC News, UK Politics, James Landale, dostupno na http://www.bbc.co.uk/news/uk‐politics‐17532150,posjećeno5.3.2012.

34 ZPR1(1)2012;11‐34

Summary

THEENGLISH17THCENTURYPURITANREVOLUTIONASARESPONSETOTHEKING'SAUTOCRACYANDTHEPROTECTORATEASABRIDGEFROMMONARCHYTO

MONARCHY

By selecting significant events and offering a new perspective on social relationsconnected with the Puritan Revolution and the Protectorate of England, this paperattemptstoprovide,fromalegalaspect,apictureofabrief,butimportant,periodinthedevelopmentoftheEnglishlegalstate.Indoingso,and,givenknowledgeoftheearlierdevelopmentofthestate,itstressestheconnectionbetweenthePuritanRevolutionandtheevents that immediatelypreceded it, and themediaeval struggleof thebarons fortheGreatCharteroftheLibertiesofEnglandof1215.Thepaperalsoseekstohighlightthe importance of revolutionary experiences and of the short‐lived order thatinterruptedthemonarchyinrelationtothedevelopmentoftheEnglishworldempireofthe19thcentury.Inaddition,thepaperalsounderlinestheactivityofmanyimportantpersons who participated in the revolutionary events and who endeavoured to actagainstorfromwithintheParliament,andinparticularJamesI,fatheroftheexecutedking,andJohnPym,creatorofthepoweroftheHouseofCommonsandchiefprotagonistof the revolutionary events concerning King Charles I, and Oliver Cromwell,commander‐in‐chiefoftheNewModelArmy.Ideologicaldivisionswithinthearmy(themainstreamsbeingthePresbyteriansandtheIndependents)hadastronginfluenceontheeventsofthetimeandthreatenedtheorganisationofthestate.Apresentationofthetransformationofthekingdomintoarepublic,whichdidnotlastlong,butundoubtedlycaused a crack in the social order for which England had been known, and thedocuments that arementioned, the most distinct being the Petition of Right and theInstrument of Government, are of major importance in presenting the English legalorderandthecontemporaryrealityofEngland.

Keywords: PuritanRevolution,parliament,PetitionofRight,Instrumentof Government,Puritans,independents,OliverCromwell,republic

Authors:

ZrinkaErent‐Sunko,PhDAssistantProfessor,FacultyofLaw,UniversityofZagreb

VladimirRadulić,LL.MAttorneytraineefromZadar

IZVANREDNAVIJEĆAUSUDOVIMAKAMBODŽE:KOMPROMISNIMRJEŠENJEMDOPRAVDE?

Pregledniznanstvenirad

UDK341.492.2(596)341.645(596)

Primljeno:30.lipnja2012.

Mr.sc.MarinBonačić

DijanaHrstić,mag.iur.

UKambodžijeurazdobljuod1975.do1979.godine,zavrijemevladavineCrvenihKmera,ubijenoizmeđu1,5i1,7milijuna ljudi.Uziznimkunekolikosuđenja,višeod20godinanijebilokaznenogprogonapočiniteljatihzločina.Nakon iskustavasadhocmeđunarodnimkaznenimsudovima,zaKambodžu je razvijen novmodel internacionaliziranih kaznenih sudova. Nakon dugih i teškihpregovora 2003. godine osnovana su Izvanredna vijeća u sudovima Kambodže. U radu serazmotrajupovijesnaipolitičkapozadinanastankaIzvanrednihvijećateprocesosnivanjasuda.Usredišnjemdijeluopisanasunjihovatemeljnaobilježja,posebnoonarješenjakojasunastalakaorezultatkompromisaizmeđumeđunarodnezajedniceiKambodže.Kakojepostignutomrješenjunasamom početku upućena kritika da će dovesti do onemogućenje ostvarenja pravde, u radu jeproučenidosadašnjiradIzvanrednihvijećakakobiseutvrdilojesulitapredviđanjabilatočna.

Ključneriječi: IzvanrednavijećausudovimaKambodže;Kambodža;internacionalizirani

kaznenisudovi;hibridnikaznenisudovi;međunarodnokaznenopravo

1. UVOD

Prema procjenama skupine stručnjaka za Kambodžu osnovane Rezolucijom OpćeskupštineUN‐a 52/135, u tadašnjojDemokratskoj Kampučiji u razdoblju od 1975. do1979.godine,tj.zavrijemevladavineCrvenihKmera,ubijenojeizmeđu1,5i1,7milijunaljudi.1 Unatoč tomu, uz iznimku nekoliko suđenja koja su provele vijetnamske snagenakon svrgavanja Crvenih Kmera, nije bilo kaznenog progona počinitelja tih zločina.Takvo stanje održalo se sve do 2003. godine, kada je potpisan sporazum izmeđuUjedinjenih naroda i Kraljevske vlade o progonu zločina počinjenih za vrijemeDemokratskeKampučije.2PrijetogaKambodžajevišeod20godinabilaprimjerdržave

Mr. sc.MarinBonačić, asistent naKatedri za kaznenoprocesnopravoPravnog fakulteta Sveučilišta uZagrebuDijanaHrstić,mag.iur.,sudskavježbenicanaŽupanijskomsuduuZagrebu1 Report of the Group of Experts for Cambodia established pursuant to General Assembly resolution52/135(A/53/850),t.35.2SporazumizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodžeoprogonupremakambodžanskompravu zločina počinjenih za vrijeme razdoblja Demokratske Kampučije (Agreement between theUnited

36 ZPR1(1)2012;35‐56

ukojojnijepostojalapolitičkavoljazaprogonpočiniteljazločina.UztojebiloupitnoijeliKambodžasposobnasamostalnoprovestisuđenjazanavedenezločinesobziromnatoda je svrstanameđunajsiromašnijedržavesvijeta3 teda je riječodržavi čiji jepravniporedak urušen zbog korupcije. Tako je Kambodža 2008. godine prema percepcijikorupcijeupravosudnomsustavubilana166.mjestuod180rangiranihdržava.4

Sdrugestrane,umeđunarodnojzajednicidugojevremenapostojalaidejadapočiniteljizločina u Kambodži budu kažnjeni. U međuvremenu su osnovana dva ad hocmeđunarodna kaznena suda, za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, no nakon osnivanja tihsudovaumeđunarodnojzajednicivišenijebilopolitičkevoljezaosnivanjemjošjednoga.Utomsmislugovoriseo„zamorutribunalima“VijećasigurnostiUN‐a.5Takvasituacijaotvorila jevratanovojvrstisudova: internacionaliziranimkaznenimsudovima.6Modelinternacionaliziranih kaznenih sudova međunarodna je zajednica razvijala upravo zaKambodžu.7Međutim,kako supregovori trajali jakodugo,prvi sudovi tog tipabila suinternacionalizirana kaznena vijeća na Kosovu i Posebna vijeća za teške zločine uIstočnomTimoru(danasTimor‐Lesteu),osnovana2000.godine.Napokon,nakondugihiteških pregovora, 2003. godine osnovana su Izvanredna vijeća u sudovimaKambodže(engl.ExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,skraćenoECCC).

UradućebitirazmotrenepovijesnaipolitičkapozadinanastankaIzvanrednihvijećausudovimaKambodže,anakontogabitćeprikazanprocesosnivanjasuda.IjednoidrugobitnojezarazumijevanjerješenjakojasupostignutaupregovorimaizmeđuUjedinjenihnaroda iKambodže.Naime,uslučajusporazumnihsudovarezultatsupregovoračestokompromisi,koji,sjednestrane,omogućujuprilagodbukonkretnojsituacijiiprigodasudržavizauključivanjevlastitihshvaćanjaotomekakotrebaprovoditikazneneprogoneištosupri tomeprioriteti,ali,sdrugestrane,ukrajnjimslučajevimamogudovesti idoneispunjenjasvrheosnivanjatihsudova.

NationsandtheRoyalGovernmentofCambodiaconcerningtheprosecutionunderCambodianlawofcrimescommittedduringtheperiodofDemocraticKampuchea)od6.lipnja2003.3 Chhang, Youk, The Thief of History ‐ Cambodia and the Special Court; The International Journal ofTransitionalJustice,Vol.1,No.1,2007,str.157‐172,str.158.4 Gibson, L. James, Cambodians' Support for the Rule of Law on the Eve of the Khmer Rouge Trials,StanfordPublicLawWorkingPaper,2009,No.1491077,str.1‐24,str.11.,citirajućiCorruptionPerceptionIndexTransparencyInternationalaiz2008.godine.5 Za pojam se navodi da ga je skovao D. Scheffer, viši savjetnik Stalnog predstavnika SAD‐a u UN‐u.Skinnider, Eileen, Experiences and Lessons from „Hybrid“ Tribunals, Sierra Leone, East Timor andCambodia,InternationalCentreforCriminalLawReformandCriminalJusticePolicy,ApaperpreparedforSymposium on the International Criminal Court, 2007; dostupno na:http://www.icclr.law.ubc.ca/Site%20Map/ICC/ExperiencesfromInternationalSpecialCourts.pdf (na dan25. 6. 2012.) , str. 6., citirajući Cassese, Antonio, From Nuremberg to Rome: International MilitaryTribunals to the International Criminal Court, u: Cassese, Antonio; Gaeta, Paola; John, Jones (ur.), TheRomeStatuteoftheInternationalCriminalCourt:ACommentary,VolumeI,OxfordUniversityPress,2002.,str.15.6Navedenisudovinazivajuseihibridnimimješovitimkaznenimsudovima.7Linton,Suzannah,Cambodia,EastTimorandSierraLeone:ExperimentsinInternationalJustice,CriminalLawForum,Vol.12.,2001,str.185‐245,str.186.

Bonačić,Hrstić:IzvanrednavijećausudovimaKambodže:… 37

U središnjemdijelu radabit ćeopisana temeljnaobilježja Izvanrednihvijeća te ćebitiuspoređenasobilježjimadrugihinternacionaliziranihkaznenihsudova.Posebnoćebitiproučenaona rješenjakoja sunastalakao rezultat kompromisa izmeđumeđunarodnezajedniceiKambodžeikojasuopisanakaovelikustupakUN‐a:„Sklopljenjeugovorkojije u velikojmjeri kompromis i za koji se čini da u nekim bitnim pitanjima prati željekambodžanskevladevišenegoštopratiželjeglavnogtajnika.“8

Sobziromnatodajepostignutorješenjeodsamogpočetkakritiziranojersesmatralodaćedovestidoonemogućenjaostvarenjapravde,u radućebitiproučen idosadašnjirad Izvanrednih vijeća kako bi se utvrdilo jesu li takva predviđanja bila točna. Toj ćesvrsi poslužiti prvi pravomoćno završen predmet pred Izvanrednim vijećima, koji jezavršen u veljači 2012. godine (Predmet 001), ostala tri predmeta u kojima su većdonesenenekeodluketedrugaiskustvasradomsuda.

2. POVIJESNAIPOLITIČKAPOZADINANASTANKAIZVANREDNIHVIJEĆA

VladavinaCrvenihKmerapočela jeutravnju1975.godinesuspostavomDemokratskeRepublike Kampučije pod vodstvom Pola Pota. Politika vladajućih išla je u smjerustvaranja komunističkoga agrarnog društva, koje bi bilo samodostatno i kao takvooslobođenostranihidomaćihneprijatelja.9Cilj„Angkara“,odnosno„Organizacije“,biojedovestiKambodžudo„nultegodine“reorganizacijomdruštvauadministrativnejediniceteuništenjemekonomske,socijalne ikulturne infrastrukture,asveradi lakšekontrolestanovništva.10Utusvrhubilojenužnoeliminiratiupletanjeiutjecajstranihdržava,aliiutjecaje unutar same države koji su se smatrali neprijateljskima. To se odnosiloponajprijenaintelektualnuelitu,kojajepredstavljalaposebnuopasnostzarežim,aliinapripadnike Crvenih Kmera, u čijim su se redovima često provodile „čistke“ skrivenihdisidenata.11ZavrijemevladavineCrvenihKmerastanovnicimaKambodžesustavnosukršenagrađanskaprava i slobode,počinjenisumasovnizločiniprisilnomevakuacijomstanovništva, prisilnim radom u radnim logorima, mučenjem, izgladnjivanjem iubojstvima.Većjespomenutodaseprocjenjujekakosunavedenadjeladoveladosmrtiizmeđu 1,5 i 1,7 milijuna ljudi, što je predstavljalo oko 20% tadašnjeg stanovništvaKambodže.12

8 Meijer, Ernestine, The Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia for Prosecutng CrimesCommitted by the Khmer Rouge: Jurisdiction, Organization, and Procedure of an InternationalizedNational Tribunal, u: Romano, C., Nollkaemper, A., Kleffner, J., Internationalized Criminal Courts andTribunals,SierraLeone,EastTimor,KosovoandCambodia,OxfordUniversityPress,2004,str.207‐232,str.231.i232.9Klein,Katheryn,BringingtheKhmerRougetoJustice:TheChallengesandRisksFacingtheJointTribunalinCambodia,NorthwesternJournalofInternationalHumanRights,Vol.4,No.3,2006,str.552.10Linton,Suzannah,NewApproachestoInternationalJusticeinCambodiaandEastTimor,InternationalReviewoftheRedCross,Vol.84,No.845,2002,str.549‐566,str.95.11Williams,Sarah,Hybridand InternationalizedCrminalTribunals: Jurisdlictional Issues,DoctoralThesis,DurhamUniversity,2009;dostupnona:http://etheses.dur.ac.uk/38/(nadan25.6.2012).12Klein,2006,op.cit.(bilj.9),str.554.

38 ZPR1(1)2012;35‐56

Padrežimazbioseusiječnju1979.godinesvijetnamskominvazijomtesuspostavomNarodne Republike Kambodže. Pritom je nastala koalicijska vlada DemokratskeKampučije,kojusučinile tri frakcije:Kambodžanskanarodnapartija(CPP),Ujedinjenanacionalna fronta za neovisnu, neutralnu, miroljubivu i kooperativnu Kambodžu(FUNCIPEC) i Kmerska narodna fronta za nacionalno oslobođenje (KPNLF).13Postavljenu vladu vodila su dva premijera: princ Sihanouk i Hun Sen, bivši pripadnikCrvenihKmera.KakobiseumanjiopolitičkikredibilitetCrvenihKmera,kojisuinakonpada režima vodili građanski rat u Kambodži, 1979. godine održana su suđenja uodsutnostivođipokretaPolPotuibivšemzamjenikupremijerazaduženomuzavanjskeposloveIengSaryju.14Razdobljekojejeslijediloobilježilesugodinenekažnjavanjaonihkoji supočinilimasovne zločine te egzistencija vladajuće elite, koja je bilapovezana srežimom Crvenih Kmera. Glavni pokazatelj nevoljkosti vlade da se uhvati u koštac seliminacijomsvihelemenatabivšegsistemapokazujeioprostdanIengSaryjuzaosuduin absentia te imunitet od progona prema zakonu donesenom 1994. godine, kojim sezabranjujepripadnostCrvenimKmerima.15

Istodobnostim,umeđunarodnojzajednicipostojalajeijačalaželjadapočiniteljizločinabudukažnjeni.Takoje1994.godinenaSveučilištuYalepokrenutprogramogenociduuKambodži(CambodianGenocideProgram),čijijeciljbiloprikupitištovišeinformacijaozločinimauKambodži kakobi semoglautvrditi odgovornost osobakoje su te zločinepočinile.U tu svrhuarhivirane su imnoge fotografije, znanstveni članci, bibliografija idrugeinformacije,asačinjenajeibazapodataka(CambodianGeographicDatabase).16

Navedenapolitička ipovijesnapozadinauspostaverežimaCrvenihKmera,aponajvišenjegovpadidogađajikojisuslijedilinakonkraharežima,utjecalisunatijekpregovoraizmeđu Ujedinjenih naroda i kambodžanske vlade o osnivanju suda za počiniteljenavedenihzločina.Dugotrajnost,složenostitromostnadolazećihpregovorarezultatsusloženih političkih prilika u Kambodži u 1980‐im i 1990‐im godinama, a što će bitipobližeopisanousljedećempoglavlju.

3. OSNIVANJEIZVANREDNIHVIJEĆAUSUDOVIMAKAMBODŽE

Postupakosnivanja Izvanrednihvijećapočeo jeveć1997. godinezajedničkimpismomtadašnjih(su)premijeraKambodžeUN‐u,ukojemsuzatražilipomoćpriuspostavisudaradi suđenja počiniteljima zločina za vrijeme Demokratske Republike Kampučije.17Temeljni razlog zbogkojega jekambodžanskavlada zatražilameđunarodnupomoć zaosnivanje suda i počela pregovore s Ujedinjenim narodima bila je nesposobnost13Chhang,2007,str.161.,op.cit.(bilj.3).14 Petit, Robert, Lawfare and International Tribunals: A Question of Definition? A Reflection on theCreationofthe„KhmerRougeTribunal“,CaseWesternReserveJournalofInternationalLaw,Vol.43,2010,189‐199,str.191.15Petit,R.,2010,op.cit.(bilj.14),str.191.16CambodianGenocideProgram(CGP);dostupnona:http://www.yale.edu/cgp/index.html(nadan25.6.2012.).17 Pismo prvoga i drugoga premijeraKambodže tajnikuUN‐a od 21. lipnja 1997. godine; dostupno na:http://law.scu.edu/site/beth‐van‐schaack/File/June_21_1997_letters_from_PMs.pdf(nadan25.6.2012.).


Kambodže da samostalno kazneno progoni počinitelje zločina. Nužnostmeđunarodnepomoćiproizašlajeiznedostatneinfrastrukturekambodžanskogapravosudnogsustava,koji je bio oslabljen dugotrajnim građanskim ratovima, ali i zbog toga što je riječ oprogonu zločina međunarodne naravi pa su se uvođenjem međunarodne pomoćinastojaliosiguratimeđunarodnipravnistandardi.18

KaoodgovornaupućenizahtjevOpćaskupštinaUN‐adonijelajeistegodineRezolucijupodnazivomStanje ljudskihpravauKambodži,kojomseobvezujenapomoćte jeu tusvrhunaložila skupini stručnjakadaustanovi postoji limogućnostda sepočiniteljimazločina sudi, odnosnomože li ih se držati odgovornima za počinjene zločine.19Nakonprovedenogaistraživanjaskupinastručnjakapodnijelajeizvješćeukojemsuprocijeniliopseg počinjenih zločina, odgovornost počinitelja i dostupnost postojećih dokaza.20 UizvješćuskupinanavodidasudstvuuKambodžinedostajutrikriterijadabudepravednoiučinkovito:školovanisuci,pravniciiistražitelji;odgovarajućainfrastrukturatekulturapoštovanja postupka. Zaključak skupine bio je da je, s obziromna stanje koje vlada uKambodži, najbolji izboruspostavitiadhocmeđunarodni sud sa sjedištemunekoj odazijsko‐tihooceanskihdržava, ali izvanKambodže.21 Razlog su bili i vrlo visoka razinakorupcije, snažanpolitičkiutjecajnadonošenje sudskihodlukaudržavi tebojazandaistražitelji,tužiteljiisucinemoguostatiimuninatakavpritisak.22

Kambodžanska Vlada odbila je zaključak skupine s argumentom da je uspostavameđunarodnog suda prijetnja ionako krhkoj nacionalnoj pomirbi te da bi takva vrstasuđenjadoveladoeskalacijenasilja.23PrijedlogUN‐abilajeuspostavazajedničkogsudau kojem bi većinu činili međunarodni suci te međunarodni tužitelj. Međutim, HunSenovavladaodbilajetajprijedlogpajeUNodgovorionovomponudomipredložiodazajedničkisudimavećinumeđunarodnogosoblja,alidafunkcionirasukladnopropisimakambodžanskogprava.24Kambodža je i dalje inzistiralanauspostavidomaćeg suda,ukojem će se postupci provoditi prema kambodžanskom pravu uz većinu domaćihsudaca,dokbiseparticipacijaUN‐asvelanaograničenosudjelovanjeuprocesu.

TijekpregovoraradiosnivanjaVijećauvelikejeodražavaotadašnjupolitičkustrukturute ciljeve vladajuće elite, a ponajprije položaju tadašnjega i aktualnog premijera HunSena. Pozicija premijera bila je iznimno važna u pregovorima jer se na taj način, kaobivšipripadnikCrvenihKmera,opravdaopredmeđunarodnomzajednicomiojačaosvoj

18 Raub, Lindsey, Positioning Hybrid Tribunals in International Criminal Justice, International Law andPolitics,Vol.41,2009,str.1013‐1053,str.1033.19UNCommissiononHumanRights,Situationofhumanrights inCambodia,od17.travnja1998.godineE/CN.4/RES/1998/60.20Petit,R.,2010,op.cit.(bilj.14),str.193. 21 Report of the Group of Experts for Cambodia established pursuant to General Assembly resolution52/135(A/53/850),t.171.22 Report of the Group of Experts for Cambodia established pursuant to General Assembly resolution52/135(A/53/850),t.133.23 Lambourne,Wendy, TheKhmerRouge Tribunal: Justice forGenocide in Cambodia?, Law and SocietyAssociationAustraliaandNewZealand(LSAANZ)Conference2008,UniversityofSydney,2008,str.5i6.24Klein,2006,op.cit.(bilj.9),str.557.

40 ZPR1(1)2012;35‐56

politički položaj.25 Smjer i dinamika pregovaranja u velikoj su mjeri ovisili o tomodgovaraju li rezultati pregovora političkoj eliti ili joj predstavljaju prijetnju. Stoga supregovoriteklibrzokadasubilisredstvopritiskapremapolitičkimneprijateljima,dokbidozastojadolazilouslučajukadajepostojalaneposrednaopasnostdabisosnivanjemsudaivladajućimoglibitidovedeniprednjegazbogupletenostiupočinjenezločine.26Utu se svrhu jednostranost donošenja odluka i vođenja pregovora uvijek opravdavalapotrebomočuvanjanacionalnogsuverenitetaipostignutogakrhkogmira.

Da bi se obje strane potaknule na dogovor, u pregovore su se uključile SjedinjeneAmeričkeDržave te suposredovanjem senatora JohnaKerryjapredložileda se većinadomaćih sudaca kontrolira donošenjem odluka kvalificiranom većinom, pri čemu jenužno da se barem jedanmeđunarodni sudac priklonimišljenju većine.27Na sličan jenačinriješeninedostataknepostojanjaneovisnogameđunarodnogtužitelja,itotakodasenesuglasjetužiteljaotometreba lipokrenutikazneniprogonrješavakvalificiranomodlukomPredraspravnogvijeća.

Međutim,prijesklapanjasporazuma izmeđuUN‐a ikambodžanskevladeKambodža je2001.godinejednostranodonijelaZakonoIzvanrednimvijećimausudovimaKambodže,koji nije bio usklađen s Memorandumom o razumijevanju iz 2000. godine28 kaopredloškomsporazumadvijustrana.DonošenjeZakonakojinijepratioMemorandum,aukojemsubileprihvaćeneosnovnepostavkefunkcioniranjasuda,dovelojedoprekidapregovorauveljači2002.godine.29UNsepovukaoizpregovorajersud,kakojeuređendonesenimZakonom,neudovoljavameđunarodnimstandardimapravde.30Pregovorisunastavljeni u prosincu 2002. godine Rezolucijom UN‐a 57/228,31 kojom se glavnomtajniku nalaže da nastavi pregovore.32 U konačnici je tekst Zakona djelomičnoinkorporiranuSporazum,koji jesklopljen2003.godine33 te jenjimeprihvaćensastavsuda i način njegova funkcioniranja unutar domaćeg sudstva Kambodže, uz primjenudomaćegprava,asograničenommeđunarodnompotporom.34Nemogućnostuspostavezadovoljavajućeg sporazuma dovela je do popuštanja UN‐a i prihvaćanja navedenogakonceptasuda.

25 Burke‐White, William, A Community of Courts: Toward a System of International Criminal LawEnforcement,MichiganJournalofInternationalLaw,Vol.24,2002,str.1‐101,str.36.26Burke‐White,2002,op.cit.(bilj.25),str.37.27http://www.yale.edu/cgp/chron_v3.html(nadan25.6.2012.)28DraftTribunalMemorandumofUnderstandingBetweentheUnitedNationsandtheRoyalGovernmentofCambodia,PhnomPenhPost,No.9/22,27October–9November2000.29Scheffer,David,TheExtraordinaryChambers in theCourtsofCambodia,u:Bassiouni,C., InternationalCriminalLaw,MartinusNijhoffPublishers,2008,str.1‐19,str.9i10.30 Negotiations between the UN and Cambodia regarding the establishment of the court to try KhmerRougeleadersStatementbyUNLegalCounselHansCorellatapressbriefingatUNHeadquartersinNewYorkod8. veljače2002.;dostupnona:http://www.un.org/news/dh/infocus/cambodia/corell‐brief.htm(nadan25.6.2012.).31Od18.prosinca2002.godine;dostupnona:http://www.unakrt‐online.org/Docs/GA%20Documents/A‐Res‐57‐228.pdf(nadan25.6.2012.).32Scheffer,2008,op.cit.(bilj.29),str.10.33SporazumizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).34Klein,2006,op.cit.(bilj.9),str.559.


Koliko je nepovjerenje međunarodna zajednica imala u osnovani sud, vidljivo je i izodredabaSporazuma,ukojisuUjedinjeninarodiunijeliklauzuluopravunapovlačenje„ako Kambodža izmijeni ustroj Izvanrednih vijeća ili na drugi način uzrokuje dafunkcionirajunanačinkojinijeuskladusuvjetimaovogugovora.“35Dotogjerješenjadoveostrahdabisudukojemnacionalnisuciimajuvećinu,štojerezultatkompromisapri osnivanju, djelovao suprotno zamišljenim ciljevima. S druge strane, i Kambodža jeZakonom o osnivanju vijeća predvidjela mogućnost nastavka rada suda u slučajupovlačenja UN‐a iz Sporazuma kao potpuno domaćeg suda, uz izbor kambodžanskihsudacaitužitelja.36

Sazavršetkompregovorauspostavljenjesudkojijeumnogočemuposeban.Izvanrednasu vijeća jedan od rijetkih međunarodno potpomognutih sudova koji je nadležan zavođenje postupaka protiv počinitelja zločina iz vremena Hladnog rata i koji je počeoraditi nakon ustanovljenja Međunarodnoga kaznenog suda.37 Razlog je to što, iako jeKambodža država članica Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda, zbognjegovih pravila o vremenskoj nadležnosti nije nadležan za zločine počinjene u tomrazdoblju, nego samo za one počinjene od 1. srpnja 2002. godine, kada je Statut zaKambodžustupionasnagu.38

TijekpregovoraisvičimbenicikojisuutjecalinaosnivanjeIzvanrednihvijećaiznimnosuvažnizbog togaštoseodluke ipolitičkipotezikoji su tadapovučeniodražavajunaustrojsudatenamaterijalnoiprocesnopravokojesudprimjenjuje.PotimobilježjimaIzvanredna se vijeća u određenoj mjeri razlikuju od bilo kojega drugogainternacionaliziranog kaznenog suda. Uz to, odluke koje su tada donesene utječu i nasadašnji rad suda tenaproblemekoji sepojavljuju upraksi, a postignuti kompromisiutječuinaočekivanjakojasestavljajupredsud.

4. OBILJEŽJAIZVANREDNIHVIJEĆAUSUDOVIMAKAMBODŽE

4.1. PravnistatusifinanciranjeIzvanrednihvijeća

Izvanredna vijeća u sudovima Kambodže internacionalizirani su kazneni sud jersadržavajumješavinunacionalnihimeđunarodnihsudaca,tužiteljaidrugogosoblja,štoje ključna karakteristika te vrste sudova, koja ih razlikuje od međunarodnih i odnacionalnihkaznenihsudova.Osimsamogsastavasudskihvijeća,internacionaliziranostpostojiiufinanciranjusuda,aliiupogledumaterijalnogaiprocesnogakaznenogprava

35Čl.28.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).36Članak46.ZakonaoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća(LawontheEstablishmentoftheExtraordinary Chambers,with inclusion of amendments as promulgated) od 27 listopada 2004. godine(NS/RKM/1004/006).37Lambourne,2008,op.cit.(bilj.23),str.7. 38http://www.icc‐cpi.int/Menus/ASP/states+parties/Asian+States/Cambodia.htm(nadan25.6.2012.).

42 ZPR1(1)2012;35‐56

kojeseprimjenjujeupostupcimaprednjim.39Svitidodatnielementiutječunastupanjinternacionaliziranostidotičnogasuda.

Ono što je donekle sporno jest pravna osnova nastanka Izvanrednih vijeća. Premajednomuodmišljenja,IzvanrednasuvijećanastalaisključivonaosnovidomaćegpravaZakonomo izmjenamaZakonaoosnivanju Izvanrednihvijeća iz2004.godine,anenatemeljumeđunarodnogugovorakojijesklopljenizmeđukambodžanskevladeiUN‐a.40Prema tom stajalištu, navedeni sporazum predstavlja samo temelj za zajedničkusuradnju te pruža načela i modalitete suradnje kako bi se s međunarodnom pomoćiosiguralimeđunarodnistandardiuuspostaviifunkcioniranjusuda.41Drugojestajališteda je temeljnastanka IzvanrednihvijećaSporazumosuradnjisklopljen izmeđuUN‐a iKambodže,dokjeonimplementiranudomaćepravodonošenjemnavedenogZakonaiz2004.godine.42Neovisnootomekojesestajališteprihvati,riječjeosudukojijenastaonatemeljusporazumasUN‐om,jerbeznjegovapristankanasudjelovanjeuosnivanjuiradusudaKambodžanebimoglasamostalnoosnovatiinternacionaliziranikaznenisud.Tosevidi i iz togašto jekambodžanskiZakonoosnivanju Izvanrednihvijećaprviputdonesen 2001. godine, što nije samo po sebi dovelo do nastanka suda, nego sunastavljenipregovorionjegovuosnivanju.

Izvanredna vijeća uklopljena su u nacionalni pravosudni sustav, na što upućuje i samnjihov naziv te Preambula sklopljenog Sporazuma.43 U odnosu na drugeinternacionaliziranekaznenesudove,posebnostjetoštonemajuusporednunadležnostsnacionalnimsudovima,negosečinidaimajuisključivunadležnostzazločineizsvojenadležnosti.44Dijelomiiztograzloga,Izvanrednasuvijećausvojemradusamostalnaineovisna te45 odluke koje donesu nemogu biti ispitane pred domaćim sudovima nititakvuovlastimajuVijećauodnosunaodlukedomaćihsudova.46Priodlučivanjuisamasu se Vijeća izjasnila da se smatraju posebnim internacionaliziranim sudom u sklopudomaćegakambodžanskogsustava.47

39 Tako i npr.Kodama, Yoshi, For Judicial Justice andReconciliation inCambodia:Reflectionsupon theEstablishmentoftheKhmerRougeTrialsandtheTrials’ProceduralRules2007,TheLawandPracticeofInternationalCourtsandTribunals,Vol.9,2010.,str.37‐113,str.46.40Williams, Suzannah,Genocide:TheCambodianExperience, InternationalCriminalLawReview,Vol.5,2005,str.447–462,str.457.41Williams,Suzannah,TheCambodianExtraordinaryChambers:aDangerousPrecedentforInternationalJustice?,TheInternationalandComparativeLawQuarterly,Vol.53,2004,str.227‐245,str.231.;Članak1.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).42Bonačić,Marin,Internacionaliziranikaznenisudovi:Osnovniproblemiipravnarješenja,Zagreb,2012.(utisku),str.55.43Članak1.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).44Kleffner,K.Jann;Nollkaemper,André,TheRelationshipBetweenInternationalizedCourtsAndNationalCourts, u: Romano, P.R. Cesare; Nollkaemper, André; Kleffner, K. Jann (ur), Internationalized CriminalCourtsSierraLeone,EastTimor,Kosovo,andCambodia,NewYork,2004,str.359‐378.,str.365.i366.45 Jain, Neha, Conceptualising Internationalisation in Hybrid Criminal Courts, Singapore Year Book ofInternationalLawandContributors,Vol.12,2008,str.81‐95,str.86.46 Kaing Guek Eav, Pre‐Trial Chamber, Decision on Appeal Against Provisional Detention Order od 3.prosinca2007.godine,str.8.,para.19.47Ibid.


Financiranje Izvanrednih vijeća također je internacionalizirano. Prema sporazumuUNse obvezao financirati međunarodne suce, suistražnog suca, sutužitelja, zamjenikaravnatelja Upravnog ureda, drugo međunarodno osoblje te cijeli niz drugih troškovaaktivnostisuda,dokostaletroškovesnosikambodžanskavlada.48UpraksijeKambodžagotovoupotpunostiizbjeglasvojuobvezufinanciranja,očemućevišeriječibitiposlije.

4.2. UstrojIzvanrednihvijeća

Ne postoji jedan model ustroja internacionaliziranih kaznenih sudova. Razlikuju secentraliziranimodelustrojauoblikuposebnogsuda,odjelailivijećakojedjelujeustalnuoblikutedecentraliziranimodelustroja,premakojemumeđunarodnisuciraspoređeniunutar sudskog sustava čine internacionalizirana vijeća na ad hoc bazi. Centraliziraniinternacionaliziranisudovisvojimustrojemkatkadpodsjećajunaadhocmeđunarodnekaznenesudove.PrimjerjePosebnisudzaSijeraLeone,kojisesastojiodraspravnogaižalbenogvijeća,UredatužiteljaiTajništva.Postoje,međutim,isudovikojisupoustrojuifunkcioniranju bliži mješovitomu ili kontinentalnom tipu kaznenih postupaka.Izvanrednavijećaprimjersutakvasuda,anjegovajeosobitostpostojanjeistražnogsucanadležnogazaprovedbuistraga.UdržavamakaoštojeKambodža,čijisepravnisustavitemeljenakontinentalnompravu,internacionaliziranikaznenisudoviutemeljeninatommodelu puno su sličniji ostatku domaćega pravnog sustava. To olakšava prilagodbunacionalnim sucima, tužiteljima i braniteljima na rad suda, čak i onda kada suzastupljenipojedininovi elementi.Uz to, internacionalizirani kazneni sudoviustrojeniprema istomu pravnom sustavu kao i domaći sudovi izbjegavaju barem jedan odmogućih razloga za svoje neprihvaćanje – nerazumijevanje njegova ustroja ifunkcioniranjaodstranesudionikapostupkaijavnosti.

Premačlanku3.SporazumaizmeđuUN‐aiKambodže,Izvanrednasuvijećasastavljenaod dviju instancija: Raspravnog vijeća kao suda prvoga stupnja i Vrhovnog vijeća kaosuda drugog stupnja. Radi razrješenja nesuglasja između istražnih sudaca ili tužiteljačlankom 7. ustanovljeno je Predraspravno vijeće, koje nije izričito navedeno kao dioIzvanrednih vijeća, nego djeluje uz njih, ponajprije radi rješavanja spomenutihnesuglasja. Sva su vijeća sastavljenaoddomaćih imeđunarodnih sudaca, i to tako štoRaspravnovijećečinetrikambodžanskasucaidvameđunarodna,aVrhovnovijećečetirikambodžanskaitrimeđunarodnasuca(čl.3.).UPredraspravnomvijećuodlukedonosipet sudaca, tri domaća i dva međunarodna (čl. 7.). Mješovitost pravnih službenikaprihvaćenajeikodtužiteljaikodistražnihsudaca,odkojihjejedanuvijekmeđunarodnisudac, odnosno tužitelj, a jedan domaći (čl. 5. i 6.). Sve službenike postavlja Vrhovnopravosudnovijeće(SupremeCouncilofMagistracy),itotakodasemeđunarodnoosobljebiras listenominiranihkandidatakojeodređujeUN,dokdomaćeosobljebiraVlada.49Radi vođenja administrativnih poslova suda uspostavljen je Upravni ured, koji vodeupraviteljureda(postavljagaVlada)tezamjenikupravitelja(postavljagaglavnitajnik48Čl.17.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).49Williams,Genocide:TheCambodianExperience, 2005, op. cit. (bilj. 40), str. 460; Članci 11., 18. i 26.ZakonaoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća,op.cit.(bilj.36).

44 ZPR1(1)2012;35‐56

UN‐a).50 Njihova je dužnost da zajednički surađuju u upravljanju sudom.51 UnutarUpravnoguredauređena je Jedinica za žrtve, koja pružapotporu žrtvama što aktivnosudjeluju u postupku pred Izvanrednim vijećima, te Odjel za potporu obrani, kojiupravlja radom obrane, daje pravne savjete te vodi brigu da se i u timovima obranezadržimješovitostosoblja.52

Uloga tužitelja u sklopu Vijeća jest da zajedničkom suradnjom provode preliminarneistragedabiseutvrdilipotencijalniosumnjičenicizadjelakojasuunadležnostiVijeća,da utvrde potencijalne svjedoke53 te da na osnovi prikupljenih podataka podignuoptužnice.54UnjihovojjenadležnostidaUvodnimpodneskom(IntroductorySubmission)istražnim sucima iniciraju sudsku istragu ako su uvjereni da su počinjeni zločini unadležnostisuda.55

Istražni su suci odgovorni za zajedničko vođenje sudačke istrage, koja je obvezna zazločineunadležnostisuda,56iutusvrhuispitujuosumnjičene,svjedokeižrtve.57PremaInternimpravilima, istraga je uvijek ograničena na činjenice koje su tužitelji iznijeli uUvodnomiliDopunskompodnesku(Pravilo55),tejezavršenadonošenjemZaključnognaloga(ClosingOrder),kojimsepokrećepostupakpredVijećemprotivosobekoja jeupodneskunavedenailisepostupakobustavlja(Pravilo67).58

Kako je već navedeno, ključna ovlast Predraspravnog vijeća jest rješavati nesuglasjeizmeđutužitelja i istražnihsudacaupogleduradnjekojasemorapoduzeti,odnosnoupogledu podizanja optužnice, provedbe istrage i progona pojedinih osumnjičenika započinjenjedjelaunadležnostisuda.Akotužitelji,odnosnoistražnisuci,nemogupostićisporazumnorješenje,ajedanodnjihodPredraspravnogvijećazatražidaotomeodluči,vijećeimaovlastdonijetiodlukupremapraviluokvalificiranojvećinitećeseprematojodlucipostupiti.Akosekvalificiranavećinanemožepostići,Sporazumomjeodređenoda će se u tom slučaju nastaviti istraga, odnosno kazneni progon.59 Odluke koje onavedenimpitanjimadonesePredraspravnovijećenemogusepobijatižalbomkakobise spriječila zloporaba ovlasti što ih imaju tužitelji i istražni suci te samim time iodugovlačenjepostupka.60

50Članak8.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).51Kodama,2010.,op.cit.(bilj.39),str.49.52Jørgensen, NinaH.B.,TheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodiaandtheProgressofthe„KhmerRougeTrials“,YearbookofInternationalHumanitarianLaw,Vol.11,2008,str.373‐389,str.377.53Pravilo50.ExtraordinaryChambers intheCourtsofCambodia, Internalrules (Rev.8) izmijenjena3.kolovoza2011.godine.54Članak16.ZakonaoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća,op.cit.(bilj.36).55Pravilo53.Internalrules(Rev.8),op.cit.(bilj.53).56Pravilo55.Internalrules(Rev.8),op.cit.(bilj.53).57Članak23.ZakonaoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća,op.cit.(bilj.36).58Internalrules(Rev.8),op.cit.(bilj.53).59Članak7.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).ičlanci20.i23.ZakonaoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća,op.cit.(bilj.36).60Meijer,2004,op.cit.,(bilj.8),str.222i223.


PremaZakonuoosnivanjuIzvanrednihvijeća,Raspravnovijeće imadužnostprovoditisuđenjeidonijetiodlukupremapravilimaopravičnomsuđenjuisuđenjuurazumnomroku(čl.33.).Vrhovnovijećenakondoneseneprvostupanjskepresudeispitujeupovodužalbe optuženoga, tužitelja ili žrtava spomenutu presudu na način da mora donijetiodlukukojomsekonačnoodlučujeopravnojičinjeničnojosnovisporainemoževratitipredmetnaponovnoodlučivanjeRaspravnomvijeću(čl.36.).

Takva struktura Izvanrednih vijeća rezultat je kompromisa koji su postignuti tijekompregovaranjaUN‐aiKambodžeprinjihovustvaranju.VladaKambodžehtjelajeprvotnoda se struktura Vijeća sastoji od tri instancije (raspravnoga, žalbenoga i vrhovnogvijeća),međutim,zbogstarostiosumnjičenihosoba,ograničenihfinancijskihmogućnostisuda i ograničenoga zastarnog roka za djela određena Kaznenim zakonom iz 1956.godine,UNjeinzistiraonadvostupanjskojstrukturikakobisejednostavnijimmodelomsudaspriječilanepotrebnaodugovlačenjaizloporabapravaupostupku,aipakosiguraliminimalnistandardizaštitepravaupostupku.61

U pogledu sastava sudskih vijeća kambodžanska je vlada u Zakonu o IzvanrednimvijećimanametalamodelpremakojemubivećinuuVijećimaimalinacionalnisuci.UNjeuložio velike napore kako bi se situacija preokrenula, ali u tome nije uspio, nego jepronađenokompromisnorješenje.Uskladusnjime,zadonošenjesudskeodluketražisekvalificirana većina, što znači da barem jedan međunarodni sudac mora glasovati zasudsku odluku da bi ona mogla biti donesena. Jedan od razloga zbog kojega je UNinzistirao na takvu rješenju jesu možda i iskustva s Kosova, gdje je prvotno bilopredviđeno sudjelovanje samo jednoga međunarodnog suca u vijećima, ali je toizmijenjenoUredbom64iz2000.godine62jersumeđunarodnisuciuvijećimačestobilinadglasavaniodstranenacionalnihsudaca.63

4.3. NadležnostIzvanrednihvijeća

Nadležnost Vijeća određena je u članku 1. Sporazuma između UN‐a i kambodžanskevlade i u sklopunjegauređujevremensku,personalnu i stvarnunadležnost suda.64 ZaIzvanrednavijećausudovimaKambodženisueksplicitnopropisanapravilaoprostornojprimjeni kaznenog prava, no vjerojatno je riječ samo o zločinima počinjenima nateritorijuKambodže.65PremazločinimakojisuunjihovojnadležnostiIzvanrednavijećaspadajuu skupinu internacionaliziranih sudova sprimarnomnadležnošćuza temeljnemeđunarodne zločine (kao i Posebnavijeća za teške zločineuTimor‐Lesteu i Posebnisud za Sijera Leone). Međunarodno humanitarno i običajno pravo, koje je pokriveno

61Meijer,2004,op.cit.,(bilj.8),str.217i218.62UNMIKRegulationNo.2000/64OnAssignmentOfInternationalJudges/ProsecutorsAnd/OrChangeOfVenue,od15.prosinca2000.godine.63Williams,HybridandInternationalizedCrminalTribunals:JurisdlictionalIssues,2009,op.cit.(bilj.11),str.53.64Članak1.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).65TakoWilliams,HybridandInternationalizedCrminalTribunals:JurisdlictionalIssues,2009,op.cit.(bilj.11),str.141.

46 ZPR1(1)2012;35‐56

ZakonomoosnivanjuIzvanrednihvijeća,obuhvaćaprogonzazločingenocidasukladnoKonvencijiosprječavanjuikažnjavanjuzločinagenocidaod9.prosinca1948.godine(čl.4.),zločineprotivčovječnostisukladnoStatutumeđunarodnogakaznenogsuda(čl.5.)teteška kršenja Ženevskih konvencija od 12. kolovoza 1949. godine (čl. 6.). Uz temeljnemeđunarodne zločine, u stvarnu nadležnost suda uključena su i druga međunarodnakaznena djela: kazneno djelo uništenja kulturnih dobara za vrijeme oružanih sukobapremaHaškojkonvencijiozaštitikulturnihdobarauslučajuoružanihsukoba iz1954.godine (čl. 7.) te kaznena djela protiv međunarodno zaštićenih osoba prema Bečkojkonvencijiodiplomatskimodnosimaiz1961.godine(čl.8.).

Osim za ta djela, Vijeća su nadležna i za kaznena djela propisana nacionalnimzakonodavstvom:ubojstvo, torturu ivjerskiprogonpremakambodžanskomZakonu iz1956. godine (čl. 3.). Uključivanje kaznenih djela propisanih nacionalnim pravomposljedica je sporazuma i predstavlja davanje prilike Kambodži da u nadležnost sudauključi i druga kaznena djela za koja smatra da su prioritetna. Za navedena kaznenadjelaproduženojenezastarijevanjenadaljnjih30godinakakonjihovprogonnebibioonemogućen(čl.3.).

Vremenskanadležnost Izvanrednihvijećaprotežesenarazdobljeod17. travnja1975.do 6. siječnja 1979. godine, koje se smatra prihvaćenim vremenomvladavineCrvenihKmera, iakosuoružanisukobitijekomkojihsupočinjenimnogizločinitrajali iprijetenakon tog razdoblja.66 Ograničenje vremenske nadležnosti proizlazi ponajprije izekonomičnostiipraktičnostikakobiserad,atimeifinanciranjesudamoglioptimiziratiikakobisemoglipostićinajpovoljnijirezultatiukratkumandatukojijesuddobio.67

Personalnanadležnost Izvanrednihvijećaograničen jena „najodgovornije“počinitelje,čimeona,uzPosebnisudzaSijeraLeone,ulazeuskupinuinternacionaliziranihkaznenihsudova kojima je personalna nadležnost na taj način ograničen. Posebni sud za SijeraLeone nadležan je za osobe „koje snose najveću odgovornost za teška kršenjameđunarodnoga humanitarnog prava i sijeraleonskog prava“68, a Izvanredna vijeća usudovimaKambodženadležnasuza suđenje „višimvođamaDemokratskeKampučije ionimakoji subilinajodgovorniji za zločine i teškakršenja“.69Na taj jenačin isključenkazneniprogonniže‐isrednjerangiranihkadrovaCrvenihKmera,odkojihmnogiimajuvažneulogeuaktualnojvlasti.

JedanodrazlogaograničenjapersonalnenadležnostiVijećajesuamnestijeipomilovanjadani pripadnicima Crvenih Kmera. Pitanje pomilovanja kao procesne smetnje zanadležnost Izvanrednih vijeća pojavilo se pri osnivanju suda. Ieng Sary, koji je biozamjenik premijera zadužen za vanjske poslove, nakon pada režima 1979. godine

66Williams,Genocide:TheCambodianExperience,2005,op.cit.(bilj.40),str.458.67Meijer,2004,op.cit.(bilj.8),str.212.68 Članak 1. Statute of the Special Court for Sierra Leone, Agreemnet Between United Nations and theGovernment of Sierra Leone on the Establishment of the Special Court of Sierra Leone, od 16. siječnja2002.godine.69Čl.2.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).


pobjegao jeuTajland.Narodnirevolucionarni tribunaluPhnomPenhuosudioga je inabsentianasmrtzboggenocida.Međutim,1982.godine,uzamjenuzakraljevskioprostzaosuduiz1979.godineiamnestijuodprogonapremazakonuiz1994.godine,napustiojeCrveneKmerestisućamasljedbenika.70

U trenutku osnivanja Izvanrednih vijeća postavilo se pitanje značenja provedenogpostupka i danog pomilovanja, odnosno sprječavaju li oni nov postupak predIzvanrednim vijećima prema načelunebis in idem. Navedeno pitanje bilo je jedan odrazlogazbogkojega2001.godinenijepostignutsporazumoosnivanjusuda.71Razlogzaneslaganje bilo je stajališteUN‐a72 da se nacionalne amnestije nemoguprimijeniti nazločine određene međunarodnim pravom73 te stajalište kambodžanske vlade, koja jeodbijalapovućidaneamnestijepodizgovoromdataovlastpripadakralju,anevladi.74Napokon je postignuto rješenje da kambodžanska vlada neće zahtijevati amnestiju ilioprost za bilo koju osobu „koja može biti istraživana ili osuđena“ pred Izvanrednimvijećimazazločine iznjihovenadležnosti,dok je „opsegbilokojeamnestije ilioprostakojisumoglibitiodobreniprijestupanjanasnagutogZakonapitanjeokojemćeodlučitiIzvanrednavijeća.“75

Sobziromnanadležnost Izvanrednihvijeća,kako jeodređenSporazumomiZakonom,predviđeno je da kazneni progon za počinjene zločine bude pokrenut samo protivnekolikoosoba.Ograničenjempersonalnenadležnostisudjeumogućnostiprocesuiratisamonajodgovornijepočinitelje,kojisusvivećupoodmaklojživotnojdobi inarušenazdravlja.Osuđen je takoKangGuekEavzvan„Duch“,a suđenječekaju IengSary,bivšiministar vanjskih poslova; Ieng Tirith, bivšaministrica socijalne politike; Noun Chea,zamjenik tajnika Komunističke partije Kampučije; i Khieu Samphan, bivši državnipoglavar.VođapokretaPolPotivojnizapovjednikTaMokumrlisutevišenemogubitiprocesuirani.

4.4. PostupakpredIzvanrednimvijećima

UređenjekaznenogpostupkapredIzvanrednimvijećima imanekolikoposebnosti.Onasu jedini internacionalizirani kazneni sud uklopljen u nacionalni pravosudni sustav u

70StraniceIzvanrednihvijećausudovimaKambodže,dostupnona:http://www.eccc.gov.kh/en/indicted‐person/ieng‐sary(nadan25.6.2012.).71 Swart, Bert, Internationalized Courts And Substantive Criminal Law, u: Romano, C., Nollkaemper, A.,Kleffner, J., Internationalized Criminal Courts and Tribunals, Sierra Leone, East Timor, Kosovo andCambodia,OxfordUniversityPress,2004,str.291‐316,str.315.72Stajalište jemeđunarodne zajednice da nacionalne amnestije nikad ne smiju opravdavati zločine kojipredstavljaju teška kršenja ljudskih prava. Usp..Report of the Secretary‐General, The rule of law andtransitional justice inconflictandpost‐conflictsocieties S/2004/616od23.kolovoza2004.godine,para.32.73Članak 9. Draft Tribunal Memorandum of Understanding Between the United Nations and the RoyalGovernmentofCambodia,op.cit.(bilj.28).74Linton,Suzannah,PuttingThingsintoPerspective:TheRealitiesofAccountabilityinEastTimor,IndonesiaiCambodia,SchoolofLawUniversityofMaryland,MarylandSeriesinContemporaryAsianStudies,Br.3,2005,str.1‐88,str.63.75Članak40.ZakonaoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća,op.cit.(bilj.36).

48 ZPR1(1)2012;35‐56

kojemnijedošlodo internacionalizacije cjelokupnogakaznenogpostupka.Primjenjujupravila nacionalnoga kaznenog postupka (Zakon o kaznenom postupku iz 2007.godine76)s „osiguračima“kojibi trebalizajamčitipoštovanjemeđunarodnihstandardakaznenog pravosuđa. Tako izmijenjeni Zakon o osnivanju Izvanrednih vijeća od 27.listopada 2004. godine propisuje da „ako postojeće procedure ne rješavaju pojedinopitanje ili akopostojineizvjesnostupogledunjihove interpretacije ili primjene ili akopostojipitanjeupogledunjihoveusklađenostismeđunarodnimstandardima,smjernicemogubitipotraženeuprocesnimpravilimautvrđenimanameđunarodnojrazini.“Osimtoga, propisano je da Izvanredna vijeća provode svoju nadležnost u skladu smeđunarodnim standardima pravosuđenja, pravičnosti i procesnih garancija kako suutvrđeniučlancima15.i16.Međunarodnogpaktaograđanskimipolitičkimpravimaiz1966.godine(čl.33.).77Uzto,učl.35.propisanasuiminimalnapravaobraneuskladusčl.14.MPGPP‐a.

Upravo iz razlogausklađivanja kambodžanskogapostupovnogprava smeđunarodnimstandardima,premačlanku12. Sporazuma,donesena su Interna (unutarnja)pravila.78Međutim,premapojedinimmišljenjimanavedenaovlastsudadadonesevlastitapravilakojima uređuje postupak smatra se nezakonitom, odnosno bez temelja u donesenomSporazumu i Zakonu o Izvanrednim vijećima.79 Prema spomenutim pravnim izvorimakambodžansko se postupovnopravo treba primjenjivati kao primarno, a samou gorenavedenim slučajevima njegove nedostatnosti treba pribjeći supsidijarnoj primjenimeđunarodnih standarda. Donošenje Internih pravila od strane suda, bez njegoveisključiveovlasti,dovodidonarušavanjapravnesigurnostiupogleduprimjenepravaupostupku.80

U nizu kompromisnih rješenja koja su prihvaćena tijekom pregovora jest i primjenakambodžanskog prava, koje, po uzoru na francuski sistem kontinentalnog prava,prihvaća ulogu žrtve kao građanske stranke (franc. partie civile) u postupku.Kambodžanskim Zakonom o kaznenom postupku81 uređeno je da žrtve imaju pravosudjelovatiukaznenimpostupcimatejenasličannačinnjihovosudjelovanjeodređenoInternim pravilima iz 2007. godine,82 kojima su žrtvama dana vrlo široka prava usudjelovanju u postupku. Pravilom 23. uređeno je pravo žrtava da u postupcimasudjeluju u svojstvu građanske stranke kao potpora optužbi te da traže moralnu ikolektivnunaknaduštete.Utusvrhuimajupravobitisaslušaneodstranesuda(Pravilo

76Code of Criminal Procedure in the Kingdom of Cambodia iz 2007. godine, dostupno na:http://cambodia.ohchr.org/klc_pages/KLC_files/section_011/S11_CriminalProcedureCode2007E.pdf (nadan25.6.2012.).77ZakonoizmjenamaZakonaoosnivanjuIzvanrednihvijeća,op.cit.(bilj.36).78Internalrules(Rev.8),op.cit.(bilj.53).79Starygin,Stan,InternalRulesoftheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia(ECCC):SettinganExampleoftheRuleofLawbyBreakingtheLaw?,JournalofLawandConflictResolution,Vol.3,No.2,2011,str.20‐42,str.36.80Starygin,2011,op.cit.(bilj.79),str.37.81CodeofCriminalProcedureintheKingdomofCambodia,op.cit.(bilj.76).82ExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,Internalrulesod12.lipnja2007.godine.


91), imati pravnog predstavnika (Pravilo 23), preko njega postavljati pitanja tepunopravnosudjelovatikrozsvestadijepostupka.83

Ipak, najzanimljivija su postupovna pravila ona o donošenju sudskih odluka. Prvopravilo odnosi se na postupak donošenja sudskih odluka za koje se traži kvalificiranavećina. U slučaju nepostojanja jednoglasne odluke traži se suglasna odluka baremčetveroraspravnihsudaca(odpet)ilipetsudacaVrhovnogsuda(odsedam).84Rezultatje to da je za odluku suda uvijek potreban glas barem jednoga međunarodnog suca.Međutim,Sporazumnepredviđanakojićenačinbitidonesenapresudaibilokojadrugaodluka suda u slučaju da se ne postigne kvalificirana većina, nego samo navodi da ćedonesena odluka sadržavati mišljenja većine i manjine.85 Prihvaćeno rješenje možedovestiidosituacijedanemadovoljnoglasovazaosuduokrivljenika,aliničisteosnoveza oslobođenje.86 Osim toga, postoje i pravila za rješavanje nesuglasica izmeđusuistražnihsudaca87isutužitelja.88Iakojemodelkvalificiranevećineuvedenkakobisepremostio nedostatak međunarodnih sudaca u Izvanrednim vijećima, odnosno da seizbjegne njihovo nadglasavanje od strane domaćih sudaca, to rješenje ima ozbiljnenedostatke,kojiunekimsituacijamamogudovestidoonemogućivanjasvrheosnivanjasuda.

5. ISKUSTVASDOSADAŠNJIMRADOMIZVANREDNIHVIJEĆA

5.1. PregledstanjaupredmetimapredIzvanrednimvijećima

U dosadašnjem je radu pred Izvanrednim vijećima 3. veljače 2012. godine napokondovršen Predmet 001, u kojem je glavni osumnjičeni bio Kaing Guek Eav („Duch“).Presudomod26. srpnja2010. „Duch“ jeproglašenkrivimzapočinjenje zločinaprotivčovječnostiipovreduŽenevskihkonvencija89tejeosuđenna35godinazatvora.Kaznajesmanjenazbogvremenaprovedenogaupritvorutezbognezakonitogpritvaranjaodstrane Vojnog suda.90 Presuda u Predmetu 001 pobudila je nezadovoljstvo javnosti,posebicežrtava,zbognerazmjernostiizrečenekazneuodnosunapočinjenezločine.Iakoje prvostupanjska presuda uzrokovala negodovanje javnosti zbog blage kazne, ukonačnicijeradIzvanrednihvijećauspiozadovoljitiminimumočekivanjajavnostitimešto je „presuda osigurala model za pravično suđenje u Kambodži“ te predstavlja„najvažnije naslijeđe suda: konačna presuda koja prepoznaje zločine koje su počinili83Herman, Johanna,Reaching for justice:Theparticipationofvictimsat theExtraordinaryChambers inthe Courts of Cambodia, Centre onHumanRights in Conflict Policy Paper, Br. 5, 2010, str. 1‐8, str. 3;dostupno na: http://www.uel.ac.uk/chrc/documents/CHRCReachingforJustice2010.pdf (na dan 25. 6.2012.).84Članak4.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).85Klein,2006,op.cit.(bilj.9),str.564.86Linton,Cambodia,EastTimorandSierraLeone:ExperimentsinInternationalJustice,2001,op.cit.(bilj.7),str.199.87Čl.5.st.4.SporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKraljevskevladeKambodže,op.cit.(bilj.2).88Ibid.,čl.6.st.4.89Co‐Prosecutor v.KaingGuekEavaliasDuch, CaseNo. 001/18‐07‐2007/ECCC/TC od 26. srpnja 2010.godine,str.196.,para.567.90Co‐Prosecutorv.KaingGuekEavaliasDuch,op.cit.(bilj.89),str.216.,para.631.,632.i633.

50 ZPR1(1)2012;35‐56

CrveniKmeri“.91UpovodužalbeVrhovnojevijećepreinačilopresuduiosudilo„Ducha“na doživotni zatvor92 zbog težine počinjenih zločina, koje uvrštavaju „među najgorezločinezabilježeneupovijestičovječanstva“.93

Pred Izvanrednim je vijećimau tijekupostupakprotiv trojeosumnjičenihuPredmetu002 za zločine protiv čovječnosti, genocid, povrede Ženevskih konvencija, povredeKaznenogzakona iz1956.godinetezazajedničkizločinačkipothvat.94OsumnjičenisuNounChea,IengSaryiKhieuSamphan,dokjeIengThirithproglašenanesposobnomdasudjeluje u postupku. Navedeno suđenje predstavlja velik izazov za tužitelje i suce sobzirom na to da osumnjičeni ne surađuju sa sudom te otklanjaju odgovornost započinjenadjela,zarazlikuodpredmeta001.

Uistompredmetupostaviloseipitanjeretroaktivnostiprimjenekonceptazajedničkogazločinačkog pothvata. Naime, tri okrivljenika žalila su se Predraspravnom vijeću naodluku Ureda suistražnih sudaca da je zajednički zločinački pothvat primjenjiv oblikodgovornostipredIzvanrednimvijećima.Razmatrajućinjihovežalbe,Predraspravnojevijeće zaključilo da su prva dva oblika bila dio običajnoga međunarodnog prava uvrijemepočinjenjadjela,od1975.do1979.godine,alidatreći(prošireni)obliknijebiodioobičajnogameđunarodnogpravautomrazdoblju.95

Osim navedenih slučajeva, u tijeku je i sudačka istraga u pogledu dodatnih petosumnjičenikapodijeljenihupredmete003 i004.96Priodlučivanjuoprovedbi istragedošlo je do neslaganja između tužitelja u pogledu pokretanja istrage i podizanjaoptužnice.Tako jekambodžanskatužiteljicabilaprotivprovedbedaljnje istrage,što jedovelo do pokretanja postupka pred Predraspravnim vijećem, koje se također nijemoglo usuglasiti o provedbi istrage te je, prema članku 27. Sporazuma, postupaknastavljen.97 Međunarodni sutužitelj smatrao je da to će to voditi sveobuhvatnijemukaznenomprogonuzločinaidanećeugrozitimirisigurnostuzemlji,dokjenacionalnasutužiteljicasmatralada istragenetrebaotvoriti „zbogranijenestabilnostiKambodže,

91Bari,M.,Ehteshamul,DispensationofJusticebytheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia:ACriticalAppraisal,JournalofEastAsia&InternationalLaw,Vol.4,No.1,2011,str.193‐216,str.202.92 SummaryofAppeal Judgement, Case File 001/18‐07‐2007/ECCC/SC (KAINGGuek Eav), od 3. veljače2012. godine, str. 10., para. 51.; dostupno na:http://www.eccc.gov.kh/sites/default/files/articles/03022012Summary‐Eng.pdf(nadan25.6.2012.).93DeFalco,R.,Case001Appeal Judgment:DuchSentenced toLife,CambodiaTribunalMonitor;dostupnona: http://www.cambodiatribunal.org/sites/default/files/CTM%20Blog%202‐3‐12.pdf (na dan 25. 6.2012.).94ExtraordinaryChambers in theCourtsofCambodia,CaseFileNo.:002/19‐09‐2007‐ECCC‐OCIJ,Closingorderod15.rujna2010.godine.95Gustafson,Katrina,ECCCTacklesJCE:AnAppraisalofRecentDecisions;JournalofInternationalCriminalJustice,Vol.8,2011,str.1323‐1332,str.1328.96Bari,2011,op.cit.(bilj.91),str.197.97 Grozdanic, Hermina,TheExtraordinary Chambers in the Courts ofCambodia inaHybrid System,TheEffects of Politics, Law and History, University of Gothenburg, 2010, str. 62.; dostupno na:https://gupea.ub.gu.se/bitstream/2077/24093/1/gupea_2077_24093_1.pdf(nadan25.6.2012.).


potrebe nacionalne pomirbe, duha Sporazuma i Zakona o Izvanrednim vijećima usudovimaKambodže,teograničenogtrajanjaiproračunaSuda.“98

5.2. PitanjepomilovanjaiamnestijeIengSaryja

VećjespomenutodajeSporazumomodlukaoopsegubilokojeamnestijeilioprostakojisuodobreniprijestupanjanasnaguZakonadanaIzvanrednimvijećima.Upraksisudapojavilo se pitanje vrijede li pomilovanja i amnestije dani Ieng Saryju. Prema danojovlastiistražnisusuciunalogukojimseodređujepritvaranjeIengSaryja2007.godinenaveli da Zakon o amnestiji iz 1994. godine sadržava samo odredbe o zločinimapredviđenimaudomaćemzakonodavstvutenatajnačinneisključujeprogonzazločineunadležnosti Izvanrednih vijeća.99 Predraspravnovijeće2011. godine iznosi stajališteda suđenje iz 1979. godine ne sprječava progon Ieng Saryja predVijećem jer suđenjeuopćenijeprovedenopremameđunarodnimstandardima,stoganemožepredstavljatizapreku za progon sukladno pravilu ne bis in idem.100 Oprost dan Ieng Saryju zanavedenuosudune isključujeni progonpredVijećem jer je danu odnosuna suđenjekoje Vijeće ne priznaje kao neovisno i objektivno.101 Amnestija dana kraljevskimdekretom u odnosu na Zakon iz 1994. godine ne predstavlja ni zapreku za progonzločina u nadležnosti Vijeća jer ne predstavlja amnestiju za sve zločine počinjene uvrijeme Demokratske Kampučije, zbog toga što ne bi bila u skladu s međunarodnimkonvencijama koje je prihvatila Kambodža.102 Izvanredna su vijeća time zauzelastajalište da nacionalne amnestije i pomilovanja nisu smetnja za vođenje kaznenogpostupkaprednjima,kakvoimajuimeđunarodnikaznenisudovi.

5.3. PolitičkipritisaknaradIzvanrednihvijećaipitanjekorupcije

Izvanredna su vijeća službeno počela raditi u veljači 2006. godine, ali su tek tijekom2007.pritvoreniosumnjičenizapočinjenezločine,asuđenjezaPredmet001počelo jetek17.veljače2009.godine.103Premanačinunakojisuteklipregovoriipremavremenupotrebnomzanjihovodovršenje,činisedajeodugovlačenjespočetkomradasudabilataktika kambodžanske vlade, a sudeći prema vremenu potrebnom za dovršenjezapočetihpostupaka,tasetaktikanastavljaiutijekunjegovarada.Jedanjeodglavnih

98Jørgensen,,2008,op.cit.(bilj.52),str.373‐389,str.383.,citirajući‘PressStatementoftheInternationalCo‐Prosecutor’ (Press Release, 24 April 2009), ‘Statement of the Co‐Prosecutors’, (Press Release, 8December 2008) i ‘Statement of the Co‐Prosecutors’, (Press Release, 5 January 2009), dostupno na:http://www.eccc.gov.kh/english/press_release.list.aspx(nadan25.6.2012.).99Co‐InvestigatingJudgesoftheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,ProvisionalDetentionOrderagainstIengSary,CriminalCaseFileNo002/14‐08‐2006od14.studenog2007,para13.100Pre‐TrialChamberof theExtraordinaryChambers in theCourtsofCambodia,Decisionon Ieng sary’sappeal against the closing order Criminal Case File No: 002/19‐09‐2007‐ECCC/OCIJ (PTC75), No:D427/1I30od11.travnja2011,para.175.101Pre‐TrialChamberoftheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,DecisiononIengsary’sappealagainsttheclosingorder,op.cit.(bilj.100),para.194.102Pre‐TrialChamberoftheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,DecisiononIengsary’sappealagainsttheclosingorder,op.cit.(bilj.100),para.201.103 Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia, Case 001; dostupno na:http://www.eccc.gov.kh/en/case/topic/1(nadan25.6.2012.).

52 ZPR1(1)2012;35‐56

problema u neometanu funkcioniranju suda upravo jak politički pritisak vlade. On seočituje u javnim izjavama premijera i ostalih pripadnika vladajuće elite, kojima seposredno čini pritisak na domaće, ali i međunarodne suce, te postavljanjem uIzvanredna vijeća sudaca za koje se sumnja da su vezani uz vladajuću elitu ili da suprimali mito u slučajevima u kojima su sudili.104 Politička kontrola kambodžanskihtužiteljaisudacadovelajedootezanjasdonošenjemInternihpravilasuda,bezkojihsepostupcinisumoglivoditi,aliidoodugovlačenjauradutužiteljstvauprovedbiistrageipodizanju optužnica te u radu Predraspravnog vijeća, koje je nadležno za rješavanjenesuglasjauradutužiteljstvaiistražnihsudaca.105Vezanostkambodžanskogsudstvauzodluke i poteze vlade popraćena je u mnogim izvješćima kako UN‐a tako i ostalihmeđunarodnih organizacija.106 Kao primjer političkih pritisaka na Izvanredna vijećamože se navesti da je kambodžanski premijerHun Sen izjavio da predmeti 003 i 004„nisudopustivi“107tedabi„rezultiralisocijalnimnemirimakojibimoglidovestido200‐300 tisuća poginulih“.108 Jak politički utjecaj kambodžanske vlade i izjave premijerakojima se protivi provedbi daljnjih postupaka nakon Predmeta 002 dovele su donemogućnosti da se neometano i temeljito provode istraga i postupci koji slijede.109Upravo su zbog navedenih pritisaka ostavke dala dvojica međunarodnih istražnihsudaca (Siegfried Blunk i Laurent Kasper‐Ansermet) temeđunarodni sudac Vrhovnogvijeća(MotooNoguchi).110

Osimpolitičkihpritisakakojipodrivajunezavisnost Izvanrednihvijeća,važanproblempredstavlja i korupcija. Već od začetka suradnjeUN‐a i Kambodžeu smjeru osnivanjasuda postajala je izrazita bojazan da bi korupcija, kao vrlo česta pojava ukambodžanskom društvu, mogla predstavljati veliku zapreku u funkcioniranjunezavisnogsuda.111Tijekomradapojavilesusemnogeanonimnedojaveoslučajevimaplaćanja za sigurnost položaja na sudu, odnosno zadržavanja posla, od stranekambodžanskogosoblja.Iakosusveprijavebileodbijenekaoneosnovane,opasnostkojaprijetiidaljesenesmatraotklonjenom.112Jedanodzaštitnihmehanizamauborbiprotivkorupcije jest institut Nezavisnog savjetnika Izvanrednih vijeća, uspostavljenzajedničkim sporazumom UN‐a i Kambodže, iako se smatra da je i ta institucija podpolitičkim utjecajem vlade.113 Kao Nezavisni savjetnik postavljen je Uth Chhorn, koji

104Bari,2011,op.cit.(bilj.91),str.209.105Cambodia: Government Interferes in Khmer Rouge Tribunal, Human RightsWatch, 5. prosinca 2006.godine; dostupno na: http://www.hrw.org/en/news/2006/12/04/cambodia‐government‐interferes‐khmer‐rouge‐tribunal(nadan25.6.2012.).106Cambodia:GovernmentInterferesinKhmerRougeTribunal,2006,op.cit.(bilj.105).107Coughlan,John,Ghouse,SanaiSmith,Richard,TheLegacyoftheKhmerRougeTribunal:MaintainingtheStatusQuoofCambodia’sLegalandJudicialSystem,AmsterdamLawForum,Vol.4,No.2,2012,str.16‐35,str.30.108Bari,2011,op.cit.(bilj.91),str.210.109Bari,2011,op.cit.(bilj.91),str.210.110 UN News Centre, Judge resigns from UN‐backed Cambodia genocide tribunal, dostupno na:http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=42020&Cr=cambodia&Cr1(nadan25.6.2012.).111Grozdanic,2010,op.cit.(bilj.97),str.57.112Bari,2011,op.cit.(bilj.91),str.212.113Grozdanic,2010,op.cit.(bilj.97),str.59.


istodobnoobnašadužnostčelnikaNacionalnogarevizijskogtijela.Zatosetijelosmatrada je, iako je formalno neovisno, zapravo pod jakim utjecajem vlade.114 Njegova jedužnost prikupljati prijave osoblja vezane uz korupciju, no upitna je učinkovitost itransparentnostnjegovarada,budućidadodanasnijeobjavljenoizvješćeorezultatimaantikorupcijskogprograma.115

5.4. Položajžrtavaupostupku

Već je navedeno da je u nizu kompromisnih rješenja što su prihvaćena tijekompregovoradogovorenaiprimjenakambodžanskogprava,kojeprihvaćaulogužrtvekaograđanske stranke u postupku s vrlo širokim pravima. Međutim, tijekom suđenja„Duchu“došlo jedopromjenauuređenjupravažrtavaupostupku, i to takodaseonatumače restriktivno te je pravo žrtava na individualno obraćenje sudu biloograničeno.116 Razlog je za to odugovlačenje postupka i nemogućnost njegovaučinkovitogavođenjauzpunopravnosudjelovanježrtavakaostranakapasetopokušalopostićipromjenomInternihpravilatakodasesudjelovanjesvihkojimajepriznatstatusstranke izvodi preko njihovih pravnih predstavnika.117 Na taj su način građanskestranke (93) u Predmetu 001 bile predstavljene kroz četiri različite grupe, svaka sbarem dvojicom odvjetnika (domaćim i međunarodnim).118 Kako jednak modelsudjelovanjažrtavauPredmetu002zbogprevelikabrojaprijavljenihžrtavanijemoguć(odobrenoje3850prijavazastatusgrađanskestranke),119Internimpravilimaiz2010.godine120 uvedena je obveza strankama da ih predstavlja odvjetnik te da čine jednukonsolidiranuskupinukojućepredstavljatidvojicavodećihodvjetnika.121

UspješnostnovogmodelasudjelovanjažrtavauPredmetu002uzadovoljavanjupravdeiodgovarajućem načinu predstavljanja prava svake individualne žrtve, uz istodobnoočuvanjepravaoptuženihiomogućivanjeučinkovitogaipromptnogvođenjapostupka,udaljnjemtijekuradasudatekćesepokazati.

114Grozdanic,2010,op.cit.(bilj.97),str.59.115CambodiaTribunalMonitor,TheECCC–AFailureofCredibility, InternationalBarAssociation,2012,dostupno na:http://www.cambodiatribunal.org/sites/default/files/reports/Cambodia%20report%20%28Feb%202012%29.pdf(nadan25.6.2012.).116 Werner, Alain i Rudy, Daniella, Civil Party Representation at the ECCC: Sounding the Retreat inInternationalCriminalLaw,Northwestern Journalof InternationalHumanRights,Vol.8,No.3,2010,str.303.117 Sacouto, Susana, Victim Participation at the International Criminal Court and the ExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia:aFeministProject?,WashingtonCollegeofLawResearchPaperNo.2011‐30, 2012, str. 301‐309, str. 326.; dostupno na: http://ssrn.com/abstract=1934320 (na dan 25. 6.2012.).118Studzinsky,Silke,Victim`sParticipationbeforetheExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,ZeitschriftfürInternationaleStrafrechtsdogmatik,Vol.6,Br.10,2011,str.887–891,str.887.119Sacouto,S.,2012,op.cit.(bilj.117),str.330.120ExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,InternalRulesod9.veljače2010.godine.121Pravilo23.InternalRulesod09.veljače2010.godine,op.cit.(bilj.120).

54 ZPR1(1)2012;35‐56

5.5. FinanciranjeIzvanrednihvijeća

Izazovskojimjesuočenofunkcioniranjesudajestiproblemnjegovafinanciranja.ZaradIzvanrednihvijećabiojepreviđenproračunuvisiniod56milijunadolara,odkojihjeUNtrebao prikupiti 43, a kambodžanska vlada 13.122 Problem financiranja pojavljivao setijekom rada suda zbog nevoljkosti pojedinih donora da sudjeluju u financiranju sudazbog učestalih korupcijskih problema.123 Kao zanimljivost može se navesti da su usiječnju2007. godine Izvanrednavijeća za svoj radprimila čak iprivatnudonacijuodsingapurškogMicrosofta.124Stvarnopotrebnasredstvazaradsudauvelikesupremašilaprvotneproračune.Zaradsudaod2006.do2013.godinebitćepotrebnovišeod230milijuna dolara. Međutim, kambodžanska je strana sudjelovala sa svega 4% ufinanciranju sudaprikupivšiukupno6,157.068dolara.125 Nemogućnostda seprikupedovoljna sredstva koja bi osigurala neometan rad suda utječe na kvalitetu i sadržajprograma specijaliziranih za zaštitu svjedoka i žrtava, educiranje osoblja, za obranu iprijevod,kojisunužnizazadovoljavajućiishodsuđenja.126

6. ZAKLJUČAK

IzvanrednavijećausudovimaKambodžeinternacionaliziranisukaznenisuduklopljenunacionalnipravosudnisustav,kojijeosnovannatemeljusporazumaizmeđuUjedinjenihnarodaiKambodže.Osimsastavasudskihvijećaidrugogosoblja,internacionaliziranojeifinanciranjesudatematerijalnoipostupovnopravokojeseprimjenjujepredsudom.Sinternacionaliziranimkaznenimsudovimaonadijele idrugezajedničkekarakteristike:adhockarakteriprivremenost.

Osobitosttogasudauodnosunasvedrugeinternacionaliziraneimeđunarodnekaznenesudovejesttoštojenadležanzazločinekojisupočinjeniurazdobljuod1975.do1979.godine,daklevišeod20godinaprijeosnivanjasuda.To jepovezanoisproblemimauprovedbisudskihpostupaka,jersunekiodnajodgovornijihpočiniteljavećupoodmaklojživotnojdobi.

OsnivanjeIzvanrednihvijećapratilisuvišegodišnjipregovoriizmeđuUN‐aiKambodže,u kojima je Kambodža inzistirala na svojim rješenjima, a umeđunarodnoj zajednici, sdrugestrane,nijepostojalasnažnavoljadajeseprisilinaustupke.UjednomtrenutkuUN se čak i povukao iz pregovora. Na kraju su 2003. godine, nakon dugih i teškihpregovora,Izvanrednavijećaipakosnovana.

122Skilbeck,Rupert,DefendingtheKhmerRouge,InternationalCriminalLawReview,Vol.8,2008,str.423‐445,str.428.123Grozdanic,2010,op.cit.(bilj.97),str.57.124Raub,2009,op.cit.(bilj.18),str.1046.125 Financijski pregled ECCC‐a od 31. svibnja 2012. godine; dostupno na:http://www.eccc.gov.kh/sites/default/files/Financial%20Outlook%20‐%2031%20May%202012.pdf (nadan25.6.2012.).126 Cohen, David, Hybrid Justice in East Timor, Sierra Leone and Cambodia: Lessons Learned andProspectsfortheFuture,StanfordJournalofInternationalLaw,Vol.43,Br.1,2007,str.1‐38,str.31i32.


Postignutorješenjeimanekeosobitostiuodnosunadrugeinternacionaliziranekaznenesudove. Sastav sudskih vijeća propisan je takodadomaći suci čine većinu.Kakobi sespriječilo nadglasavanje međunarodnih sudaca, Sporazumom je uvedeno pravilo odonošenjuodlukakvalificiranomvećinom,kojatražiglasbaremjednogameđunarodnogsuca za donošenje odluke. Slična rješenja postoje i za rješavanje nesuglasica izmeđusutužiteljaisuistražnihsudaca.Ipak,prihvaćenorješenjemožeuiznimnimsituacijamadovestidonemogućnostisudadadoneseodluku.Oddrugihosobitostitogsudamožesenavestiuređenjepoložajažrtavaupostupku,postojanjeinstitutaistražnogsucatetodase sud koristi pravilima nacionalnog postupka dopunjenoga međunarodnim izvorimakao„osiguračima“postizanjameđunarodnihstandardakaznenogpostupka.

U usporedbi s nacionalnim sudovima, ona imaju sve prednosti internacionaliziranihkaznenih sudova: postojanje političke volje za progon počinitelja, sposobnost zaprovedbu progona i nepristranost. Međutim, s obzirom na utjecaj izvršne vlasti nanacionalnesuce,tužiteljeidrugoosoblje,visokurazinukorupcijeudržavitevećinukojučininacionalnoosoblje,postavljasepitanjepostojilistvarnavoljaIzvanrednihvijećazaprogonpočinitelja i jesu li onauistinunepristranakakvabi trebalabiti. Potkraj2011.godine dvoje međunarodnih istražnih sudaca i jedan međunarodni sudac Vrhovnogvijećadalisuostavkeupravozbogpolitičkogmiješanjaionemogućivanjaradasuda.

Akoneuspijuostvaritineovisnostopolitičkimpritiscimainepristranostteseothrvatikorupciji, Izvanrednavijećanesamoštonećeostvariti svrhusvojegosnivanjanegoćeostvaritiinegativandemonstracijskiefekt.Pokazatće,naime,dačaknisudučijemradusudjeluje međunarodna zajednica ne može promijeniti postojeće stanje te će takodjelovatinegativnonauspostavuvladavinepravaiosposobljavanjedomaćihsudovazasamostalanradubudućnosti.127

127Slično iMartin‐Ortega,Olga iHerman, Johanna,HybridTribunalsandRuleofLaw,NotesfromBosnia&Herzegovina & Cambodia, Just and Durable‐PbP Working Paper, 2010, str. 28.; dostupno na:http://www.uel.ac.uk/chrc/documents/WP7.pdf (nadan25.6.2012.),kojikažudabitomoglodovestidoskepticizmadasestvarinikadanećepromijenitiidotrajnognarušavanjapovjerenjauinstitucije.

56 ZPR1(1)2012;35‐56

Summary

EXTRAORDINARYCHAMBERSINTHECOURTSOFCAMBODIA:ACOMPROMISESOLUTIONFORJUSTICE?

From1975to1979,atthetimeoftheKhmerRougeregime,between1.5and1.7millionpeoplewerekilled.Apart froma fewtrials, therehadbeennocriminalprosecutionofthesecrimesforover20years.Basedonexperienceswithadhocinternationalcriminalcourts, a new model of international criminal courts was developed for Cambodia.Following long and difficult negotiations, Extraordinary Chambers in the Courts ofCambodiaweresetup.Thispaperconsiders thehistoricalandpoliticalbackgroundofthe creation of the Extraordinary Chambers and the process of establishment of thiscourt. The central part of the paper describes the basic features of the Chambers,especiallythesolutionsthataroseasaresultofacompromisebetweentheinternationalcommunity and Cambodia. Since the achieved solution was criticised from the verybeginningforfailingtosecuretheadministrationofjustice,thispaperstudiestheworkof the Extraordinary Chambers to date in order to discover whether this criticism isjustified.

Keywords: ExtraordinaryChambersintheCourtsofCambodia,Cambodia, internationalisedcriminalcourts,hybridcriminalcourts,international criminallaw

Authors:

MarinBonačić,MScAssistantLecturer,DepartmentofCriminalProceduralLaw,FacultyofLaw,UniversityofZagreb

DijanaHrstić,LL.MCourtTraineeattheCountyCourtinZagreb

ODNOSMEĐUNARODNOGAIEUROPSKOGAPRAVNOGOKVIRAZASUZBIJANJETERORIZMA


UDK343.342.1340.5

341.123061.1(4)EU

Primljeno:10.veljače2012.

Mr.sc.ŽanaPedić

Uraduserazmatrasloženostpravnogokvirazaborbuprotivterorizmanauniverzalnojraziniinarazini Europske Unije te njihov međuodnos. Navodi se problematika nepostojanja jedinstvenedefinicije terorizma, analizira se međunarodni pravni okvir kroz ulogu Ujedinjenih naroda ustvaranjumeđunarodnihpravnihikvazipravnihinstrumenatazaborbuprotivterorizma,analizirase struktura sustavaEuropskeUnije i njezinaulogau provedbimeđunarodnih instrumenata zaborbuprotivterorizmatepravniokvirEuropskeUnijeutompodručju.Jednakotako,razmatrasepravnipoložajmeđunarodnopravnih instrumenataUN‐a zaborbuprotiv terorizmauEuropskojUniji.

Ključneriječi: terorizam,pravoEuropskeUnije,zajedničkavanjskaisigurnosnapolitika

1. UVOD

BorbaprotivterorizmauEuropskojjeUnijipočelaprijevišeod30godina,točnije1975.,kad su tadašnje države članice osnovale skupinu TREVI,1 sastavljenu od službenikaministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova, radi suradnje i razmjene informacija,među ostalim i u području borbe protiv terorizma. Ta je skupina poslije postalaintegralnidionekadašnjega III. stupaEuropskeUnije,odnosnopravosuđa iunutarnjihposlova. Osnivanje skupine TREVI bilo je potaknuto talačkom krizom i ubojstvimatijekomOlimpijskihigarauMünchenu1972.2

mr.sc.ŽanaPedić,polaznicadoktorskogstudijaizeuropskogpravanaPravnomfakultetuSveučilištauZagrebu1 Svrha je skupineTREVI sprječavati terorizam, radikalizam, ekstremizam i nasilje.Njezina se osnovnadjelatnostodnosilanarazmjenuinformacijaoterorističkimaktivnostima,sigurnosnimpitanjimazračnogprometa,nuklearnihelektranaisl.SkupinaTREVInastalajetijekomsastankanavrhuEuropskogvijećauRimu 1975., a nakon stupanja na snaguUgovora izMaastrichta integrirana je u III. stup – pravosuđe iunutarnjeposlove.Hauser,G.,Kernic,F.EuropeanSecurityinTransition,UK,2006.,str.145‐160.2 Teroristički čin poznat kao Münchenski masakr dogodio se na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. uMünchenu, kada je osam palestinskih terorista iz organizacije Crni rujan ubilo dvojicu, a otelo devetizraelskih sportaša, koje su držali kao taoce. Svi su taoci ubijeni tijekom akcije njemačke policije upokušajuspašavanja,petjeotmičaraubijeno,atrojicasuuhićenaipredanaLibiji.Haberfeld,M.R.;King,J.F.; Lieberman, C. A. Terrorism Within Comparative International Context. The Counter TerrorismResponseandPreparedness,SpringerScienceandBusinessMedia,2009.USA‐UK,str1‐177.

58 ZPR1(1)2012;57‐80

Globalnipristupborbiprotivterorizmaposljedicajetogaštojeterorizammeđunarodnapojavatejezadržavanjeunacionalnimokvirima,uzignoriranjemeđunarodnogaspekta,besmisleno. Stoga se i pravni instrumenti u ovom području donose u sklopumeđunarodnoga pravnog poretka, a vodeću ulogu pri tome igraju Ujedinjeni narodi,točnijeVijećesigurnostiUjedinjenihnaroda,doksuaktivnostiEuropskeUnije ipravniinstrumenti za borbu protiv terorizma doneseni u sklopu Unije umnogome ovisni ouniverzalnim,odnosnomeđunarodnopravniminstrumentima.

Tu, međutim, počinje potencijalno problematično područje jer međunarodnopravneinstrumente treba implementirati u složenu strukturu Unije, gdje su ovlasti nadpojedinimpitanjimabilepodijeljeneizmeđunekadašnjihtrijustupova,itotakodajeupogledu pitanja iz I. stupa Unija imala primat, tj. države članice prenijele su diosuverenostinatijelaUnijetesujojprepustileodlučivanjeopitanjimaizI.stupa.Sdrugestrane,pitanjaizII.stupabilasuudjelokrugudržavačlanica,doksuovlastiupitanjimaiz III. stupa bile podijeljene između Unije i država članica. Sa stupanjem na snaguLisabonskogugovora3situacijaseizmijenilatejeI.stupasimiliraoIII.,čimejepodručjepravosuđa i unutarnjih poslova došlo u izravni djelokrug Unije, dok su zajedničkavanjska i sigurnosna politika, odnosno nekadašnji II. stup, i dalje u domeni državačlanica.4

Kada je riječ o borbi protiv terorizma, glavnina aktivnosti Unije zbivala se unutarnekadašnjega II. i III. stupa, koji su se mahom svodili na međudržavnu, odnosnomeđuvladinu suradnju (uz dominantnu ulogu država članica). Samo jemanji dio, i toprovedba operativnih odluka vezanih za borbu protiv terorizma (npr. ekonomskesankcije),biopredmetI.stupatesuunjemudržaveprenijeleovlastinatijelaUnije.Sveto govori u prilog tezi da su implementacija univerzalnoga pravnog okvira u pravniporedak Unije te njegova institucionalizacija složeno pitanje, a zbog izmjena koje suposljedicastupanjanasnaguLisabonskogugovorapotrebnojevidjetištosedogodilosinstrumentimanekadašnjegaIII.stupa.

Uprimjeniuniverzalnihinstrumenata,osimsloženestruktureUnije,problemstvarajuinekepomalodvojbene odredbe rezolucijaUjedinjenihnaroda, koje su u suprotnosti stemeljnimnačelimanakojimajeUnijauspostavljena.One,naime,ograničavajuslobodegrađana,odnosnoslobodukretanjaljudi,zaštituljudskihpravainajvišihdemokratskihnačela.

3UgovorizLisabonaoizmjenamaidopunamaUgovoraoEuropskojUnijiiUgovoraoosnivanjuEuropskezajednice.ZatekstUgovoravidiAdrias,ZbornikZavodazaznanstveniiumjetničkiradHrvatskeakademijeznanostiiumjetnostiuSplitu,sv.16,2009.,str.1‐418.4 I. stup činila je ekonomska zajednica, II. stup – zajednička vanjska i sigurnosna politika, a III. stup –pravosuđeiunutarnjiposlovi.

Pedić:Odnosmeđunarodnogaieuropskogapravnogokvirazasuzbijanjeterorizma 59

2. FENOMENTERORIZMA

Terorizam jeprijetnjameđunarodnoj sigurnostikojanepoznajegranice ikojapogađadržave i stanovništvo neovisno o zemljopisnim ili bilo kojim drugim čimbenicima.Postoje različitedefinicije terorizma, a prvaodnjih nastala je još 1937. u sklopuLigenaroda,prethodnikaUjedinjenihnaroda,1937.UKonvencijioprevenciji ikažnjavanjuterorizma,kojanikadnijestupilanasnagu,navedenojetadadajeterorizam„kriminalničinusmjerenprotivdržavesnamjeromstvaranjastrahakodljudi,grupaljudiilidruštvau cjelini“.5DefinicijaVijeća sigurnostiUjedinjenihnaroda iz 2004. glasi: „Terorizam jesvakičinprovedensnamjeromizazivanjasmrti ilinanošenjateškihozljedacivilimasasvrhomzastrašivanjapopulacije ili odvraćanja vlada ilimeđunarodnihorganizacija odpoduzimanjanekogčina“.6Većinapostojećihdefinicijamožesepodvestipodzajedničkinazivnik te se terorizammože definirati kao uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnjanasiljem protiv civilnoga stanovništva (unaprijed neodređenoga) kako bi se ostvarilipolitički,vjerski,ideološkiilidrugiciljevi.7Međutim,nepostojanjejedinstvene,odnosnoopće definicije, koja bi bila priznata u međunarodnim pravnim dokumentima,predstavljaproblemumeđunarodnomepravnomporetku.

Motivacija za počinjenje terorističkog čina često je duboko ideološka, a pojedinci iliskupine ljudivjerujuda je tajkriminalni ineprihvatljivičin ispravanputzapostizanjevećinompolitičkihciljeva,pričemuseugrožavajudemokratskiporedakidemokratskevrijednosti,ljudskeslobodei,prijesvega,pravonaživotnedužnihljudi.8Građanidržavačlanica Europske Unije ne predstavljaju iznimku od te opasnosti, a to, nažalost,potvrđujuinetakodavnislučajevinapadanaMadrid(2004.)iLondon(2005.),kojisupotaknuliznatnointenziviranjesuradnjeipromicanjepolitičkih integracija,posebiceupodručjusigurnosti,pravdeiunutarnjihposlova.9

Međunarodna je zajednica radi obuzdavanja terorizma u posljednjih 30‐ak godinapoduzelarazličiteaktivnosti,kojesudodatnointenziviranenakonterorističkognapadanaSAD11. rujna2001.Taj jedogađajpotaknuodotadnezamislivo jedinstvozemalja iopredijeljenost da se međunarodni terorizam zaustavi. Mobilizirani su svi resursi –obavještajni, policijski, vojni, financijski i diplomatski – u zajedničkoj borbi protivterorizma.Međutim,ugodinamaprijenapadanaSADzemljesučestoimalenehomogenastajalištairazličiteinterese,uvjetovanepovijesnim,regionalnimikulturnimčiniteljimaibarijeramatetežnjamapremaautonomiji.

5Definicija izčlanka1.1.Konvencijeoprevenciji ikažnjavanju terorizmaLigenaroda.Konvencija jebilaotvorenazapotpisivanjeutravnju1937.,noDrugisvjetskiratomeojepokušajnjezineratifikacijetenikadnije stupila na snagu. Više u: Derenčinović, D. Novi antiterorizam na razmeđu depolitizacije idejuridizacije,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu,sv.52.,br.3‐4,2002.,str.545‐573.6S/RES/1566(2004)7PedićŽ.,Neprofitnisektoririzikodfinanciranjaterorizma,Ekonomskamisaoipraksa,br.1.,2010.,str.142.8European Commission: Home Affairs, Fight against terrorism, http://ec.europa.eu/home‐affairs/policiers/terrorism/terrorism:intro:en.htm(7.IX.2011.).9Coolsaet,R.;EUcounterterrorismstrategy:valueaddedorchimera?,TheRoyalinstituteofinternationalaffairs,sv.86,br.4,2010.,str.857‐873.

60 ZPR1(1)2012;57‐80

3. MEĐUNARODNIPRAVNIOKVIRZASUZBIJANJETERORIZMA

3.1. Ujedinjeninarodi

Ujedinjeni narodi imaju najvažniju ulogu u suzbijanjumeđunarodnog terorizma i „ratprotivterorizma“jednajeodprimarnihzadaćateorganizacije,kojaproizlaziizčlanaka24.i41.PoveljeUjedinjenihnaroda.

Prije terorističkog napada na SAD 2001. područje terorizma bilo je većim dijelom udomeniradaOpćeskupštine,kojajedonosilakonvencijezaborbuprotivterorizmakaotzv.softlawinstrumente.Nakon2001.borbaprotivterorizmadospijevaužarišteVijećasigurnosti, tvorca pravno obvezujućih rezolucija. Time je učinjen radikalan zaokret uodnosu na dotadašnji rad Ujedinjenih naroda, a rezolucije koje je Vijeće sigurnostidonijelonisuvišebilevezanezaspecifičneincidenteinisuvremenskiograničene,negose odnose na svaki čin terorizma koji je prijetnja miru i sigurnosti, bez obzira naozbiljnost i međunarodne učinke10 Ovlasti Vijeću sigurnosti za donošenje rezolucija,odnosno donošenje međunarodnog prava obvezujućega za sve države članiceUjedinjenih naroda u području borbe protiv terorizma, daje VII. glava PoveljeUjedinjenihnaroda.11

U takvu sustavu borbe protiv terorizma „zadaća je država članica Ujedinjenih narodaprocjenjivatiučinkovitostprethodnospomenutihpropisaiutvrđivatipolitičkeipravnepoveznice između instrumenata međunarodnoga kaznenog prava i konvencija irezolucijazaborbuprotivterorizma.Pritomesenezaboravljanazaštituljudskihpravaitemeljnihsloboda,jerjeuočeno„bujanje“terorizmaupravouonimzemljamaukojimasetapravanepoštuju.“12

Najproblematičnije područje u borbi protiv terorizma predstavlja područje prava nasamoobranu.Članak51.Poveljedajepravonaindividualnuikolektivnusamoobranuod

10Saul,B.;Definitionof„Terrorism“intheUNSecurityCouncil:1985‐2004,ChineseJournalofInternationalLaw,sv.4,br.1,2005,str.141‐166.11GlavaVII. (Djelovanjeuslučajuprijetnjemiru,narušavanjamira i činaagresije), članak39.,navodida„Vijeće sigurnosti utvrđuje postojanje svake prijetnje miru, narušavanja mira ili čina agresije i dajepreporuke ili odlučuje koje će se mjere poduzeti u skladu s člancima 41. i 42. radi održavanja iliuspostavljanja Međunarodnog mira i sigurnosti“. U članku 41. navodi se da „Vijeće sigurnosti možeodlučiti kakve mjere, koje ne uključuju upotrebu oružane sile, treba poduzeti da se provedu u djelonjegoveodluke, imožepozvati članoveUjedinjenihnarodadaprimijene temjere.Onemoguobuhvatitipotpuni ili djelomični prekid ekonomskih odnosa te željezničkih, pomorskih, zračnih, poštanskih,telegrafskih,radioidrugihsredstavaveze,kaoiprekiddiplomatskihodnosa“.Dokseučlanku42.navodida„akoVijećesigurnostismatradamjerepredviđeneučlanku41.nebiodgovaraleiliakosepokazalodane odgovaraju, onomože, pomoću zračnih, pomorskih ili kopnenih snaga, poduzeti takvu akciju kakvusmatra potrebnom za održavanje ili uspostavljanje Međunarodnog mira i sigurnosti. Ta akcija možeobuhvatiti demonstracije, blokadu i druge operacije zračnih, pomorskih ili kopnenih snaga Ujedinjenihnaroda”.PoveljaUjedinjenihnaroda,Narodnenovine,Međunarodniugovori,15/93.12Joyner,C.C.;TheUnitedNationsandTerrorism:RethinkingLegalTensionsBetweenNationalSecurity,HumanRightsandCivilLiberties,PolicyinInternationalStudies,InternationalStudiesPerspectives,sv.5,br.3,2004,str.240‐257.


napada, odnosno agresijedržava.13Međutim,podutjecajemSAD‐anakon terorističkihnapada2001.,rezolucijamaVijećasigurnostiUjedinjenihnarodapokušaloseizjednačititeroristički čin s činom agresije, odnosno s napadom jedne države na drugu, štopodrazumijeva pravo država na odgovor, u čemu se posebice ističe Rezolucija 1373VijećasigurnostiUN‐a.

Većina autora koji pišu o ovoj problematici opire se široku tumačenju prava nasamoobranu.TakoSeršićnavodida„široko“tumačenječlanka51.PoveljeUN‐aipravana samoobranu prihvaća samo uži krug autora, dok ih se većina priklanja „uskoj“definiciji.14Lapašpotankorazmatratajproblemte,međuostalim,navodidapovrijeditipravnunormumože samoonaj tko je njome vezan, odnosno njezin adresat, pa otudaproizlazi i njegova sposobnost da bude subjekt reakcije predviđene sekundarnomnormom.15 Autor se pita širi li izjednačavanje odgovornosti terorističkih organizacijapoput Al‐Kaide s odgovornošću države klasičnu koncepciju međunarodnopravnogsubjektiviteta i koje su pravne posljedice toga širenja. Jednako tako, autor navodi datakva široka tumačenja predstavljaju „rastakanje tradicionalnog državocentričnogkoncepta,kojiupotrebusileumeđunarodnompravuvezujegotovoisključivouzdržavuinjezinu suverenost“.16 S druge pak strane, postoje autori (npr. Cronin‐Furman17) kojismatraju da bi usko tumačenje prava na samoobranu bilo zastarjelo i neprilagođenotrenutačnojpolitičkojrealnosti.

VidljivojedajetumačenjepravanasamoobranudanogaRezolucijamaVijećasigurnostiUjedinjenih naroda izazvalo mnogo prijepora, posebice stoga što je iz institucijeMeđunarodnog suda savjetodavnim mišljenjima dano nekoliko oprečnih tumačenja.Primjerice, u slučaju izgradnje zida izraelskih vlasti na okupiranom palestinskomteritoriju u savjetodavnommišljenju Međunarodnog suda18 navodi se da je pravo nasamoobranu ograničeno na slučajeve u kojima postoji vojni napad jedne države nadrugu, dok je sudac Buergenthal u svojem odvojenommišljenju19 izrazio neslaganje stakvimstajalištemteustvrdiodarezolucijeVijećasigurnostiUjedinjenihnaroda1368i1373 daju pravo na samoobranu u borbimeđunarodne zajednice protiv terorizma ne

13 Članak 51. Povelje UN‐a: „Ništa u ovoj Povelji ne dira prirodno pravo individualne ili kolektivnesamoobraneuslučajuoružanognapadananekogačlanaUjedinjenihnarodasvedokVijećesigurnostinepoduzmemjerepotrebnezaodržavanjemeđunarodnogmiraisigurnosti.Mjerekoječlanovipoduzmuuvršenju toga prava samoobrane odmah se dojavljuju Vijeću sigurnosti i nipošto ne diraju u ovlasti idužnostiVijećasigurnostidanatemeljuovePoveljedjelujesvakogčasananačinkojismatrapotrebnimzaodržavanjeiliuspostavljanjemeđunarodnogmiraisigurnosti“.ZatekstPoveljevidi:supra,bilj.11.14Seršić,M.,Agresija,samoobrana ianticipatornasamoobrana,ZbornikPravnog fakultetauZagrebu, sv.57,br.2,2007.,str.272‐290.15Višeu:Lapaš,D.,„Ratprotivterorizma“ikonceptmeđunarodnopravnogsubjektiviteta,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu,sv.56,br.6,2006.,str.1710‐1739.16Lapaš,nav.dj.(bilj.14),str.1711.17 Cronin‐Furman K.R.; The international court of justice and the united nations security council:rethinkingacomplicatedrelationship,ColumbiaLawReview,sv.106,br.2.,2006,str.435‐463.18 Legal Consequences of the Construction of a Wall in the Occupied Palestinian Territory, AdvisoryOpinion,I.C.J.Reports2004,p.136.19 Separate advisory opinion, T. Buergenthal, http://www.icj‐cij.org/docket/files/131/1687.pdf, (20. XII.2011.).JednakorazmišljaisutkinjaRosalynHiggins.

62 ZPR1(1)2012;57‐80

ograničavajući samoobranu samo na one terorističke napade u kojima se pojavljujudržave.TakviprijeporiutumačenjupravanasamoobranudovelisuupitanjeispravnostinterpretacijarezolucijaVijećasigurnostiiPoveljeUjedinjenihnaroda.

Priširokutumačenjupravanasamoobranutrebabitioprezanizbogtogaštosumnogezemlje zloupotrijebile ovlasti dane Rezolucijom 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenihnarodatesusepodkrinkomobračunasterorizmomusmjerileprotivneprijateljasvojegrežima,uzobrazloženjedaseterorizamnesmijetoleriratijeronuništavaljudskapravaitemeljneslobode.20

S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje kako slična sporna pitanja trebaju bititretiranana raziniEuropskeUnije,odnosnokoje stajališteu sličnimslučajevima trebazauzetiEuropskisuduLuxembourgu,jernejasnoćeutumačenjumeđunarodnopravnihinstrumenataposljedičnoutječuinapravoEU‐a.

3.1.1. Konvencijeirezolucijeupodručjuborbeprotivterorizma

UokviruUjedinjenihnaroda,odnosnouOpćojskupštini,prihvaćenojetrinaestključnihkonvencija i dva protokola vezana uz borbu protiv terorizma,21 a Vijeće sigurnostiUjedinjenihnarodadonijelojecijelinizrezolucijasistimciljem.22Konvencijesupravnoobvezujućezaonedržavekojepostanustrankekonvencija,anjimasuutvrđenakažnjivadjela te se od država članica zahtijeva njihova kriminalizacija, uvodi se princip autdedere aut judicare i uspostavljaju se mehanizmi međunarodne suradnje, poputekstradicije i međunarodne pravne pomoći u slučajevima vezanima uz borbu protivterorizma,aod2004.ieuropskiuhidbeninalog.

Međutim,prethodnospomenutinedostatak jedinstvenedefinicije terorizmauzrokovaojeinepostojanjejedinstveneantiterorističkekonvencije,pajesvakaodpostojećihsamotematska konvencija, odnosno samo parcijalno inkriminira pojedina terorističkadjelovanjaovisnaoobjektimailinačinimanapada.23Tijekom1990‐ihpostojalisunaporiusmjerenipremadonošenjujedinstveneantiterorističkekonvencije,međutim,iakosusedržave članice Ujedinjenih naroda na deklarativnoj razini složile o potrebi za

20Joyner,nav.dj.(bilj.12),str.247.21 Konvencija o kažnjivim djelima i nekim drugim radnjama u zrakoplovima (1963.), Konvencija osuzbijanjunezakonitihotmicazrakoplova(1970.),Konvencijaosuzbijanjunezakonitihpostupakaprotivsigurnosticivilnogzrakoplovstva(1971.),Protokolosuzbijanjunezakonitihakatanasiljanaaerodromimakoji opslužuju međunarodno civilno zrakoplovstvo (1988.), Konvencija o sprječavanju i kažnjavanjukaznenih djela protiv osoba pod međunarodnom zaštitom (1973.), Konvencija protiv uzimanja talaca(1979.),Konvencijaofizičkojzaštitinuklearnogmaterijala(1980.),Konvencijaosuzbijanjuprotupravnihčina usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe (1988.), Protokol o suzbijanju nezakonitih činaprotiv sigurnosti fiksnih platformi smještenih na epikontinentalnom pojasu (1988.), Konvencija ooznačavanju plastičnog eksploziva radi detekcije (1991.), Konvencija o terorističkim bombaškimnapadima (1999.), Konvencija o suzbijanju financiranja terorizma (1999.), Međunarodna konvencija osuzbijanjuakatanuklearnogterorizma(2005.).22Ukupno45rezolucijakojesedotičupitanjaborbeprotivterorizma,34nakon11.rujna2001.23Derenčinović,nav.dj.(bilj.5.),str.546.


jedinstvenom antiterorističkom konvencijom, postojalo je nesuglasje oko pojedinihpitanja,poputjedinstvenedefinicijeterorizma,tetakvakonvencijanikadnijedonesena.

Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kao obvezujući pravni instrumentidonijelesutakođerbrojneobvezezadržavečlanice.Rezolucijom1267iz1999.osnovanje Odbor za sankcije nametnute talibanima, čija ja odgovornost utvrđivanje fondova idrugih financijskih izvora koje države moraju zamrznuti kako ne bi bili korišteni odtalibanaiorganizacijapovezanihsnjimailiimslužilinakorist.Odborzasankcijesastojise od predstavnika 15 zemalja članicaVijeća sigurnosti. RezolucijomVijeća sigurnosti1333 iz 2000. proširuje se djelovanje i na one fondove koji su izravno ili neizravnouvlasništvuOsamebinLadenateorganizacija iosobapovezanihsnjimilismrežomAl‐Kaida.

SpomenutimjerezolucijamadržavamačlanicamanametnutaobvezaprovedbesankcijaVijećasigurnostikaosredstvaakcijeprotivprijetnjeAl‐KaideitalibanatejesastavljenaKonsolidirana lista24 osoba i organizacija označenih kao terorista, odnosno osoba iorganizacija koje potpomažu teroriste i terorističke organizacije. Njihova sredstvamorajubezodgodebitizamrznuta,asvakajedržavačlanicakonvencijadužnapoduzetimjere za identifikaciju, otkrivanje i zamrzavanje ili privremeno oduzimanje fondovanamijenjenihzapočinjenjedjelapovezanihsterorizmom.25

Nadalje, Rezolucija 1373 Vijeća sigurnosti, donesena 17 dana nakon terorističkognapadanaSAD2001., donosi sveobuhvatnu strategiju zaborbuprotivmeđunarodnogterorizma i obvezuje države članice pojedinačno i kolektivno na odbijanje pružanjautočištaifinancijskepomoćiteroristimatenaprivođenjetakvihosobapravdi.Njomejeuspostavljen i Odbor protiv talibana za nadgledanje provedbe te rezolucije, a državečlanice u roku od 90 dana bile su dužne obavijestiti Odbor o poduzetimmjerama zasprječavanjeterorizma.Rezolucijadržavamačlanicamanamećenekolikovažnihobveza,poput sprječavanja terorista u prelaženju granice i regulacije izdavanja putničkihdokumenata (zabrane vezane uz putovanje), sprječavanje mogućnosti nabave oružja(embargo na oružje) te onemogućivanje pružanja utočišta onima koji planiraju ipotpomažu terorističke činove ili su njihovi počinitelji, a od država se očekuje iprivođenje počinitelja pravdi i njihovo kažnjavanje. Jednako tako, državama je24Konsolidirana lista objedinjavala je osobe povezane s talibanskim režimom i Al‐Kaidom. Poslije je,međutim, Rezolucijom 1989 (2011.) propisano da će Konsolidirana lista, koju vodi i održava OdborosnovantemeljemRezolucije1267(1999.),ubudućebitipoznatkaoSankcijskalistazaAl‐Kaidutedaćesadržavatisamoimenaonihpojedinaca,skupina,gospodarskihsubjekataientitetakojisupovezanisAl‐Kaidom,ali ne i s talibanima. Sukladnonovommandatu, navedeni je odbor30. lipnja2011.promijenionazivuOdborVijećasigurnosti,osnovan temeljemrezolucija1267(1999.) i1989(2011.)zaAl‐Kaidu ipovezane osobe i entitete. Rezolucijom 1988 (2011.) odlučeno je da talibani i drugi s njima povezanipojedinci,skupine,gospodarskisubjektiientiteti,kojisuseprijenalazilinaKonsolidiranojlisti,činedionovog popisa podnazivomSankcijska lista 1988, koju vodi i održavaOdborVijeća sigurnosti, osnovantemeljem Rezolucije 1988 (2011.). Izvor: Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma,Smjernicau svezi spostupanjemnapodručjuborbeu suzbijanju financiranja terorizma,Zagreb,11.XI.2011.25 Gurule, J. The Demise of the UN Economic Sanctions Regime to Deprive Terrorists of Funding,CaseWesternReserveJournalofInternationalLaw,sv.41,2008.,str.19‐63.

64 ZPR1(1)2012;57‐80

nametnuta veća obveza pomoći u istragama vezanima za terorizam, obveza strožeprevencije i sprječavanja financiranja terorizma, kojom se zahtijeva kriminalizacijaopskrbe ili prikupljanja fondova za teroriste. Rezolucijom je državama dano pravo dabezzastojazamrznusredstvateroristaionihkojiihfinancirajudiljemsvijeta.

Opsegzamrzavanjasredstavaidetakodalekodajepotrebnozamrznutisredstvaosobakoje počine ili pokušaju počiniti, sudjeluju ili omoguće počinjenje terorističkog čina,organizacija koje su u vlasništvu takvih osoba ili pod njihovom kontrolom, osoba iorganizacijakojedjelujuuime ili pouputama takvihosoba i organizacija, uključujući ifondove generirane iz imovine koja je u vlasništvu takvih osoba, povezanih osoba iliorganizacija ilipodnjihovomizravnomilineizravnomkontrolom.Državeimajuovlastizamrznutiisredstvapoputnekretnina,vozila,aviona,brodova,opreme,dragogkamenjaidruguosobnuimovinu.Rezolucijanijeograničenasamonazamrzavanjesredstavakojasuuvlasništvu ilipodnadzoromAl‐Kaide,binLadena, talibana iliosoba iorganizacijapovezanih s njima nego i svake druge osobe ili organizacije uključene u počinjenjeterorističkogčina(Hamas,Hezbolah,Tamilskitigroviisličneorganizacije).26Međutim,iorganizacije ili osobe koje nisu uvrštene na liste mogu od suda biti proglašeneterorističkim organizacijama ili teroristima ako istraga pokaže da je organizacija,odnosno osoba bila izravno uključena u pripremu, planiranje, pomaganje iliomogućivanje činjenja terorističkog čina, bez obzira na to je li se teroristički čindogodio.27

Zbog uočenih nedostataka i kršenja ljudskih prava pri zamrzavanju sredstava, Vijećesigurnosti donijelo je 2002. Rezoluciju 1452, koja dopušta iznimke u pogleduzamrzavanja financijskih sredstava prema rezolucijama 1267, 1333 i 1390 zboghumanitarnih razloga. Iznimke od zamrzavanja mogu biti sredstva nužna za osnovneživotne troškove, uključujući troškove prehrane, stanovanja, liječenja i medicinskihusluga, poreza, osiguranja i drugih javnih i komunalnih troškova. Jednako tako, Vijećesigurnostiuspostavilo jemehanizamsuradnjeprekokojegadržavečlaniceUN‐amoguzahtijevati skidanje svojih državljana s crne liste. Pojedinac se, međutim, ne možeizravno obratiti Vijeću sigurnosti ni Odboru za borbu protiv terorizma,28 a skidanje s„crneliste“morajuodobritisvečlaniceVijećasigurnosti.

26Gurule,nav.dj.(bilj.25),str.30.27Pedić,nav.dj.(bilj.7),str.150.28 Odbor za borbu protiv terorizma Ujedinjenih naroda (CTC‐Counter Terrorism Committee) nastao jetemeljem Rezolucije1373 (2001.) i Rezolucije 1624 (2005.) kako bi potaknuo sposobnost članicaUjedinjenihnarodau borbi protiv terorizmaunutar njihovih granica i regionalno.Njegovo je osnivanjebilopotaknutoiterorističkimnapadomnaSAD.Nekesuodzadaćatogodboraposjetizemljamananjihovzahtjev zbog procjene napretka, tehnička pomoć, izvješća država članica, razmjena najboljih praksa istandarda,posebnisastanci.http://www.un.org/en/sc/ctc/(23.I.2012.).


Rezolucija 1624 iz 2005. nameće državama obvezu ne samo pune suradnje u borbiprotiv terorizma nego i uskrate utočišta („safe haven“) svakoj osobi umiješanoj uterorizam.29

3.1.2. OstaleaktivnostiUjedinjenihnarodauborbiprotivterorizma

Ujedinjeninarodi, točnijenjihovaOpćaskupština,donijeli su2005.Globalnustrategijuza borbu protiv terorizma. Njome je naglašena važnost rješavanja pitanja koja mogupotaknutiterorizam,poputneriješenihkonflikata,diskriminacije,kršenjaljudskihpravaisl.Strategijomjeustanovljena iRadnaskupinazaborbuprotivterorizma.Uloga jeteradneskupine30jačanjekoordinacijeikoherentnostidržavauborbiprotivterorizma,asastoji se od 31 međunarodnog subjekta.31 Primarna je odgovornost radne skupinepružititehničkupomoćdržavamauprimjeniStrategijetepomoćidržavamačlanicamauimplementaciji njezinih četiriju stupova, odnosno u implementaciji mjera zasprječavanješirenjaterorizma;mjerazaprevencijuiborbuprotivterorizma;izgradnjukapaciteta za prevenciju i borbu te jačanja uloge UN‐a; mjera kojima se osiguravapoštovanjeljudskihpravaivladavinaprava.

3.2. VijećeEurope

Vijeće Europe, kaomeđunarodna organizacija 47 država članica šire europske regije,osnovanojoš1949.radizaštiteljudskihprava,vladavinepravaidemokracije,usmjeriloje svoje aktivnosti i prema suzbijanju terorizma, koji podriva vrijednosti što ih VijećeEuropezastupaištiti.AktivnostiVijećaEuropeusuzbijanjuterorizmaiduutrismjera:usmjeru jačanja pravne zaštite od terorizma, zaštite temeljnih vrijednosti i rješavanjauzroka terorizma. Vijeće Europe uspostavilo je dva međuvladina odbora stručnjaka:Multidisciplinarnuskupinuzaborbuprotivmeđunarodnogterorizma(GMT) iz2001. iOdborpravnihstručnjakazaterorizam(CODEXTER),kojijezamijenioGMTod2003.Ciljje CODEXTER‐a kao međuvladina ekspertnoga tijela razmjena informacija i najbolje29Lapaš,nav.dj..(bilj.14),str.1721.30Radnujeskupinu(CTITF)osnovaoglavnitajnikUN‐a2005.,aprihvatilajujeOpćaskupštinaGlobalnomantiterorističkomstrategijom,donesenomkonsenzusom2006.CiljjeradnaskupinejačanjekoordinacijeikoherentnostinaporazaborbuprotivterorizmausustavuUjedinjenihnaroda.OsiguravadasustavUN‐abudeprilagođenpotrebamadržavačlanica,apružaimnužnupotporuuprodubljivanjuznanjaostrategiji.Radna skupina osigurava državama i tehničku pomoć kad je to potrebno.http://www.un.org/en/terrorism/ctitf/index.shtml(23.I.2012.).31Radnuskupinučine:Odborzaborbuprotivterorizma(CTED),Odjelzamirovnemisije(DPKO),Odjelzapolitičkapitanja(DPA),Odjelzajavneinformacije(DPI),Odjelzasigurnost(DSS),EkspertiOdbora1540,Međunarodnaagencija za atomskuenergiju (IAEA),Međunarodnaorganizacija za civilno zrakoplovstvo(ICAO),Međunarodnapomorskaorganizacija(IMO),MMF,INTERPOL,NadzornitimOdbora1267,Uredzarazoružanje(ODA),Uredvisokogpredstavnikazaljudskaprava(OHCHR),Odjelzapravnapitanja(OLA),Uredglavnogtajnika(OSG),Organizacijazazabranukemijskognaoružanja(OPCW),Posebniizvjestiteljounaprjeđenju i zaštiti ljudskihpravapri borbi protiv terorizma,UNDP,UNESCO, Istraživački institut zameđuregionalni kriminal i pravdu (UNICRI), Ured za droge i kriminalitet (UNODC), Svjetska carinskaorganizacija(WCO),Svjetskabanka,Svjetskazdravstvenaorganizacija(WHO)te,usvojstvupromatrača,Međunarodnaorganizacijazamigracije(IOM),Uredkoordinatorazahumanitarnapitanja(OCHA),Odjelza ekonomska i socijalna pitanja (DESA), Ured posebnog savjetnika za Afriku (UNOSAA), Visokipredstavnik UN‐a za izbjeglice (UNHCR), Savez civilizacija.http://www.un.org/en/terrorism/ctitf/entities.shtml(23.I.2012.).

66 ZPR1(1)2012;57‐80

prakse između država članica Vijeća Europe u pogledu sigurnosnih rješenja za žrtveterorizma, identificiranja praznina u međunarodnom pravu i predlaganja načina zanjihovo uklanjanje, nadzora nad procesom potpisivanja i ratifikacije te učinkoviteimplementacijekonvencijaVijećaEurope.

Kao regionalna organizacija, Vijeće Europe omogućuje primjenu Rezolucija Vijećasigurnosti UN‐a te Strategije UN‐a za borbu protiv terorizma. Jednako tako, VijećeEuropedonijeloje3konvencijeupodručjuborbeprotivterorizma,počevšisEuropskomkonvencijomo suzbijanju terorizma iz 1977. (Konvencija br. 90), koja je izmijenjena idopunjena 2005. (Konvencija 196). Ta se konvencija umnogome bavi sprječavanjemizbjegavanja izručenja osoba podvođenjem određenih kaznenih djela pod političkakaznena djela ili politički motivirana djela, ali pri tome štiti osobe od eventualnogprogona motiviranoga rasnim obilježjima, vjerskom ili nacionalnom pripadnošću tepolitičkim uvjerenjem. U članku 13. Konvencija navodi rezerve, odnosno posebneslučajeveukojimadržavapridržavapravoodbitiizručenje.32Nadalje,tujeiKonvencijaVijećaEuropeopranju, traganju,oduzimanju ikonfiskacijiprihodastečenihkaznenimdjelom te o financiranju terorizma iz 2005. (Konvencija br. 198) te mnoge drugekonvencijeVijećaEurope,povezanemanjeilivišesborbomprotivterorizma.33

4. PRAVNIOKVIREUROPSKEUNIJEZABORBUPROTIVTERORIZMA

Pravo EU‐a predstavlja specifičan pravni sustav u kojem postoje područja različitadjelokrugasukladnostupnjuodricanjadržavačlanicaodvlastitasuvereniteta,odnosnopodručjauizričitomdjelokruguUnije,područjauizričitomdjelokrugudržavačlanicatepodručjaukojimaUnijaidržavečlanicedijeleovlasti.

Takvapodjelaovlastimožeizazvatikonfuzijuokotogatrebajuliuodređenimpitanjimadjelovati države članice, Unija ili se očekuje zajedničko djelovanje, posebice stoga štoUniju kao međunarodnu pravnu osobu obvezuju načela međunarodnog prava i iuscogens, poput zabrane agresije i genocida i zabrane diskriminacije.34 Posljedično, tespecifičnosti umnogome utječu i na borbu protiv terorizma na razini Europske Unije.Borba protiv terorizma u EU‐u dotiče se svih triju nekadašnjih stupova EU‐a. Iako jesvakistupimaosvojenaglašenespecifičnosti,II.jestup,zbogtogaštosedržavečlanice

32Članak13.Konvencijedajemogućnostdržavidapridržavapravoodbitiizručenjeuodnosunabilokojekazneno djelo iz članka 1. koje smatra političkim kaznenim djelom, kaznenim djelom povezanim spolitičkimkaznenimdjelomilipolitičkimotiviranimkaznenimdjelom,poduvjetomdauzmeuobzir,priocjenjivanjukarakteratogakaznenogdjela,svenjegoveposebnoozbiljneokolnosti,uključujući:a)da jedovelodokolektivneopasnostizaživot,fizičkiintegritetilisloboduosoba;ilib)dajepogodiloosobekojenisu povezane smotivima koji stoje iza njega; ili c) da su pri njegovu počinjenju korištena okrutna ilipodmukla sredstva. Izvor: Zakon o potvrđivanju Europske konvencije o suzbijanju terorizma, Narodnenovine,Međunarodniugovori,12/2002.33 Europska konvencija o izručenju (br. 98), Europska konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći ukaznenimstvarima(br.182),Europskakonvencijaoprijenosupostupakaukaznenimstvarima(br.73.),Europska konvencija o naknadi štete žrtvama nasilnih kaznenih djela (br. 116), Konvencija o pranju,traganju,privremenomoduzimanjuioduzimanjuprihodastečenogkaznenimdjelom(br.141),Konvencijaokibernetičkomkriminalu(br.189).


nisu odrekle svojeg suvereniteta u korist Unije te se suradnja u tom okviru svodi nameđuvladinu suradnju, „najrizičnije“ područje u smislu potencijalno različitoga ineusklađenog djelovanja država članica. Uloga je Unije u tom dijelu stvaranje dobrepotporedržavamauborbiprotivterorizma.35

Međutim, za uspješnu provedbu odluka Unije u borbi protiv terorizma suradnja ikonzistentnostsvihtrijupodručjanekadašnjihstupovaUnijejestconditiosinequanon.Dobra koordinacija te horizontalna i vertikalna suradnja između različitih aktera i uzkorištenje različitim instrumentima nuždan je preduvjet uspješne borbe protivterorizmauEU‐u,36iakosukoordinacijskiprobleminezaobilazniizastupljenisunasvimrazinama, jer komplicirana struktura Unije sustav borbe protiv terorizma činikompleksnimizbunjujućim.37Probleminastajuizbogtogaštoje,iakosvedržavečlaniceEuropske Unije bez sumnje iskazuju svoju punu opredijeljenost za borbu protivterorizma,njihovodgovornaprijetnjuterorizmaumnogomerazličit.Međutim,suradnjadržava članica u borbi protiv terorizma nema alternative jer borba država „samih zasebe“nijedovoljnaionepojedinačnonemoguvoditiučinkovituborbuprotivterorizmajersuumnogimpodručjimameđuovisne.

Nadalje, zbog činjenice da su u same temelje Europske Unije ugrađene četiri slobodekretanjarobe,ljudi,kapitalaiusluga,odnosnozbogsvojeotvorenosti,Unijapredstavljaplodno tlo za potencijalne terorističke prijetnje. Terorizam stoga predstavlja ne samonapadnasigurnostiživoteljudiuEuropskojUnijinegoinatemeljnanačelaivrijednostinakojimajeonazasnovana.

Dobrakoordinacijaizmeđudržavapotrebnajeizbogtogaštosudržavečlaniceizloženerazličitustupnjurizikaodterorizma,alisuistodobnomeđusobnopovezanenarazličitenačine,zemljopisno,poslovnoisl.,tejerazvidnodanemoguvoditineovisnusigurnosnupolitiku. Iz tograzloga i tržišneslobodeuEuropskojUnijipodrazumijevajuminimalnezajedničke sigurnosne standarde u mnogim područjima, poput energetske politike,usluga transporta i sl.,38 jer bi u slučaju neujednačenosti pojedine države postaleranjivijeoddrugihtebiugrožavalecijelisustavEuropskeUnije.

Potkraj2003.VijećeEuropskeUnijeprihvatilojeStrategijuzaborbuprotivterorizma,39ukojojsenavodidaterorizamdovodiuopasnostljudskeživote,stvaravisoketroškoveipodriva otvorenost i toleranciju društva te predstavlja opasnost za cijelu Europu.

35 IzjavaGijsadeVriesa,koordinatoraEU‐azaborbuprotiv terorizmanaseminaruCentrazaeuropskureformu, Bruxelles, 19. I. 2006.,http://consilium.europa.eu/uedocs/cmsUpload/060119CenterEuropeanReform.pdf(5.X.2011.).36 Lugna, L. Institutional Framework of the European Union Counter Terrorism Policy Setting, BalticSecurityandDefenceReview,sv.8,2006.,str.101‐127.37HouseofLords,EuropeanUnionCommittee:AfterMadrid:theEUsresponsetoterrorism,5thReportofsession 2004‐2005, London,http://www.publications.parliament.uk/pa/ld200405/ldselect/ldeucom/ldeucom.htm(10.X.2011.).38Lugna,nav.dj.(bilj.36),str.105.39 “A Secure Europe in a Better World – A European Security Strategy,http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cmsUpload/78367.pdf(15.IX2011.).

68 ZPR1(1)2012;57‐80

Strategija predstavlja holistički pristup borbi protiv terorizma, uz poštovanje ljudskihpravaiomogućavanjegrađanimaUnijedaživeuslobodi,sigurnostiipravednudruštvu.Njezini se glavni pravci mogu opisati četirima riječima: prevencija, zaštita, progon iodgovor, što uključuje prevenciju terorizma te sprječavanje sljedećih potencijalnihterorističkih napada, zaštitu građana i infrastrukture smanjivanjem ranjivosti odterorističkihnapada,progonterorista,ometanjeplaniranja,putovanjaikomunikacijskihkanala terorista, sprječavanje pristupa fondovima i materijalnim sredstvima teprivođenje terorista pravdi i koordiniran odgovor minimizacijom posljedicaterorističkih napada, poboljšanjem kapaciteta za rješavanje posljedica terorističkihnapadaipomoćžrtvama.40

SuradnjaikoordinacijapridonošenjuodlukaiprovedbipolitikaEU‐avezanihzaborbuprotiv terorizma teče kroz različite institucije EU‐a. Najvažnije su od njih svakakoEuropska komisija (u predlaganju zakonodavnih rješenja), iako i ostale institucije, tj.Europsko vijeće, Vijeće EU‐a i Europski parlament, imaju svoju ulogu. NakonLisabonskog ugovora Europski parlament dobio je nešto važniju ulogu (iako kritičariUnije smatraju da i dalje postoji znatan demokratski deficit te da Parlament nemadovoljan stupanj kontrole nad radom pojedinih institucija). Osim toga, u borbi protivterorizmasudjelujeikoordinatorEU‐azaborbuprotivterorizma.NaoperativnojrazinidjelujuEuropol,Eurojust,SitCen(ZajedničkisituacijskicentarEuropskeUnije)iFrontex(Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama).Frontex koordinira operativnu suradnju između država članica u području graničnesigurnosti na vanjskim granicama Europske Unije. SitCen nadzire i obavlja procjenudogađaja i situacija na svjetskoj razini 24‐satnom aktivnošću na dan, a u žarištu sunjegova zanimanja potencijalno krizne regije u smislu opasnosti od terorizma. NakondonošenjaLisabonskogugovoraSitCen jespojensUredomzapromatranje isKriznimcentrom. SitCen prosljeđuje svoja izvješća državama članicama, a one su dužnerazmjenjivatipodatkesaSitCenom,nonatompodručjuidaljepostojevažniproblemiiotpori u državama članicama. Lisabonski je ugovor nametnuo čvršću suradnju iintegracijuupodručjuobavještajnograda.ŠtosetičeradaEuropskogsudaupodručjuborbeprotivterorizma,sastupanjemnasnaguLisabonskogugovoranjegovesuovlastiprošireneinapitanjaiznekadašnjegaIII.stupa,dokjeII.stupidaljeizvandosegaSuda.

Ono što zabrinjava jest nedovoljan stupanj kontrole nad radom organizacija poputEuropola,Eurojusta,SitCenaiFrontexa,posebiceakoseimauvidutodasvojimradommogupovrijeditiljudskaprava.Njihoveaktivnostimorajubitipodnadzoromneovisnogtijela.Međutim,Europskiparlamentnemapotpunuvidunjihoveaktivnosti,sporazumekoje sklapa ni procjene koje radi. Posebice zabrinjava nedostatak transparentnosti u

40EUCouncilSecretariatFactsheet,TheEuropeanUnionandTheFightAgainstTerrorism,Brussels,2007,http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cmsUpload/Factsheet‐fight%20against%20terrorism%20ENMarch2007.pdf(15.IX.2011.).


raduSitCenakaoobavještajnogtijela,čijiosnivačkidokumentinifunkcijenisudostupnijavnosti.41

4.1. InternipravniokvirEuropskeUnijeuborbiprotivterorizma

Interni pravni okvir EuropskeUnije u borbi protiv terorizma čineponajprije formalniizvoripravaEU‐a, itoprimarniizvori,odnosnoosnivačkiugovori,tesekundarniizvoriizvedeniizprimarnogpravaEU‐a(uredbe,direktive,odluke).OsimtihformalnihizvorapravaEU‐a, borbaprotiv terorizma spominje se i uneformalnim izvorimapravaEU‐a(mišljenja,preporuke,zaključcisasastanakaisl.),aukonačnicijeipredmetodređenogbrojapresudaEuropskogsudaiEuropskogsudazaljudskaprava.

Uosnivačkimseugovorimaborbaprotivterorizmaspominjenavišemjesta.UUgovoruo Europskoj Uniji borba protiv terorizma spominje se u kontekstu uporabe civilnih ivojnihsredstavaradiostvarivanjazadatakazajedničkesigurnosneiobrambenepolitike,upoglavljukojeregulira„prostorslobode,sigurnostiipravde“.OborbiprotivterorizmagovoriseimeđukaznenimdjelimaukontekstuzadaćaEuropola,aLisabonskijeugovoruveoiklauzulusolidarnostiuslučajukadjejednaoddržavačlanicažrtvaterorističkognapada.Osim toga, i upreambuliUgovoraoEuropskojUniji navodi se cilj promicanjamira,sigurnostiinapretkauEuropiisvijetu.42Također,navišedrugihmjestaističeseprevencijaisuzbijanjekriminala(patakoiterorizma),pridonošenjemiruisigurnosti.

U sekundarnim izvorima europskog prava postoji više važnih propisa (odnosnouredaba, smjernica i odluka Europske Unije) u borbi protiv terorizma, koje će bitinavedene u nastavku, a postoji i veći broj neformalnih izvora prava EU‐a, poputmišljenja,preporukaisl.

5. ULOGA NEKADAŠNJIH STUPOVA EUROPSKE UNIJE U SUZBIJANJUTERORIZMA

5.1. Zajedničkavanjskaisigurnosnapolitika(II.stup)

Specifičnost je zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske Unije u tome što jenjezinpravniokvirumeđunarodnompravu,dok,sdrugestrane,morabitikoherentnasdrugimpodručjimaeuropskogpravaipolitikamaEuropskeUnije.43

Razvoj zajedničkevanjske i sigurnosnepolitike (ZVSP)uEuropskojUniji tekao jevrlosporoiimaojepriličnoskromnerezultate.SastupanjemnasnaguLisabonskogugovora2009. proces razvoja ZVSP‐a dosegnuo je razinu koja se, u usporedbi s prethodnimrazdobljima, može smatrati napretkom. Sami početci razvoja ZVSP‐a zabilježeni su

41DavisCross,M.;EUIntelligenceSharingandTheJointSituationCentre:AGlassHalf‐Full,MeetingoftheEuropeanUnionStudiesAssociation,3/2011.,str.2i3.42Turkalj,K.,Pravnii institucionalniokvirEuropskeunijezasuzbijanjeterorizma,doktorskirad,PravnifakultetZagreb,2011.43TrybusM.,White,N.:Europeansecuritylaw,OxfordUniversityPress,Oxford,2007,str.249‐269.

70 ZPR1(1)2012;57‐80

odmah nakon Drugoga svjetskog rata, a s početkom stvaranja europskih integracija1950‐ih bili su praćeni neuspješnim pokušajem veće federalizacije EU‐a. Nakonstanovitog „zamrzavanja“ aktivnosti tijekom hladnoratovskog razdoblja, ponovnobuđenje ZVSP‐a nastupilo je 1970. s osnivanjemEuropske političke suradnje.44 Taj seobliksuradnjetemeljionasastancimaministaravanjskihposlovatadašnjihšestdržavačlanica EZ‐a radi postizanja zajedničkih stajališta o pojedinim vanjskopolitičkimpitanjima.Jedinstvenimeuropskimaktomiz1987.tajjeobliksuradnjeiformalizirantejeZVSPprviputdobiomjestouosnivačkomugovoru,odnosnoprimarnompravuEU‐a,što je postalo temelj za umetanje posebneV. glave, koja regulira zajedničku vanjsku isigurnosnupolitiku,uUgovorizMaastrichta,kojijestupionasnagu1993.

Posebna V. glava o ZVSP‐u navodi zajedničke ciljeve ZVSP‐a i uvodi instrumente zapostizanjetihciljeva,odnosno,zajedničkastajalištaizajedničkeakcijeEuropskeUnije.Sobzirom na to da Rezolucije Vijeća sigurnosti nisu izravno primjenjive u državamačlanicama, moraju postati dijelom nacionalnoga pravnog poretka da bi se mogleprimijenitinapojedince.UpravniporedakEuropskeUnijerezolucijeseimplementirajuupravo korištenjem instrumenata I. i II. stupa. U slučaju II. stupa implementacijarezolucijaprovodisezajedničkimstajalištima.

Nakon Maastrichta, Amsterdamski ugovor uveo je još jedan instrument ZVSP‐a –zajedničkestrategije, te jeuveomogućnostdaseodlukeupodručjuZVSP‐adonosenesamo jednoglasno nego i uz mogućnost konstruktivne suzdržanosti jedne trećinezemalja članica, koje bi onda bile izuzete od obveze provedbe zajedničkih aktivnosti.Takavoblikglasovanjarevidiran jeLisabonskimugovorom,kojim jeuvedenoda jednatrećina suzdržanih zemaljamorapredstavljati trećinu i u smislu stanovništva, čime seišlona rukuvelikimdržavama.45Uzostalepromjene,Ugovor izAmsterdamauveo je ivisokog predstavnika za ZVSP i glavnog tajnika Vijeća EU‐a zaduženoga za ZVSP teosigurao redovito financiranje ZVSP‐a iz proračuna EU‐a, što umnogome olakšavaprovedbuzajedničkihciljeva.

44God.1970.tadašnjihšestdržavačlanicadonosiodlukuouspostavisuradnjenameđuvladinojraziniuokviru tzv.europskepolitičkesuradnje(engl.EuropeanPoliticalCooperation–EPC). Ključnielement tezamisli, koja semože smatrati prethodnicom današnje zajedničke vanjske i sigurnosne politike, bilo jeodržavanjeredovitihsastanakaministaravanjskihposlovadržavačlanicaradirazmjenemišljenjakakobiseoodređenompitanjupostiglozajedničkostajalište.MehanizameuropskepolitičkesuradnjeuvrštenjeuJedinstveni europski akt, potpisan 1985., čime je, nakon gotovo četiri desetljeća europskih integracija,pojam zajedničke vanjske politike dobio službeni pravni okvir na najvišoj razini, to jest u primarnompravnomaktuEuropske zajednice.Dok se taj oblik suradnjepokazaodovoljnimza jedinstvennastupuvezi s pojedinim pitanjima (npr. bliskoistočna kriza ili u sklopu tadašnje Konferencije za sigurnost isuradnju, prethodnice današnje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju), nadolazećivanjskopolitičkiisigurnosniizazovisvesujasnijeupućivalinapotrebuosmišljavanjadubljihmehanizamasuradnje potrebnih za jedinstven vanjskopolitički nastup. Nužnost toga na poseban je način postalavidljivatijekomratnihdogađajanaeuropskomtluprouzročenihraspadomJugoslavije.45Sukladnočlanku31.Lisabonskogugovora,akočlanVĳećaizjavidasezbogključnihiizričitonavedenihrazlogadržavnepolitikenamjeravasuprotstavitiodlucikojasedonosikvalificiranomvećinom,nećebitiglasovanja.Visokićepredstavnikuizravnomsavjetovanjusdržavomčlanicomokojojjerĳečtražitizanjuprihvatljivorješenje.Akovisokipredstavnikutomeneuspĳe,Vĳećemože,natemeljuodlukekvalificiranevećine, zatražiti da se topitanjeuputiEuropskomuvĳeću, kojeodlukuonjemudonosi jednoglasno. ZatekstUgovoravidi:supra,bilj.3.


Recentni prinos ZVSP‐u dao je Lisabonski ugovor, kojim su instrumenti ZVSP‐apreimenovanitakodasuzajedničkastajalištaizajedničkeakcijepostalistajalištaiakcijeEuropskeUnije.Lisabonskijeugovordonioinizdrugihpromjena,poputobjedinjavanjafunkcijevisokogpredstavnikazaZVSPiglavnogtajnikaVijećauvisokompredstavnikuza vanjske poslove i sigurnosnu politiku, V. glava podijeljena je na dva potpoglavlja:OpćeodredbeovanjskomdjelovanjuiPosebneodredbeoZVSP‐u.Međutim,zajedničkastajalištadonesenaprijestupanjaLisabonskogugovoranasnaguostatćerelevantnazadjelovanjeEuropskeUnijeuborbiprotivterorizma.46

Imajući u vidu učestalo razmimoilaženje država članica u vanjskopolitičkim pitanjima(recentan je primjer priznanje Kosova), teško se oteti dojmu da ni sva poboljšanjaučinjenatijekomgodinausmislurazvojaZVSP‐ainjezinihinstrumenatanisujamstvozanjezinuuspješnuprovedbu.Jednakotako,otegotnajeokolnostinadzorprovedbeZVSP‐a, koji je povjerenVijećuEuropskeUnije, što je nedovoljno s obziromna instrumentekojima Vijeće raspolaže. Problem predstavlja i nedostatak sudskih ovlasti na raziniEuropske Unije, što podrazumijeva da nije razvijena ni sudska praksa u vezi sinterpretacijompojedinihodredabaUgovorakojesetičuZVSP‐aniuvezisprovedbomodluka,odnosnodjelotvornostiinstrumenata(strategija,stajalištaiakcija).

Pravni instrumenti za borbu protiv terorizma doneseni u sklopu II. stupa jesu npr.Zajedničko stajalište Vijeća 1999/727/ZVSP, čiji je cilj provedba Rezolucije 1267 iz1999. (dok je u istu svrhu u sklopu I. stupa donesena Uredba Vijeća ministara (EC337/2000) od 14. veljače 2000.), Zajedničko stajalište 2001/154/ZVSP od 26. veljače2001.,čijijeciljbilaprovedbaRezolucije1333,zatimZajedničkostajališteVijećaoborbiprotiv terorizma 2001/930/ZVSP iz prosinca 2001., čiji je cilj provedba RezolucijeUjedinjenihnaroda1373 iz2001.,kojomsetražikriminalizacijaprikupljanjanovčanihsredstava radi financiranja terorizma, zamrzavanje fondova, financijskih sredstava iresursa osoba i poduzećapovezanih s terorizmom.Tu je, uz to, i Zajedničko stajalište2001/931/ZVSP,kojeslužiprovedbidodatnihmjera,uzoneizRezolucije1373iz2001.,sastavljanjem liste pojedinaca, skupina i entiteta uključenih u terorizam čija sredstvatreba zamrznuti. Imena osoba i skupina uključena u navedene liste preispituju sepolugodišnjekakobiseustanovilopostojeliosnovezanjihovozadržavanjenalisti.Osimnavedenih, doneseno je i Zajedničko stajalište 2002/402/ZVSP o nametanjurestriktivnih mjera protiv osoba i entiteta povezanih s Osamom bin Ladenom, Al‐Kaidinommrežomitalibanima.

InstitucionalizacijaborbeprotivterorizmauII.stupuprovodiseprekonekolikoradnihskupina i centara za diplomatsko i vojno djelovanje u borbi protiv terorizma isudjelovanje u globalnim antiterorističkim koalicijama.47 To su ponajprije spomenutaSkupina za borbu protiv terorizma, a od 2005. borba protiv terorizma predmet jebavljenjaSituacijskogcentra–SitCen,kojisvojekorijeneimausigurnosnojobrambenoj46Turkalj,nav.dj.(bilj.42),str.167.47Turkalj,K.,BorbaprotivterorizmanaraziniEuropskeunije,Hrvatskapravnarevija,sv.10.,br.2,2002.,str.1‐15.

72 ZPR1(1)2012;57‐80

politici (drugom krilu zajedničke vanjske i sigurnosne politike). SitCen prikupljapovjerljiveinformacije izsvihdijelovaUnije,procjenjujesituacije,upozoravanakrize iredovito izvještava Vijeće EU‐a o sigurnosnim pitanjima, a u izričitom je djelokruguvisokogpredstavnika.

5.2. Pravosuđeiunutarnjiposlovi(III.stup)

Suradnja država članica u području pravosuđa i unutarnjih poslova u Europskoj UnijiuspostavljenajedonošenjemUgovoraizMaastrichta(UgovoroEU‐u)1993.jerjejedanod temeljnih ciljeva Unije razvijati je kao prostor slobode, sigurnosti i pravde. Topodručje obuhvaća pitanja granica, azila, imigracije te prevencije i suzbijanjakriminaliteta, što je sve usko povezano i s borbom protiv terorizma i terorističkihaktivnosti.

UspostavaiodržavanjeEuropskeUnijekaoprostoraslobode,sigurnostiipravdejedanje od preduvjeta za ispunjenje same svrhe Europske Unije. Sloboda, koja je predmetnekadašnjegIII.stupaunije,jestslobodakretanjaosoba.

Nakon Maastrichta, kojim je III. stup bio uveden, Ugovorom iz Amsterdama on jedodatno unaprijeđen. Prihvaćen je Schengenski sporazum o vanjskim granicama te jeuključenuUgovoreoEU‐uiEZ‐u.Jednakotako,većuovojfazidioproblematikekojomsebavioIII.stup„prebačen“jepodingerencijuI.stupa,odnosnoudjelokrugZajednice,štojezasobompovlačilodaZajednicatopodručjemožereguliratisvojiminstrumentima(uredbamaismjernicama).Tojeujednodonijelopojednostavnjivanjeprovedbepolitikavezanih za pravosuđe i unutarnje poslove, iako se o tim pitanjima i u sklopu I. stupajednoglasno odlučivalo sve do 1. svibnja 2004., a tek se poslije prešlo na glasovanjekvalificiranom većinom u Vijeću i donošenje odluka zajednički s EuropskimparlamentomupostupkusuodlučivanjaiuzisključivopravoinicijativeKomisije.UIII.jestupupak i daljeostalapolicijska i sudska suradnjaokaznenimpitanjima, i to svedostupanjanasnaguLisabonskogugovora.NjimejeI.stupupotpunostiasimiliraoIII.,štoznači da Unija u ovom području može mnogo učinkovitije i homogenije djelovati (uusporedbi s II. stupom, u kojem se države članice nisu odrekle dijela suvereniteta ukoristEU‐a).

JednaodpotencijalnihprijetnjaondašnjemuIII.stupujestsvakakoiterorizam,odnosnopotencijalnaterorističkadjela,čijajeprijetnjaprisililameđunarodnuzajednicu,atimeiEuropsku Uniju, na pojačan oprez i veću kontrolu. Time se, s druge strane, slobodakretanja ljudi u Europskoj Uniji na određeni način ograničava, točnije usporava, jer ucilju zaštite javnog interesa, odnosno zaštite građanaUnije, tijelaUnije često provodepojačannadzor.Svenavedenogovoriovažnostiuspostaveravnotežeizmeđurigoroznihmjerazaštiteodterorizmasjednestraneiprotočnosti,odnosnoslobodekretanjaljudisdruge strane. Tomu svakako pomaže jača suradnja između policijske, carinske isigurnosneslužbeterazmjenainformacijaoterorizmu.


Instrumenti za borbu protiv terorizma doneseni u sklopu III. stupa jesu Okvirnaodluka48 2002/475/JHA od 13. lipnja 2002. o borbi protiv terorizma, koja je daladefiniciju terorizma i donijela usklađen sustav kazna, te druga Okvirna odluka2002/584/JHA od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcimapredajeizmeđudržavačlanica,kojajeomogućilaizručivanjevlastitihdržavljanadrugojdržavičlaniciEU‐auslučajunajtežihoblikakaznenihdjela,međukojimajeiterorizam.Osim toga, prihvaćena je i Okvirna odluka 2006/960/JHA od 18. prosinca 2006. opojednostavnjenju razmjene informacija iobavještajnihpodataka izmeđumjerodavnihtijela država članica EU‐a, čiji je cilj jednostavnija razmjena informacija izmeđumjerodavnihslužbadržavačlanicaradiotkrivanjaisprječavanjakriminalnihaktivnostipovezanih s organiziranim kriminalom i terorizmom. Donesena je i Odluka Vijeća2005/671/JHAorazmjeniinformacijaisuradnjiupogleduterorističkihčinateOkvirnaodluka o izvršenju presuda o zamrzavanju imovine ili dokaza, čiji je cilj jačanjepravosudne suradnje pri teškim oblicima kaznenih djela. God. 2005. donesena je iOkvirnaodluka2005/214/JHAoprimjeninačelameđusobnogpriznanjanovčanihkaznateOkvirnaodluka2005/222/JHAonapadimanainformacijskesustave.49

Sa stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora instrumenti doneseni u sklopunekadašnjegaIII.stupanisustavljeniizvansnage,aglasovanjekvalificiranomvećinomuvezi s tim pitanjima, koje je slijedilo nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora,donijelo je veću brzinu i učinkovitost.50 Međutim, novi instrumenti koji se donose uovompodručjuzapravosuinstrumentidosadašnjegaI.stupa,odnosnouredbe,direktivei odluke. Za razliku od okvirnih odluka, koje nisu imale izravan učinak, uredbe suizravnoprimjenjiviinstrumenti,kaoiodlukezaonezemljenakojeseodnose.

U institucionalnom smislu, u sklopu nekadašnjega III. stupa, odnosno pravosuđa iunutarnjih poslova, dogovoreno je osnivanje organizacije Europol (kao ekvivalentaInterpolu) sa svrhom omogućivanja razmjene informacija i koordinacije u kaznenimistragama, posebice onima vezanima uz međunarodni kriminalitet. Uloga je Europolaobavještajniianalitičkirad.UIII.stupuEU‐apostojalajeradnaskupinazaborbuprotivterorizma(TWG)teEurojust,kojiomogućujesuradnjuizmeđutužilaštavadržavačlanicau području borbe protiv terorizma. Jednako tako, u sklopu nekadašnjega III. stupadjelujeiRadnaskupinašefovapolicijadržavačlanica(PCTF),kojakoordiniraoperacije

48 Okvirne su odluke instrumenti bivšega III. stupa, koji formalno ne proizvode izravni učinak unacionalnim pravnim sustavima i nemaju primat nad nacionalnim pravom, ali nacionalni ih sudovipreispituju prema vlastitim nacionalnim standardima. One se mogu pozicionirati izmeđusupranacionalnih instrumenata i instrumenata klasičnogameđunarodnog prava. Problematično je ipakpostizanje konzistentnosti njihove primjene pred nacionalnim sudovima. Više u: Turkalj, K. Pravni iinstitucionalniokvirEuropskeunijezasuzbijanjeterorizma,SveučilišteuZagrebu,Pravni fakultet,2011.,str.155.‐163.49Turkalj,nav.dj.(bilj.42),str.171‐172.50Casale,D.EUInstitutionalandLegalCounter‐terrorismFramework,DefenceAgainstTerrorismReviewVol.1,br.1,Spring2008,str.49‐78.

74 ZPR1(1)2012;57‐80

protiv terorizma na najvišoj razini.51 Sa stupanjem na snagu Lisabonskog ugovoraEuropoljedobionoveovlastitemujeomogućenosudjelovanjeuzajedničkimistražnimtimovima, dok je Eurojust dobio ovlast predlaganja tijelima država članica pokretanjakaznenogprogona.52

5.3. Europskezajednice(I.stup)

BorbaprotivterorizmauključujeaktivnostisvihtrijunekadašnjihstupovaUnije,patakoiI.stupa.UloganekadašnjegaI.stupaUnijeuborbiprotivterorizmauvećinisesvodinaborbu protiv financiranja terorizma, pranja novca te kreiranja zakonodavstva ounutarnjem tržištu, koje je u vezi s tim. S obzirom na to da je Europska Unija dužnaimplementirati rezolucijeUN‐a instrumentimaunutar Zajedničke vanjske i sigurnosnepolitike, dužna je i zamrznuti sredstva koja služe za financiranje terorizma, što jepredmet nekadašnjega I. stupa Unije. U tu je svrhu donesena Uredba Vijeća2580/2001/EC o restriktivnim mjerama usmjerenima protiv određenih osoba isubjekataradiborbeprotivterorizmaod27.prosinca2001.Sukladnotojuredbi,VijećeEU‐atrebalojeuspostavitilistuosoba,skupinaientitetanakojeseUredbaprimjenjuje,akojajepodložnapromjenamaiažuriranju.ListajedonesenaOdlukom2001/927/EC.Osim toga, u sklopu I. stupadonesena je iUredbaVijeća 881/2002/EZod27. svibnja2002.onametanjuspecifičnihrestriktivnihmjerausmjerenihprotivodređenihosobaientiteta povezanih s Osamom bin Ladenom, Al‐Kaidinom mrežom i talibanima, kojadefinira fond, zamrzavanje fonda i povezana je sa Zajedničkim stajalištem Vijeća2002/402/CFSP.53 Jednako tako, iako Europska komisija prije nije bila uključena upitanjasigurnostiiprovedbezakonodavstva,danasjeuključenauteposlove,anajčešćeje i pokretač prijedloga i zakonodavnih rješenja temeljem zahtjeva Vijeća EU‐a iEuropskogvijeća.54Dakle,sukladnopodručjukojejepokrivao,nekadašnjiI.stupbaviose „gospodarskimi financijskimaspektimaborbeprotiv terorizma“55 jer jeprepoznatapotencijalnaopasnostoddjelovanja terorističkihelemenatapreko lošeorganiziranogafinancijskog sustava, i to u pranju novca i njegovu potencijalnom korištenju zafinanciranje terorističkih aktivnosti. U tu je svrhu donesena i Smjernica 2005/60/EZ,tzv. Treća smjernica o sprječavanju uporabe financijskog sustava za potrebe pranjanovcaifinanciranjeterorizma.

51HouseofLords,EuropeanUnionCommittee:AfterMadrid:theEUsresponsetoterrorism,5thReportofsession 2004‐2005.London, http://www.statewatch.org/news/2005/mar/after‐Madrid‐HoL.pdf, (5. X.2011.).52Turkalj,nav.dj.(bilj42),str.74.53Turkalj,nav.dj..(bilj.42),str.165.54HouseofLords,EuropeanUnionCommittee:AfterMadrid:theEUsresponsetoterrorism,5thReportofsession2004‐2005.London, http://www.statewatch.org/news/2005/mar/after‐Madrid‐HoL.pdf (4. XI.2011.).55Turkalj,K.,nav.dj.(bilj.47),str.9.


5.4. Koordinacijanekadašnjihtrijustupovauborbiprotivterorizma

Neposrednonakon terorističkognapadanaSADEuropskosevijeće2004.usuglasiloopotrebi snažnije koordinacije u području borbe protiv terorizma te je koordinativnauloga dana Odboru stalnih predstavnika (COREPER), koji pokriva područja svih trijunekadašnjih stupova Unije, a imenovan je i koordinator za borbu protiv terorizma.56Prema uputi Komisije, zadaća koordinatora nije kontrola i koordinacija aktivnostiEuropola, nego praćenje razine usklađenosti država članica s mjerama koje suprihvaćene na Vijeću. Zadaća je koordinatora ujedno uspostaviti most izmeđunacionalnihtijelazaoperativnuprovedbuodlukaitijelaEuropskeUnije.VitalnajeulogakoordinatorainadzorradarazličitihskupinaiodboraunekadašnjemII.iIII.stupukakobi se postigli ciljevi, a izbjegla preklapanja. Primarna je uloga koordinatora internakoordinacija, a njegov rad podliježe kontroli nacionalnih parlamenata i Europskogparlamenta.57 S donošenjem Lisabonskog ugovora uvedena je funkcija visokogpredstavnikaEU‐a,kojaobjedinjujetridotadašnjefunkcije.58

6. PRAVNI POLOŽAJMEĐUNARODNOPRAVNIH INSTRUMENATAUJEDINJENIHNARODAZABORBUPROTIVTERORIZMAUEUROPSKOJUNIJI

Sobziromna todaniEuropskazajednicanekadniEuropskaUnijadanasnisu članiceUjedinjenih naroda, postavljaju semnoga pravna pitanja vezana uz odnos konvencijausvojenihusklopuUjedinjenihnarodairezolucijaVijećasigurnostiUjedinjenihnarodasjedne te prava Europske Unije s druge strane. Jednako tako, postavlja se pitanje outjecajukonvencijairezolucijanapravoEU‐a,onjihovojobvezatnostinanivouUnijetepotencijalnimučincima.Bitno je ipitanjevezanouzopsegderogiranjapravaEuropskeUnijeukoristprovedbemeđunarodnopravnihinstrumenataUjedinjenihnaroda.

U situacijama u kojima je potrebno koristiti se silom UN je nadređen EU‐u i drugimregionalnim organizacijama, ali je način donošenja odluka u Vijeću sigurnosti UN‐aizloženkritikamau smislunedostatka legitimnosti stoga štoodlukedonosi15država,doknpr.uEuropskomvijećuodlučuje25,auVijećuNATO‐a26zemalja.59Međutim,svesudržavečlaniceEuropskeUnijepristupilekonvencijamaUjedinjenihnaroda,ačlanstvouUjedinjenimnarodimaobvezujeihinaprimjenurezolucija.

PoveljaUN‐ameđunarodnijeugovorkojijeobvezujućizastranketogaugovora,alineizaonedržaveimeđunarodneorganizacijekojetonisu.Jednakojetakoiskonvencijama

56PrvikoordinatorEU‐azaborbuprotivterorizmabiojenizozemskidiplomatibivšinizozemskiministarGijsdeVries.57HouseofLords,EuropeanUnionCommittee:AfterMadrid:theEUsresponsetoterrorism,5thReportofsession 2004‐2005.London, http://www.statewatch.org/news/2005/mar/after‐Madrid‐HoL.pdf (5. X.2011.).58Turkalj,K.,nav.dj.(bilj.42),str.77.

76 ZPR1(1)2012;57‐80

Ujedinjenih naroda. Države članice bile su obvezne pristupiti na petnaest konvencijatemeljemZajedničkogstajalištaVijećaoborbiprotivterorizma2001/930/ZVSP.60

UpogledudosegarezolucijaVijećasigurnostisituacijajeneštodrukčija.Sobziromnatoda su sve države članice Europske Unije ujedno i članice UN‐a, rezolucije Vijećasigurnosti za njih su obvezujuće (sukladno članku 25. Povelje). Članak 103. PoveljenavodidaobvezedržavačlanicapremarezolucijiUN‐aimajuprimatuodnosunaobvezeiz drugih međunarodnih sporazuma. Pri tome članak 24. Povelje obvezuje Vijećesigurnostinapoštovanjeljudskihpravaitemeljnihslobodapriizvršavanjuovlasti.

RezolucijeVijećasigurnosti,međutim,nisuizravnoprimjenjiveudržavamačlanicamatemoraju postati dijelom nacionalnoga pravnog poretka da bi se mogle primijeniti napojedince. U pravni poredak Europske Unije one su implementirane instrumentimaunutar nekadašnjih stupova Unije navedenima u prethodnom tekstu (zajedničkastajališta,uredbe).

Međutim,ulogaUnijene idedaljeod izgradnjepartnerstvasregionalnim iliglobalnimorganizacijama koje dijele ista načela te promoviranja multilateralnih rješenja zazajedničkeproblemeusklopuUjedinjenihnaroda(članak21.(2)UgovoraoEuropskojUniji).61

Da je odnos međunarodnoga pravnog poretka i prava EU‐a u području borbe protivterorizmazamršen,najočitijegovorislučajKadi iYusuf iz2005.Taj jeslučajdaonekeodgovore na složena pitanja odnosa međunarodnoga i „domaćeg“ prava u EuropskojUniji. Prvostupanjski je sud ustvrdio da je Povelja UN‐a obvezujuća za Zajednicu najednaknačinkaoštojetoslučajsdržavamačlanicamabezobziranatoštoZajednicaniječlanicaUN‐atedataobvezaproizlazi izUgovoraoEZ‐u,aneizPovelje. Jednakotako,prvostupanjski je sud ustvrdio da pravo UN‐a prevladava nad svim drugim pravnim

60Učlanku14.Zajedničkogstajalištanavodisedaće:„državečlanicepostatistrankečimtobudemogućesobziromnaodgovarajućemeđunarodnekonvencije i protokolekoji seodnosena terorizampopisaneuPrilogu“.TosuTokijskakonvencija,Haaškakonvencija,Montrealskakonvencija,KonvencijaUjedinjenihnarodaosprječavanju ikažnjavanjukaznenihdjelaprotivosobapodmeđunarodnomzaštitomiz1973.,Europskakonvencijaosuzbijanjuterorizmaiz1977.,Međunarodnakonvencijaprotivuzimanjatalacaiz1979.,Konvencijaofizičkojzaštitinuklearnogmaterijalaiz1980.,Protokolosuzbijanjunezakonitihdjelanasilja u zračnim lukama koje služe međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, kojom se dopunjujeKonvencija o suzbijanju nezakonitih postupaka protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva iz 1971.,Konvencija o suzbijanju protupravnih čina usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe iz 1988.,Protokolosuzbijanjuprotupravnihčinausmjerenihprotivsigurnostinepokretnihplatformasmještenihiznad epikontinentalnog pojasa iz 1988., Konvencija o obilježavanju plastičnih eksploziva u ciljuotkrivanjaiz1991.,Međunarodnakonvencijazasuzbijanjeterorističkihnapadaeksplozivnimnapravamaiz 1988., Konvencija Ujedinjenih naroda o sprječavanju financiranja terorizma iz 1999. te KonvencijaVijećaEuropeoprevencijiterorizmaiz2005.godine.61Lisabonskiugovor,članak21.„Unijautvrđuje iprovodizajedničkupolitiku imjeretenastojiostvaritivisok stupanj suradnje u svim područjimameđunarodnih odnosa kako bi: a) zaštitila svoje vrijednosti,temeljneinterese,sigurnost,neovisnosticjelovitost;b)učvrstilaipodržalademokraciju,vladavinuprava,ljudska prava i načela međunarodnog prava; c) očuvala mir, spriječila sukobe i jačala međunarodnusigurnost,uskladusciljevimainačelimaPoveljeUjedinjenihnaroda,načelimaHelsinškogazavršnogaktai ciljevima Pariške povelje, uključujući i one koji se odnose na vanjske granice.“ Za tekst Ugovora vidi:supra,bilj.3.


normama. Članak 103. Povelje navodi da je Povelja nadređena svim drugim pravnimobvezamaproizašlimaizmeđunarodnihsporazuma.TejetezepotvrdioiEuropskisud,koji jeodlučivaoožalbi,ali jezbogkršenja ljudskihpravapristavljanjuna listuosobanavodno povezanih s terorizmom poništio presudu Prvostupanjskog suda.62 Europskisud ustvrdio je da zamrzavanje imovine u ovom slučaju predstavlja kršenje temeljnihprava zaštićenih u pravnom poretku EU‐a. Ta je presuda predstavljala dobar vjetar uleđa onim akterima koji su zainteresirani za jačanje autonomnosti pravnog poretkaEuropskeUnije.63

7. ZAKLJUČAK

Borba protiv terorizma složeno je područje gledajući globalno, ali i na područjuEuropskeUnije,gdje jenuždanpreduvjetzanjezinuuspješnostdobrasuradnjadržavačlanicausvatrinekadašnjastupaUnije.Kamenspoticanjautakvojsuradnjijesttoštojenekadašnji II. stup, odnosno zajedničkavanjska i sigurnosnapolitika, i daljeudomenidržava članica te o njihovu angažmanu ovisi uspješnost borbe protiv terorizma, anedostajeicjelovitaiučinkovitazajedničkasigurnosnaiobrambenapolitika

Pravni je okvir složen i zahtijeva usklađenost i koordiniranost različitih čimbenika, avelik nedostatak predstavlja i to što ne postojimeđunarodno priznata opća definicijaterorizma, pa posljedično ni jedna jedinstvena protuteroristička konvencija, nego jeborba protiv terorizma „usitnjena“ i predmet je velikog broja konvencija i rezolucija,koje se bave pojedinim aspektima. To potkrjepljuje postojanje 13 konvencija, 2protokola i cijelog niza rezolucija UN‐a te brojnih instrumenata EU‐a. Također, nisustriktnodefiniraniniakteriuborbiprotivterorizma.

Jednako tako, u Europskoj Uniji, ali i na globalnoj razini, nedostaje konsolidiranainstitucionalna struktura, nedostaje razgraničenje između djelokruga institucija,nedostatan jedemokratskinadzornadnjihovimradom,a time jemogućepotencijalnozadiranje u poštovanje temeljnih prava. U vezi s tim, iako je zadaćaOdbora za borbuprotiv terorizma, ustanovljenoga Rezolucijom 1373, koji djeluje na globalnoj razini,kontrola provedbemjera za borbu protiv terorizma,Odbor pri tomene vodi brigu zapoštovanjeljudskihprava.Jednakotako,problematičnojeitoštociljanesankcijemogupogađati nedužno stanovništvo (potencijalne pogreške, nemogućnost saslušanja) teumanjuju ljudska prava i slobode. Primjeri za takvo kršenje prava jesu nadziranje,korištenje osobnih podataka i sl., što je zaštićeno Europskom konvencijom o zaštitiljudskih prava i temeljnih sloboda, čl. 8., pravo na privatnost. Takve policijske ovlastikrše prava na privatnost i povjerenje, što uzrokuje političko protivljenje i pravneprobleme.

62CaseT‐315/01,YassinAbdullahKadivCouncilandCommission(2005)ECRII‐3649iCaseT‐306/01,AhmedAliYusufandAlBarakaatInternationalFoundationvCouncilandCommission(2005)ECRII‐353363 De Burca, G.; The European Court of Justice and the International Legal Order after Kadi,HarvardinternationalLawJournal,sv.51,br.1.,2010.str.1‐50.

78 ZPR1(1)2012;57‐80

UpogleduEuropskeUnije,kaoštoiStrategijazaborbuprotivterorizmanaglašava,EUjei cilj terorističkih napada, a jednako tako i baza za razvijanje terorističkih aktivnosti(terorističkećelijeotkriveneuvišezemaljaEU‐a).Sobziromnatodasudržavečlanicevećinomzadržalesuverenitetutompodručju,borbaprotivterorizmapodjurisdikcijomje država članica, a EuropskaUnija i njezine institucijepružaju potporuu toj borbi teigrajuulogukoordinatora.Bezsumnje,potrebanjevelikoprezkakobi„antiterorističko“zakonodavstvodržavačlanicabiloučinkovito,alitakođerdasenjimeuštomanjojmjerikrše ljudska prava i slobode, jer često prava nedužnih ljudi bivaju pogođenaprotuterorističkimmjerama.Još1999.KofiAnnan,glavnitajnikUN‐a,uobraćanjuOpćojskupštininaglasiojedajeodlučnostuborbiprotivterorizmanužna,alidasilamorabitirazmjerna i usmjerena samo prema osobama za koje postoje dokazi o terorističkomdjelovanjutedautojborbinijedopuštenterornadnedužnimljudima.

Uzasvutusloženustrukturu,postavljasepitanjekakoseusuvremenimuvjetimaboritiprotiv terorizma. Svemjere zaštite koje se poduzimaju na globalnoj razini i na raziniEuropskeUnije,poputkontrolegranica,viznihrežima,svihoblikanadzoraikontrole,ukonačnici ne daju velike rezultate bez istinskoga preventivnog rada jer bavljenjeposljedicamabezotkrivanjauzrokanedajedugoročnerezultate.Jedanodpotencijalnihuzrokaradikalizacijejestsocijalnaisključenostpojedinihdruštvenihskupina(siromašni,useljenici, njihova neintegrirana djeca i sl.), a jednako tako u novije vrijeme i osjećajugroženostidomicilnogstanovništvaodimigranata.

Preduvjet za zdrav razvoj društva i za uklanjanje potencijalnih terorističkih ideja ielemenatajesttežakradnastvaranjudruštvajednakihmogućnosti.Živimouvremenuukojemsupodjelevelike,raslojavanjedruštvadosegnulojevisokstupanjičinisekaodajekrajnjevrijemezaredizajniranjedruštvaucjelini.Samonatajnačindugoročnoćesegraditi pravednije društvo s manje radikalnih elemenata i manje potrebe zadestruktivnimrješenjima.

Zatakvejeprocesepotrebnačvrstaiistinskapolitičkavoljanaglobalnojrazini,atekjeonda moguće u okviru nacionalnih država i supranacionalnih organizacija poputEuropskeUnijeprovoditiodređeneproceseipolitike.

Dok se ne ostvare pomaci na najvišoj razini, treba ojačati napore što ih danas ulažudržavne institucije i institucije Unije te različite nevladine organizacije, koje svojimprogramima i projektimanamijenjenimaponajprijemladim ljudimapridonose jačanjusocijalneuključenosti(programiškolovanjazaonekojinemajufinancijskeuvjetezato,vraćanje onih koji su prerano izašli iz školskog sustava natrag u obrazovni sustav,stvaranje preduvjeta za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada). StrategijaEuropskeUnijezaborbuprotivterorizmaiz2005.natomjetraguipozornostposvećujeprevencijiisuzbijanjuradikalizacije,međutim,onajošnijedalavećemjerljiverezultate.

Što se pak tiče režima sankcioniranja temeljem rezolucija Ujedinjenih naroda, nakondiskutabilnogrežima „općih“ sankcija,koje supogađalenesamokrivcenego i širi sloj


nedužnogstanovništva,uvedenjemnogoučinkovitijirežimciljanih,odnosno„pametnihsankcija“ (smart sanctions), koje su mnogo pravednije jer izravno pogađaju krivce ipočinitelje, a štite ranjive socijalne skupine, odnosno izbjegavaju kolateralne žrtve.Ciljane sankcije obuhvaćaju ciljani embargo na oružje, ciljane financijske sankcije iograničenja u putovanju. Uvođenjem ciljanih sankcija učinjen je napredak, međutim,njihovajeprovedbaidaljekompliciranazbograzličitihbarijeranaoperativnomplanutezbogsloženestruktureipoložajaVijećasigurnosti.

80 ZPR1(1)2012;57‐80

Summary

RELATIONSHIPBETWEENINTERNATIONALANDEUROPEANLEGALFRAMEWORKSINTHEFIGHTAGAINSTTERRORISM

This paper considers the complexity of the legal frameworks in the fight againstterrorismat a universal level and at the level of theEuropeanUnion, aswell as theirmutual relationship. It considers the problem of the lack of a unified definition ofterrorism,andanalysestheinternationallegalframeworkthroughtheroleoftheUnitedNationsincreatinginternationallegalandquasi‐legalinstrumentsforfightingterrorism.ItalsoanalysesthestructureoftheEuropeanUnionsystemanditsroleinimplementinginternational instruments for fighting terrorism,aswell as the legal frameworkof theEuropean Union in this field. It also considers the legal status of UN internationalinstrumentsforcombatingterrorismintheEuropeanUnion.

Keywords: terrorism,EUlaw,commonforeignandsecuritypolicy

Author:

ŽanaPedić,MScPhDstudentinEuropeanLaw,FacultyofLaw,UniversityofZagreb

DRUGAČIJIMODELIPRIKUPLJANJAPOREZAUELEKTRONIČKOJTRGOVINI


UDK336.2:004.7

Primljeno:12.veljače2012.

IvanaBezjak,dipl.oec.

Autorica u radu prikazuje sadašnje modele oporezivanja prekograničnih transakcija prielektroničkojtrgovini,tj.prikupljanjaneizravnihporeza,sastajalištaEuropskeUnijeiOrganizacijezaekonomskusuradnju irazvojtemodelkojiseprimjenjujeuRepubliciHrvatskoj.Sobziromnarazvojelektroničketrgovineinestanakklasičnihposrednikakaoprikupljačaporeza,istraženisuiostali prijedlozi – drugačiji modeli koji bi mogli olakšati prikupljanje poreza za države temogućnosti njihove primjene u praksi. Prihvatljivost pojedinihmodela ovisi i o tome koliko sudržave spremnemeđusobno surađivati i dogovarati se o poreznim politikama te o tehnološkimrješenjimakojamogupripomoćiuprikupljanjuporezanovimposrednicima,kaoštosufinancijskeinstitucije i pružatelji usluga pristupa internetu.Općenito se smatra da novi porezi, kao što suporeznabit,nafinancijsketransakcijeilitelekomunikacijskeusluge,nisuprikladnizaoporezivanjeprometakoji tečevirtualnimmrežama.Bezobzirana tookojem jemodeluprikupljanjaporezariječ,morabitiutemeljennaosnovnomnačeluoporezivanjapotrošnjepremaodredištu,tj.mjestupotrošnje.

Ključneriječi: elektronička trgovina, neizravni porezi, modeli prikupljanja poreza, posrednici

kaoprikupljačiporeza,tehnološkarješenjazaprikupljanjeporeza,poreznabit

1. UVOD

Elektronička trgovina1 više nego bilo koji drugi oblik trgovine predstavlja izazov zaporeznevlastitezahtijevanjihovunajširusuradnju.Naime,njezinebitnekarakteristike,npr.dezintermedijacija,tj.mogućnostkupnjeproizvodaizravnoodonline‐prodavatelja,smanjujepotrebuzaposrednicima,kojisutradicionalnoslužilikaoporezniplatci.Stalnose stvaraju novi poslovni modeli i načini trgovanja, čak i prije nego što evoluirajuaktualnimodeli,itotakodaseupitanjedovodiipostojanjedržavnihgranicakaotakvihjer se one, u slučaju izravne elektroničke trgovine, više ne moraju ni prijeći.2 R. L.

IvanaBezjak,dipl.oec.,magistranticaPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu1PodpojmomelektroničkatrgovinamislisenaizravnuelektroničkutrgovinukakojujeopisalaEuropskakomisija, tj.narudžbu,plaćanje idostavuneopipljivogdobraiuslugeprekointerneta(online),kaošto jesoftware, zabavni sadržaj ili informacijskausluga, cfr.COM(97)157,AEuropean Initiative inElectronicCommerce,1997.,str.3,ftp://ftp.cordis.europa.eu/pub/esprit/docs/ecomcom.pdf(10.I.2010.).2 Globalnapriroda interneta odnosi se na to što je posrijedi globalni informacijski sistemutemeljennaInternetskomprotokolu(InternetProtocol,IP)iProtokoluzakontroluprijenosapodataka(TransmissionControl Protocolu, TCP). U njemu svaki korisnik ima jedinstvenu web‐adresu, preko koje korisnicimeđusobnokomuniciraju.Problemjeutomštotaadresaneodražavageografskulokacijutećesrazvojem

82 ZPR1(1)2012;81‐106

Doernbergkažedajejednoodnajtežihpitanjazaporeznevlastivezanihuzoporezivanjeelektroničke trgovine identificiranje same transakcije te mjesta na kojem se onadogodila, tj. toga tko je odgovoran za plaćanje poreza.3 Sve je još dodatno otežanonestankomposrednikakaoštosumaloprodavateljiifinancijskeinstitucije,kojisudugovremenaslužilikaoprikupljačiporeza,atu je imogućnost premještanjaaktivnostina“ničiju zemlju“, tj. na mjesta kao što su sateliti ili off‐shore brodovi.4 Eliminiranjeposrednikanebi trebalopromijenitikrajnji rezultatoporezivanja,ali teškoća jeu tomtko će prikupiti porez. Ako ne postoje prikladnimehanizmi prikupljanja te nametanjaobveze plaćanja poreza, a rizik neudovoljavanja obvezi posebno je izražen primeđunarodnoj elektroničkoj trgovini, postavlja se pitanje vjerodostojnosti samogsistemaporezanadodanuvrijednostkaoporezakojimožefinanciratitroškovedržave.5Jednakotako,štosurješenjazastranogprodavateljajednostavnija,toćerizikevazijebitimanji.Štosetičeoporezivanjatransakcijaizmeđupoduzetnika(eng.businesstobusiness– elektronička trgovina B2B), Europska Unija (EU) i Organizacija za ekonomskusuradnju i razvoj (OECD) slažu se da jemodel samooporezivanja najprihvatljiviji u tesvrhe. Za prikupljanje poreza od krajnjeg potrošača u EU‐u se primjenjuje modelregistracije stranog isporučitelja kad obavlja prodaju unutar EU‐a. Taj je modelpreporučila i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ali samo kaokratkoročno rješenje. Naime, stvarni je problem sadašnjeg modela nemogućnostnametanja obveze plaćanja poreza stranim dobavljačima jer ih je teško identificirati,jednakokaoštojeteškoidentificiratikupce,tj.odreditinjihovulokaciju.

Cilj je rada istražiti na koji su način sadašnji modeli prikupljanja poreza usklađeni soporezivanjem prema načelu zemlje odredišta kao međunarodnim načelom te kakospriječiti daljnju eroziju poreznih prihoda država. Također se želi utvrditi na koji senačin sadašnji modeli oporezivanja mogu prilagoditi kako bi se obuhvatila svaelektroničkatrgovina,adasepritomzadržinačeloneutralnosti, te istražiti je liutomsmisluelektroničkutrgovinuprikladnoopteretitinovimporezima.

Nakonuvoda,ukojemjekratkoopisanizazovpredkojimsusenašleporeznevlastipriprikupljanjupotrošnihporezauelektroničkojtrgovini,udrugomdijeluradarazmatrajuse sadašnjimodeli prikupljanja poreza koji su u primjeni u zemljama EU‐a te koje jepredložio iOECD.Zbogočitihnedostatakaprinjihovojprimjenipotrebno jerazmotritinove,drugačijemodele,kojinisuprimijenjeniupraksi,negosusamoteorijski,alinekiod njih državamamogu znatno olakšati prikupljanje poreza u kontekstu elektroničketrgovine.Tidrugačijimodeli razmotrenisuu trećemdijelurada,ukojemsuprikazanimodeli koji traže rješenje unutar sadašnjih zakonskih odredaba (kao što su modeli

m‐trgovine (trgovine preko mobitela), koja se koristi Protokolom za bežične aplikacije (WirelessApplicationProtocol,WAP),bititeškolociratistraneutransakciji.Westberg,B.,Cross‐BorderTaxationofE‐Commerce,InternationalBureauofFiscalDocumentation,Amsterdam,2002.,str.4.3 Doernberg, R. L.; Hinnekens, L.; Hellerstein, W.; Li, J.; Electronic commerce and mulitijurisdictionaltaxation,KluwerLawInternational,Haguem2001.,str.7.4 Bird, R., Taxing Electronic Commerce: A Revolution in the Making, C. D. Howe Institute, No. 187,September2003.,str.16.5Doernbergetal,op.cit.ubilj3.,str.556.

Bezjak:Drugačijimodeliprikupljanjaporezauelektroničkojtrgovini 83

posrednika kao prikupljača poreza u obliku financijskih institucija ili davateljainternetskihusluga,modeliuoblikutehnološkihrješenjakaoštosumodelelektroničkogprikupljanjaporezailielektroničkakartica)temodelikojitražeuvođenjesasvimnovihporeza na elektroničku trgovinu, kao što su porez na bit, porezi na financijsketransakcije te porezi vezani uz telekomunikacijsku industriju. U četvrtom dijelu radaistražena jeučinkovitostmodelaprikupljanjaPDV‐anaelektronički isporučeneuslugekojiseprimjenjujeuRepubliciHrvatskojtenjegovausklađenostspravnomstečevinomEU‐a,aupetomsudijeluzaključnosumiraneprednostiinedostacipredloženihmodelatejedanprijedlogzamodelekojeautoricasmatranajprihvatljivijimanakraćitenaduljirok.

2. SADAŠNJIMODELIPRIKUPLJANJANEIZRAVNIHPOREZA

Jednoodmeđunarodnoprihvaćenihnačelaoporezivanjapotrošnje jestoporezivanjeuzemlji u kojoj nastaje krajnja potrošnja, tj. načelo zemlje odredišta (eng. destinationprinciple).6 Načelo oporezivanja prema zemlji odredišta međunarodna je norma, kojupodupiru i OECD, EU te Svjetska trgovinska organizacija (WTO).7 U Europskoj Unijinačeloodredištarobeumeđunarodnojrazmjeniuvedenoje1967.Drugomsmjernicom.8Uskladusnačelomoporezivanjapremazemljiodredišta,izvozjeizuzetodoporezivanja(npr. PDV‐a ili poreza na promet), a porez se plaća prema stopi zemlje uvoznice, štoznačidaseoporezivanjeobavljapremamjestupotrošnjeidaporezniprihodipripadajuzemljiukojojnastajekrajnjapotrošnja.Smatrasedanačelozemljeodredištapravednijeraspoređujeporezniteret9jerkrajnjapotrošnjaboljeodražavakoristodjavnihdobaranegodrugeporezneosnovice,kaoštojeproizvodnja.10

U praksi su u primjeni dva načina prikupljanja poreza: prodavatelj se registrira iprikupljaporeziliprimateljobavljasamooporezivanjetesamprijavljujeporezporeznim

6NačeloodredištaodgovarapotrošnomoblikuPDV‐a,aprimjenomtognačelaosiguravaseravnopravnakonkurencijanadomaćemtržištuizmeđudomaćihiuvezenihproizvoda.Kupacdobrauvijekjeopterećenistimporezom,bezobziranatojelidobroproizvedenoutuzemstvuilijeuvezeno,cfr.Šimović,J.;Šimović,H.,FiskalnisustavifiskalnapolitikaEuropskeUnije,Pravnifakultet,Zagreb,2006.,str.152‐153.7Primer,A.;Ligthart J.E.,ConsumptionTaxation inaDigitalWorld,TilburgUniversityandUniversityofGroningen,September2004,str.3.8 Europska je komisija 11. IV. 1967. donijela Prvu i Drugu smjernicu, kojima je započet postupakusklađivanjaopćegporezanaprometuEU‐u.Prvomsmjernicomodređenojedadržavečlanice,počevšiod1.I.1970.,ugradePDVspravomnaodbitakpretporezausvojeporeznesustavekaosvefazniporeznapromet,štoznačidaseporezobračunavaiplaćausvimfazamaproizvodnogiprometnogciklusa,aliseusvakojfazioporezujesamododanavrijednostkojajeunjojostvarena,cfr.Šimović,J.,Šimović,H.,op.cit.ubilj. 6, str. 125. Drugom smjernicom definira se da je riječ o potrošnom obliku PDV‐a (osnovica zaoporezivanje ukupna je osobna potrošnja) te neka osnova načela o oporezivanju PDV‐om, no ona jeprestala vrijediti 1977., kad je donesena Šesta smjernica, koja pobliže određuje i usklađuje odredbeeuropskogPDV‐a.Mijatović,N.,Usklađivanje europskogPDV‐a–povijesniprikaz, Časopis za suvremenupovijestbr.1/2004,Hrvatskiinstitutzapovijest,Zagreb,str.966‐970.9Premanačelukoristi,oporezivanjebisetrebaloprovoditiujurisdikcijiukojojkupacimanajvišekoristiodsocijalnogblagostanja,kulture iostalihaktivnostikojese financiraju izdobivenogprihoda.Primjenatognačelanaoporezivanjepotrošnjeznačilabioporezivanjeuzemljigdjepotrošnjanastaje.Kakobi seoporezovalasvapotrošnjaunutarzemlje,domaćese isporuke iuvozoporezuju,a izvozseoporezujeponultojstopiilijeizuzetodoporezivanja.Uvezistimcfr.Westberg,op.cit.ubilj.2,str.139‐140.10Primer,op.cit.ubilj.7,str.3.

84 ZPR1(1)2012;81‐106

vlastima. Zakoni većine jurisdikcija tu obvezu nameću maloprodavateljima, ali ostajepitanje kako je nametnuti stranom prodavatelju, i to na digitalni proizvod.11 Dakle,sadašnji model prikupljanja poreza na uvoz digitalnih proizvoda između poduzetnika(eng.businesstobusiness–transakcijeB2B),kojijeuprimjeniizmeđuzemaljaEU‐aikojije preporučio i OECD,12 jest model samorazrezivanja poreza: uvoz digitalnih dobaratretirasekaodajeposrijediuvozdigitalnihuslugaiporeznaseodgovornoststavljanakupca (umjesto na prodavatelja), koji plaćeni porezmože odbiti kao pretporez – tzv.praviloreversecharge.13“IskustvoEU‐apotvrdilojedajetajmehanizamjednostavanzaadministriranje te da je učinkovit za prikupljanja poreza“.14 Te je promjene uvelaSmjernica2002/38/EC,15 kojom je za uvoz elektronički isporučenihusluga od stranepoduzetnika iz EU‐a (domaći poduzetnik) prošireno pravilo reverse charge, tj. porezobračunavadomaćipoduzetnik,kojiplaćeniporezmožeodbitikaopretporez,aplaćanjeporeza prevaliti na krajnjeg potrošača. Suprotno, kad europski poduzetnici izvozeelektronički isporučene usluge poduzetniku (i krajnjem kupcu) koji su izvan EU‐a ilidomaćempoduzetniku,ali izdrugezemlječlanice, isporukesuoslobođeneodplaćanjaporeza.Dabiseolakšalaprimjenatogmodelazastraneisporučitelje,kojimorajuznatijeliisporukaobavljenakupcukojiimavrijedećiidentifikacijskibrojzaPDVtejeliriječopotrošnji koja se zbiva u drugoj jurisdikciji, velik je napredak donijela Smjernica2002/38/EC,kojomjemoderniziranVIES16,itotakoštojeosiguranapotvrdavaljanostikupčevaregistracijskogbrojazaPDVutrenutkusameprovjere(eng.inrealtime).17Tose pravilo obično primjenjuje kad je nemoguće da se uvoz oporezuje na graničnomprijelazu te ga poduzetnici mogu lagano primjenjivati jer taj porez mogu istodobno

11 Basu, S., Global Perspectives on E‐Commerce Taxation Law, Queens University Belfast, UK, AshgatePublishingLimited,Hampshire,England,2007.,str.289‐290.12TaxationandElectronicCommerce, Implementing theOttawa taxation frameworkconiditions,OECD,2001.,str.30.13 Metodom reverse charge, kojom se u međunarodnim transakcijama na obveznika primatelja uslugestavlja obveza da obračuna PDV (koji može odbiti) i prevali ga na krajnjeg kupca ostvaren je ciljoporezivanjapotrošnimporezima,tj.oporezivanjefinalnepotrošnje,itoondjegdjeonanastaje,cfr.Basu,op.cit.ubilj.11,str.65.Kakojetametodauprimjeniuvećinizemaljakojeimajupotrošneporeze,logičnojedasenakratakrokizadržikaoprikladnazaoporezivanjatransakcijaelektroničketrgovine,alinadužiroktrebapratitirazvojtehnologijakojemogupripomoćiprikupljanjuporeza,cfr.InternationalVAT/GSTGudielines,OECD,February2006.,http://www.oecd.org/dataoecd/16/36/36177871.pdf(2.XI.2010.).14Doernbergetal.,op.cit.ubilj.3,str.558.15Smjernica2002/38/ECod7.V.2002.,kojanadopunjujeprivremenuSmjernicu77/388/EECštosetičePDV‐a primjenjivoga na usluge emitiranja radijskoga i televizijskog programa te nekih elektroničkiisporučenih usluga, još se popularno naziva i Smjernica o elektroničkoj trgovini, http://eur‐lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2002:128:0041:0044:en:PDF(17.V.2010.).16VIES,tjVATInformationExchangeSystem(SustavzarazmjenupodatakaoPDV‐u),osnovanjeUredbomEuropske komisije 218/92 o administrativnoj suradnji na polju neizravnog oporezivanja (Regulation218/92/EEConadministrativecooperationinthefieldofindirecttaxationVAT)od19.VI.1992.kakobipoduproporeznevlastizemaljačlanicaEU‐a.Služinesamousvrhuadministrativnekoordinacijenego ikaopružatelj informacijazapoduzetnike, i totakoštose imeosoberegistriranepododređenimbrojemmožeprovjeritipriporeznimvlastimaisporučitelja.17 UredbomEC 792/2002 dopunjena jemaloprije spomenuta uredba, i to time što sada bilo tkomožebesplatnoprovjeritibazuregistracijskihbrojevazaPDVkojusvakazemljačlanicaEU‐aodržavakaodioVIES‐a. Sve do donošenja tog pravila isporučitelj je morao kontaktirati sa svojom poreznomadministracijom, koja bi ondapogledalaVIES i potvrdila da je broj koji je kupac dao vrijedeći. Sada seukidajuporeznevlastikaoposrednik,štoštediivrijemeinovacizaporezneobveznikeizaporeznevlasti,cfr.Basu,op.cit.ubilj.11,str.222‐223.


odbitikaopretporez.Međutim,kakotemotivacijenemazakrajnjekorisnike,većinaseliteratureslažedaprimjenatogpravilanauslugenijepraktičnaakojeprimateljkrajnjipotrošač.

Puno je teženametanjeobvezeplaćanjaporeza, tj. prikupljanjeporeza za elektroničkiisporučenetransakcijekrajnjimkupcima(eng.businesstoconsumer–transakcijeB2C).Model koji je u primjeni u Europi od sredine 2003., a uvela ga je Smjernica oelektroničkoj trgovini, jest registracija stranih isporučitelja. U skladu s preporukamaOECD‐a, EU je, ne čekajući međunarodni konsenzus, donio odluku da jedini efektivninačin oporezivanja digitalnih proizvoda pri prodaji neposlovnom kupcu budejednostranaprimjenadomaćihpravilaregistracije iplaćanjanastranog isporučitelja.18Tajpristupubiti ignorira činjenicuda jeposrijediuvoz (nakoji uvoznikobičnoplaćaporez) – inozemni se isporučitelj tretira kao da obavlja domaću isporuku te mu senamećeobvezaplaćanjaPDV‐a.Svedodonošenjatesmjerniceeuropskisupoduzetnicibiliunepovoljnijempoložajuuodnosuna inozemne isporučiteljebudućida sumoralinaplaćivatiPDVnasveisporukeelektroničkihuslugapremaEU‐uiinozemstvu,bilodaje riječ o krajnjim kupcima bilo da su posrijedi poslovne isporuke, jer je mjestooporezivanja tih usluga bilo sjedište isporučitelja. S druge strane, inozemni suisporučiteljiteisteuslugemogliisporučitibezplaćanjaporeza,štojestvaralodvostrukuzapreku konkurentnosti europskih poduzetnika te je kršilo načelo neutralnosti uoporezivanju.Sjedišteisporučiteljakaoglavnopravilozaoporezivanjeuslugaodabranoje ondakada sepretpostavljalodapostoji izravni osobni kontakt između isporučiteljausluge i kupca. Kako je s razvojem tehnologije rastao i broj usluga koje se moguisporučiti na daljinu, EU je odredio da se elektronički isporučene usluge oporezujupremamjestu sjedišta kupca, tj. da se te usluge uključe u iznimkeod glavnogpravila.Nov model oporezivanja temelji se na registraciji stranog isporučitelja u jednoj odzemaljaEU‐a(tzv.specijalnashema),aporezseobračunavapremaporeznimstopamakoje vrijedeu zemlji kupca. Savproces registracije i prijaveporezamoći će seobavitielektroničkim putem. Kako je PDV sustav koji u visoku stupnju ovisi o dobrovoljnomispunjenju porezne obveze, stvarni je problem takva sustava nemogućnost nametanjaobvezeplaćanjaporezastranimdobavljačima, jerihje,kaoikupce,teškoidentificirati.Anonimnost je jedan od najvažnijih problema međunarodne elektroničke trgovine.Najviše je kritika na tu smjernicu došlo iz SAD‐a jer su, razumljivo, poduzetnici iz tezemlje njome najviše izgubili. Ipak, argument koji iznosi SAD nije bez osnove jer sepostavlja pitanje kako strana jurisdikcija može nametnuti plaćanje porezapoduzetnicima iz SAD‐a kad ni države SAD‐a ne mogu nametnuti poreze onima kojidolaze iz druge američke države zbog ustavnih ograničenja oporezivanja udaljenih

18 OECD, EU i razni autori, npr. McLure Jr., NTA (cfr. National Tax Association Communications andElectronic Commerce Tax Project, http://govinfo.library.unt.edu/ecommerce/document/final_NTA_Report.doc, 12. I. 2011.)predlažuoporezivanjepremamjestu potrošnje (načelo zemlje odredišta) preko registracije prodavatelja i utemeljeno na načeluodredišta,sobziromnatodasetimeosiguravaoporezivanjeprekograničnihuslugauonojjurisdikcijiukojojsepotrošnjastvarnoizbila.

86 ZPR1(1)2012;81‐106

prodavatelja,tj.prodavateljaelektroničketrgovine.19KakoEUnemazakonskeosnovedaih prisili na to, jedino što mu je preostalo jest oslanjati se na spremnost stranihpoduzetnikadapoštujupravilatenatehnološkarješenjakojaćeimtoolakšati.20

Od 1. siječnja 2010. Smjernicom 2008/8/EC21 izmijenjeno je glavno (opće) pravilo zamjestopružanjauslugekadseonepružajuoporezivimosobama,itotakodaseteuslugesad oporezuju prema sjedištu kupca, a ne isporučitelja, kako bi se osiguralo da svapotrošnjanajednomteritorijubudeoporezovanaodstranedržavenačijemteritorijuinastaje.Međutim, za isporuke krajnjimkupcima i dalje je glavnopravilo oporezivanjepremamjestusjedištaisporučitelja(zaisporukeunutarUnije),što,skupasPDV‐om,kojiuzemljamaEU‐avariraod15%do25%,auzemljamaOECD‐a iostatkusvijeta iviše,može stvoriti distorziju konkurentskih uvjeta za isporučitelje elektroničkih usluga idigitalnihdobara.Dok god su stope različite, kupci ćehtjeti kupiti jeftiniji proizvod, apoduzetnici će željeti uspostaviti svoja sjedišta u jurisdikcijama s nižim porezima, štostvarakonkurencijumeđudržavamatepredstavljastvarnirizikdaporeznisustavikojisenisuprilagodilizaostanuzatržišnimrazvojemilidastvorebarijeredaljnjemurazvojuu tehnici iposlovnimmodelima.Višenego ikaddosadglobalizacija internetazahtijevaintegracijuiharmonizacijuporeznihstopajerćeusuprotnomedržavesvišimstopamasrazvojem elektroničke trgovine biti oštećene za porezne prihode. Stoga, kako bi seizjednačiopoložajdomaćih istranih isporučiteljanadomaćemtržištu,sobziromnatoda se strani isporučitelji moraju registrirati u zemlji krajnje potrošnje i porezobračunavati prema prebivalištima svojih kupaca, od 1. siječnja 2015.22 i domaćipoduzetnicikojipružajuelektroničkiisporučeneuslugedomaćimkupcimamoratićeseregistrirati u zemlji članici različitoj od sjedišta te jednako tako obračunavati porezpremalokacijamakupaca.Glavneprimjedbetomumodeludalesu,naravno,državekojećenjimenajvišeizgubiti,npr.Luksemburg,kojiimastopuPDV‐aod15%,jerćenestatipotrebadastranipoduzetniciuspostavesjedištenanjihovuteritorijukakobiiskoristiliprednostinižihstopaPDV‐apriisporucikupcimauEU‐u.Osimtoga,ostajepitanjekakoće tajmodel biti ostvaren u praksi jer još nije riješen problem pouzdana utvrđivanjaadrese kupaca. Što se tiče prikupljanja poreza za transakcije B2C, za razliku od EU‐a,OECD dugoročno rješenje ne vidi u registraciji nerezidentnih isporučitelja, koja jeprihvatljivasamokaokratkoročnorješenje,negobitotrebalibitimodelikojisekoristetehnologijom unutar modela posrednika ili modela registracije nerezidentnih

19OgraničenjasesastojeuprimjeniCommerceClauseiDueProcessClauseUstavaSAD‐a.20Bach,S.;Hubbert,M.;Muller,W.,TaxationofE‐Commerce:PersistentProblemsandRecentDevelopments,Vierteljahrshefte zur Wirtschafsforschung, 69. god., br. 4/2000, str. 657‐678., http://www.atypon‐link.com/DH/doi/pdf/10.3790/vjh.69.4.657?cookieSet=1(3.V.2011.).21CouncilDirective2008/8/ECof12.02.2008.,amendingDirective2006/112/ECasregardstheplaceofsupplyofservices,OfficialJournaloftheEuropeanUnion,L44/1120.02.2008.22Članak58.st.1.točkacSmjernice2008/8/EC,uprimjeniod1.I.2015.,kojikažedajemjestoisporukeelektronički isporučenih usluga neoporezivim osobamamjesto gdje ta neoporeziva osoba ima sjedište(prebivališe),stalnuadresuiliuobičajenoboravište.


isporučitelja. Međutim, prije primjene tehnologije potrebno je što više ujednačiti iuskladitinacionalneporeznesustave.23

3. DRUGAČIJIMODELIOPOREZIVANJAPOTROŠNJE

Zarazlikuodtihmodela,kojisuuprimjeniupraksi,uliteraturisespominjuimodelikojisu za sad samo teorijski, iako bi, uz ispunjenje nekih pretpostavaka, i oni mogli bitiprimijenjeni u praksi. Tako za oporezivanje uvoza digitalnih proizvoda R. Krever24spominjemeđunarodnorješenjekaomodelkojikombiniraoporezivanjepremanačeluzemlje podrijetla25 i zemlje odredišta, što podrazumijeva suradnju između izvoznih iuvoznih jurisdikcija. Takav model mogao bi biti prihvatljiv samo unutar ekonomskihunija,kaoštosuEU26iliSAD.Tajjepristupzapravojednostavan,zemljesesamomorajudogovoritidaukinuoslobođenjeodplaćanjaPDV‐anaizvoztedaporezeobračunavajuprodavatelji u državi svojeg sjedišta, a da prikupljene poreze dostavljaju državamakupaca.Timesusačuvaniporeznabazatenačeloneutralnosti.Međutim,malesušansedabisemogaopostićimeđunarodnikonsenzusuvezismultilateralnimugovorima,kojise primjenjuju općenito, a čak i kad bi to bilo izvedivo, poduzetnici bi se locirali ujurisdikcijama s nižim porezima, što znači da taj sistem zahtijeva istodobno iuniverzalnuharmonizacijupotrošnihporeza,štojepotpunonerealnoočekivati.IOECDje razmatrao taj model prikupljanja poreza pod nazivom model plaćanja poreza naizvoruprihodaiprijenoskaoalternativumodeluregistracije.27Poduzetnicibiprikupiliporez na potrošnju na “izvoz“ nerezidentima i proslijedili prikupljeni porez domaćimporeznimvlastima,kojebigadaljeproslijedilezemljipotrošnje.Nakraćiisrednjiroktaje alternativa bila upitna zbog znatna porasta troškova administracije i potrebe zameđunarodnimsporazumima,ali,premaOECD‐u,iztehnološkeperspektivetabiopcijamogla biti dugoročno ostvariva, npr. uz uporabu “inteligentnihmreža“, koje bi uplatepreusmjeravale mjerodavnim vlastima.28 Razmatran je i jedan sasvim nov model, u

23TopokušavaiStreamlinedSalesTaxProject(SSTP)uSAD‐u.24Uvezistimcfr.Krever,R.,ElectronicCommerceandTaxation:anOverivewoftheKeyIssues,2000.,str.12‐16,http://www.nishithdesai.com/eComTaxpert/Electronic%20Commerce%20and%20Taxation%2001%20061.pdf(12.I.2011.).25 Oporezivanje prema načelu zemlje podrijetla jednako je samo teorijski, jer bi značilo da se izvoznaplaćuje prema stopi PDV‐a zemlje izvoznice, dok se uvoz ne oporezuje. To vodi različitim poreznimopterećenjimaistihdobaraiusluganadomaćemtržištutesenarušavakonkurencija,cfr.Šimović,op.cit.ubilj.6,str.152.Iakotajmodelprivlačijednostavnošćuprimjene,takvooporezivanjedovelobido“utrkedodna“međudržavama,kojebinastojalenižimporezimaprivućipoduzetnikenasvojepodručje,posebiceuslučajuelektroničketrgovine,zakojujekarakterističnavelikamobilnost.26Model je razmatrala iEuropskakomisija1996.,pri čemubiseusklopunjegadostavaprihodazemljipotrošnjeobavljalauzpomoćagregatnihstatistikaopotrošnji (postoji i sustavklirinškihkuća),cfr.bilj.28.27OECD,op.cit.ubilj12.,str.32,194.28Model odgovara planu koji ima EU kad prijeđe na definitivni sistem PDV‐a. Taj je sistem kaomodelprikupljanja porezaprihvatljiv samokaodugoročno rješenje jer je potrebanmeđunarodni konsenzusomeđudržavnimmultilateralnimugovorima;dakle,zahtijevameđunarodnusuradnju isloženuproceduruverifikacijskog procesa. EU je razmatrao tu opciju u radu European Commision, Indirect taxes and e‐commerce, Working paper DG XXI/99/1201 final, June 8, 1999.,http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/ecommerce_en.pdf.(10.studenog2010.).

88 ZPR1(1)2012;81‐106

kojem bi treće strane, kao što su financijski posrednici, bile zadužene za prikupljanjeporeza na potrošnju na plaćanja koja protječu između primatelja i isporučiteljadigitalnihproizvodaiusluga,aondabiprikupljeniiznosproslijedilezemljipotrošnje(stehničkog aspekta, taj je model identičan prethodnomu, razlika je samo u tome tkoprikupljaporeze).Prihvaćanje togsustavadonijelobi znatnepočetne troškove tebi izosnoveizmijenilofunkcioniranjemnogihsustavaoporezivanjapotrošnje.Priznatojedabi sustav mogao biti djelotvoran, ali ostaje pitanje prebacivanja odgovornosti zaprikupljanje poreza na financijske institucije. OECD smatra da bi svako takvosudjelovanje treće strane trebalo biti dobrovoljno i utemeljeno na komercijalnojisplativosti zanju,pri čemupriznajedabimodelmogaobitiuspješanakobi se trećojstrani ponudili kakvi poticaji.29 Tehnološki pristup, tj. model naplate poreza,podrazumijevao bi korištenje softwareom koji bi automatski obračunavao porez natransakcijuprisamojtransakcijitebi,uzpomoćfinancijskogposrednikailitrećestraneodpovjerenja,porezdoznačioodgovarajućoj jurisdikcijipremaodredištu.Bilateralnimsporazumima osigurala bi se verifikacija softwarea od strane mjerodavnih poreznihvlastizemljeisporučitelja.Najvjerojatnijejedabiprivatnisektorpreuzeovodećuuloguurazvojutakvasoftwarea,alitobinasebemoglepreuzetiiporeznevlasti.OECDmislidatemodele ne treba promatrati kaomeđusobno isključive, nego jemoguć i poželjan stehnološkog stajališta hibridni model, koji bi uključivao elemente modela globalneregistracije,modelaprikupljanjaporezana izvoru i prijenos imodela trećih stranaodpovjerenja.30 Pojavljivali su se i prijedlozi za potpuno nove poreze, tzv. surogatneporeze,31kojimaseoporezujeneštodrugo,aneuvozsameusluge,kaoštosuporeznabit,poreznafinancijsketransakcijeteporezivezaniuztelekomunikacije.

3.1. Posrednicikaoprikupljačiporeza

Administrativni teret poreza po odbitku obično je stavljen na posrednike, kao što subankeilidrugefinancijskeinstitucije(običnozasocijalnadavanja),atajnačinplaćanjaporeza može poslužiti i kao tehnika koja će osigurati prikupljanje poreza.32 Neki supredlagateljipredložilikorištenjetrećimstranamaodpovjerenja(trustiedthirdparties,TTP),npr. financijskiminstitucijama idavateljima internetskihusluga(InternetServiceProvider,ISP),33kaonovimporeznimprikupljačima,kojićeuznovatehnološkarješenjapripomoći prikupljanju poreza. Time bi jurisdikcijama bilo omogućeno zadržavanje

29OECD,op.cit.ubilj12.,str.32.30Prikupljanjeporezana izvoru iprijenos(eng.taxatsourceandtransfer) jestmodelkoji jerazmatraoOECD,asastojiseutomedapoduzetnikprikupljaporezna„izvoz“priprodajinerezidentima,aprihodedostavljadomaćimporeznimvlastimakojegadaljeprosljeđujuporeznimvlastimazemljepotrošnje.Ibid,str.33‐34.31Npr.Krever,R.,op.citubilj.24,str.12‐16.32Westberg,op.cit.ubilj2,str.175.33 Davatelj internetskih usluga poduzetnik je koji korisniku pruža pristup internetu uz naknadu. Osimtoga, često nudi i druge proizvode i usluge, npr. elektroničku poštu, koja omogućuje razmjenu porukaprekointernetaizmeđupojedinacadiljemsvijeta,stvaranjevlastitaweb‐sjedištailiinternetskestraniceuzkorištenjenjegova softwarea i sl.Uvezi s timcfr.An InteractiveServicesAssociationTaskForceWhitePaper,LoggingOn toCyberspaceTaxPolicy, , str.10‐11,http://www.caltax.org/taxwhpap.html. (18.XII.2010.).


autonomijezaodređivanjeporeznihpolitika,azahtijevalobimalopromjenauodnosunasadašnjisistem.TroškoviudovoljavanjaobvezibilibiprebačeninaTTP,amoglibiseismanjiti.

3.1.1. Prikupljanjeporezapoodbitkuodstranefinancijskihinstitucija

Osim OECD‐a, koji je razmatrao taj model, autori kao McLure34, Goolsbee i Zittrain35predlagalisudaporeznapotrošnjunadigitalneproizvodekaoporezpoodbitkumoguobračunati financijske institucije, kao što su kreditne kompanije, u trenutku sameprodaje,itopostopamadržavelokacijekupca.Takavbisustavodfinancijskihinstitucijazahtijevaodaimajubazupodatakairateporezazasvedržavneilokalneadministracije.Prodavatelji bi trebali obavještavati financijske institucije o bitnim informacijama oprodaji i stranama u prodaji (npr. broj računa kupca, prodajni iznos, dužan porez ikupčevaadresazaslanjeračuna),budućidaonetepodatkenemaju.36Običnobiadresana koju se šalje račun kreditne kompanije odredila lokaciju kupca. Za raspoređivanjeporeza prema jurisdikcijama financijske bi se institucije koristile sustavom klirinškihkuća.37OECDsmatradapodaciskreditnekarticenisudovoljnikaodokazjurisdikcije,abankemogubitismješteneiuzemljamakojeimajuzakoneobankarskimtajnamatenebi odale lokaciju kupca. Postavlja se i pitanje zaštite privatnosti podataka. Ako bi sekupnjaobavljaladigitalnomgotovinom,tajsustavnebibiodjelotvoran.Kaorješenjezadigitalnugotovinunekisuautoripredlagalioporezivanjedigitalnegotovineutrenutkuizdavanja.38Jednakotako,akobankenemajunekuvrstufinancijskekompenzacije,nećebiti voljne obavljati posao koji su prije obavljali prodavatelji. Taj bi sustav mogaofunkcioniratiufederalnimsistemimakadabiseuspostavionacionalnisistemklirinškihkućazaraspodjeluprihodadržavipotrošnjeteakobisebankamaidrugimfinancijskiminstitucijama koje ulažu u tehnologiju nadoknadili troškovi. Ipak, uspostavu takvasustavameđusuverenimzemljamatežejeizvestiupraksiizbogpolitičkihrazloga.

Europskajekomisijaistraživalatajprijedlogtejenaišlanabrojnetehničkenedostatke,afinancijski je sektor posebice izrazio neodobravanje.39 Neki su autori smatrali da je

34McLure,Jr.;Charles,E.,"TheTaxationofElectronicCommerce:BackgroundandProposal"InPublicPolicyandtheInternet:Privacy,TaxesandContracts,editedbyNicholasImparato,Stanford:HooverInstitutionPress,2000.,str.49‐113.35 Goolsbee, A.; Zittrain, J., Evaluating the Costs and Benefits of Taxing Internet Commerce, SSRN, 20.HarvardLawSchool,ResearchPublicationNo.1999‐03,1999.36Iakosufinancijskeinstitucijeuboljojpozicijinegoprodavateljštosetičepoznavanjamjestapotrošnje,one su inferiornije u odnosu na prodavatelja kad je riječ o saznanjima u koju kategoriju oporezivogproizvodasvrstatikupnjutebiutompogledubileovisneodpodacimaštoimihdajuprodavateljiilikupci.Uvezistimcfr.Basu,S.:Implementinge‐commercetaxpolicy,QMW,18thBilletaConference:ControllingInformation in the Online Enviroment, London, Travanj 2003., str. 11,http://www.bileta.ac.uk/Document%20Library/1/Implementing%20E‐Commerce%20Tax%20Policy.pdf(12.I.2011.).37Primer,op.cit.ubilj.7,str.13‐14.38 Soete, L.; Ter Weel, B., Globalisation, Tax Eroison and The Internet, MERIT, Maastricht University,Listopad1998.,http://arno.unimaas.nl/show.cgi?fid=331(31.X.2010.).39Nakratakrok,doksenenađualternativnatehnološkarješenja,Europskajekomisijapredložiladasebankamaiizdavateljimakreditnihkarticanametneobvezaprikupljanjajednevrsteporezapoodbitku.Ute bi svrhe financijski sektor morao razlikovati obična plaćanja od oporezivih plaćanja elektroničke

90 ZPR1(1)2012;81‐106

korištenje financijskimposrednicimakaomjestimaprikupljanjaporeza(eng.collectionpoints)mogućeprioporezivanjupotrošnjeuSAD‐utedamožebitiprihvatljivijaopcijaoddosadašnjihalternativa,kojesupredložilameđunarodnatijela.40

3.1.2. Prikupljanjeporezaodstranedavateljainternetskihusluga

Soete i TerWeel41 također predlažu da se davatelji internetskih usluga, tj. ISP‐i, kojiimajutehničkemogućnostipratitisveinternetsketransakcijesvojihkupacazaposlekaotrećastranaodpovjerenja,tj.TTP,zanaplatu,prikupljanjeidostavuporezanapromet(eng. sales tax) u SAD‐u. ISP bi bio registriran pri klirinškoj kući, a ona bi daljeproslijedilaprihodezemljiukojoj jeobavljenaprodaja.Međutim, ISPnemožeutvrditigdje je točno nastala potrošnja jer je teško znati stvarno podrijetlo i odredišteelektroničke transakcije. Primjerice, kupac iz SAD‐a može kupiti digitalni proizvod uNjemačkoj preko ISP‐a lociranoga u Velikoj Britaniji. Neki su sugerirali korištenje IP‐adresomzalociranjeprekograničnihtransakcija.IP‐adresaserabizaprijenospodatakaiz točkeA u točkuB i važan je dio svakog pristupa internetu, no danas semnoge IP‐adresedodjeljujuslučajno,zbogčegajeteškolociratitransakcijepojedinihkorisnika,anjimasektomumožeimanipuliratikakobisesakrioidentitet(npr.korištenjeuslugomAnonymizer).42

S.Basupredložiojeprikupljanjeporezaprekodigitalnihposrednika–ISP‐a.43Sobziromnatodajedezintermedijacijauzrokovalanestanakposrednikakojisuprikupljaliporezena potrošnju u fizičkoj okolici, sad je teško ustanoviti gdje se odigrala ekonomskaaktivnosti i tko su njezini sudionici. Očito je potreban nov posrednik, bilo u oblikufinancijskih institucija, npr. onih koje izdaju kreditne kartice, bilo u obliku davateljainternetskih usluga. Da bi davatelji internetskih usluga mogli služiti kao prikupljačiporezazadržave,onesnjimamoraju sklopitiugovore.Kako je ISP‐u iprodavateljimakojisuizvanjurisdikcijezemljekupcateškonametnutiobvezuplaćanjaporeza,tovišeštobipotencijalnobilo jakopuno takvihpružatelja, bilobi gotovoneizvedivo sklapatiugovoresasvimanjimateuobzirdolazisamoopcijadaISPkupcabudeodgovoranzaprikupljanje poreza. Taj je prijedlog, kako tvrdi autor, u skladu s osnovnim načelimaformuliranima u Ottawi, jednostavan je i ne zahtijeva bitne promjene u poreznimnačelima.Administrativniteretzaprodavateljaikupcanijeprevelik,amodelsekoristitehnologijomkojamujenaraspolaganjuitemeljisanačetirimaosnovnimelementima:ISP‐u, digitalnom certifikatu, bazi podataka s jedinstvenom klasifikacijom proizvoda i

trgovineitrebaobiznatiprimijenitiispravnustopu.Osimtoga,pojavljujeseiproblemtajnostibankovnihpodatakateproblemzaštitepodatakaiprivatnostikupca,auskorobisemoglirazvitiinovistandardizaplaćanje kreditnim karticama koji će potpuno sakriti identitet kupca prodavatelju. Zbog toga se možeočekivatiotporfinancijskogsektoraovomprijedloguEU‐a.EuropeanCommision,op.cit.ubilj.28.40 Hellerstein, W., State and Local Taxation of Electronic Commerce:Reflections on the Emerging Issues,Scholarly Works, Paper 548, 1998.,http://digitalcommons.law.uga.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1545&context=fac_artchop (14. II.2011.).41Soete,op.cit.ubilj.38.42Primer,op.cit.ubilj.7,str.15‐16.43Basu,op.cit.ubilj.11,str.293‐309.teBasu,Implementing...,op.cit.ubilj.36.


uslugatesoftwareukojićeobračunatiporez.Dabitajmodelprikupljanjaporezaušaoupraksu,potrebnojedasvezemljekojesuuključeneutrgovinuelektroničkiisporučenimuslugama prihvate jedinstvenu klasifikaciju (definiciju) proizvoda i usluga, koja bi semoglaobavitipodokriljemWTO‐akakobiseuključileizemljeurazvoju.Jedinstvenomklasifikacijom osigurala bi se neutralnost poreza jer bi se sve elektronički isporučeneuslugeoporezovalenajednaknačinusvimzemljama,npr.akobiseslijedioprimjerEU‐a,sveelektroničkiisporučeneuslugemoglebisetretiratikaoisporukeusluga.Sistembiradioudvijefaze.Uprvojbisefazi identificiralestraneutransakciji. ISPprodavatelja,zajednosidentifikacijskimtehnologijama,verificiraobilokacijukupcateprovjeriojeliposrijedi prodaja krajnjem kupcu ili poduzetniku (ne obračunava porez). O tome biobavijestio ISP kupca, koji bi onda odgovarajućim softwareom odredio o kojoj je vrstitransakcijeriječ,kojajestopatekojijeiznosporeza.Otomeseobavještavaprodavatelj,kojićevećutrenutkukupnjemoćiobavijestitikupcaoporezukojiduguje,akreditnećekompanije iznos obračunanog poreza proslijediti ISP‐u, koji će taj porez proslijeditiodgovarajućojzemlji.Zaidentificiranjelokacijekupcateverificiranjelokacijetajmodelpredlaže korištenje digitalnim certifikatima44, koji zajedno s prihvaćanjem tehnologijedigitalnogpotpisamoguodreditilokacijukupcasprihvatljivompouzdanošćutejeliriječokrajnjemkupcu iliposlovnomkorisniku.Primjerice,nekezemljeveć izdajudigitalnecertifikate za poduzetnike kojima se potvrđuje da su registrirani za PDV u toj zemlji.Tada bi semoglo primijeniti pravilo da prodaja ne bi bila oporeziva ako kupacmožeprikazatidigitalnicertifikat,aakoganemožeprikazati,porezćebitiobračunanjerćesepretpostaviti da je riječ o krajnjem kupcu. Da bi se ISP za prikupljanje poreza zaistamogao koristiti takvimprocesomverifikacije, potreban je visok stupanjmeđunarodneharmonizacijezaizraduprihvatljivadigitalnogcertifikata.AkoseISPnebibioustanjukoristiti digitalnim certifikatom, kao alternativna metoda rabila bi se IP‐adresa, brojkreditnekartice,adresanakojusešaljeračunskreditnekarticetesamoprijavljivanje,asve te metode imaju, kako je i OECD elaborirao45, neka ograničenja. Trenutačno nepostojimeđunarodnikonsenzusoklasifikacijielektroničkiisporučenihusluga,štoznačida isti proizvod ili usluga mogu biti oporezovani različitom stopom ili po različitimpravilima, što znatno komplicira prikupljanje poreza. Zato bi se u ovom sistemu svedržavekoristile identičnomdefinicijomproizvoda i usluga, čimebi seosjetno smanjioteretudovoljavanjaobveziizatradicionalnuizae‐trgovinu,atajbisedogovormogaopostići unutar OECD‐a iliWTO‐a. Za one koji misle da bi stvaranje baze podataka zatakve proizvode bilo prezahtjevno kao primjer se može navesti World CustomOrganisation, koja je uspjela napraviti harmoniziranu tarifu za dobra.Software koji biobračunavao porez razvila bi organizacija mjerodavna za izradu klasifikacijeelektronički isporučenih usluga. Kad kupac obavi online‐kupnju, software obračunavaporezpremajurisdikcijiizdigitalnogcertifikata,aakoganema,koristiseIP‐adresomilidrugimpodacima.Kritikadajesadašnjisistemneizravnihporezaprekomplicirandabi

44 Digitalni je certifikat digitalni dokument koji atestira vezu između određenoga javnog ključa sodređenomosobomilipoduzećem.Oniverificirajutvrdnjudanekijavniključzaistapripadanekojosobi,cfr.Basu,op.cit.ubilj.36,str.14‐15.45OECD,op.cit.ubilj.12.

92 ZPR1(1)2012;81‐106

gamogaoobračunatisoftwaremožesedemantiratitimeštonekiaspektitogmodelavećpostojeukomercijalnojupotrebiuSAD‐u,gdjekompanijekaoštosuVertex iTaxwarenudesoftwarekojiobračunavajuporezenaprometikorištenje(eng.salesandusetax)zaviše od 6.400 jurisdikcija u SAD‐u. Troškove izrade tog modela (softwarea i bazeoporezivihproizvoda/usluga) snosilebiporezneadministracije, svakaovisnooudjelukorisnika interneta.Državebidavateljimainternetskihuslugaplatilezasudjelovanjeuprikupljanju poreza, a kako bi to za ISP bio prihod, na dugi je rokmoguće da smanjetroškovepristupainternetu,čimebisepogodovaloširenjuinternetaimeđuzemljamaurazvoju.Davateljiinternetskihuslugabilibiiglavniposredniciuprocesuprijaveporezatebisetajteretmogaoskinutisprodavatelja.Podaciotransakcijamaodavalibipodatkeo prodavatelju, ali ne i o pojedinačnom kupcu te je njihova privatnost zaštićena. Tajmodelzapravopostavljajakomalozahtjevapoduzetnicimateseoslanjanatehnologiju,koja automatizira poslovne transakcije. Time se znatno smanjuje teret udovoljavanjaporeznoj obvezi. Autor smatra da to može biti dugoročno rješenje, ali najprije trebarazriješiti najveću zapreku modelu, a to je pitanje državnog suvereniteta, jerujednačavanje porezne osnovice nije nešto što bi države lako prihvatile. Međutim,državevišenemogudefiniratiiprovoditiporeznepolitikeodvojenojednaoddrugejersu pravila koja vrijede donesena u doba kad su poduzetnici obavljali prodaju gotovoisključivo domaćim kupcima. Sada živimo u doba globalizacije proizvoda, usluga iposlovanja te je nerealnoočekivati dapoduzetnicimogupratiti poreznapravila svakejurisdikcije u kojoj obavljaju prodaju, stoga je danas više nego ikad potrebnameđunarodna suradnja. Iako formalni koncept državne suverenosti na gubljenjesuverenosti oko određivanja porezne politike gleda kao na smanjenje državne moći,pravasemoćočitujeumogućnostidaseostvareciljeviblagostanjazagrađanetimeštoćesenatajnačinomogućitiboljeprikupljanjeporezazadržave.

3.2. Tehnološkarješenjazaprikupljanjeporeza

Ova se rješenja obično koriste u kombinaciji s drugim modelima, a razmatrali su gaOECD i EU. Najjednostavniji način da prodavatelj udovolji obvezi jest uz pomoćtehnoloških rješenja, npr. primjenom softwarea prema mjestu kupnje, koji ćeautomatski, u stvarnom vremenu, primijeniti stopu poreza zemlje destinacije, skinutiiznos s kupčeve kreditne kartice te ga proslijediti državi gdje se potrošnja dogodila.Federalnebivlastimogleovlastitikomercijalnekompanije,tzv.TTP,daizradesoftware.Internet predstavlja prijetnju, ali i mogućnost za porezne administracije. OECDpreporučujekorištenjedigitalnimpotpisomkaorješenjempitanja identitetakupca,46amože se razviti i tzv. smart card – mala elektronička naprava slična telefonskimpretplatnim karticama, na kojoj bi se sačuvali podaci o jurisdikciji kupca, poreznomidentifikacijskom broju i online‐transakcijama. Jednako tako, nove tehnologije mogupomoći i poreznim administracijama da otkriju velik broj transakcija koje se sada neoporezuju, i to takodasesvezemljedogovoreo jedinstvenomidentifikacijskombroju

46OECD,op.cit.ubilj12.,str.192.


kupca, koji bi se koristio nameđunarodnoj razini, kao što je sugerirao OECD 2001.47Mogućnosti pružanja informacija o položaju kupca uz pomoć mobitelskih mreža tesistemkodiranjatransakcijapremageografskompoložajumoglibipomoćiuutvrđivanulokacijekupcauvrijemeonline‐kupnje.48Nijedanod tihpristupavjerojatnonećemoćibiti primjenjiv u kratkom i srednjem roku. Dalje se prikazuju neka od predloženihrješenja.

3.2.1. Modelelektroničkogprikupljanjaporeza(EletronicTaxCollection,ETC)49

Bentley svoj prijedlog temelji na tehnologiji koja će biti upotrijebljena za prikupljanjeporezaodkrajnjihkupaca.USAD‐uvećpostojeprototipovitakvihsoftwareskihsistema,kojićenamjestukupnjeodreditipripadnostporezaodređenojjurisdikcijiistopuporezaprisvakojkupnjikojaseobavljaprekoelektroničkihmedija. Izračunati iznosodbijaseodkreditnekartice,aporezseprenosinaračunporezneadministracijeunutarkoje jepotrošnjanastala.Kakocijeliprocesprotječeautomatski,izbjegavajusepravniipolitičkiproblemikojinastajukadprodavatelj izvoznikobavlja tajposao te se time izbjegava ipotrebanameđunarodnimdogovorimakojibistvorilipravniokvirzasuradnjuizmeđuadministracija. Kako većina jurisdikcija zahtijeva licenciranje financijskih institucija, iovaj model zahtijeva da institucije koje izdaju elektronički novac (Electronic MoneyProvider, EMP) budu ovlaštene od strane države. One bi prikupljale porez u realnomvremenu, kad jedna strana transferira novac elektroničkim putem drugoj. Kako bi serazlikovale situacije u kojima se mora platiti porez od onih koje ne podliježu obveziplaćanja(npr.darovanje),prijenegoštoEMPdopustitransfernovca,straneutransakcijimoraju sugerirati EMP‐u vrstu transakcije preko koda koji identificira tip transakcije(porezniautoritetibitćezaduženizadodjeljivanjekodovasvakojvrstitransakcijekojazahtijevarazličitporezni tretmanizadodjeljivanjekodakojiće identificiratiporeznogobveznika) te kako bi EMP upotrijebio automatizirani računalni program kojiobračunavaporez idostavljagaperiodičnoporeznimvlastima.Programbiseoslanjaona samoprijavljivanje osoba uključenih u transfer novca, jednako kao prisamooporezivanju,tebionebileodgovornezaispravanobračunporeza.EMPnebibioodgovoran za plaćanje poreza, nego samo za obračun prema informacijama koje jedobio, te prosljeđivanjemjerodavnim vlastima. Privatnost je kupca zaštićena jer bi seznali samoopćipodacio transakciji premakodu, ane i konkretnokoji seproizvod iliusluga kupuje. Ako bi se zemlje OECD‐a međusobno dogovorile da se dobrovoljnokoriste ETC‐om, EMP iz svake jurisdikcije imat će također kôd zemlje iz koje dolazikupac, kao što će svaki platac i svaka transakcija imati klasifikacijski kôd. Svaki setransfer elektronički prijavljuje i prosljeđuje poreznim vlastima, tako da postoji jasantrag preko kojega se mogu provjeriti podaci iz poreznih prijava. Razmjena podatakameđu EMP‐ima iz jedne jurisdikcije s poreznim vlastima druge jurisdikcije može bitidogovorenamultilateralnimsporazumima.Predlagateljmodelasmatradaseontemelji47Ibid.,str.233.48Primer,op.cit.ubilj.7,str.16.49 Benltey, D., A Model for electronic commerce tax collection, Bond University, listopad 2001.,http://epublications.bond.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=1035&context=law_pubs(17.I.2011.).

94 ZPR1(1)2012;81‐106

nasadašnjimporeznimnačelima,dasesoftwarekojimsekoristimožebrzoprilagoditinovim tehnologijama koje prate razvoj sistema plaćanja te da nije u koliziji ni saZakonomooslobađanjuodporezana internet (eng. InternetTaxFreedomAct).ETC jeneutralan jer ne diskriminira pojedine vrste elektroničke trgovine i ne favorizira e‐trgovinu u odnosu na druge tipove trgovine te osigurava veći stupanj udovoljavanjaporeznojobvezijersmanjujetroškoveudovoljavanjaiadministriranjesporezima,štojeiciljkojisuzadaliOECDiEU.Jednakotako,obveznicivišenebimoralisamiprijavljivatiporeznim vlastima prikupljeni porez jer bi većina procesa prijavljivanja bilaautomatizirana, a porezne administracije mogle bi lako nadzirati i kontroliratiispravnosttransakcija.Premaautorovojtvrdnji,automatskoprikupljanjekojesekoristiprogramom što odbija porez na izvoru, prema prikladnoj stopi i u skladu sasamoprijavljivanjem ili klasifikacijom danom od prodavatelja, jedna je odnajučinkovitijihmetodaprikupljanjaporeza.

3.2.2. Elektroničkakartica‐PDVe‐card(eng.Smart‐card)

Clintonova je administracija 1998. dala prijedlog kako prikupiti poreze koristeći semodernom tehnologijom. Zamišljeno je da će kupci u bankama kupiti karticu sdigitalnimnovcem(tzv.elektronička ilipametnakartica),kojaćesadržavatipodatkeozemlji prebivališta kupca. Porez nadodanu vrijednost automatski bi se obračunavao iprikupljao prema mjestu potrošnje pri kupnji. Tada bi prodavatelj tako prikupljenasredstva proslijedio agenciji, koja bi onda dostavljala novac odgovarajućoj državi.Prednosti navedenog prijedloga u odnosu na tzv. porez na bit jest to što je poreznoneutralan, tj. transakcije elektroničke trgovine oporezivale bi se jednako kao i drugeposlovne transakcije.PrijedlogujednopodrazumijevaoporezivanjepotrošnjePDV‐om,što je konzistentno sa zemljama EU‐a. S obzirom na to da će postojati samo jedancentralni agent kodkojega će se slijevati sredstva, u slučaju sporovadržavama ćebitilakšepregovaratisnjimnegosmnogoprivatnihbanaka,kakojebilopredloženouplanuštogajeiznioEU.Prednostjetogplanautomštoseelektroničkatrgovinaneoporezujeprema zemlji izvora, što je važno za zemlje u razvoju, a i e‐kartica pomaže u zaštitiprivatnosti kupaca jer identificira samo zemlju kupnje. Problem je kako nametnutiobvezu prikupljanja prodavateljima ako ne žele sudjelovati te tko će snositi dodatnetroškovekojeće imatiokoudovoljavanjaporeznojobvezi.C.W.Chanpredlaže50dasestvori jednameđunarodnaporezna agencija za elektroničku trgovinu, kojabi bilapodokriljemnekemeđunarodneekonomskeorganizacije,kaoštojeWTO,OECDiliKomisijaUjedinjenihnarodazameđunarodnotrgovačkopravo(UNICTRAL).Natajbinačindobilakredibilitet,anadgledalabirežimoporezivanjateagencijukakobitočnoobračunalainavrijemedostavljalaprikupljenasredstvaodgovarajućojzemlji.Vodećuuloguuodabiruagenta trebali bi imati EU i SAD s obziromna to da te zemlje imaju dobro reguliranapravila za banke i financijske institucije, amožda bi semogla stvoriti imeđunarodnabanka,sličnokaoMeđunarodnimonetarnifond(MMF),kojabiraspodjeljivalasredstva.

50Chan,C.W.,TaxationofGlobalE‐Commerceonthe Internet:TheUnderlying IssuesandProposedPlans,http://www.winthrop.com/Portals/0/PDF/claytonchan.pdf(27.XII.2010.).


Dogovori između nacionalnih država bi trebali uključivati klauzulu da svaka državatreba donijeti zakone kojima bi se osiguralo da prodavatelj prikuplja poreze odelektroničkih transakcija u kojima sudjeluje te bi se mogao osnovati i fond u koji bibogatije zemlje uplaćivale sredstvadapomognu internetskim trgovcimau troškovimaispunjavanjaporezneobveze.Autorpredlažeitodasee‐kartice,osimubankama,mogukupitiiprekointerneta,kodpoznatihmaloprodavačaračunalneiuredskeopreme,tedaserazvijesoftwarekojićeomogućitipoduzetnicimadalakoobračunavajuporezovisnoozemljikupca.

3.3. Prijedlozizanoveporeze

Osim prijedloga koji ne dovode u pitanje osnovna načela oporezivanja, postoje iprijedlozi koji predstavljaju znatan odmak od osnovnih, međunarodno prihvaćenihsmjernica i načela oporezivanja formuliranih u Ottawi. Ti pristupi govore o novimporezimanaelektroničkutrgovinu,bilodaserabekaozamjenazadosadašnjesistemeoporezivanja potrošnje (i dobiti) bilo da se primjenjuju komplementarno.51 Ovamopripadajuporezikao:a)poreznabit (eng.bit tax),b)porezna financijske transakcije(eng.transactiontax)tec)porezivezaniuztelekomunikacije.Tiporezizapravoizravnooporezujusampristupinternetu,tijeknovcailiprometnjime,alineiprodajudobaraiuslugaprekointerneta.

3.3.1. Poreznabit

IdejnijezačetniktogprijedlogaA.Cordell52,kojijeusvojojknjiziNovobogatstvonarodapredložio“noveporezezanovuekonomiju“.Onsmatradavlade jošnisushvatilekakooporezovati i distribuirati dio novog bogatstva, stvorenoga zahvaljujući globalnimmrežama te da velik dio elektroničke trgovine ostaje neoporezovan. Oporezivao bi sesvakidigitalnibit informacijakoje tekuglobalnimmrežama,kaoštosecestarinaplaćanaprometautocestama,samoštoseovdjeoporezujedigitalniprometnainformacijskojautocesti. To je u biti jako grub surogat za potrošne poreze, koji se nameće svimkorisnicima interneta, i to mjereći i oporezujući količinu podatka koja dolazi naindividualneadreseprekodavatelja internetskihusluga. Cordell predlažedaon iznosijedan američki cent premamegabitu, a sakupljači poreza bili bi davatelji internetskihusluga, telekomunikacijske kompanije, satelitske mreže i kabelski sistemi, koji biprikupljeneporezedostavljalinacionalnimdržavama.Poreznabitdonekemjeremožepomoćuusmanjenju“informacijskeonečišćenosti“uvodećielementcijenenaupotrebuinterneta temože pružiti poticaj za učinkovitiju uporabu elektroničkih informacija. UEuropi je Europska komisija osnovala skupinu neovisnih stručnjaka (HLEG) zasavjetovanje o socijalnim i društvenim aspektima informacijskoj društva, koja je usvojem završnom izvješću 1997. preporučila porez na bit kao moguću alternativuoporezivanjudigitalnihdobaraiusluga.Prihodiodnjegatrebalibibitiupotrijebljeniza

51Uvezistimcfr.Doernbergetal.,op.cit.ubilj.3,str.574.52Cordell,A.J.;Ide,T.Ran;Soete,L.;Kamp,K.,TheNewWealthofNations:TaxingCyberspace,BetweenTheLines,Toronto,Canada,1997.,str.60,64‐65.

96 ZPR1(1)2012;81‐106

unaprjeđenjepristupa internetu i širenjemreže.53Taj sistemzahtijevaznatan tehničkiposao, a čak i kad bi se uspostavio prikladan sustav poreza na bit, kupci bi gamoglizaobići otvarajući internetski račun (adresu) pri davatelju internetskih usluga koji jeizvan jurisdikcije njihove zemlje te kontaktirajući s njim međunarodnim telefonskimpozivom. U ovom trenutku ograničenja sadašnjih modema preko kojih se spaja nainternet, kao što su dugo vrijeme preuzimanja podataka, u kombinaciji s visokimtroškovima zvanja u inozemstvo, smanjuju mogućnost izbjegavanja tog poreza, ali spovećavanjembrzinemodemaisasnižavanjemcijenatelekomunikacijskihuslugatobimoglo postati prijetnja domaćem sustavu poreza na bit.54 Zagovaratelji poreza stogapredlažu njegovo istodobno uvođenje u cijelom svijetu kako bi se izbjegli poremećajiekonomske aktivnosti preseljenjeposlužitelja u zemlje bez porezana bit,.55Argumentprotivporezajestitoštobitroškovinjegoveprimjenemoždabilivećinegoprikupljennovac, jer prikupljanje tog poreza zahtijeva instalaciju opreme zamjerenje bitova namjestimapristupa internetu.Osim toga, napredniji korisnicimogli bi smanjiti porezniteret koristeći se tehnikama komprimiranja podataka i enkripcije. Najjači argumentprotivovogporeza ipaknije tehničke,nego ideološkenaravi.Naime,kritičari ističudaovajporeznerazlikujekupnjuproizvodailiuslugaodpreuzimanjabesplatnihpodataka,što znači da bi porez na bit zapravo bio porez na znanje.56 Nije ni neutralan, jer bioporezivaosamodigitalnetransakcije.Imaobiktomunegativneučinkenaekonomskuaktivnost jer bi, ovisno o vrsti podataka koji se prenose, mogao dovesti dokonkurentskihprednostizaelektroničkutrgovinuuodnosunatradicionalnuiliobratno.Naime, imao bi vjerojatno niske poreze na vrijedne informacije koje zauzimaju maloprostorauelektroničkojformi,dokbivisokiporezibilinainformacijemalevrijednostikojeuključujugrafiku,zvukilivideo.57Pojavljujeseiproblemdvostrukogoporezivanjajerbiipreuzimanjepodatakasinternetaodkorisnikatenjihovoučitavanjenainternetodprodavatelja(eng.downloadsiuploads)bilooporezovano.58Zbogtogasutajprijedloggotovouniverzalnoodbaciledržave,posebiceSAD59,teWTO,60OECD61iEU.62

53 European Commision, Directorate General XIII:Buliding the European Information Society for us all,Final policy report of the high‐level group of expert 43, April 1997.,http://www.epractice.eu/files/media/media_688.pdf(6.VI.2010.).54Krever,R.,op.citubilj.24,str.15‐16.55Primer,op.cit.ubilj.7,str.16.56 Naime, jednako se oporezuje važan medicinski izvještaj kao i neželjena e‐pošta, čime je prekršenonačelojednakosti.Uvezistimecfr.Doernbergetal,op.cit.ubilj.3,str.578.57Westberg,op.cit.ubilj2.,str.190.58Primer,op.cit.ubilj.7,str.16.59InternetTaxFreedomAct(ITFA‐TitleXIofDivisionCofPub.L.105‐277,theOmnibusAppropriationsAct), koji je u SAD‐u stupio na snagu 21. 10. 1998., zabranjuje nove i diskriminatorne poreze naelektroničkutrgovinu.SADjenajvećiizvoznikdigitalnihproizvodaprodanihprekointernetatećenajvećetroškove oko neoporezivanja internetske trgovine potrošnim porezima imati one zemlje u kojima susmještenikupcitihproizvoda.60UposebnomizvješćuSvjetsketrgovinskeorganizacijepodnazivomElektroničkatrgovinaiulogaWTO‐aiz 1998. napominje se da porez na bit nije prikladan način oporezivanja elektroničke trgovine, iakoteorijskiimasvojuvrijednostusmislueliminiranjaizbjegavanjaplaćanjaporezanapotrošnjuidohodak,cfr.WTOSpecialStudies2:ElectronicCommerceandtheroleofWTO,WTOGeneva,1998.61 Na Ministarskoj konferenciji OECD‐a u Otawi 1998. odlučeno je da ne smije biti diskriminatornogoporezivanjaelektroničketrgovineuodnosunastandardneobliketrgovine.Dakle,nemanovihporeza,a


Ujedinjenisunarodiusrpnju1999. izdali izvještajHumanDevelopmentReport1999,ukojem su kao jedno od rješenja za smanjenje tehnološkog jaza između bogatih isiromašnih iznijeli uvođenje jedne vrste poreza na bit kao novog mehanizma zafinanciranjesmanjenjatogjaza.Timbiseporezomprikupilasredstvaodljudikojimajedostupnatehnologija(zemljeOECDobuhvaćaju19%svjetskepopulacije,kojačini91%korisnika interneta)kakobi sepomoglo široj skupinionihkojinemaju temogućnosti.Smatrasedabiporezodjednogcentanasvakih100elektroničkihporukadonioprihododvišeod70milijardadolaranagodinu.TomseprijedlogusnažnoprotivioSADjerbinjimeAmerikancibilineproporcionalnopogođeniuodnosunaostataksvijeta.63

3.3.2. Poreznafinancijsketransakcije

Ovaj način predlaže da se porez nametne na tijek novca preko interneta. Primjerice,porezbi semogaonametnutinakupnje stranihelektroničkihvaluta ilinaplaćanjanainternetukreditnimkarticama.PremapredlagateljuporezaVordingu,stopaod1%bilabi dovoljna da zamijeni sve sadašnje poreze, a prikupljale bi ih automatski banke ilidrugefinancijskeinstitucije.64Zagovarateljiporezatvrdedajepravedanjerseznadajetijeknovcaveći sporastomdohotka, ali takvevezenema između tijekanovca i dobitipoduzetnika.Tehničkisunedostaciitoštoćenpr.poreznastranuelektroničkuvalutuuzrokovati dvostruko oporezivanje kad se kupuju opipljiva dobra jer će ona bitioporezovana i pri uvozu ili pri darovanju nerezidentima, koji su općenito izuzeti odoporezivanja. Jednako tako,zbograzvojametodaplaćanja,poreznebivlastivjerojatnouvijekbilenekolikokorakaunatraguodnosunapružateljenovihnačinaplaćanja,zbogčegabiioporezivanjeuvijekkasnilotebipostojaorizikdaseprijenosnovcapreusmjeripremafiskalnimrajevima.65

3.3.3. Porezivezaniuztelekomunikacijskuindustriju66

Ovaj tzv. telekomunikacijski porez postoji u SAD‐unadržavnoj i lokalnoj razini (nekeameričke države i pristup internetu smatraju telekomunikacijskom uslugom te gaoporezuju ovim porezom), a na federalnoj razini porez (akciza) na komunikacije.Osnovica poreza koji bi plaćao prodavatelj bio bi ukupan prihod telekomunikacijskihkompanijakojisuostvarileoduplatakorisnika.Opasnostvezanauztajporezpočivautomeštobisemogaoizbjećipremještanjemaktivnostiuzemljekojetakavporeznemaju,posebno ne poreza na bit, cfr. Electronic Commerce: Taxation Framework Conditions: A report by theCommitteeonFiscalAffairs aspresented toMinistersat theOECDMinisterial Conference,“ABorderlessWorld:RealizingthePotentialofElectronicCommerce”,8.X.1998.,OECD.62EUsmatradatajporeznijeprikladanjerpredstavljaznatanotklonodsadašnjegsustavaoporezivanjadodane vrijednosti i kao takav uzrokovao bi znatne poremećaje pri donošenju odluka o proizvodnji ipotrošnji te bi vodio neučinkovitosti, cfr. COM(97)157, op. cit. u bilj. 1, paragraf 57 te EuropeanCommission, COM(98)374 final,Electronic commerceand IndirectTaxation, Brussels, 1998., http://eur‐lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:1998:0374:FIN:EN:PDF(10.siječnja2011.).63 Nellen, A., Timeline Reviev of Activities Related to Discussion on Internet Taxation, str. 15,http://www.cob.sjsu.edu/facstaff/nellen_a/TIMELINE.PDF,(08.siječnja2011.).64Doernbergetal.,op.cit.ubilj.3,str.579.65Krever,R.,op.citubilj.24,str.15‐16.66Doernbergetal.,op.cit.ubilj.3,str.580.

98 ZPR1(1)2012;81‐106

a mogla bi se smanjiti ako bi se porez prikupljao namjestu spajanja poziva u zemljikorisnika.To,međutim,nijeuvijekmoguće,npr.uslučajumobilnihkorisnika.Posebnibiseporezmogaonametnuti inatelekomunikacijskeuslugevezaneuzinternet ilinaISPkojipružapodatkeonlinetenaimovinu–fizičkuinternetskuinfrastrukturulociranunateritorijuneke zemlje.Kritika tihporeza temelji sena tomdabimogli usporiti razvojelektroničketrgovinesobziromnatodabiseoporezivalasamaindustrijakojapodupirenjezinrast.God.2008.tadašnjipredsjednikFrancuskeN.Sarkozyobjaviojemogućnostuvođenjaporezanainternetkakobifinanciraodržavnuteleviziju,kojojplaniraukinutiprihodeodreklamiranja.67Naravno,prijedlogjenaišaonakritikejavnosti,kojasmatradabiFrancuskatakopostalaprvanacijanasvijetukojaoporezujeinternet.Prijedlogsesastojaou tomedaseoporezujudavatelji internetskihusluga jedinstvenimmjesečnimiznosom po klijentu (eng. internet account). To je u biti porez na nova sredstvakomunikacije,kaoštosupristupinternetuimobilnojtelefoniji,apredsjedniksmatradato ne bi bio veliki trošak za korisnike niti bi ugrozilo razvoj interneta, jer FrancuziionakouodnosunaostalezemljeOECD‐aimajuoko37%nižecijenepristupainternetu.Ukolovozu2010.predsjednikSarkozyopetjeizjaviodaćepredložitiministrufinancijanametanjeporezanaprihodeodonline‐oglasakojeGoogleidrugetražilicenainternetuostvarujuuFrancuskoj,68tzv.poreznaGoogle,aprihodeodporezausmjeritćenapomoćfrancuskoj kulturnoj industriji da “preživi“ u novom digitalnom dobu i piratstvu.Naravno, itaj jeprijedlognaišaonakritike,kojesuprozvalepredsjednikadapodupirepropaleposlovnemodele.Problemjestimporezimautomštoseprikupljajuzatočnoodređenu svrhu, čime se gubi jedna od osnovnih karakteristika poreza, a to jenedestiniranost. Takvu raspodjelu prihoda od poreza kritizira i B. Westberg,69 kojiargumentira da su porezi opći izvor prihoda za javne svrhe te se dugoročno nemožeuvestiodređeniporezzafinanciranjespecifičnenamjene.70

67http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1702223,00.html(17.siječnja2011.).68http://www.spiegel.de/international/europe/0,1518,670837,00.html(17.I.2011.).69Uvezistimcfr.Westberg,op.cit.ubilj2,str.190.70 Iako se u financijskim sustavimamnogihmodernih zemaljamože uočiti da se sve češće odstupa odnačelanedestiniranostiporeza,cfr.JelčićB.;Lonačarić‐HorvatO.;ŠimovićJ.;ArbutinaH.,Financijskopravoifinancijskaznanost,Narodnenovine,Zagreb,2002.


4. MODELPRIKUPLJANJAPOREZAUELEKTRONIČKOJTRGOVINIUHRVATSKOJ

Donošenjem Zakona o elektroničkoj trgovini,71 zajedno sa Zakonom o elektroničkompotpisu72 teZakonomoelektroničkoj ispravi73 i ostalimzakonima,74pridružili smo sekrugu zemaljakoje suotklonilepravne zaprekeobavljanju elektroničke trgovine te seočekujenjezinsnažnijirast,posebnosaširenjemširokopojasnogpristupainternetu,kojije prepoznat kao jedan od glavnih čimbenika razvoja elektroničke trgovine.75 Kakoprihodiodelektroničketrgovinebuduraslisukidanjemzaprekazanjezinoobavljanje,trebanaći način kakooporezovati te transakcije.UHrvatskoj svedo1. siječnja2010.,kadsuuvedeneizmjeneZakonaoporezunadodanuvrijednost,76elektroničkiobavljeneusluge između poduzetnika nisu bile navedene kao iznimka od općeg načelaoporezivanjausluga.77Prije te izmjene,kada jedomaćipoduzetnikpružaoelektroničkiobavljenuusluguinozemnompoduzetniku,moraojeobračunatiPDVnatuuslugu,aonajeistodobnobilaoporezovanaiuEU‐u,jerpremaŠestojsmjerniciod1.VII.2003.vrijedipravilo oporezivanja elektronički isporučenih usluga prema sjedištu kupca, te je takonastajalodvostrukooporezivanje.Jednakotako,kadajeelektroničkiisporučenuuslugudomaćem poduzetniku obavio poduzetnik iz EU‐a, poduzetnik iz EU‐a nije trebaoobračunati PDV, a nije ni domaći poduzetnik, te je tako usluga ostala neoporezovana.Stoga su bile nužne promjene Zakona o PDV‐u, prema kojima domaći poduzetnik nemora obračunati PDV kad pruža elektronički isporučenu uslugu inozemnompoduzetniku jer se tauslugaoporezujeprema sjedištuprimatelja.Ta jepromjenabilapotrebna kako bi se naše zakonodavstvo uskladilo s europskim, tj. s odredbamaSmjernice o elektroničkoj trgovini, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje ilineoporezivanje tih usluga. Kada domaći poduzetnik primi račun za elektroničkiisporučenuuslugukojujeobavioinozemnipoduzetnik,moraobračunatiPDViplatitigaRepublici Hrvatskoj (ali se njime može koristiti kao pretporezom)78. Dakle, pritransakcijama B2B, ako elektronički isporučene usluge nabavlja domaći poduzetnik,

71Narodnenovine,br.173/03,67/08,36/09i130/11.72Narodnenovine10/02i80/08.73Narodnenovine150/05.74 Npr. Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 79/07 do 133/09) , Zakon o trgovini (Narodnenovine,br.87/08do114/11),Zakonoelektroničkomnovcu(Narodnenovine,br.139/10).75 Međutim, dok god ne bude provedena temeljita reforma poslovnih procesa u smislu uvođenja iprihvaćanja elektroničkog poslovanja od strane poduzetnika, bolja educiranost o nacionalnimstandardima i zakonskoj regulativi za elektroničko poslovanje, populariziranje online‐poslovanja sdržavnim institucijama, stvaranje infrastrukturnih pretpostavaka za rast elektroničke trgovine(širokopojasnipristupinternetu)teizgradnjapovjerenjaisigurnostizakupnjunainternetu,nemaniširegprihvaćanjaelektroničketrgovine,a,nažalost,nipozitivnogutjecajakojibionamoglaimatinasveukupnunacionalnukonkurentnost.76 Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 47/95 do 22/12, elektronički obavljeneuslugenavedenesuučl.5.st.6.t.13.Zakona77 Opće načelo oporezivanja usluga dano je u čl. 5. st. 3 Zakona o PDV‐u, a prema njemu usluge seoporezujupremasjedištuisporučitelja,tj.poduzetnikakojijeobaviouslugu.78Npr.akopoduzetnikizRHzaposlovnesvrhekupisoftwareodpoduzetnikaizinozemstvapreuzimajućiga na računalo, domaći je poduzetnik obveznik PDV‐a te je dužan zaračunati i uplatiti PDV na uslugeinozemnogpoduzetnika(čl.19.st.2.ZakonaoPDV‐u).ObvezazaPDVnastajenakonprimitkausluge,tj.nakonprimitkaračunainozemnogpoduzetnikakojijeisporučiouslugu,tetuzemniobvezniktakoplaćeniPDVmožeodbitikaopretporez.AkodomaćipoduzetniknijeobveznikPDV‐a,nemožeodbitipretporez.

100 ZPR1(1)2012;81‐106

svejedno je jesu li nabavljene od domaćega ili inozemnoga poduzetnika jer razlike uporeznomteretunema(iPDVplaćenpriuvozuposlijesemožepriznatikaopretporez),riječ je o primjeni modela samooporezivanja. Kad je riječ o transakcijama B2C, prijenajnovijih izmjena Zakona hrvatski je kupac mogao nabaviti elektronički isporučeneusluge od inozemnog poduzetnika bez plaćanja PDV‐a, dok je, ako je te iste uslugekupovaooddomaćegpoduzetnika,moraoplatitiPDV.Domaćikrajnjipotrošačtakvimjerežimomoporezivanjabiopoticandakupujeproizvodeodstranihpoduzetnikaonline,čime su se stvarale distorzije na domaćem tržištu, tj. diskriminiranje elektroničke uodnosu na tradicionalnu trgovinu, čime se narušavalo jedno od osnovnih načela uoporezivanju – neutralnost. Taj je oblik kupnje posebice popularan za preuzimanjefilmova,glazbe,računalnihprograma,video‐iračunalnihigarateknjiga.Kakosudomaćipoduzetnici time stavljeni u nepovoljniji položaj, a država je također gubila porezneprihode,izmjenamaZakonaoPDV‐u79uvedenjemodelregistracijekojijeuprimjeniuEU‐u‐obvezanisuiinozemnipoduzetnici(tj.onikojinapodručjuRHnemajusjedište,stalnuposlovnujedinicu,prebivališteiliuobičajenoboravište)dase,kadautuzemstvuisporučuju usluge krajnjim kupcima, registriraju i plate PDV, čime je ostvarenooporezivanjepremanačeluodredišta(asamoprikupljanjeporezaorganiziranojepremanačeluporijekla). Inozemnipoduzetniktakopostajetuzemnimporeznimobveznikomiima pravo na odbitak pretporeza za nabave u tuzemstvu. Na njega se ne primjenjujepragzaulazakusustavPDV‐akojivrijedizadomaćepoduzetnike,negoseodmah,priprvojisporucikrajnjempotrošačuutuzemstvu,moraregistriratizapotrebePDV‐atećemorati imenovati poreznog zastupnika, koji će za njega obavljati poslove vezane zautvrđivanje i plaćanje poreza, a mora biti tuzemni porezni obveznik te jamčiti zaplaćanjeporeza.80TimpromjenamaZakonaoPDV‐uHrvatskajeuskladilaoporezivanjeelektroničkiobavljenihuslugasazahtjevimaizŠestesmjernice.

5. ZAKLJUČAK

Kao odgovor na nestanak posrednika kao prikupljača poreza morala su se tražitidrugačija rješenja koja će pripomoći državama u prikupljanju poreza. Za razliku odrješenja kojanedovodeupitanjeosnovnanačela oporezivanja, kao što su tehnološkarješenjailiposredniciuprikupljanjuporeza,bilojeiprijedlogadaseuvedusasvimnoviporezni oblici na novu trgovinu, koji bi zamijenili sadašnje porezne oblike ili seprimjenjivaliuznjih.Tosuporeznabit,poreznafinancijsketransakcijeteporezivezaniuztelekomunikacijskuindustriju.Kakobiobuhvatiletonovobogatstvokojesestvaranamreži,nekesuvladepokušaleučinitikrupnijekoraketejenpr.2008.tadašnjifrancuskipredsjednik Sarkozy predložio uvođenje poreza na internet oporezivanjem davateljainternetskih usluga, što bi u biti bio porez na nova sredstva komunikacije. Rješenja osasvimnovimporezimanaelektroničkutrgovinunisuprihvatljiva,ponajprijezbogtogašto nisu u skladu s osnovnim načelima oporezivanja potrošnje prema načelu zemljeodredišta.Poreznafinancijsketransakcijeoporezovaobitijeknovca,atijeknovcanije

79Čl.6.st.1.t.3ZakonaoPDV‐u.80Čl.6aZakonaoPDV‐u.


izravno vezan uz profit koji ostvaruju poduzetnici te bi takvo oporezivanje imaloozbiljne učinke na alokaciju resursa i na način na koji poduzetnici organiziraju svojeposlovanje.Prijedlogbitakođerdoveodotogadaseprihodiodporezapreselesdržaveodredištanadržavuizvora.Poreznabitimapakvišekarakteristikuporezanatransportnegonapotrošnju jerbroj bitovane govoriništa o vrijednosti dobara i uslugakoji seprenose. Tako bi, ovisno o vrsti informacije koja se prenosi, nastalo preferiranjeelektroničketrgovineuodnosunatradicionalnuiliobratno,štobiopetimalonegativanutjecajnaučinkovitualokacijuresursa,kojabisesetrebalatemeljitinaekonomskim,anenaporeznimodlukama.Oporezivanjeposlovnihtransakcijadrugačijesamozatoštotekuelektroničkomtrgovinomtakođerkršinačeloporezneneutralnosti,aproblemjeiuskupoći te tehničkoj izvedivosti brojanja bitova. Bez međunarodnog konsenzusa nauvođenjetogporezaautomatskibinastaliporeznirajevi,amoguće jedabinoviporezugrozio i investicije u elektroničku trgovinu te, samim time, i njezin rast. Stvaranjeporeznog sustava za nadziranje prikupljanja poreza na globalnim elektroničkimmrežama,gdjeseprotokinformacijalakomožeipreusmjeriti,zahtijevalobipunonovca,inovacija iznanja,zaštoopetnemaekonomskeopravdanosti.Ekonomskibiseresursiiscrpli kroz napore da seminimizira porez na bit. Pitanje je ujedno bi li operatersketvrtkepristalenatodaurednoprikupljajuiprijavljujuporezeizadrugezemljetebilisuverene zemlje pristale na međunarodnu jurisdikciju i nadzor nad aktivnostimanjihovih ključnih telekomunikacijskih tvrtki. Zbog svega navedenoga jasno je da noviporezinisuprikladnazamjenazaučinkovitooporezivanjeprometaukiber‐prostoru.

Kakoradikalnarješenjaonovimporezimanaelektroničkutrgovinunisuprimjerenaizviše razloga, već samo kao zadnje utočište, optimalno bi rješenje bilo da se sadašnjisustavi oporezivanja prilagode tako da mogu odgovoriti izazovima elektroničketrgovine. Nova tehnologija ne stvara samo probleme nego ujedno nudi rješenja zaproblem dezintermedijacije, no za većinu tih modela potrebna je široka mrežameđunarodnih dogovora te nisu primjenjivi na kratki i srednji rok. Europa možeposlužitikaoprimjerdrugimdržavamajerjeuspješnospojilamodelregistracijestranogisporučitelja s tehnologijomkoja jepripomogla jednostavnosti togpostupka i sniženjutroškovazavladeiobveznike.Međutim,kakosetehnologijarazvija,netrebaisključitiniposrednike,kaoštosufinancijskeinstitucijeilidavatelji internetskihusluga,kojimogupripomoćiprikupljanjuporezaučinkovitijomprimjenompravilazamjestoisporuke.ZarazlikuodEurope,kojasebavipitanjemkakooporezovatielektroničkutrgovinuunutarpostojećega pravnog okvira, SAD pokušava znatnom reformom poreza na promet ikorištenje pojednostavniti sustav kako bi se snizili troškovi udovoljavanja poreznojobvezi izaelektroničkeizatradicionalnetrgovce,atutehnološkarješenjamogupunopomoći.

Problemkojiotežavaprimjenumodeladavatelja internetskihuslugakaoposrednikauprikupljanju poreza jest to što oni nisu u mogućnosti odrediti pravo podrijetlo iodredište elektroničkih transakcija jer se većina IP‐adresa dodjeljuje slučajno. Nekiautoripredlažudasetajmodelkoristitehnološkimrješenjimazaidentificiranjelokacije

102 ZPR1(1)2012;81‐106

kupca i njegovu verifikaciju, npr. digitalnim certifikatom. Kako se široko prihvaćanjetehnologijedigitalnogcertifikataodstranegrađanateškomožeočekivatiuskoruroku,administracijapredsjednikaObameusiječnju2011.predložilajezakonkojimbiseuveointernetski identitet za sve Amerikance. Ako to bude ostvareno, kupac bi mogao bitiidentificiran pri svakoj transakciji na internetu, a to bi olakšalo i primjenumodela zaprikupljanjeporeza.Naravno, ostajeproblemnarušavanjaprivatnosti jer bidržavanataj načindobilauvideu svekupnje svojih građana.Budući da suAmerikanci posebnoosjetljivinapitanjezaštiteprivatnosti,ostajedasevidihoćeliprijedlogbitiprihvaćaen.Tajposredničkimodelzahtijevaijedinstvenuklasifikacijuproizvodaiuslugatesoftwarekoji ćeobračunatiporez,azasvojesudjelovanjedavatelji internetskihuslugadobilibiod države naknadu. Najveća zapreka tomu modelu jest to što traži ujednačavanjeporeznihosnovicaizmeđudržava,čimesediraudržavnisuverenitet.

Prikupljanje poreza od strane financijskih institucija može funkcionirati u praksi sobziromnatodasevećinatransakcijauelektroničkojtrgovinidanasobavljakreditnimkarticama,alionoštobi tajmodelmoglodovestiupitanje jestdaljnješirenjeuporabedigitalnognovca,kojijeanoniman.Tadanećebitimogućeoporezovatitransakcije.Nekiautori predlažu zaobilaženje tog problema tako da se digitalni novac oporezuje priizdavanju. U svakom slučaju, takav bi model mogao biti djelotvoran u federalnimsustavima kao što je EU, gdje se može uspostaviti nacionalni sustav raspodjeleprikupljenih prihoda državi potrošnje, ali da bi taj model mogao funkcionirati usuverenimdržavama,trebaobipostojatimeđunarodnikonsenzus,štoteškodasemožeočekivati.Zabilokakvoglobalnorješenjekojebiučinkovitooporezivaloprekograničnetransakcijeuelektroničkojtrgovinipotrebnaješirokameđunarodnasuradnjaporeznihvlasti, tj. dogovor i njegova provedba nameđunarodnoj razini. Rješenje bi se trebalotražitinesamounutarEU‐anegoiunutarOECD‐aiWTO‐a.

SadašnjimodelprikupljanjaporezaodkrajnjihpotrošačauelektroničkojtrgoviniuEU‐unije sposoban omogućiti oporezivanje sve potrošnje elektronički kupljenih usluga idobara. Model registracije stranog isporučitelja koji primjenjuje EU nema zakonskemogućnosti prisiliti strane isporučitelje da se registriraju te oni to čine uglavnom nadobrovoljnojbazi.Problemnakojitipoduzetnicinailazejestutvrđivanjelokacijekupca.Naime,sadašnjerješenje,premakojemuselokacijakupca(prebivalište,stalnaadresailiuobičajeno boravište) određuje prema prijavi samog kupca te adresi na koju se šaljeračunskreditnekartice,nijedovoljnodabiseosiguralodaseuslugezaistaoporezujuondje gdje se i troše. Smjernica 2008/8/EC predvidjela je od 1. siječnja 2015.izjednačivanjepoložajadomaćihistranihpoduzetnikakojiposlujunatržištuEU‐atakoda se svaka prodaja elektronički isporučenih usluga oporezuje premamjestu lokacijekupca(bezobziranatojeliprodavateljosobakojaimaposlovninastanuEU‐uilijeriječo stranom poduzetniku) te će se svaki poduzetnikmorati registrirati u svakoj zemljiprodaje.Treba,međutim, uvesti ipragza registracijuzamalepoduzetnikekakobi seizbjeglo nepotrebno dodatno opterećenje za one poduzetnike koji samo povremenoprodaju robu ili usluge male vrijednosti kupcima iz neke države. Ova će reforma još


očitijom učiniti teškoću utvrđivanja lokacije kupca, koju su prije imali samo stranipoduzetnici, jer će se 2015. taj problemproširiti i na domaće poduzetnike.Ako se dotadanenađuprihvatljiva prije svega tehnološka rješenja koja bi olakšala prikupljanjeporeza,vjerojatnoćesemoratiodgoditiprimjenatogpravila.Usituacijiukojojseadresakupacanemožeutvrditi sa sigurnošćumogu se koristiti softwarei za geolokaciju, kojidanas, desetak godinanakon što su se počeli koristiti, sa sigurnošću od 80%do 90%utvrđujumjestopreuzimanjapodataka.Međutim,čakiakosenađetehnološkorješenje,to ne znači da mjesto potrošnje usluge mora biti i sjedište primatelja usluge, što ćeposebicedoćido izražajasrazvojemm‐trgovine(e‐trgovineprekomobitela),usklopukojećesenpr.muzikamoćipreuzetinamobitel,akorisnikmožebitilociranbilogdjeusvijetu. EU nije ponudio ni jednu pouzdanu metodu kojom se može utvrditi mjestopotrošnje,stogabiuskorojbudućnostiEUtrebaoizdatismjerniceuvezistimkakobiolakšaopostupanjestranim,auskoroidomaćimisporučiteljima.Dabitesmjernicebileprimijenjene u praksi, potrebna je neka vrsta obvezujućeg dogovora, bilo u oblikuposebnog dodatka sadašnjim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanjadohotka i dobiti bilo u obliku bilateralnih ilimultilateralnih sporazuma. Oporezivanjepotrošnje trebalo bi biti predmet međunarodnog dogovora, kao što je to slučaj soporezivanjem dohotka i dobiti, kako bi se utvrdilo mjesto potrošnje te osiguraloudovoljavanjeporeznojobveziiučinkovitoprikupljanjeporeza.

Kao što je tehnologija omogućila razvoj elektroničke trgovine, ona može ponuditi irješenje u smislu olakšavanja prikupljanja poreza prema sadašnjim modelima. Takodržave mogu sudjelovati u izradi certificiranih softwarea za obračun poreza, upartnerstvu s nekim tijelom za međunarodne standarde, te zajedno mogu razvitirješenja koja bi bila međunarodno priznata. Taj bi software obračunao porez premamjestu potrošnje i proslijedio ga zemlji krajnje potrošnje, čime bi se olakšao procesnaplate u situaciji kad je poznata adresa krajnjih kupaca. Međutim, prije primjenetehnologije potrebno je što više ujednačiti i uskladiti nacionalne porezne sustave teistražiti može li se cjelokupni proces pojedinih ključnih elementa oporezivanja(obračuna,prikupljanjaporeza ipodnošenjaprijava)spojitiu jedanautomatskiproceskoji može djelovati u višestrukim jurisdikcijama. Usklađivanje nacionalnih poreznihsustava potrebno je jer zemlje OECD‐a različito pristupaju problemu oporezivanjaelektronički isporučenih usluga, različito definiraju usluge (neke zemlje digitalneisporuke tretiraju kao usluge, druge kao dobra), imaju različite kriterije za mjestoisporuke i različit tretmanmiješanihusluga (posebno telekomunikacijskihuslugakojese nude zajedno s drugim sadržajima), različiti su zahtjevi za verifikaciju statusa ilijurisdikcijekupca i sl. Sve tomože stvarati zaprekepoduzećima teutjecatinanjihoveodluke, čime se ograničava ekonomski rast i razmjena. Velik je i rizik od dvostrukogoporezivanjailineoporezivanja,stogasunužnameđunarodnapravilakojabirasteretilapoduzeća od kompliciranih i nekonzistentnih pravila – jer ona, na kraju krajeva, isnižavaju razinuudovoljavanjaobvezi – alibi ipomoglaporeznimadministracijamauučinkovitijemradu.

104 ZPR1(1)2012;81‐106

Hrvatska je promjenama u sustavu poreza na dodanu vrijednost, koje su stupile nasnagu 1. siječnja 2010., uskladila svoje zakonodavstvo s europskim te je ukinutaprednost koju su nerezidentni elektronički isporučitelji usluga uživali u odnosu nadomaće. Jednako tako, otklonjena je mogućnost kojom su se mogli koristiti domaćipoduzetnicinanačindapromjenomsjedištaiposlužitelja,tj.preregistracijomudrugojdržavi, izbjegnuplaćanjePDV‐akadelektronički isporučujuuslugeuHrvatskoj.Dakle,od 1. siječnja 2010. elektronički isporučene usluge uvedene su kao iznimka od općegpravilaoporezivanjauslugapremasjedištu isporučitelja.Timejezadovoljeno jednoodosnovnih načela oporezivanja potrošnje premamjestu na kojem se ta dobra i uslugestvarnotroše,zaštosezauzimajusvarelevantnameđunarodnatijela.SadkadadomaćipoduzetnikelektroničkiisporučujeusluguinozemnompoduzetnikunemoraobračunatiPDViobratno,kadprimauslugukojumujeelektroničkiisporučioinozemnipoduzetnik,moraobračunatiPDViplatitigauHrvatskoj(istodobnogamožeodbitikaopretporez).Jednako tako, uveden je model registracije kad strani poduzetnici isporučujuelektroničkiisporučeneuslugekrajnjimkupcimauEU‐u,tj.onisemorajuregistriratizapotrebePDV‐auHrvatskoj, a radi dodatnepravne sigurnosti ti ćeprodavateljimoratiimenovatiporeznogzastupnikakoji ćeobavljatiposloveutvrđivanja iplaćanjaporeza.TimpromjenamauhrvatskomZakonuoPDV‐uosiguranajeneutralnostporezateonneutječe na odluke kupaca bilo u vezi s odabirom načina kupnje (preko interneta ili natradicionalannačin)bilouvezisodabiromdobavljača(domaćegailistranoga).

Dugoročno rješenje za olakšavanje prikupljanja poreza pri elektroničkoj trgovini, čijeostvarenje ne mora biti tako daleko kao što se sada čini, autorica vidi u korištenjukartičnihkuća (kaoštosuPayPal,Visa,MasterCard,AmericanExpress idr.)kaonovimprikupljačimaporezauelektroničkoj trgoviniB2C–sjetimosedadoprijesamo60‐akgodinanitkonijemogaonizamislitipostojanjekreditnihkarticailielektroničkognovca,adanasŠvedskanajavljujedauskorojbudućnostiplaniraizbacitigotovinuizupotrebete da će se koristiti samo elektroničkim novcem pohranjenim na tzv. pametnimkarticama temeljenimnamikroračunalnoj tehnologiji. One bi prikupljale porez premamjestupotrošnjetetajporezizravnoprosljeđivalemjerodavnojdržavi,zaštobiodnjedobilenaknadu.Prema sadašnjimpravilimauEU‐u,prodavatelj semora registrirati usvim zemljama u kojima obavlja prodaju elektronički isporučenih usluga krajnjimkupcimateporeze iobračuneporezaprosljeđivatimjerodavnimdržavama,čimesenanjihstavljavelikadministrativniteret.Tajbiteretbilopunolakšenametnutikartičnimkućama, koje bi samo morale nadograditi software za online‐kupoprodaju i prijenossredstavaštogaveć imajuspodacimaoporeznimpropisima jurisdikcijamjerodavnihprema prebivalištu kupca. Taj sistem uspješno zaobilazi i pitanje zaštite privatnostipodataka kupaca jer kartične kuće ne bi imale informaciju o tom što kupuju njihovikorisnici,negobiprodavateljimoralisugeriratikućamaokojojjevrstiuslugeriječkakobi se znala primijeniti ispravna stopa poreza – to zahtijeva kodificiranje svih vrstatransakcija koje se oporezuju. Kontrolu poslovanja karticama obavljale bi velikekorporacije, koje bi uzimale proviziju od svake transakcije. Taj sistem prikupljanjaporeza od strane kartičnih kuća već uspješno funkcionira u SAD‐u i treba ga samo


nadograditi softwareom koji bi tako prikupljen porez proslijedio mjerodavnimjurisdikcijama. Taj je model prihvatljiv i za mala poduzeća, koja neće morati voditiopsežnu evidenciju za malenu razinu prodaje. U SAD‐u postoje poduzeća koja nudepružanjeusluge certificiranih softwarea štomoguobračunatiporezezavišeod sedamtisućarazličitihjurisdikcijeuSAD‐u,alijecijenatihuslugazamaleisrednjepoduzetnikeprevisoka. Kartičnim kompanijama bilo bi lakše platiti izdatke za instalaciju takvihsoftwarea na infrastrukturu prikupljanja podataka koju već imaju nego da taj trošakpodnose prodavatelji. Umjesto da se od milijun malih poduzetnika traži da kupesoftwarekakobiriješiliproblemoporezivanja,tosemožetražitiodnekolikokreditnihkompanija. Naravno, država bi mogla sudjelovati u kupnji i održavanju softwarea zakartične poduzetnike. Kad je Europska komisija prije desetak godina istraživalamogućnost primjene tog modela u praksi, kao zapreka modelu istaknuti suneodobravanjefinancijskogsektoratevisokitroškovi,alitehnologijeserazvijajutakvombrzinomdasoftwareskarješenjavišenisutakoskupainedostupna.

106 ZPR1(1)2012;81‐106

Summary

DIFFERENTTAXCOLLECTIONMODELSINE‐COMMERCE

In this paper, the author presents the current models of taxation of cross‐bordertransactions in electronic commerce, i.e. indirect taxation, from the viewpoint of theEuropeanUnionandtheOrganisationforEconomicCooperationandDevelopment,andthemodelappliedintheRepublicofCroatia.Consideringthedevelopmentofelectroniccommerce and the disappearance of classical tax collectors as intermediaries, otherproposalshavealsobeen investigated ‐differentmodels to facilitate tax collection forStates and the possibility of applying them in practice. The acceptability of individualmodelsalsodependsonhowprepared theStatesare tocooperateandagreeon fiscalpolicies and technological solutions, which could facilitate tax collection for the newintermediaries, such as financial institutions and internet providers. It is generallyconsidered that new taxes, such as the “bit tax”, financial transactions tax ortelecommunicationservicestax,arenotsuitableforthetaxationoftransactionsthroughvirtualnetworks.Regardlessofthechosentaxationmodel,itmustbebasedonthebasicprincipleoftaxationofdestination‐basedconsumption,i.e.ontheplaceofconsumption.

Keywords: e‐commerce,indirecttaxes,taxationmodels,taxcollectorsasintermediaries, technologicalsolutionsfortaxation,bittax

Author:

IvanaBezjak,BSc(Econ)Master'sstudent,FacultyofLaw,UniversityofZagreb

KOMENTARISUDSKEIZAKONODAVNEPRAKSE

TUMAČENJEZAKONAONIŠTETNOSTIODREĐENIHPRAVNIHAKATAPRAVOSUDNIHTIJELABIVŠEJNA,BIVŠESFRJIREPUBLIKESRBIJE

Izvorniznanstvenirad

UDK341.45(497.5)(094.5)“2011“

Primljeno:17.srpnja2012.

Prof.dr.sc.ZlataĐurđević

Rad predstavlja komentar Zakona o ništetnosti, jednoga od najkraćih, najkontroverznijih inajlošijih zakona donesenih zadnjih godina u Hrvatskoj. Koristeći se znanstvenim metodamatumačenjapravnihnorma,autoricaogoljujesadržajnuipravnuprazninutogZakona.Teleološkimtumačenjem otkriva da je cilj Zakona bio zabraniti domaćim pravosudnim tijelima suradnju spravosudnimtijelimaSrbijeuodnosunaratnezločinehrvatskihdržavljana.Sustavno ipovijesnotumačenjedokazujedajetajciljneprovediv.Sustavnojetumačenjepokazalodazakonskeodredbenemaju pravni učinak u pozitivnom pravnom okviru s obzirom na to da ponavljaju postojećepravneodredbe tedasupojedineodredbeneprovedive iotkrivajupravnoneznanjezakonopisca.PovijesnotumačenjeprijedlogaZakonaotkrivakakosuVladaiSaborizmijeniliZakonoduzevšimupravniučinak ipretvorivšigaupraznupolitičkuproklamaciju.AutoricaopovrgavaneustavnostZakona iz razlogakoji su senavodiliu javnosti,alipotvrđujenjegovuneusklađenost sustavnimnačelom zakonitosti i sa zahtjevom za koherentnošću pravnog poretka. U zaključnom dijeluupozoravananužnost sklapanjameđunarodnogugovora o kaznenopravnoj suradnjiuprogonuratnih zločina u regiji, koji će riješiti pitanje sukoba nadležnosti, omogućiti bržu i učinkovitijusuradnju, osobito u prethodnom kaznenom postupku, te ograničavanje temeljnih ljudskih pravakrozradnjedržavnihodvjetništavapropisatiparlamentarnimaktomistavitipodsudskukontrolu.

Ključneriječi: kaznenopravna suradnja, ratni zločini, Zakon o ništetnosti, načelo zakonitosti,

ustavnostzakona

I.PolitičkeipravneokolnostidonošenjaZakona

Jedanodnajkontroverznijih zakonadonesenihuRepubliciHrvatskoju zadnjevrijemezasigurnojeZakononištetnostiodređenihpravnihakatapravosudnihtijelabivšeJNA,bivše SFRJ i Republike Srbije (dalje: Zakon o ništetnosti). O tome svjedoči ne samonjegovom najavom i donošenjem uzburkana domaća i međunarodna politička scenanego i postupanje državnih institucija koje su sudjelovale u zakonodavnompostupku.Zakononištetnostidonesen jeuhitnompostupku, a stupio jena snagubez razdobljavacatio legis (Vlada RH podnijela je 29. rujna 2011. Prijedlog Zakona, Hrvatski sabordonio ga je u hitnompostupkuna sjednici 21. listopada2011. te je stupio na snagu s

Prof.dr.sc.ZlataĐurđević,redovitaprofesoricaPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu

110 ZPR1(1)2012;109‐121

danomobjavljivanja4.studenoga2011.uNNbr.124).PredsjednikRepublikeproglasioga je26. listopada2011.,anakondvamjeseca27.prosinca2011.podnio jezahtjevzaocjenunjegovesuglasnostisUstavomRH.OsimPredsjednika,iGlavnidržavniodvjetnikRHujavnostiseizjasnioprotivdonošenjatogzakona.Javnoiskazanasuprotnastajalištadržavnih tijela vlasti dokazuju da je uHrvatskoj ojačala podjela vlasti, odnosno da supojedinapravosudnatijelapostalaneovisnaoizvršnojvlasti.

Službeni razlog (ratio legis) donošenja Zakona o ništetnosti jest uspostavljanjenadležnosti Republike Srbije za teška kršenja međunarodnoga humanitarnog pravaizvršenanateritorijubivše Jugoslavijeod1.siječnja1991.bezobziranadržavljanstvopočiniteljailižrtve.1Timeje,kakohrvatskaVladanavodiuPrijedloguZakona,RepublikaSrbija pretjerano proširila vlastitu kaznenu vlast i na kaznena djela počinjena nateritorijudrugedržave te jeprekršilanačelonemiješanja inačelopostupanjaudobrojvjeri.2 Republici Srbiji (RS) zamjera se što je ukinula supsidijarni karakter načelauniverzalnosti na način da nije dala prednost jurisdikciji drugih država po načeluteritorijalnosti, pasivnoga ili aktivnog personaliteta3 te što načelo univerzalnosti nijeprimijenilauniverzalnonasvedržave,negoselektivnosamonateritorijnekihsuverenihdržava.4

Međutim,sobziromnatodasuspornipropisiRSdoneseni2009.godinetedasezadnjihgodina suradnja Hrvatske i Srbije u progonu ratnih zločina bitno intenzivirala (međuostalim i primjenom načela univerzalnosti)5, što se pozitivno odrazilo na hrvatskepristupne pregovore, pravi razlog za tako brzu političko‐zakonodavnu akciju bio jedrugačije prirode.U javnosti se nije krilo da je povod donošenja Zakona o ništetnosti

1Čl.2.i3.Zakonaoorganizacijiinadležnostidržavnihorganaupostupkuzaratnezločine,(Sl.glasnikRSbroj67/2003.,135/2004.,61/2005.,101/2007.i104/2009.).2 Prijedlog Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ iRepublike Srbije, s konačnim prijedlogom Zakona (dalje: Prijedlog Zakona), Vlada Republike Hrvatske,rujan2011.,4i5.3Uhrvatskompravunačelouniverzalnostiimasupsidijarnikarakteruodnosunadruganačelaprostorneprimjenekaznenog zakonodavstva jer seprimjenjuje samoako sepočinitelj nalazi uRH i akonećebitiizručendrugojdržaviradisuđenja.Čl.14.st.4.i5.KZkažedasekaznenozakonodavstvoRHprimjenjujepremastrancukojiizvanpodručjaRHpremastranojdržaviilipremastrancupočinikaznenodjelozakojesepo tomzakonodavstvumože izrećikaznazatvoraodpetgodina ili težakaznasamoakosepočiniteljzateknenapodručjuRH inećebiti izručendrugojdržavi.Čl. 14. st. 1.KZpropisujeprimjenukaznenogzakonodavstvaRHpremasvakomutko izvannjezinapodručjapočini kaznenodjelokoje jeRHobveznakažnjavati prema propisima međunarodnog prava, međunarodnih ili međudržavnih ugovora. Taj vrloširoki,premaNovoselcu"neodrživiopseguniverzalnognačela"ograničavajuprocesneodredbeZakonaoprimjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnogaratnogaihumanitarnogpravaod17.listopada2003.,kojeodređujudasekazneniprogonmožepoduzetiako su počinitelji uhićeni u RH ili su joj izručeni, a ne postoji mogućnost kaznenog progona predMeđunarodnim sudom ili pred stranim sudom. V. Novoselec, Petar (2007) Opći dio kaznenog prava,Zagreb:Pravni fakultetSveučilištauZagrebu,116‐117;MunivranaMaja (2007)Univerzalnonačelokaokriterijprostornogvaženjakaznenogzakona,Zagreb:HUKZPiMUPHR,146‐157.4PrijedlogZakona,4i5.5 U raspravi provedenoj u Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora 4. listopada 2011. predstavnikDržavnogodvjetništvaRH istaknuo jeda je, sukladnonačeluuniverzalnosti,DržavnoodvjetništvoRHupojedinim slučajevima ustupilo dokaze tužilaštvu RS. V. Zapisnik rasprave Odbora za pravosuđeHrvatskogsaboraod4.listopada.

Đurđević:TumačenjeZakonaoništetnostiodređenihpravnihakata… 111

(occasio legis)biladostava44optužniceVojnogtužilaštvaJNAiz1992.godine6,kojejeRS poslala hrvatskom Ministarstvu pravosuđa. Takav zaključak proizlazi i iz razlogazbog kojih je Prijedlog Zakona trebalo poslati u hitnu zakonodavnu proceduru, tj.„zaštitehrvatskihdržavljanainjihovihustavnihpravaodtijeladrugedržave“.7

Osimteleološkoga(ciljnog)tumačenjapravnenorme,kojimsesadržajpropisautvrđujekrozciljkojisehtiopostićinjegovimdonošenjem,uradućebitiprimijenjenosustavnoipovijesno tumačenje. Sustavno tumačenje pravne norme utvrđuje njezin sadržajstavljajući je u kontekst drugih pravnih norma unutar zakona, pravnog područja ilicjelokupnogapravnogsustava,atemeljisenazahtjevujedinstvenostipravnogsustava‐svaka pravna norma samo je dio jedne cjeline, u kojoj dijelovi moraju odgovarati tojcjelini.Povijesnotumačenjepravnenormeutvrđujenjezinsadržajanalizirajućipostupaknjezinadonošenja,osobitopripremnematerijaleuzakonodavnompostupku,kaoštosuzakonskiprijedloziiobrazloženjatezapisnicirasprava.

II.Zakonbezpravnogučinka

Zakon o ništetnosti ima samo tri sadržajna članka s po dva stavka koji se odnose nameđunarodnupravnupomoćukaznenimstvarimaizmeđuHrvatskeiSrbije,akojiglase:

Članak1.

StupanjemnasnaguovogZakonautvrđujesedasuništetniibezpravnogučinkasvipravniaktibivše JNA, njezinih pravosudnih tijela, pravosudnih tijela bivše SFRJ i pravosudnih tijelaRepublikeSrbijekojiseodnosenaDomovinskiratuRepubliciHrvatskoj,kojimasuosumnjičeni,optuženi i/ili osuđeni državljani Republike Hrvatske za kaznena djela protiv vrijednostizaštićenih međunarodnim pravom iz Glave XIII. Kaznenog zakona, počinjena na teritorijuRepublikeHrvatske.8

Iznimno,ništetnostpravnihakatapravosudnih tijelaRepublike Srbijeneodnosi senaakte zakoje pravosudna tijela Republike Hrvatske utvrde da udovoljavaju pravnim standardima izkaznenogzakonodavstvaRepublikeHrvatske.

6OptužnicesuseodnosilenaVladimiraŠeksa,tadapotpredsjednikaSabora,BranimiraGlavaša,TomislavaMerčepa,IvanaVekićaidrugepripadnikehrvatskihpostrojba.7V.PrijedlogZakona,6.8Radiseodjelima:genocida izčlanka156.,agresivnograta izčlanka157., zločinaprotivčovječnosti izčlanka 157.a, ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz članka 158., ratnog zločina protiv ranjenika ibolesnikaizčlanka159.,ratnogzločinaprotivratnihzarobljenikaizčlanka160.,protupravnogubijanjairanjavanjaneprijateljaizčlanka161.,protupravnogoduzimanjastvariodubijenihiranjenihnabojištuizčlanka 162., nedozvoljenog sredstva borbe iz članka 163., povrede pregovarača iz članka 164., grubogpostupanja s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz članka 165., neopravdane odgodepovratka ratnih zarobljenika iz članka166., uništavanjakulturnihdobara i objekataukojima senalazekulturna dobra iz članka 167., zapovjedne odgovornosti iz članka 167.a, zlouporabe međunarodnihznakova iz članka 168., povrede ugleda strane države i međunarodne organizacije iz članka 186.,udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenihmeđunarodnim pravom iz članka187., pripremanja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenihmeđunarodnimpravom iz članka 187.a inaknadne pomoći počinitelju kaznenog djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom izčlanka187.b.

112 ZPR1(1)2012;109‐121

Članak2.

SamopravosudnadržavnatijelaRepublikeHrvatskemogupredhrvatskimpravosudnimtijelimaprocesuiratihrvatskedržavljanezakaznenadjelaizčlanka1.ovogZakona.

OvimseZakonomnedovodiupitanje izvršavanjeobvezakoje jeRepublikaHrvatskapreuzelaUstavnimzakonomosuradnjiRepublikeHrvatskesMeđunarodnimkaznenimsudom(»Narodnenovine«,br.32/96.).

Članak3.

Pravosudna tijela Republike Hrvatske neće postupati po zamolnicama pravosudnih tijelaRepublike Srbije za pravnu pomoć u kaznenim postupcima ako je postupanje po takvimzamolnicamausuprotnostispravnimporetkomRepublikeHrvatskeištetinjezinojsuverenostiisigurnosti.

OdlukuopostupanjupotakvimzamolnicamadonosiministarpravosuđaRepublikeHrvatske.

IzsadržajanavedenihodredabaproizlazidaZakonimadvatemeljnacilja.Prvijeučiniti“ništetnimibezpravnogučinka“pravneaktebivšeJNA,SFRJiRepublikeSrbijekojiseodnosenaratnezločineidrugakaznenadjela(GlavaXIII.KZRH)hrvatskihdržavljana(navodno) počinjenih za vrijemeDomovinskog rata (čl. 1. st. 1.). Drugi je cilj zabranadomaćimpravosudnimtijelimadapružajupravnupomoćukaznenimstvarimatijelimaRS za navedena djela. Vidjet ćemo da ni jedan od zakonskih ciljeva nije provediv. Sobzirom na njihovu pravnu prirodu, odredbe Zakona možemo podijeliti namaterijalnopravne(čl.1.),procesnopravne(čl.3.)inotorne(čl.2.).

a)Neprovedivematerijalnopravneodredbe(čl.1.)

Sustavno tumačenje čl. 1. st. 1. Zakona o ništetnosti, kojim se utvrđuje ništetnost ioduzimasepravniučinakaktimapravosudnihtijelaRepublikeSrbijetebivšeJNAiSFRJ,pokazujeda taodredbanemanikakavpravniučinak tepredstavljapravnubesmislicu.Temeljmeđunarodnogapravnogporetkajestdadržavedonosezakonezasvojdržavniteritorij te da državna pravosudna tijela mogu poduzimati radnje samo na svojemdržavnom teritoriju. Suverenitet svake države, osim ako je drugačije uređenomeđunarodnimugovorima,ograničenjenanjezinteritorij.StogaRepublikaHrvatskanemožesvojimzakonomponištiti ilioduzimatipravniučinakpravosudnimaktimadrugedržave jer ti akti inemajupravniučinakna teritorijuRepublikeHrvatske.Hrvatskabimogla poništavati pravne akte Srbije, a ti bi akti imali neposredan pravni učinak nateritorijuHrvatske,kadabitedvijerepublikebileuistojdržavi,štovišenijeslučaj.KadjepakriječopravnimaktimaSFRJiJNA,tihorganizacijadanasvišenemapaninjihovipravniaktinemoguimatipravniučinak,osimakoihnepriznajutijeladržavasljednica.Optužnicamožeimatipravniučinaksamoakoponjojpostupatijelokaznenogprogonaneke države. U ovom je slučaju Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Hrvatske


preuzelo predmete ratnih zločina od beogradskoga Vojnog suda, pa tumože biti riječsamooaktimaRS.

Pravni učinak stranim pravnim aktima u Hrvatskoj mogu tek posredno dati našapravosudnatijelaupostupkupružanjameđunarodnekaznenopravnepomoći,sukladnodomaćemu i međunarodnom pravu o kaznenopravnoj suradnji. Riječ je o jednom odoblika međunarodne kaznenopravne pomoći (npr. izručenje, dostava sudskih akata,prikupljanje i osiguranje dokaza, izvršenje strane kaznene presude, ustupanje ipreuzimanje kaznenog progona ili postupka), o čijem pružanju uvijek odlučuju našapravosudna tijela sukladno našem zakonodavstvu ili međunarodnim ugovorima kojesmosklopili.Stogajeist.2.čl.1.nepotrebanjersemeđunarodnapravnapomoćpružauvijeksukladnodomaćemupravnomporetku.

b)Repetitivneprocesnopravneodredbe(čl.3.)

(i) Povijesnoisustavnotumačenjerazlogazaodbijanjepružanjapravnepomoći (čl.3. st.1.)

Povijesno tumačenje čl. 3. st. 1. ključ je za razumijevanje kako je zakonodavacmogaodonijeti tako apsurdan i nejasan zakon. Smisao donošenja zakona bilo je uvođenjezabranedomaćimpravosudnimtijelimadapružajupravnupomoćukaznenimstvarimatijelimaRSzadjelanavedenaučl.1. Stoga jeuVladinuprijedloguodredbačl.3. st.1.glasila: "Pravosudna tijela Republike Hrvatske neće postupati po zamolnicamapravosudnih tijelaRepublikeSrbijezapravnupomoćukaznenimpredmetima,kojeseodnose na kaznena djela iz članka 1. ovoga Zakona jer je postupanje po takvimzamolnicama u suprotnosti s pravnim poretkom Republike Hrvatske i šteti njezinojsuverenosti i sigurnosti." Takva bi odredba imala smisla u reguliranju postojećihdruštvenih odnosa, odnosno izmijenila bi postojeći pravni okvir kaznenopravnesuradnje između Hrvatske i Srbije. Međutim, njezin pravni učinak bio bi prestanakmeđunarodne suradnje Hrvatske i Srbije u progonu ratnih zločina protiv hrvatskihdržavljana.Pravneipolitičkeposljedicetakvapropisabilebikatastrofalnekakozažrtvezločinatakoizateškostečenimeđunarodnikredibilitethrvatskogpravosuđauprogonuratnih zločina, a stoga i za proces pristupanja Europskoj uniji. Zna se da suradnja uprogonu ratnih zločina predstavlja pretpostavku europske integracije država regije. Uhrvatskim pristupnim pregovorima volja za nepristranim i objektivnim progonomratnih zločina te suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslavijusmatrana je ključnim prioritetom (key Accession Partnership priority). Do te spoznajedošli su i zastupnici i članovi Vlade RH tek nakon rasprave o Prijedlogu Zakona uHrvatskomsaboru.Nakonzaključenja raspraveVlada jepodnijelaamandmankojim jeizmijenila čl. 3. st. 1. na način da je riječ “jer“ zamijenila s “ako“ i proširila ga nacjelokupnukaznenopravnusuradnjuHrvatskeiSrbije,umjestodajeograničensamonaratnezločineidrugadjelaizčl.1.Zakona.Amandmanjeprihvaćensa76glasova“za“isjednim “suzdržanim“. Međutim, ispušteno je iz vida da je tom promjenom donošenjeZakonaizgubilosvakismisao,štojasnopokazujesustavnotumačenjeodredbečl.3.st.1.

114 ZPR1(1)2012;109‐121

Sustavnotumačenjeprovodisepovezivanjempravnenormesdrugimpravnimnormamaunutaristogapravnogporetka,paseunastavkuzausporedbunavodesljedećeodredbe:

Odredbačl.3.st.1.Zakonaoništetnostiiz2011.glasi:

“Pravosudna tijela Republike Hrvatske neće postupati po zamolnicama pravosudnih tijelaRepublike Srbije za pravnu pomoć u kaznenim postupcima ako je postupanje po takvimzamolnicamausuprotnostispravnimporetkomRepublikeHrvatskeištetinjezinojsuverenostiisigurnosti.“

Odredbačl.9.ZakonaopotvrđivanjuUgovora izmeđuRepublikeHrvatske iRepublikeSrbijeopravnojpomoćiugrađanskimikaznenimstvarimaiz1997.glasi:

“Zamoljenadržavamožeodbitipravnupomoćakobiudovoljenjezamolnicibilousuprotnostisanjenimpravnimporetkomilibimogloštetitinjenojsuverenostiilisigurnosti.“

Odredba čl. 12. st. 1. toč. 3. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenimstvarimaiz2004.(dalje:ZOMPO)glasi:

"Domaće nadležno tijelo može odbiti zamolbu za međunarodnu pravnu pomoć ako biudovoljavanje zamolbi dovelo do narušavanja suvereniteta, sigurnosti, pravnog poretka ilidrugihbitnihinteresaRepublikeHrvatske."

Vidi se da je odredba Zakona o ništetnosti identična navedenim odredbamameđunarodnog ugovoraHrvatske i Srbije omeđunarodnoj suradnji i ZOMPO. Štoviše,citirana odredba ZOMPO daje veću diskreciju Hrvatskoj u suradnji sa Srbijom jer sedopuštaodbijanje suradnje iu slučajunarušavanja "drugihbitnih interesaRH".Dakle,ključnajeodredbaZakonaoništetnostinihilnovumuhrvatskompravnomporetku,onaponavljavećpostojećeodredbetestoganesamoštonemanikakavpravniučinaknegoinarušavajedinstvenostikoherentnosthrvatskogapravnogsustava.

(ii) Sustavnotumačenjeovlastiministrapravosuđaupostupkumeđunarodnepravne pomoći(čl.3.st.2.)

Sustavno tumačenjeodredbečl.3. st.2.Zakonaoništetnosti, kojanavodidaodlukuopostupanju po zamolnicama pravosudnih tijela RS donosi ministar pravosuđa RH,navodi nas na isti zaključak. Naime, prema postojećim propisima,ministar pravosuđaodlučuje o zamolnicama stranih država. Odlučivanje o zamolnici za međunarodnupravnu pomoć odnosi se nameđunarodne odnose, a ne na unutarnji pravni poredak.Stoga je u svijetu uobičajeno da vlada, odnosnoministar pravosuđa, odlučuje o tomehoće li jedna država pružiti pravnu pomoć drugoj. To je slučaj i u našemunutarnjempravu,kojenapočetku,kaoinakrajupostupkapružanjameđunarodnepravnepomoćipredviđaodbijanjezamolniceodstraneMinistarstvapravosuđa.Takoje,premačl.6.st.2. ZOMPO,Ministarstvo pravosuđa nadležno za zaprimanje zamolbi zameđunarodnupravnu pomoć stranih nadležnih tijela, koje bez odlaganja upućuju domaćim


pravosudnim tijelima, osim ako je očito da zamolbu treba odbiti.9 U čl. 57. st. 1. i 2.ZOMPOpropisanojedapostupakpružanjameđunarodnepravnepomoćizavršavatakoda se pravomoćno rješenje nadležnog suda, kojim je utvrđeno da je udovoljenozakonskim pretpostavkama za izručenje, zajedno sa spisom predmeta dostavljaMinistarstvupravosuđakakobiministarpravosuđadoniorješenjekojimdopuštailinedopušta izručenje. Ministar donosi odluku prema diskrecijskoj ocjeni jer ona nepredstavljasamoradnjukaznenopravnepomoćinegoiaktmeđunarodnihodnosanašedržave.10 Njome se, dakako, moraju poštivati obveze RH iz međunarodnih ugovora oizručenjuikaznenopravnojpomoćitenačela"suvereniteta,sigurnosti,pravnogporetkaili drugih bitnih interesa Republike Hrvatske". Iz navedenoga je jasno da čl. 3. st. 2.Zakonaoništetnostisamoponavljaodredbekojevećpostojeuhrvatskomunutarnjempravuistoganemanikakavpravniučinak.

c)Notorneodredbe(čl.2)–sustavnotumačenje

PrazninupravnogsadržajaZakonaoništetnostisimbolizirarečenicaizčl.2.st.1.,kojabise mogla naći u početnici studenta prve godine pravnog studija, a ne u zakonu kojidonosiHrvatskisabor,akojaglasi:“SamopravosudnadržavnatijelaRepublikeHrvatskemogupredhrvatskimpravosudnimtijelimaprocesuiratihrvatskedržavljanezakaznenadjela iz članka 1. ovog Zakona“. Kako je već navedeno na početku ovog poglavlja,suverenitetdržavepodrazumijevadasamonjezinapravosudnatijelamogupoduzimatiradnje na njezinu teritoriju. Tijelima kaznenog progona drugih država nije dopuštenodjelovati na teritoriju drugih država i drugačije bi postupanje dovelo do teškogameđunarodnogincidentapovredomsuverenitetadrugihdržava.IuEuropskojuniji,kojaje ukinula državne granice za građane, one i dalje postoje za državna tijela. Prelazakdržavne granice tijelima kaznenog progona druge državemoguć je samo u iznimnimslučajevima, npr. pri prekograničnoj potjeri u trajanju od nekoliko sati, i sukladnomeđunarodnomugovorudvijudržava.Stogaserazumijedatijelanijednedrugedržavenebimoglaprocesuiratiosobepredhrvatskimpravosudnimtijelima.Tomjeodredbomzakonopisacpokazaodaneposjedujenielementarnopravnoznanje,odnosnodazakonimaisključivopolitičkismisao.

Isto vrijedi i za st. 2. čl. 2. jer suradnja RH s Međunarodnim kaznenim sudom nepodrazumijeva da bi njegovo tužiteljstvo, a kamoli tužiteljstvo druge države, mogloprocesuiratihrvatskedržavljaneprednašimsudovima.Uslučajupreuzimanjaprogonaod međunarodnog suda ili druge države, hrvatsko državno odvjetništvo postajeovlašteniijedinitužiteljisamoonoprovodikazneniprogonpredhrvatskimsudovima.11

9 Odbijanje se mora provesti sukladno razlozima iz čl. 12. ZOMPO, među kojima je i narušavanjesuvereniteta,sigurnosti,pravnogporetkailidrugihbitnihinteresaRepublikeHrvatske(čl.12.st.1.toč.3.ZOMPO).Detaljnijeotomev.Krapac,Davor(2004)KomentarZakonaomeđunarodnojpravnojpomoćiukaznenimstvarima,Zagreb:Narodnenovine,177‐178.10V.ibid.,219.11 V.čl.28. i28.aZakonaoprimjeniStatutaMeđunarodnogakaznenogsudaiprogonazakaznenadjelaprotivmeđunarodnogaratnogihumanitarnogprava(NN175/03,29/04,55/11,125/11).

116 ZPR1(1)2012;109‐121

III.OcjenasuglasnostiZakonaoništetnostisUstavomRH

UjavnostisuseiznosilerazličitetvrdnjeoustavnostiZakonaoništetnosti,apoznatojeda je Predsjednik Republike 27. prosinca 2011. podnio zahtjev za ocjenu njegovesuglasnosti s Ustavom RH. Iako je riječ o zahtjevu Predsjednika Republike, štopodrazumijevahitnopostupanje,Ustavnisudninakonosammjesecinijeodlučiootomzahtjevu.UsprkosvelikimnedostacimaZakona,većinaiznesenihprimjedabaonjegovojneustavnostinestoji.

a)Organskizakon

Otvorilo se pitanje je li Zakon o ništetnosti organski zakon s obzirom na to da jeprihvaćenobičnomvećinomod72glasa.Uslučajupotvrdnogodgovora,ZakonnebibioprihvaćenpotrebnomvećinomjerjeHrvatskisaboruVI.sazivuimao153zastupnika,pabitrebaobitiprihvaćenkvalificiranomvećinomod77zastupnika.

Međutim, Zakon o ništetnosti nije organski zakon jer je njegov sadržaj dijelombespredmetan, odnosno nema nikakav pravni učinak u unutarnjim kao nimeđunarodnim odnosima, a dijelom ponavlja već postojeće odredbe prava omeđunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, koje se ne smatraju predmetomorganskih zakona. Naime, ni temeljni zakon iz te materije, Zakon o međunarodnojpravnoj pomoći u kaznenim stvarima (NN 178/2004), nije donesen kvalificiranomvećinom,negoobičnomvećinom.12Suštinskirazlogzaštonijeriječoorganskomzakonujest to što područje međunarodne pravne pomoći, kakomu kaže i naziv, u najvećemdijelu rješava pitanjameđu državama, a ne uređuje, osim u nekoliko odredaba, pravapojedinaca.Pojedincuokojemjeriječmorajubitizaštićenasvatemeljnapravasukladnonačelu pravičnog postupka u domaćem kaznenom postupku. Isti visoki kriteriji neprimjenjujusenapostupakmeđunarodnepravnepomoći(v.ovdjepodc).

b)Kršenjediobevlasti

Daljnja primjedba odnosila se na kršenje diobe vlasti davanjem ovlasti ministru daodlučujeopostupanjupozamolnicamapravosudnih tijelaRS(čl.3. st.2.).Kako jevećprijebilonavedeno,odlučivanjeozamolnicizameđunarodnupravnupomoćodnosisena odnosemeđudržavama, a ne na odnosedržave i pojedinca.Međunarodni ugovori,kaoinašeunutarnjepravo,dajudržavidiskrecijskopravodaodlučiopružanjupravnepomoći. Primjerice, iako sud donosi odluku o postojanju pravnih pretpostavaka zaizručenje,njegovaodlukanijeobvezujućazadržavu,negoministar,dakleizvršnavlast,može usprkos pozitivnoj sudskoj odluci odbiti izručiti osobu, odnosno pružiti pravnupomoć drugoj državi (čl. 57. st. 1. i 2. ZOMPO). Tako, primjerice, čl. 2. Zakona opotvrđivanju Ugovora između RH i RS ostavlja mogućnost da sud ili drugo nadležnotijelo strane države moliteljice upućuje zamolnicu nadležnom sudu ili drugomnadležnomtijeluzamoljenedržave.Odredbačl.3.st.2.Zakonaoništetnostispecificira

12Naglasovanju3.12.2004.zatajjezakonglasovalo75zastupnika.


da je drugo nadležno tijelo za odlučivanje o zamolnicama u određenim slučajevimaministarpravosuđa.StogaZakononištetnosti,kojiponavljaodredbekojevećpostojeuhrvatskomunutarnjempravu,nekršinačelodiobevlastinitičl.4.ičl.117.st.1.UstavaRH.

c)Kršenjepravanapravičnosuđenjeiobranuizčl.29.Ustava

Pravo na pravično suđenje iz čl. 29. UstavaRH i čl. 6. Europske konvencije za zaštituljudskih prava temeljno je ljudsko pravo koje svakoj osumnjičenoj ili optuženoj osobidajepravodaseprotivnjeprovedepravičanpostupakuzpoštivanjeprocesnihgarancijaobrane. To pravo obvezuje državu da prema pojedincu provede pravični kaznenipostupak te da se pred sudom utvrdi njegova krivnja ili nedužnost. Europski sud zaljudskapravautvrdiojeukojemsetrenutkusmatradasepremapojedincuvodikaznenipostupak (kadaganadležnavlastobavijesti ilipremanjemuprovedeprocesnu radnjukojasuštinskiutječenanjegovusituaciju).13Pritomesemislinadomaćunadležnuvlast,a ne na radnje koje poduzimaju tijela drugih država. Europska konvencija za zaštituljudskihpravaneobvezujetijelajednedržavedapostupajupremazamolnicamadrugedržave radi vođenja kaznenog postupka u toj državi. Takve uzajamne obveze državeugovarajusklapanjemmeđunarodnihugovoraomeđunarodnojpomoći.

Stoga, tvrdnje da Zakon o ništetnosti krši čl. 29. Ustava RH zbog ovlasti ministrapravosuđanisutočne.Odredbečl.6.Europskekonvencijetečl.29.UstavaRH,kojimasejamči pravičan postupak, ne primjenjuju se na postupak izručenja, osim u smisluzabrane izručenja pojedinca državi u kojoj postoji rizik da će biti podvrgnutnepravičnomu kaznenom postupku (“flagrant denial of justice in the country ofdestination“v.ESLJP,MamatkuloviAskarovv.Turska,2005.,§17i19).Dakle,standardizaštiteljudskihpravakojivrijedezakaznenipostupakuunutarnjempravunisuistikaostandardi zaštite u postupku izručenja, a osobito ne vrijede u drugim postupcimapružanjameđunarodnepravnepomoći.

d)KršenjeobvezakojeHrvatskaimapremameđunarodnompravu(čl.134.Ustava).

Hrvatska bi zaista ugrozila izvršavanje svojih ustavnih obveza premameđunarodnompravu da je zakonodavac ostao pri tekstu zakona koji je predložila Vlada, a koji jepropisivao prekid ili generalno odbijanje međunarodne suradnje između RH i RS.Međutim,Vladinamandmanprihvaćennakon raspraveuSaboruuskladio je, odnosno,kako je prethodno izloženo, prepisao postojeće odredbe hrvatskoga pravnog poretka.Jednako tako, tvrdnja o kršenju međunarodnih obveza RH na progon kaznenih djelagenocida,zločinaprotivčovječnostiiratnihzločina(UN‐ovaKonvencijaosprječavanjuikažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, Ženevske i Haaške konvencije,međunarodnoobičajnopravo)bilabiispravnadaseodnosinaPrijedlogZakona,alineina doneseni tekst Zakona, prema kojem je odluka ministra za postupanje po

13ESLJP:Deweerv.Belgije,§46,Fotiidrugiv.Italije,§73.

118 ZPR1(1)2012;109‐121

zamolnicama ograničena samo na slučajeve kada bi ono bilo u suprotnosti s pravnimporetkomRHtebištetilonjezinojsuverenostiisigurnosti.

e)Kršenjenačelazakonitostitekoherentnostipravnogporetka

Među temeljna načela pravne države pripadaju načelo zakonitosti i zahtjev zakoherentnošću pravnog poretka. Iako je riječ o pravno‐tehničkim načelima, njihovonepoštivanje rezultira destabilizacijompravnog poretka i gubitkompravne sigurnosti,daklepotencijalnovrloteškimpovredamaljudskihprava.Stogaimeđunarodnopravooljudskimpravimazahtijevaoddržavadadonosezakonenesamokojisuparlamentarniidostupni nego i precizni i predvidljivi.14 Pretpostavka jasnoće zakonske odredbe jestpronalaženje njegova smisla, odnosno pravnog učinka, pa je zakon koji nema pravniučinaknejasanzakon,atimejeisuprotannačeluzakonitosti.

Kakojevišeputadosadaistaknuto,odredbeZakonaoništetnostinemajupravniučinak,on sadržava odredbe koje već postoje u našem pravnom poretku ili odredbe koje supravno besmislene. U pravnoj je državi nedopustivo donositi pravno bespredmetne inejasnezakonekojislužeisključivoupolitičkesvrheuokvirukampanjezapredstojećeparlamentarneizbore.Sobziromnatodajeriječozakonukojijenedvojbenoprotivanzahtjevima preciznosti i jasnoće te narušava koherentnost i jedinstvo hrvatskogapravnogporetka,Ustavnibigasudtrebaoukinutizbogpovredenačelazakonitosti.

IV.Nužnostsklapanjameđunarodnogugovoraoprogonuratnihzločinauregiji

Nekoliko ekscesa koji su se dogodili u Hrvatskoj u zadnje vrijeme, kao što su slučajTihomira Purde15 i donošenje Zakona o ništetnosti, upozorili su na neodrživost inedostatke postojećega pravnog okvira kaznenopravne suradnje u regiji. RepublikaHrvatskaimasklopljenemeđunarodneugovoreokaznenopravnojsuradnjisdržavamaregije16 i Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, koji suprimjenjivi inaregionalnusuradnjuuprogonuratnihzločina.Međutim, ti instrumentiklasičnemeđunarodne pravne pomoći pokazali su se kao spori i nezadovoljavajući za

14ESLJP:Steelv.UK,§54;Khudoyorovv.Russia,§125,Baranowskiv.Poland,§§50‐52.15 Tihomir Purda, hrvatski državljanin koji je uhićen siječnju 2011. u Bosni i Hercegovini na temeljuInterpolovetjeralicešto ju je izdalaSrbijazbogpostojanjasumnjeda jepočinioratnizločin.Radiloseohrvatskom branitelju koji je nakon pada Vukovara zarobljen te se tjeralica temeljila na iskazimapribavljenimamučenjemulogoruStajićevoilogoruSrijemskaMitrovica,gdjejebiosmješten.Urazmjenizarobljenika1992.godinevraćenjenatraguHrvatsku.Usprkostomuštojeriječohrvatskomdržavljaninukoji je osumnjičen za kaznenodjelo počinjeno na teritorijuHrvatske, RepublikaHrvatska nije zatražilanjegovo izručenje ni preuzimanje kaznenog progona, nego je državno odvjetništvo provodilo izvideispitivanjem 30‐ak osoba i prikupilo dokumentaciju, te je Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije uŽupanijskom sudu u Vukovaru ispitivalo svjedoke. Iako je sud u BiH u veljači 2011. odlučio da suispunjene pretpostavke za izručenje Purde Srbiji, Tužilaštvo RS u ožujku 2011. temeljem rezultatasuradnjeshrvatskimdržavnimodvjetništvomodustalojeodprogona.16 Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenimstvarima iz1997. (NNMU6/98,8/98); Sporazum izmeđuVladeRH,VladeBiH iVladeFederacijeBiHopravnojpomoćiugrađanskimikaznenimstvarimaiz1996.(NNMU1/12/96,5/03); SporazumizmeđuVlade RH, Vlade BiH i Vlade Federacije BiH o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenimstvarimaiz1996.(NNMU3/10,6/10).


provođenjeučinkovitogprogonaratnihzločina,nakojisuseunovomtisućljećuodlučiledržaveregijeikojijebionuždanzanastavaknjihovihintegracijskihprocesauEuropskuuniju. Stoga je još prije intenziviranja kaznenopravne suradnje bilo nužnomeđunarodnim ugovorima uspostaviti brže i učinkovitije oblike kaznenopravnesuradnjeuregiji.Međutim,iakosudržaveregijeutomrazdobljusklapalemeđunarodneugovoreokaznenopravnojsuradnji,onisenisuodnosilinaprogonratnihzločina.17

Sobziromnanezadovoljavajućipostojećipravniokvirzaprogonratnihzločina,državnoje odvjetništvo sklopilo niz sporazuma s tužiteljstvima iz regije o suradnji u progonuratnih zločina.18 Sporazumi su javno objavljeni na internetskim stranicama DORH‐a.Međutim,njihovsadržajnijesesvodiosamonarazmjenu informacija ilikoordiniranjeistraga, nego su sadržavali i oblike međunarodne kaznenopravne pomoći i odredbekaznenoga procesnog prava, kao što su prikupljanje i dostava dokaza, uvjeti zapokretanje postupka, primanje optužnica, propisivanje postupka za preuzimanje iustupanjekaznenogprogonaidr.19Problemješto jeriječomaterijikojomsezadireutemeljna ljudska prava i koja stogamože biti uređena samoparlamentarnimpravnimaktima, dakle međunarodnim ugovorom ili zakonom a ne podzakonskim pravnimaktimadržavnihtijela.

V.Zaključak

ZakononištetnostinemanikakavpravniučinakjernemijenjapostojećipravniokvirzakaznenopravnusuradnjuHrvatskeiSrbijeuprogonuratnihzločina.Riječjeopolitičkojproklamacijibezpravnogučinka, ali sa štetnompolitičkomporukomzameđunarodneodnose Republike Hrvatske. Zakon je protivan načelu zakonitosti i zahtjevu zakoherentnošćupravnogporetka,pajekaotakavprotivaniustavnomporetkuRepublikeHrvatske.PitanjejejesulitodostatnirazlozizaUstavnisudRHdagaukinesobziromnatodadosadauustavnosudskojpraksi ni jedanzakonnijeproglašenneustavnimzbognejasnoćeinepreciznostinjegovihzakonskihodredaba.Vjerojatnobiispravnijerješenjebilo da politička vlast, koja je i donijela ovaj zakon, "skupi hrabrosti" za donošenjemeđunarodnogugovorakojićeratificiratihrvatskiparlamentikojimćesestavitiizvansnage Zakon o ništetnosti. Timmeđunarodnim ugovorom o kaznenopravnoj suradnjimorati ćeseriješitipitanjapozitivnoginegativnogsukobanadležnosti izmeđudržava

17UgovorizmeđuRepublikeHrvatskeiCrneGoreoizručenjuiz2011(NNMU6/11),kojiseodnosiosamonakaznenadjelaorganiziranogkriminalitetaikorupcije.18Protokol/memorandumosuglasnostiuostvarivanjumeđusobnesuradnjeuborbiprotivsvihoblikateškogkriminala–tužiteljstvaRH,RSiBIHiz2005.;Sporazumosuradnjiuprogonupočiniteljakaznenihdjela ratnih zločina, zločinaprotiv čovječnosti i genocida izmeđuDržavnogodvjetništvaRH iDržavnogtužiocaCrneGoreod28.7.2006.teizmeđuDržavnogodvjetništvaRHiTužilaštvazaratnezločineRSod13.10.2006.V.rubrikuSporazuminawww.dorh.hr19 Npr. sporazumi propisuju postupak za preuzimanje kaznenog progona ili postupka prema kojem sestrankeobvezujuu rokuod30danaodpotpisivanja sporazuma, odnosno3mjesecaoddana saznanja,dostavitiobavijestosvimpredmetimauradutepreslikespisa,dokaza isl.Zahtjevzaustupanjedokazamoguć je nakon pisane obavijesti o poduzimanju kaznenog progona Glavnom državnom odvjetniku,odnosnoTužiocuzaratnezločine.Zaizvršenjezahtjevapredviđenjerokod60dana.

120 ZPR1(1)2012;109‐121

regije te osigurati sudska kontrola kaznenopravne suradnje državnih odvjetništava uprogonuratnihzločina.


Summary

INTERPRETATIONOFTHEACTONTHEANNULMENTOFCERTAINLEGALACTSOFJUDICIALBODIESOFTHEFORMERYUGOSLAVNATIONALARMY,THEFORMER

SFRYANDTHEREPUBLICOFSERBIA

This paper provides a commentary on theAnnulment Act ‐ one of the shortest,mostcontroversial and worst laws adopted in recent years in Croatia. By using scientificmethodsforinterpretinglegalnorms,theauthorlaysbarethecontentandlegalgapofthislaw.Throughateleologicalinterpretation,sherevealsthattheaimofthisactwastoprohibit the cooperation of local judicial authorities with the judicial authorities ofSerbiawithregardtothewarcrimescommittedbyCroatiannationals.Asystematicandhistorical interpretation proves that such an aim is unachievable. Systematicinterpretationshowsthatthelegalprovisionslacklegaleffectinthelegalframeworkinforce, since they repeat the current legal provisions. It also indicates that certainprovisionscannotbeimplemented,thusrevealingthelegalignoranceofthelegislator.Ahistorical interpretationoftheproposalof theactshowsthattheGovernmentandtheParliament amended the act, depriving it of legal effect and transforming it into anemptypoliticalproclamation.Theauthordeniesthatthelawisunconstitutionalforthereasons that have been publicised, but confirms its lack of alignment with theconstitutional principle of legality and the requirement for a coherent legal order. Inconclusion, the author points to the need to conclude an international agreement oncriminal and legal cooperation in prosecuting war crimes in the region, which willresolve the issue of conflict of jurisdictions, allow for speedier and more efficientcooperation, especially in preliminary criminal proceedings, and regulate through aparliamentaryacttherestrictionoffundamentalhumanrightscausedbytheactivitiesofpublicprosecutors,placingsuchrestrictionunderjudicialcontrol.

Keywords: criminallawcooperation,warcrimes,AnnulmentAct,principleof legality,constitutionalityoflaws.

Author:

Prof.ZlataĐurđević,PhDFullProfessor,FacultyofLaw,UniversityofZagreb

PRIKAZI

NOVINEUPRAVNOMUREĐENJUNEKRETNINA,SPOSEBNIMOSVRTOMNAGRAĐEVINSKO,TURISTIČKOIPOLJOPRIVREDNOZEMLJIŠTE,NA

POMORSKOIVODNODOBROTEJAVNECESTE

Zagreb,18.studenog2011.

UDK347.234/.235(497.5)(047.2)347.24(497.5)(047.2)342.951(497.5)(047.2)

IvanaKanceljak,dipl.iur.

Dana 18. studenoga 2011. godine u hotelu Internacional u Zagrebu održano jesavjetovanje o novinama u pravnom uređenju nekretnina, s posebnim osvrtom nagrađevinsko, turističko i poljoprivredno zemljište, pomorsko i vodno dobro te javneceste. Uz savjetovanje je predstavljena i nova knjiga Stvarno pravo (treći svezak) –Posebnapravnauređenja, u kojoj su obrađene raznolike i zanimljive teme iz područjaposebnih pravnih uređenja. Uvodne pozdrave sudionicima savjetovanja uputili suprofesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Tatjana Josipović uimeuređivačkogkolegijategospodinMilivojFučkaruimeupraveNarodnihnovina.

Dr. sc.NikolaGavella,profesor emeritus,predstavio jenapočetku savjetovanjaknjigu Stvarnopravo –posebnapravnauređenja, koju je napisala skupina autora:HanoErnst,VladoBelaj,JadrankoJug,SašaNikšić,IgorGliha,TatjanaJosipović,NikoletaRadionov,JasenkoMariniMarkoBaretić.Kaoredaktorknjige,zahvaliojesvimakojisuzaslužni za njezino izdavanje. U knjizi je obrađeno petnaest posebnih stvarnopravnihrežima, kojima je svrha zaštita javnih i općih interesa Republike Hrvatske, uzostvarivanjeravnotežeuodnosunainteresepojedinaca.

Predstavljena knjiga Stvarno pravo – posebna pravna uređenja važan je prinos našojpravnoj literaturi, posebice zbog toga što je na jednom mjestu obrađen velik brojposebnih stvarnopravnih uređenja. Riječ je o posebnom stvarnopravnom uređenju zagrađevinskazemljišta,poljoprivrednazemljišta,šumeišumskazemljišta,groblja,more,morskuobaluiotoke,vodeivodnodobro,rudnoblago,biljniiživotinjskisvijet,kulturnadobra i arhivsku građu, javne ceste, željezničku infrastrukturu, elektroničkekomunikacije, rudarske objekte i postrojenja, lovišta, brodove i plovila unutarnjeplovidbe te zrakoplove. Knjiga će bez sumnje biti važan izvor saznanja o posebnim

Ivana Kanceljak, dipl.iur., asistentica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta Sveučiliša uZagrebu

124 ZPR1(1)2012;123‐127

stvarnopravnim režimima studentima na svim razinama studija, ali i pravnimpraktičarima.

Profesor emeritusNikolaGavella u nastavku savjetovanja izložio je temu „Posebnastvarnopravnauređenjauhrvatskompravnomporetku“.

Kada u jednom pravnom sustavu postoje propisi koji uređuju opće stvarnopravnouređenjeipropisikojiuređujuposebnostvarnopravnouređenje,mogućejedaizmeđunjih nastane kolizija. Profesor je predložio i analizirao nekoliko načina rješavanja togproblema. Opće pravilo u rješavanju kolizije jest da norma posebnog režima derogiranormu općega stvarnopravnog uređenja. No jednako je tako moguće da se normeposebnog režima primjenjuju zajedno s normama općega stvarnopravnog uređenja. Utom je slučaju propise koji reguliraju posebna pravna uređenja moguće tumačiti nanačindaseprilagodepropisimaopćegastvarnopravnoguređenja.

Profesorseposebnoosvrnuonasubjektivnaprava,kojamogupripadatipojedincimanaobjektima posebnih stvarnopravnih uređenja. Razlikuju se subjektivna prava, kojaproizlaze iz općega stvarnopravnog uređenja (vlasništvo, služnosti, založno pravo), ispecifična subjektivnaprava,poputprava lova,pravakorištenjagrobnimmjestom itd.Govoreći o subjektivnimpravima, želio je upozoriti na ograničavajuće djelovanje onihstvarnihpravakojamogupostojatinatemeljupropisaposebnihstvarnopravnihrežimanapravovlasništva.Nakraju je istaknuodakatkadpropisikojimaseuređujuposebnastvarnopravnauređenjanisusasvimprimjereni.

Temu „Novineu stvarnopravomuređenju zapoljoprivredna i šumska zemljišta“izložio je prof. Pravnog fakulteta u Osijeku dr. sc. Vlado Belaj. Odmah na početkuusmjeriojepozornostnaizmjeneZakonaopoljoprivrednomzemljištu,budućidaZakono šumama nije bitno izmijenjen. Obrazložio je što je poljoprivredno zemljište te zbogčega je ono u posebnom stvarnopravnom režimu. Prema pravnom kriteriju,poljoprivredno je zemljište ono zemljište koje je dokumentima prostornog uređenjaodređeno kao poljoprivredno, a prema faktičnomkriteriju ono je, primjerice, pašnjak,oranica,vrtidr.PoljoprivrednojezemljišteUstavomodređenokaodobroodinteresazaRH. Zatim je naveo da su novine u pogledu toga posebnog režima vezane uz:informacijski sustav podataka o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj,korištenje poljoprivrednim zemljištem, promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta,raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koncesiju za ribnjake iraspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem. Vrlo je detaljno izložio sve važneizmjenepropisakojiuređujupoljoprivrednozemljište,itonesamozakonenegoiodlukeUstavnogsuda,tesenanjihkritičkiosvrnuo.Osimposljednjihizmjenaidopuna,naveoje na što su se pozvali predlagatelji postupka za ocjenu ustavnosti, koja su se pravatužbom nastojala zaštititi te koji je utjecaj odluke USRH od 30. ožujka 2011. (NN39/2011) na posebno stvarnopravno uređenje za poljoprivredno zemljište zbogukinutih članaka. Naglasio je da je USRH došao do zaključka kako se sada ukinutimodredbamaZakona o poljoprivrednom zemljištu nerazmjerno ograničavala vlasnikova

Prikazsavjetovanja 125

sloboda uživanja poljoprivrednog zemljišta, da je došlo do povrede ustavnog jamstvavlasništvatepovredepravananaknaduzaograničenjekojojsuvlasnicibilipodvrgnuti,a nisu predviđena ni pravna sredstva protiv odluke o prisilnom zakupu. Osim toga,nepoznatisuvlasnicibilistavljeniulošijipoložajzbogrokaodjednegodine,kojijebioodređenzaostvarivanjepravaizzakupa,jeronitakonisumogliostvaritisvojepravonanaknadu. Profesor je objasnio da su izmijenjene odredbe o promjeni namjene i onaknadi.Određeno jekakosenaknadaplaća,odnosnopropisanisukriterijizanjezinoodređivanje. Na kraju se ukratko osvrnuo na raspolaganje privatnim poljoprivrednimzemljištem.

Novine u sljedećem posebnom stvarnopravnom režimu pod nazivom „Posebnostvarnopravnouređenjezapomorsko ivodnodobro“objasnio jemr.sc. JadrankoJug,sudacVrhovnogsudaRH.Napomenuojedaupogledupomorskogaivodnogdobranije bilo toliko novina kao u pogledu poljoprivrednog zemljišta. Obrazložio je što jepomorskodobro,štogasvečini ikakoseutvrđuje.Pomorsko jedobroopćedobroodinteresa zaRepublikuHrvatsku i imanjezinu osobitu zaštitu te nemožebiti predmetstvarnih prava. Zatim je objasnio vodenu, podmorsku i kopnenu komponentupomorskogdobra.Izložiojekakosekopnenakomponenta,kojajeposebnovažnazatoizlaganje,sastojiodmorskeobaleteodonihnekretninakojeZakonopomorskomdobruimorskim lukamaposebnonavodi. Iznio je inekaproblematičnapitanja izprakse,odkojihjeprvobilovezanouzstatusplaže,jersumogućesituacijedasezemljišnoknjižnoistvarno stanje ne poklapaju. Također, često se pojavljuju problemi u postupkuutvrđivanjagranicepomorskogdobraukojemjepotrebnoodreditikojesvenekretninečinepomorskodobro.Istaknuojedasenemožesasigurnošćurećikojajenaravodlukedonesene u postupku utvrđivanja granica pomorskih dobara, odnosno je li odlukadeklaratorne ili konstitutivne naravi. Kao problem je uočio kako je, iako je pomorskodobro opće dobro, uvidom u zemljišne knjige 90% nekretnina u sustavu pomorskogdobra još upisano kao privatno vlasništvo. Sudac Jadranko Jug smatra da je u tompogledu svakako važna odluka i rješenje Ustavnog suda RH (NN 123/2011) od 4.listopada2011.,kojomjeukinutaodredbačl.118.st.2. i3.obrisanjupravavlasništvana pomorskom dobru. Slijedilo je objašnjenje uređenja upravljanja i korištenjapomorskim dobrom. Drugi dio izlaganja posvećen je iznošenju osnovnih pojmova ovodnomijavnomvodnomdobru.Vodnojedobrouvlasničkopravnomrežimuinanjemusemogustjecatisvastvarnaprava,anajavnomvodnomdobrusamoodređenastvarnaprava.Objasniojenakojijenačinzakonomuređenokorištenjeiraspolaganjevodnimijavnimvodnimdobrom,anakrajuseosvrnuoinanačinupisauzemljišneknjige.

Savjetovanje je nastavila profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc.Tatjana Josipović s temom „Novo stvarnopravno uređenje za turističko igrađevinsko zemljište“. Profesorica je upozorila sudionike savjetovanja na to da tatemanijeobrađenauknjiziStvarnopravo ‐posebnapravnauređenja,alidajevažnaizaspektanovinaupravnomuređenjunekretnina.Navevšikojisupravniizvorirelevantniza tu temu, obrazložila je odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

126 ZPR1(1)2012;123‐127

kojimaseuređujepravnitemeljpretvorbedruštvenogvlasništvajerjetoex lege imaloutjecaja na turističko zemljište. Jedan od najvažnijih ciljeva tadašnjeg ZV‐a bio jeprovesti pravno jedinstvo nekretnine. Zakon o turističkom i ostalom građevinskomzemljištu,neprocijenjenomupostupkupretvorbeiprivatizacije,dovodidosituacijekojaje postojala prije pretvorbe, narušavajući načelo jedinstva nekretnine. Nakon što jeobjasnila da turističko zemljište predstavlja dobro od interesa za RH i uživa njegovuposebnuzaštitu,posebnojeistaknulaučemuseočitujespomenutonarušavanjenačelajedinstva nekretnine. Prema Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu,postoji posebno pravno uređenje za kampove, hotele te turistička i građevinskazemljišta. Tako je neprocijenjeno turističko zemljište u kampovima u vlasništvu RH,odnosnousuvlasništvuRHi trgovačkogdruštva.Kada jeriječozemljištunakojemsuhoteliiturističkanaselja,trgovačkojedruštvovlasnikzgradeizemljištaispodzgradeilipak procijenjenog dijela zemljišta, a moguća je i situacija da je jedinica lokalnesamouprave vlasnik neprocijenjenog zemljišta. U pogledu neprocijenjenogagrađevinskogzemljišta,vlasnikmogubiti:RH,RHitrgovačkodruštvokaosuvlasniciilitrgovačko društvo kao vlasnik zgrade i zemljišta ispod zgrade ili procijenjenog dijelazemljišta. Profesorica je također obrazložila i u čemu se sastoji ta posebnost režima.Zatim je navela kako je problem, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji,osnivanje etažnog vlasništva, odnosno zabrana apartmanizacije.Na kraju se osvrnulana najnovije izmjenenavedenog zakona koje se odnosenaparcelaciju te zabilježbu izčlanka22.Zakonaopostupanjusnezakonitoizgrađenimzgradama.Zabilježbaznačidajepriloženaktzauporabugrađevine,kojidovodidovrloproblematičnesituacijedaseuslučaju nepostojanja zabilježbe predmnijeva kako je zgrada nezakonita. Upravo tuodredbusmatranajspornijomuodnosunasvedanasizloženenovine.

Trenutačno jednu od aktualnijih novina i tema u prometu nekretnina pod nazivom„Primjena Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata uzemljišnoknjižnom postupku“ predstavila je Nives Radišić, predsjednicaZemljišnoknjižnogodjelaOpćinskogagrađanskogsudauZagrebu.Kaoosobakojaradiupraksi, poprilično je iznenađena novim zakonom, a posebice člankom 22., te shvaćaozbiljnost problema koji se pojavio oko nezakonite gradnje. Napomenula je da je uposljednjihdesetgodina,zbogdonošenjanovihzakona,nastalomnogoproblema,kojisuvremenompostajalisveveći,alizasadanijedanzakonnijepobudiotakoburnureakcijukaoZakonolegalizacijibespravnosagrađenihobjekatauzZakonoprostornomuređenjuigradnji.Kaoprvivažannovitetspomenulajeuvođenjepozitivnezabilježbe,čijiseupismože ostvariti na dva načina, i to prema službenoj dužnosti: kada katastar dostaviispravezaupis ilipaknazahtjevvlasnikanekretnine.Akonemazabilježbe,oborivosesmatradajezgradanezakonitoizgrađena.Smatratakođerdazakonodavacnijedovoljnodobro odredio zakonsku osnovu za posebne postupke, kao što su osnivanje i obnovazemljišne knjige. Vjeruje kako je komunikacija i uravnoteženost rada gruntovnica odvelike važnosti i upoznata je s time što neke gruntovnice odbijaju upis ako nemapozitivnezabilježbe.Osobnosmatradasamonepostojanjezabilježbenebi trebalobitijedanodrazlogazaodbijanjeprovedbeupisa.Zagrebačkagruntovnicanastojiprethodno

Prikazsavjetovanja 127

pozvatistrankeiomogućitiimdaipakpodnesusvedokumentekakobiserješenjemnakrajupozitivnoodlučilounjihovukorist,a istosavjetuje idrugimgruntovnicama,kojeza sada možda još nisu zauzele takvo stajalište. S druge strane, postoji i negativnazabilježba,kojujegospođaRadišićposebnokritiziralajerdovodidotogadajeonajtkojeupisanuknjigupoloženihugovorauboljojsituaciji.Nakraju,zaključilajedamožemoočekivatipodnošenjeustavnetužbeiupogleduprethodnospomenutihzakona.

Posljednju temu „Novi propisi u području gradnje – pregled u usporedbi supravnosudskompraksom“obradilajesutkinjaUpravnogsudaRHLidijaVukičević‐Gašparović. Prije svega objasnila je da će se u svojem izlaganju osvrnuti na praksuUpravnogsudavezanuuzgradnjukakobiobratilapozornostnanekespornesituacije.GlavnapitanjaskojimaseUpravnisudsusrećeusvojemraduvezanasuuz:lokacijske,uporabneigrađevinskedozvole,uzgrađevinskuinspekciju,potvrdeglavnogprojektailiodređivanjagrađevinskečestice.Posebnojenabrojilaikojajeproblematikauskovezanauz navedene sporove. Takvi su sporovi vezani uz promjene u katastru, komunalnedoprinose, prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko te davanje strancimadozvolezastjecanjepravavlasništva.Upozorilajeinajednuzanimljivost,atojedaseuradusudakoristerazličiti,alineitrenutnovrijedećizakoni.Istaknulajeproblemkojisepojavio s lokacijskim dozvolama jer se postavlja pitanje na koji način poništenjelokacijske dozvole utječe na građevinsku dozvolu, odnosno je li moguća obnovapostupkaimoželisezaistarećidajeriječonovojčinjenici.Spornojeipitanjepromjeneprostornogplanautijekupostupka,naštojeUpravnisudzauzeostajalištedatrebauzetiuobzironajprostorniplankoji jevrijedioutrenutkupokretanjapostupka.Sudsevećmnogo puta susretao sa sporovima vezanima uz bespravnu gradnju, koji su dostakomplicirani,azahtjevjenakrajuodbijeniliodbačen.Učestalisuproblemivezaniiuzimovinsko‐pravneodnose, što rezultiranemogućnošćupribavljanja lokacijskedozvole.Istaknula je i odredbu zakona koja nije omogućavala provođenje parcelacije ugrađevinskom području bez lokacijske dozvole. Kao jednu korisnu novinu, navela jeurbanu komasaciju, međutim, u trenutku izlaganja nije raspolagala informacijama otomeprovodi li se zaista. Zakraj seosvrnulananekeodredbeUstava iKonvencije zazaštituljudskihpravaitemeljnihsloboda.

Izlagačisunakondetaljnogizlaganjasvojihtemaomogućilisudionicimasavjetovanjadaimseobratepitanjima.Posebnostjesavjetovanjabilavišestruka.Predstavljenajedugoočekivana knjiga Stvarno pravo – posebna pravna uređenja koja je usmjerena nanajvažnijeposebnerežimeunašempravnomporetku.Sudionicisuktomuupoznatiisasvimnovinamaprometanekretnina,kojesu,kaoštojesutkinjaNivesRadišićistaknula,doista izazvale burnu reakciju, a time i zanimanje koje je potaknulo velik brojzainteresiranihdasudjelujuuovomsavjetovanju.

STVARNOPRAVO–POSEBNAPRAVNAUREĐENJA

NIKOLAGAVELLA,HANOERNST,VLADOBELAJ,JADRANKOJUG,SAŠANIKŠIĆ,IGORGLIHA,TATJANAJOSIPOVIĆ,NIKOLETARADIONOV,

JASENKOMARIN,MARKOBARETIĆ

Narodnenovine,Zagreb,2011,sv.3.,838str.

UDK347.24(497.5)(075.8)(048.1)342.951(497.5)(048.1)

IvaKuštrak,dipl.iur.

Nakon što je 2007. godine objavljena knjigaStvarnopravo u nakladiNarodnihnovinad.d. u dva sveska, 2011. godine izašao je i treći svezak, čime je uspješno završenvišegodišnjiradgrupeistaknutihautoranacjelovituprikazustvarnopravnoguređenjauRepubliciHrvatskoj.DokseprvadvasveskabaveopćimstvarnopravnimuređenjemizZakonaovlasništvuidrugimstvarnimpravima(dalje:ZV),utrećemsveskuobrađenasuposebna stvarnopravna uređenja, koja su predmet i ovog prikaza. Knjiga je rezultatvelikogiiscrpnogistraživanjairadasvihnjezinihautora.Posebnuzaslugu,kaoredaktoriurednik,aujednoikaojedanodautora,imaojeprof.emer.dr.sc.NikolaGavella,čijejedugogodišnjeprofesionalnoiživotnoiskustvoneizostavanprinosovomdjelu.Naravno,svaki je od suautora, u okviru svojega specifičnoga interesnog područja, pridonioobrađivanjem pojedinih posebnih pravnih uređenja. Knjiga nije namijenjena samostudentimapravnih fakultetanegosvimakojiseusvojemradususrećus timtemama.Sasvimćesigurnobitiodkoristisucima,odvjetnicima,javnimbilježnicima,službenicimai drugimosobamau tijelima s javnimovlastima te svimadrugimakoji se zanimaju zastvarnopravnouređenjepojedinihvrstastvari.

Jedna od bitnih karakteristika posebnih uređenja u odnosu na opće uređenje jestistaknuta zastupljenost različitih javnopravnih utjecaja. Budući da se drukčijimuređenjempojedinihvrstastvarinastojezaštititiodređeni interesidržaveilidruštvaucjelini,taposebnostinijetolikozačuđujuća.Dabimoglaučinkovitozaštitititeinterese,državamorapropisatiposebnapravila,kojasuunekojmjeriograničavajućazapravnesubjekteštonatimstvarimaimajustvarna(ilidrugaimovinska)subjektivnagrađanskaprava.Bezobziranatovažnoobilježjeposebnihuređenja,onaidalječinesastavnidio

IvaKuštrak,dipl.iur.,asistenticanaKatedrizagrađanskopravoPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu

130 ZPR1(1)2012;129‐141

građanskog prava te bez poznavanja njihovih specifičnosti nije moguće u potpunostirazumjetiniopćestvarnopravnouređenje.

Knjigajepodijeljenaupetdijelova,asvakiodnjihobrađujeposebnapravnauređenjazapojedinevrstestvari.Uprvomdijeluknjigedajeseopćiprikazposebnihuređenjateseanaliziraju njihovo mjesto i uloga u pravnom poretku. Drugi dio sadrži posebnastvarnopravna uređenja za nekretnine s obziromna namjenu zemljišta – građevinskozemljište;poljoprivrednozemljište;šumeišumskozemljištetegroblja.Trećidioknjigebavi se posebnim stvarnopravnim uređenjima za prirodna i kulturna dobra – more,morska obala i otoci; vode i vodno dobro; rudno blago; biljni i životinjski svijet tekulturna dobra i arhivska građa. Posebna stvarnopravna uređenja za nekeinfrastrukturne objekte – javne ceste; željezničku infrastrukturu; stvari elektroničkekomunikacijske infrastrukture; rudarske objekte i postrojenja te lovišta – predmet sučetvrtogdijelaknjige.Uposljednjem,petomdijeluprikazanasuposebnastvarnopravnauređenjazabrodoveizrakoplove.

U prvoj glavi knjige, pod naslovom „Oposebnimpravnimuređenjima zapojedinevrste stvari kao sastavnim dijelovima stvarnopravnog uređenja“, dr. sc. NikolaGavelladajeopćipregledposebnihuređenjapremanjihovimspecifičnostimauodnosuna opće uređenje. Dok, s jedne strane, opće stvarnopravno uređenje sadrži načelnojednakapravilaza svevrste stvari, sdrugestrane,podsjećaprofesorGavella,posebnastvarnopravna uređenja imaju u vidu specifičnu funkciju, odnosno namjenu pojedinihvrsta stvari. Međutim, zaključuje da opće i posebna stvarnopravna uređenja činejedinstvo i međusobno se isprepleću i nadopunjuju. Glede objekata posebnihstvarnopravnih uređenja, autor ističe da su to one vrste stvari za koje je izravnoUstavomRepublikeHrvatske(dalje:URH)ilizakonomodređenodasudobraodinteresazaRepublikuHrvatsku,dakle,onestvarikoje,sobziromnaspecifičnasvojstva,funkcijui/ilinamjenu,služezaostvarenjeodređenihdruštvenihigospodarskihpotreba.ProfesorGavella zatim raspravlja o utjecaju općih pravila o stvarnopravnim objektima iodređenosti objekta posebnoga stvarnopravnog uređenja, koje igra dvojaku ulogu – sjedne strane, konkretizira načelo specijalnosti glede predmeta (objekta) određenihsubjektivnih prava, a s druge strane, određuje doseg djelovanja norma posebnogapravnog uređenja (u odnosu na opće i u odnosu na druga posebna uređenja). Naodređenost objekata posebnih stvarnopravnih uređenja utječe, prema prof. Gavelli, isustavprostornogplaniranja.Analizirase imogućnostda jednastvarbudeobjektvišeposebnih stvarnopravnihuređenja. ProfesorGavella razmatra i odnosnormaopćega iposebnihuređenja, posebnouzimajućiuobzir i ustavno jamstvovlasništva.U radu sezatim izlažu subjektivna prava na stvarima koja su objekt posebnih stvarnopravnihuređenja,kakoonastvarna(nespecifična–pravovlasništvaiograničenastvarnapravaiz ZV‐a – i specifična – npr. pomorski privilegij na brodu) tako i ona specifičnapseudostvarna prava (npr. pravo korištenja grobnim mjestom). Zaključno, autorraspravlja o utjecaju posebnoga pravnog uređenja na opće, odnosno o njegovojumjesnostiiprimjerenostisadržaja.

Prikazknjige 131

Dr.sc.HanoErnst,docentnaKatedrizagrađanskopravoPravnogfakultetauZagrebu,udrugoj glavi daje prikaz posebnoga stvarnopravnog uređenja za građevinskazemljišta.Uuvodnomdijeluautordajeopćipregledtogaposebnogapravnoguređenjaanalizirajući njegov predmet i bitne karakteristike koje neku zemljišnu česticu činegrađevinskimzemljištem,glavnepravneizvoreteodnostogaiostalihposebnihpravnihuređenja. U najvećem i ujedno posljednjem poglavlju rada autor iscrpno obrađujepojedina subjektivna prava koja mogu postojati na građevinskom zemljištu (pravovlasništva, druga stvarna prava i pravo prvokupa). Pravu vlasništva autor posvećujenajvećupozornost,štojeirazumljivosobziromnamjestoiulogupravavlasništvauopćeu stvarnopravnom uređenju, ističući pritom posebnosti glede izvršavanja pravavlasništva, nekih vrsta stjecanja, opterećivanja i prestanka prava vlasništva, zaštitepravavlasništva te susjedskihodnosa.Uvodno se analizirapredmetpravavlasništva inositelji tog prava. Glede osobitosti izvršavanja prava vlasništva autor ističe znatnaograničenja koja su vlasnicima čestica koje čine građevinsko zemljište nametnutapropisima javnog prava o prostornom planiranju i gradnji. Tako je parcelacija togzemljišta, napominje autor, ograničena posebnim pravilima, koja vrijede samo zagrađevinskozemljište.Zakonoprostornomuređenjuigradnjipropisujeposebneuvjeteza uporabu, korištenje i raspolaganje neizgrađenim građevinskim zemljištem, apropisujeiuvjeteuporabeikorištenjanakonizgradnje,odnosnopretpostavkeupisategrađevine u zemljišnu knjigu. Nadalje, u pogledu stjecanja, opterećivanja i prestankapravavlasništvanagrađevinskomzemljištu, zakonodavac jepropisaoposebnapravilakoja se tiču obvezatne prodaje građevinskog zemljišta iz javnog vlasništva zbogformiranja građevinskih čestica prema prostornom planu, jednostrane predajeneizgrađenoga građevinskog zemljišta jedinici lokalne samouprave zbog zahtjevaprostornogplana,obvezatnoosnivanjestvarnihslužnostizbogostvarivanjaprostornogplanatepravoprvokupazemljištapotrebnogazagrađenjeinfrastrukturnihgrađevinaijavnihgrađevinaza život i radu jedinici lokalne samouprave.U tomdijelu radaautorposebnupozornostposvećujepravnominstitutuurbanekomasacije.Autordajedetaljani sveobuhvatan prikaz područja i predmeta urbane komasacije, pravnih učinaka,postupka, rješenja o komasaciji i njegovu izvršenju te upisa u katastarski operat izemljišnuknjigu.Zaključno,autorrazmatraidrugastvarnapravakojamogupostojatinagrađevinskomzemljištutepravoprvokuparadigradnjegrađevinaodjavnogznačaja.

Posebnostvarnopravnouređenjezapoljoprivrednazemljištaobrađujeprof.dr.sc.VladoBelaj,redovitiprofesornaPravnomfakultetuSveučilištauOsijeku,utrećojglaviknjige. Na početku autor razmatra predmet posebnoga pravnog uređenja zapoljoprivrednazemljišta.NjegačininekretninanapodručjuRHčijijebitnidiozemljištekoje je poljoprivredno, bilo prema pravnom bilo prema faktičnom kriteriju, te svakodrugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Nadalje, daje seprikazglavnipravnihizvorakojiuređujuovoposebnopravnouređenjeinjegovodnospremadrugimposebnimuređenjima.ProfesorBelajzatimobrazlažeutjecajjavnevlastina izvršavanje subjektivnih prava na poljoprivrednom zemljištu. Autor podsjeća da jepoljoprivrednozemljištedobroodinteresazaRHpaZakonopoljoprivrednomzemljištu

132 ZPR1(1)2012;129‐141

(dalje: ZPZ) propisuje vlasnicima dužnosti glede održavanja i zaštite poljoprivrednogzemljišta.Uvezistime,autorrazmatraimogućnostprenamjenetogzemljišta.Sobziromna gospodarsku važnost poljoprivrednog zemljišta, autor nadalje razmatraokrupnjavanjeposjedaiunapređenjegospodarenjatimzemljištem,učemuglavnuuloguigraAgencija zapoljoprivredno zemljište, osnovanaod straneVladeRH.U središnjemdijeluradaautorseposvećujepravuvlasništvanapoljoprivrednomzemljištu.Uraduseopsežno prikazuje što čini predmet prava vlasništva poljoprivrednog zemljišta, tkomogu biti nositelji tog prava, a posebno se obrazlaže izvršavanje prava vlasništva napoljoprivrednom zemljištu u privatnom vlasništvu i onome u državnom vlasništvu, sobzirom na njihove specifičnosti. Odredbama o raspolaganju poljoprivrednimzemljištemuprivatnomvlasništvu–ugovoromokupoprodaji iliugovoromozakupu–pravna vlast vlasnika poljoprivrednog zemljišta bila je u bitnoj mjeri ograničenaposebnimpravilimakoja jepropisivaoZPZpa jeUstavnisudRHusvojojodluciod30.ožujka 2011. godine ukinuo odredbe koje su bile u suprotnosti s ustavnim jamstvomvlasništva(čl.81.–85.,15.–16.idr.ZPZ).Gledeostalihstvarnihprava,autornapominjeda se na poljoprivrednom zemljištu često osnivaju služnosti – i stvarne i osobne – tedrugaograničenastvarnapravapremaopćimpravilimaizZV‐a.Nadalje,razmatrajuseobveznapravakojaovlašćujuposjedovatipoljoprivrednozemljište–zakupzemljištaudržavnom vlasništvu i dugogodišnji zakup zemljišta u državnom vlasništvu – te,napokon, koncesije na poljoprivrednom zemljištu. Napominje se pritom da je premavažećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine moguće osnovatikoncesijuisključivozakorištenjepoljoprivrednimzemljištemudržavnomvlasništvuzaribnjake.

Prof. dr. sc. Vlado Belaj autor je i rada pod naslovom „Posebno stvarnopravnouređenje za šume i šumska zemljišta“. U njemu najprije objašnjava pojam šume išumskog zemljišta kako su definirani Zakonom o šumama (dalje: ZŠ), zatim navodiglavnepravne izvore teodnospremadrugimposebnimpravnimuređenjima,posebnoonima za građevinsko i poljoprivredno zemljište. Šume i šumsko zemljište važno suprirodnobogatstvoRH(ukupnočine47%kopnenepovršineRH),podsjećaautor,pasuZakonomošumamaproglašenedobromodinteresazaRH.Utjecajjavnevlastistogajeizrazito vidljiv pri gospodarenju šumama i šumskim zemljištima, korištenju šumama,šumskimzemljištimaišumskimproizvodima,aliiprizaštititogazemljišta–pravnoj,usmisluZV‐a, i faktičnoj, kojupropisujeZŠ.Autornadalje razmatrapravovlasništvanašumiišumskomzemljištuteističenačelnuneotuđivostonogašumskogzemljištakojejeuvlasništvuRH(atojegotovo80%odukupnepovršinešumaišumskihzemljištauRH).Budući da je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mogućnoststjecanjapravavlasništvananekretninamaznatnoizmijenjena,baremštosetičefizičkihipravnihosobadržavačlanicaEU‐a,autorrazmatrastjecanjepravavlasništvatihosobana šumama i šumskom zemljištu. Autor zaključuje da nema ograničenja pri takvimstjecanjima jeršume i šumskozemljištenisu izuzetiodstjecanja,kaošto je toslučaj spoljoprivrednimzemljištemisazaštićenimprirodnimvrijednostima,aiZŠsadaizričitopropisujeučlanku52.stavku2.dastranefizičkeipravneosobenemogustjecatipravo

Prikazknjige 133

vlasništva na šumama i šumskom zemljištu, osim ako međunarodnim ugovorom nijeodređenodrukčije.Usklopuizlaganjaopravuvlasništvaautorobrazlažeipretpostavkeipostupak komasacije tog zemljišta te mogućnost izgradnje građevina na njemu. Oddrugihstvarnihprava,osimonihkojasuuređenaZV‐ompasenanjihprimjenjujuopćapravila,profesorBelajposebnoanaliziraonakojasupropisanaZakonomošumama,atosu služnosti u šumi i/ili na šumskom zemljištu u vlasništvu RH, i to radi izgradnjevodovoda,kanalizacije,plinovodaielektričnihvodova,usvrhueksploatacijemineralnihsirovina,usvrhuobavljanjaturističkedjelatnosti iradipodizanjavišegodišnjihnasada.Autornavodidajemogućeiizdvajanješumei/ilišumskogzemljištauvlasništvuRHizšumskogospodarskog područja radi osnivanja prava građenja prema posebnimpravilimaizZŠ‐a.Autorzaključujesobveznimpravimakojaovlašćujuposjedovatišumeišumskozemljište(pravozakupa),akojasuposebnouređenaZakonomošumama.

Posebnostvarnopravnouređenjezagroblja obradio jedr. sc.NikolaGavella.Autorvrloopširnoicjelovitoprikazujeposebnostvarnopravnouređenjezagrobljapočevšiodkratka povijesnog prikaza uređenja za groblja i grobove u rimskom pravu i navodećiglavne pravne izvore za to posebno pravno uređenje u pozitivnompravnomporetku.Glavnidioradapodijeljenjenapoglavljaopravuvlasništvanagrobljukaonekretniniujavnomvlasništvu,opravukorištenjagrobnimmjestomkaospecifičnomsubjektivnompravu te o pravu vlasništva grobne opreme i uređaja izgrađenih na grobnommjestu.Groblje je nekretnina, navodi autor, i to nekretnina u vlasništvu jedinice lokalnesamoupraveiliGradaZagreba,načijemsepodručjunalazi.Onojetakođerjavnodobrouopćojuporabi,kojimupravljapravnisubjektodređenposebnimpropisom.Autornadaljeobrazlažeu čemuse sastojiupravljanjegrobljem teodnosopćeuporabe i tuđihpravakojaovlašćujunaposebnuuporabuodređenihdijelovatenekretnine–grobnihmjesta.ProfesorGavellaanaliziraimogućnostraspolaganjagrobljemtezaštitupravavlasništvana groblju. Pravo korištenja grobnim mjestom specifično je subjektivno imovinskopravo, napominje autor. U radu se iscrpno analizira pravna narav tog prava, njegovpredmet i nositelji, načini stjecanja tog prava – osnivanje i prelaženje (ustupom inasljeđivanjem),njegovsadržaj(ovlasti–posebnauporabaipravoukopa–tedužnosti–plaćanje grobne naknade te dužnost uređivanja i održavanja grobnog mjesta), zatimraspolaganje pravom korištenja grobnim mjestom, zaštita i prestanak tog prava te,napokon,pretpostavkeipostupakupisaugrobniočevidnikiregistarumrlihosobakojevodi uprava groblja. Za razliku od grobnog mjesta, koje nije samostalna stvar pa nanjemunemogupostojatistvarnaprava,autornadaljeanalizirapravovlasništvanaonimstvarima(opremaiuređaji)kojesuizgrađenenapovršinigrobnogmjestaili ispodnje.ProfesorGavella ističe specifičnost togaposebnoguređenjapremaopćemu, jerpostojipravna razdvojenost nekretnine (zemljišne čestice) – groblja – i onoga što je s njomrazmjernotrajnospojenonanjezinojpovršiniili ispodnje–grobnaopremaiuređaji–koja omogućuje da na tim stvarima postoji zasebno pravo vlasništva. S obzirom napraktičnuvažnost ičestuprimjenupravila togaposebnogapravnoguređenja,posebnoglede raspolaganja pravom korištenja grobnim mjestom, autor navodi raznovrsnusudskupraksuikritičkiseosvrćenanekazakonskarješenjatenasamupraksusudovai

134 ZPR1(1)2012;129‐141

drugih nadležnih tijela. Na kraju, autor razmatra osobitosti nekih groblja koja imajuposeban pravni status budući da su, zbog svojih parkovnih obilježja i značajaka,proglašena spomenicima parkovne arhitekture, odnosno poseban pravni status nekihgrobova koji su proglašeni spomenicima kulture ili u kojima su pokopani posmrtniostacivažnihpovijesnihosoba.

„Posebnostvarnopravnouređenjezamore,morskuobalu iotoke“ naslov je radamr. sc. Jadranka Juga, uvaženog suca Vrhovnog suda RepublikeHrvatske. U uvodnomdijeluradaautorističedasumore,morskaobalaiotociUstavomRHproglašenidobrimaodinteresazaRH;nadalje,dasumoreimorskaobaladijelovipomorskogdobra,patimei opća dobra, dok otoci mogu dijelom ili u potpunosti biti dijelom pomorskog dobra.Autor razmatra i ulogu i razvoj toga posebnog pravnog uređenja s obzirom naneprocjenjivuvažnostnjegovihobjekatazadržavu igrađane.Usredišnjemdijeluradaposebno se izlažu subjektivna prava glede mora i morske obale te ona glede otoka,odnosnonjihovpojamipravnanarav,sadržaj,subjekti,stjecanje,raspolaganje,zaštitaiprestanak. Autor ističe da more i morska obala, kao opća dobra, ne mogu bitipredmetompravavlasništvanidrugihstvarnihpravatedaonjimavodibriguizanjihodgovara RH. Zato Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje kojasubjektivnapravamogupostojatinanjimatekojesupretpostavkeipostupakzanjihovostjecanje,raspolaganjeitd.Subjektivnapravastječuse,navodiautor,upostupkudavanjakoncesije ili koncesijskog odobrenja fizičkim i pravnim osobama, a u svrhu posebneupotrebe ili gospodarskog korištenja tim dobrom. Glede otoka, autor razmatramogućnost stjecanja prava vlasništva. Raspolaganje pravom vlasništva nekretnina namalim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima ograničeno je u smislu dapostojipravoprvokupaukoristRH,županije,odnosnogradailiopćine,dokzaonekojesuuvlasništvuRH,županije,gradailiopćinepostojizabranaotuđenja.Naonomdijeluotoka, napominje autor, koji je pomorsko dobromogu se imati određena subjektivnaprava jedinona temeljukoncesije ili koncesijskogodobrenja.Napokon, autorposebnorazmatra odnos subjektivnih prava na moru, morskoj obali i otocima prema pravuvlasništvaidrugimstvarnimpravima.

Mr.sc.JadrankoJugautorjeiradaoposebnomstvarnopravnomuređenjuzavodeivodnodobro.AutoruvodnodefinirapojamvodaivodnogdobrapremaZV‐uiZakonuovodama(dalje:ZoV).VodeivodnodobrodobrasuodinteresazaRH,stimeštosuvodeiopćedobro.Vodnodobro,podsjećaautor,možebitiuvlasništvufizičkihipravnihosobailiuvlasništvuRH(javnovodnodobrouopćojuporabi).Autornadaljedetaljnorazmatranačinekorištenjajavnimvodnimdobrom.Napokon,definiraiobrazlažestvarnopravneodnose na vodnim građevinama. U središnjem dijelu rada razmatraju se subjektivnapravagledevodaijavnogavodnogdobra,odnosnovodnogdobra.Upogleduprvogaonamogupostojatinatemeljukoncesije,iznimnoinatemeljuvodopravnedozvole,paseuradudetaljnorazmatraoboje,njihovpojamipravnanarav,sadržaj, subjekti, stjecanje,raspolaganje,zaštitaiprestanak.Autorposebnoističedazanekakorištenjavodamanijepotrebnanikoncesijanivodopravnadozvola(općauporabaislobodnokorištenje).ZoV

Prikazknjige 135

predviđa i mogućnost stjecanja subjektivnih prava radi korištenja javnim vodnimdobromnatemeljuugovoraonajmuizakupu,pravaslužnostiipravagrađenja,paseuraduanaliziraitakvokorištenje.Zarazlikuodvoda,odnosnojavnihvodnihdobara,navodnimdobrimamogupostojatipravovlasništva idrugastvarnaprava,s timedaZoVpropisujeznatnaograničenjavlasnicimavodnihdobarakojanisuurežimujavnihvodnihdobara, koja autor detaljno razrađuje. Pri otuđenju postoji zakonom propisano pravoprvokupaukoristRH,alisamouslučajukupoprodaje,aneidrugihotuđenja,pasudacJug zaključuje da bi tu odredbu trebalo tumačiti u skladu s ciljem i sa svrhom togapravnoginstituta,dakleizjednačavajućidrugevrsteotuđenjaskupoprodajom.Nakraju,razmatra se i odnos subjektivnih prava na vodama i vodnom dobru prema pravuvlasništvaidrugimstvarnimpravima.

Posebnostvarnopravnouređenjezarudnoblagoobradiojedoc.dr.sc.SašaNikšić,docentnaKatedri za građanskopravoPravnog fakultetauZagrebu.Autornapočetkunavodi pravne izvore toga posebnog pravnog uređenja te njegov objekt. Rudno blago,navodi doc. Nikšić, dobro je od interesa za RH. U radu se vrlo detaljno i sustavnorazmatra pojam rudnog blaga. Autor nadalje posebno obrazlaže pravnu razdvojenostnekretnineglederudnogblaga.Naime,doknekretnina(zemljište)na/ukojemsenalazirudnoblagomožebitiubiločijemvlasništvuiliurežimuopćegdobra,rudnojeblagouvlasništvu RH. Autor posebno obrađuje odnos Zakona o rudarstvu (dalje: ZR) i ZV‐aglede stjecanja prava vlasništva, odnos toga posebnoga pravnog uređenja premaostalima,akose,primjerice,rudnoblagonalazinapomorskomdobru,vodnomdobruiliuzaštićenimprirodnimvrijednostima,teposebnapravilaoodgovornostizaštetuizZR‐ainjihovodnospremaopćimpravilimaoodgovornostizaštetuizZakonaoobveznimodnosima. Autor daje i poredbenopravni i povijesnopravni prikaz toga posebnogapravnoguređenja.Sobziromnaspecifičnosttoguređenjainjegovuvelikugospodarskuipraktičnuvažnost,onoserazvilouposebnupravnudisciplinu–rudnopravo.Udrugomdijelu rada razmatraju se subjektivna prava na rudnom blagu. Kao što je već rečeno,rudno jeblagouvlasništvuRH, apripadaonoj kategoriji javnihdobarakojanisuniuopćoj ni u javnoj uporabi, nego su u financijskoj imovini RH. Autor navodi i nekarazmišljanja u pravnoj literaturi prema kojima pravo vlasništva RH na rudnom blagunijedioopćegastvarnopravnoguređenjaizZV‐a,negopravosuigeneris.Međutim,ZV‐om je posebno propisano da se pravo vlasništva na rudnom blagu može stjecati iprisvojenjem(okupacijom).Budućidaseprisvojenjemstječustvarikojenisuniučijemvlasništvu, a rudno je blago vlasništvo RH, ZV je u članku 131. stavku 3. posebnopropisaomogućnoststjecanjapravavlasništvaionihstvarikojesuuvlasništvuRHakoje njihova namjena prisvajati ih, pritom izrijekom navodeći i rude. U tom slučaju,napominjeautor,primjenjivatćesepravilaizZR‐aodavanjukoncesijezaeksploatacijurudnog blaga. Nadalje, autor posebno razmatra sadržaj prava vlasništva, subjekte togprava,stjecanjeiraspolaganjepravomvlasništvate,napokon,zaštituiprestanak.Gledeograničenihstvarnihprava,autorističedabionomoglobitiobjektomsvihograničenihstvarnihprava, aposebno seosvrće,međuostalim, i namogućnost stjecanja založnogprava na rudnom blagu, imajući u vidu njegovu gospodarsku i komercijalnu važnost.

136 ZPR1(1)2012;129‐141

Zaključno, razmatra se i odnospremapravu vlasništva i drugim stvarnimpravimanaistomobjektuteodnospremadrugimposebnimpravnimuređenjima.

Prof. dr. sc. Igor Gliha, redoviti profesor na Katedri za građansko pravo PravnogfakultetauZagrebu,autorjeradapodnaslovom„Posebnostvarnopravnouređenjezabiljni i životinjski svijet“. Autor napominje da su biljke i životinje stvari ustvarnopravnomsmislu,alidajeiUstavRHodrediodabiljniiživotinjskisvijetmožebitizakonomproglašendobromodinteresazaRH.TakoZakonozaštitiprirodepropisujedasuprirodaiprirodnevrijednostidobraodinteresazaRH,a istiZakondefinira ištosesmatraprirodnimvrijednostima.Uradusenadaljerazmatrajuobjektiposebnihpravnihuređenja za pojedine dijelove prirode, koji se dijele na zaštićene prirodne vrijednosti(zaštićena područja; zaštićene svojte; zaštićene minerale, sigovine i fosile) i drugeprirodnevrijednosti(divljesvojte;minerale,sigovineifosileuspeleološkimobjektima).Glavni je pravni izvor već spomenuti Zakon o zaštiti prirode, međutim, autor ističe imnogobrojnedrugepropisekojisuizvorzapojedinaposebnapravnauređenja,ovisnooprirodnojvrijednostiokojojjeriječ(npr.Zakonolovstvu,Zakonomorskomribarstvuitd.), te druge propise koji su važan izvor prava na ovom području (međunarodniugovori, podzakonski akti). Nadalje, u radu se detaljno analiziraju subjekti,uspostavljanjeposebnogapravnoguređenjazapojedinezaštićeneprirodnevrijednosti(zakonom, uredbom, pravilnikom, odnosno rješenjem ministra, odlukom županijskeskupštine),osiguravanjepreventivnezaštite iUpisnik zaštićenihprirodnihvrijednosti,kojivodiMinistarstvokulture.Autorzatimanaliziraraspolaganjezaštićenimprirodnimvrijednostima, koje je ograničeno, ponajprije pravom prvokupa u korist RH, županije,odnosnoGradaZagreba, ili grada, odnosnoopćine.Razmatra se i uporaba i korištenjezaštićenimprirodnimvrijednostima.Autorposebnoanaliziraipravnuzaštituzaštićenihprirodnih vrijednosti, koja se pruža putem građanskopravne, kaznenopravne,prekršajnopravneiupravnopravnezaštite.

„Posebno stvarnopravnouređenjezakulturnadobra iarhivskugrađu“ naslov jeposljednjegradautrećemdijeluknjigeautoriceTatjaneJosipović,redoviteprofesoricena Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i istaknute autorice upodručjustvarnogprava.Autoricanavodipravneizvorezaposebnopravnouređenjezakulturnadobraidetaljnoanalizirapojamivrstekulturnihdobara.Zatimizlažepostupakstjecanja statusakulturnogdobra temjere zaštite i očuvanjapremaZakonuo zaštiti iočuvanju kulturnih dobara (dalje: ZZOKD). Posebnu pozornost u radu autorica jeposvetila stvarnopravnom statusu kulturnih dobara i ograničenju prava vlasništva.Autoricaističedakulturnadobramogubitiuprivatnomijavnomvlasništvu,aposebnoanalizirastjecanjepravavlasništvatrajnonapuštenihkulturnihdobaraionihnađenihuzemlji, vodi i moru, koji postaju vlasništvo RH. Zatim, u radu se analiziraju posebnemjere zaštite kulturnog dobra, pravo vlasnika na naknadu za ograničenja kojima jepodvrgnut, posjedovanje i uporaba kulturnog dobra, ograničenja u pravnom prometukulturnim dobrima, izvlaštenje kulturnog dobra te zakonsko založno pravo nakulturnom dobru. Nadalje, obrazlaže se i mogućnost gospodarskog korištenja

Prikazknjige 137

nepokretnimkulturnimdobrimaujavnomvlasništvu,kojeseostvarujeprekokoncesijaikoncesijskih odobrenja. Profesorica Josipović ističe i odredbe ZZOKD‐a o povratukulturnih dobara nezakonito odnesenih iz drugih zemalja, koje su posljedicaimplementacijeDirektive93/7/EECod15.ožujka1993. godine.Udrugomdijelu radaautorica definira pojam arhivskoga gradiva prema Zakonu o arhivskom gradivu iarhivima(dalje:ZAGA).Gledestvarnopravnogstatusaarhivskogagradiva,ističedaonomožebitiuprivatnomi javnomvlasništvu,ovisnootometko jestaratelj,paseuradudetaljno analizira javno arhivsko gradivo, koje je u vlasništvu RH i neotuđivo je, a nakojemdrugefizičkeipravneosobeimajupravokorištenja,teprivatnoarhivskogradivo,na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZAGA‐e o javnom arhivskomgradivu. Ipak, vlasnicima privatnoga arhivskoga gradiva propisana su brojnaograničenja,primjerice,glederaspolaganjapravomvlasništva,aliisamimobjektomtogprava.

Prof.dr.sc.TatjanaJosipovićautoricajeiradapodnazivom„Posebnostvarnopravnouređenjeza javneceste“.Uzimajućiuobzirvelikugospodarskuvažnost javnihcesta,odnosno prometa koji se njima odvija, autorica već na samom početku rada analizirapredmet (objekt) toga posebnoga pravnog uređenja. On je višestruko determiniran,ističe profesorica Josipović, i to (1) svojstvom i položajem u prostoru (nekretnina napodručjuRH,itoonakojajegrađevinskozemljište),(2)namjenom(prometnapovršinajavne namjene – javne ceste), (3) kategorijom (autocesta, državna cesta, županijskacesta ili lokalna cesta) i (4) sposobnošću biti predmetom prava vlasništva. Nadalje,autoricanavodiglavnepravneizvorezastvarnopravnouređenjezajavnecesteterazvojposebnoga pravnog uređenja od osamostaljenja RH, odnosno donošenja Zakona ojavnimcestama1990.godinedodanas.Tajjerazvojposebnozanimljivzbogtogaštosepravnistatusjavnihcestatijekomposljednjihdvadesetakgodinabitnomijenjao.Iakojenjihovanamjena,kakonavodiautorica,nesumnjivouvijekbilaopćauporaba,izmjenomZakona o javnim cestama iz 2009. godine status im je promijenjen iz općeg dobra ujavnodobrouopćojuporabiuvlasništvuRH.Gledejavnihcestakojesuizgrađeneprijestupanja na snagu spomenutog zakona pa su bile u režimu općih dobara, autoricazaključuje da su i one prešle u režim javnih dobara u općoj uporabi. Autorica zatimrazmatra mogućnost prenamjene drugog zemljišta koje nije građevinsko zemljište tepromjenupravnogrežimazemljištakojejeopćedobro,detaljnoanalizirajućipostupakipretpostavke takve promjene za svako pojedino zemljište (poljoprivredno zemljište,šume i šumsko zemljište, javno vodno dobro; promjena granice pomorskog dobra,odnosno izuzimanje iz lučkog područja). U središnjem dijelu rada posebna pozornostposvećena je pravu vlasništva na javnim cestama, njegovu stjecanju i prestanku.SpecifičnostvlasništvaRHnajavnimcestamajestdajeononeotuđivo.ToznačidaRHnemože prenijeti vlasništvo na drugu osobu niti osnivati prava koja nisu izrijekompredviđena Zakonom o cestama (dalje: ZC)1. Budući da je time gotovo onemogućenoraspolaganjejavnimcestama,profesoricaJosipovićzaključujedapraktičnonijedošlodo

1ZakonocestamaobjavljenjeuNarodnimnovinamabroj84iz2011.godine.NjimejestavljenizvansnageZakonojavnimcestamaiz2004.godine(v.čl.142.Zakonaocestama).

138 ZPR1(1)2012;129‐141

bitnepromjenenjihovastatusa.Autoricanadaljeanalizirastatusjavnihcestakaojavnihdobarauopćojuporabi,upravljanje javnimcestamateusljedećempoglavljurazmatrastjecanje i prestanak prava vlasništva na javnim cestama. Napokon, autorica analiziratuđasubjektivnapravanajavnimcestama.ZCpropisujedasenajavnojcestimoguimatiograničenastvarnaprava,alisamopravoslužnostiipravograđenjanajavnojcestiradiizgradnjeinfrastrukturnihobjekatananjoj.PosebnostigledetihpravauodnosunaopćapravilaizZV‐a,analiziraautorica,sastojeseusljedećem:(a)svrhaosnivanja,(b)osobeučijusekoristmoguosnovatiinakojesemoguprenijeti,(c)pravnitemeljosnivanjai(d)trajanjetihprava.Odostalihsubjektivnihpravakojamogupostojatinajavnimcestama,autorica navodi pravo građenja i upravljanja autocestom i pojedinim cestovnimobjektimanadržavnoj cesti tepravokorištenja cestovnimzemljištem,kojanastajunatemeljukoncesije.

Oddrugihinfrastrukturnihobjekatapredmetrazmatranjaučetvrtomdijeluknjigejošsui željeznička infrastruktura, elektronička komunikacijska infrastruktura, rudarskiobjekti i postrojenja te lovišta. „Posebno stvarnopravno uređenje za željezničkuinfrastrukturu“ naslov je radaprof.dr. sc.NikoleteRadionov, izvanredneprofesoricenaKatedrizapomorskoiopćeprometnopravoPravnogfakultetauZagrebu.Uuvodnomdijelu rada autorica se bavi željezničkom infrastrukturom kao predmetom posebnogapravnoguređenja,glavnimpravnimizvorimanatompodručjuteopsežnoizlaženjegovrazvoj do današnjih dana. U središnjem dijelu rada razmatra se pravo vlasništva nastvarimaželjezničkeinfrastrukture,odnosnoštojepredmetstvarnogpravaitkomogubiti njegovi nositelji. Budući da je željeznička infrastruktura javno dobro u općojuporabi, posebno se razmatraju osobitosti vlasništva RH na stvarima željezničkeinfrastrukturetenjihovauporabasobziromnatodajeZakonomoželjeznici(dalje:ZŽ)propisano kako je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi. Nadalje,autoricarazmatraupravljanjestvarimaželjezničkeinfrastrukture,stjecanjeiprestanakprava vlasništva te zaštitu prava vlasništva i zaštitu posjeda na tim stvarima. Gledestjecanjapravavlasništva,autoricanapominjedaseprimjenjujuopćapravilaizZV‐atepritomnavodiposebnapravila izZŽ‐ao izvlaštenjuzboggradnje,osuvremenjivanja iliodržavanja željezničke infrastrukture. Posebnu pozornost autorica posvećujestvarnopravnim odnosima koji su posljedica promjene pravnog statusa željeznica odosamostaljenjaRHdodanas teodnos tihpromjenapremaobveznopravnimodnosima.Gledetuđihsubjektivnihprava,autoricanavodistvarnapravatrećihosobaizZV‐akojamogupostojatinastvarimaželjezničkeinfrastrukturetepravakoncesionara.Koncesijudaje Vlada RH za gradnju nove željezničke infrastrukture ili za upravljanje na dijelupostojeće.

U glavi 13. doc. dr. sc. Hano Ernst obrađuje posebno stvarnopravno uređenje zastvari elektroničke komunikacijske infrastrukture. Zbog svoje izrazite socijalne igospodarske važnosti, cijelo je područje elektroničkih komunikacija Zakonom oelektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) proglašeno dobrom od interesa za RH,navodi autor. U radu se detaljno analizira objekt toga posebnoga pravnog uređenja i

Prikazknjige 139

glavnipravni izvori sposebnimosvrtomnadoprinos iutjecaj europskogpravau tompodručju. Zatim se detaljno razmatraju subjektivna prava, koja autor dijeli nanespecifičnasubjektivnapravanastvarimaelektroničkekomunikacijskeinfrastrukture,u koja se ubrajaju stvarna prava, neka obvezna prava (npr. najam, zakup) i prava izkoncesija, specifična subjektivna prava infrastrukturnih operatora (infrastrukturnaprava) te specifična prava operatora korisnika. Dvije su vrste specifičnih subjektivnihprava infrastrukturnih operatora – pravo korištenja i pravo puta. U radu se nadaljerazmatraju subjekti, objekti, ovlasti, pravna narav tih prava te pravna razdvojenostnekretnine (zemljišta)od stvarinakojojpostoji pravokorištenja ili pravoputa.Autordetaljnoanalizirapravokorištenjainfrastrukturnogoperatorananekretninikojajeopćedobro,pravoinfrastrukturnogoperatoradasekoristinekretninomujavnomvlasništvutepravoinfrastrukturnogoperatoradasekoristinekretninomuprivatnomvlasništvu.Gledeposljednjihdvajuprava–dakle,kada jenekretninaunečijemvlasništvu–autorposebnoističedaovlaštenjekoristitisetomnekretninomuodređenusvrhuneproizlaziiz pseudostvarnoga subjektivnog prava – prava korištenja – nego iz nespecifičnihstvarnih prava koja ovlašćuju svojeg nositelja na korištenje određenom nekretninom(pravoslužnosti ilipravograđenja), iakoZEKrabinazivpravokorištenja.Razlog je toštosutenekretnineuvlasničkopravnomrežimu,aunašempravnomsustavupriznatojenačelo zatvorenog broja stvarnih prava. Nadalje, autor analizira pravo putainfrastrukturnogoperatora(rightofway),njegovpredmet,nositelje,izvršavanjeovlastiidužnosti,stjecanjetogprava–prijeizgradnjeinfrastrukturetenaknadnostjecanjekadapostojizakonskapredmnjevaopostojanjutogprava–kaoisituacijuukojojpostojivišeinfrastrukturnih operatora na istoj nekretnini, zajedničko korištenje stvari soperatorimakorisnicima,zaštituiprestanaktogprava.Uraduserazmatrajuizakonskaograničenjauizvršavanjupravainfrastrukturnihoperatora.Zaključno,autorobrazlažeispecifična prava operatora korisnika – pravo na pristup kabelskoj kanalizaciji,antenskim stupovima, zgradi i drugim pripadajućim građevinama i opremi te njihovozajedničko korištenje; pravo na međupovezivanje posebnih dijelova mreže, pristup unjihtenjihovozajedničkokorištenje.

„Posebnostvarnopravnouređenjezarudarskeobjekteipostrojenja“naslovjeradadoc.dr.sc.SašeNikšića.AutornavodiobjekteipostrojenjakojasesmatrajurudarskimapremaZakonuorudarstvu.Uradusenadaljeobrazlažekojiseuvjetimorajuzadovoljitiza izgradnju tih objekata, a i odnospremaZakonuo prostornomuređenju i gradnji utomsmislu.Izlažuseiporedbenopravnarješenjapremašvicarskomiaustrijskompravu.Napokon,autorrazmatraiograničenastvarnaprava–pravoslužnostiipravograđenja–natemeljukojihsemogugradititakviobjektiipostrojenjatesekritičkiosvrćenaopćapravilaizZV‐aoslužnostimaipravugrađenja.

Prof.dr.sc.TatjanaJosipovićautoricajeiradapodnaslovom„Posebnostvarnopravnouređenjeza lovišta“. U uvodnomdijelu rada autorica obrazlaže pojam lovišta i vrstelovišta prema Zakonu o lovstvu (dalje: ZL). Nadalje, razmatra se uspostava posebnogrežima za lovišta, odnosno ustanovljenje lovišta. Ono može biti uspostavljeno na

140 ZPR1(1)2012;129‐141

privatnom ili javnom zemljištu (nekretnini), kojemože biti poljoprivredno, šumsko ilivodnodobro.LovištekaotakvonijedobroodinteresazaRH,većjetodivljač,napominjeautorica.Stvarnopravniodnosigledenekenekretninenakojojjeustanovljenolovištenemijenjaju se ustanovljenjem lovišta na toj nekretnini. Ovisno o tome je li zemljište nakojemseustanovljujelovišteprivatnoiliuvlasništvuRH,razlikujuseprivatnaidržavnalovišta,navodiprofesoricaJosipović,aZLpoznajeizajedničkalovišta.Nadalje,detaljnose razmatra pravo lova – subjektivno pravo koje ovlašćuje svojeg nositelja(lovoovlaštenika) da poduzima radnje gospodarenja lovištem (uzgoj, zaštita, lov ikorištenjedivljači)–tetkomogubitilovoovlaštenici,načinistjecanjapravalova(aktomoustanovljenjulovišta,zakupomilikoncesijom,ovisnootomejelilovišteuprivatnomili državnom vlasništvu), raspolaganje tim pravom, zaštitu i prestanak prava lova.Zaključno,autoricarazmatraipravnipoložajvlasnikazemljištanakojemjeustanovljenolovišteakonemapravolova.On,naime,akojenanjegovojnekretniniustanovljenotuđeprivatno ili državno, odnosno zajedničko lovište,mora trpjeti da druge osobe koje susteklepravolovatopravoiizvršavajunanjegovojnekretnini,alizataograničenjaimapravonanaknadu.

Peti i posljednjidioknjigebavi seposebnimstvarnopravnimuređenjimazabrodove izrakoplove. Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnjeplovidbe obradio je prof. dr. sc. Jasenko Marin, izvanredni profesor na Katedri zapomorsko iopćeprometnopravoPravnoga fakultetauZagrebu.Autoruuvodunavodipravne izvore za ovo posebno pravno uređenje, a dalje razmatra imovinskopravnekarakteristikebroda, odnosnobrodkao stvar, i topokretnu,nepotrošnu, sastavljenu inedjeljivustvar.Usljedećimpoglavljimaobrazlažepravovlasništvanabrodu,odnosnotemelje inačinestjecanjapravavlasništvanabrodu,zaštitu iprestanaktogprava,ali ineke oblike sudjelovanja više osoba u pravu vlasništva – suvlasništvo i zajedničkovlasništvo. S obzirom na iznimnu gospodarsku važnost brodova, Pomorski zakonik,temeljnipravniizvorzatoposebnopravnouređenje,propisujeposebnapravila,npr.pristjecanjupravavlasništvanatemeljuodlukesudailidrugevlastiilinatemeljuzakona,sobziromnaspecifičnostbrodovakaopredmetastvarnihprava.Nadalje,autorrazmatrahipotekunabrodukaoosnovniinstrumentosiguranjatražbinaizugovoraokredituzaizgradnju iobnovubrodarske flote.ProfesorMarinvrlodetaljnoanalizirahipotekunabrodu, navodeći pritom međunarodne ugovore kao izvore prava, pojam, predmet,osnivanje (ugovorna i sudska hipoteka), ovlasti hipotekarnog vjerovnika (u stadijuosiguranja i u stadiju namirenja tražbine) te prestanak hipoteke na brodu. Specifičanoblik zakonskoga založnog prava na brodu jest pomorski privilegij. U sljedećempoglavlju autordajeprikaz tog institutadefinirajući njegovpojam i pravnuprirodu tenavodećinjegovekarakteristikekaooblikazaložnogprava,aliinekespecifičnostiutomsmislu,zatimovlastiprivilegiranihvjerovnikaiprestanakpomorskogprivilegija.Autornadaljerazmatraipravozadržanjanabrodutevrloopširnoanaliziraupisnikebrodova,njihovsastav,pravakojaseupisuju,vrsteupisa,pravneučinkeupisa,uvideuupisnike,nadležnost ipostupak.Uposljednjempoglavljuanalizirasestvarnopravnouređenjezaplovilaunutarnjeplovidbe.

Prikazknjige 141

Posljednji i ujedno najopsežniji rad u knjizi jest članak prof. dr. sc. Marka Baretića,izvanrednog profesora na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, snaslovom„Posebnostvarnopravnouređenjezazrakoplove“.Uuvodnomdijeluradadajeseopćiprikaztogaposebnogapravnoguređenja,njegovrazvojiulogaupravnomporetku, odnos prema općem stvarnopravnom uređenju, pravni izvori i kolizijskapravilazastvarnopravneodnosegledezrakoplovatenadležnostsudovaidrugihtijelaupostupcimasmeđunarodnimobilježjem.Nadalje,autoranalizirazrakoplovkaopredmetstvarnih prava, a u sljedećem poglavlju daje detaljan prikaz registra zrakoplova –registracivilnihzrakoplovairegistravojnihzrakoplova.Udrugomdijeluradaopširnoserazmatrapravovlasništvanazrakoplovu,suvlasništvoizajedničkovlasništvo,stjecanje,zaštita i prestanak prava vlasništva. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima uzračnomprometuizrijekomuređujestjecanjepravavlasništvanazrakoplovuizaložnopravo na zrakoplovu, dok za ostale stvarnopravne odnose propisuje odgovarajućuprimjenuopćihpravilaizZV‐a.Uradusenavodeiosobneslužnostikojemogupostojatina zrakoplovu – pravo plodouživanja i pravo uporabe. Autor posebnu pozornostposvećujezaložnompravunazrakoplovu–hipoteci.Navodisedajetajnačinosiguranjatražbinanazrakoplovima,kaoinabrodovima,iakosuobojepokretnine,vrloranonašaoprimjenuupraksizbogvelikihfinancijskihsredstavapotrebnihzanjihovuizgradnju.Uradusedetaljnorazmatrapojamzaložnogpravainjegovaosnovnaobilježja,ovlaštenjazaložnog vjerovnika, mogućnost protezanja pravila o hipoteci na ostala osiguranjatražbina (prijenos prava vlasništva radi osiguranja), o zrakoplovu kao predmetuzaložnog prava, osnivanje založnog prava – dobrovoljno, sudsko i javnobilježničkodobrovoljno, sudsko prisilno i zakonsko založno pravo (privilegiji) – te zajedničkahipoteka,prelaženjezaložnogprava,namirenjeiprestanakzaložnogprava.

Zaključno,imajućiuvidubogatoiskustvoitrudkojisuautoriuložiliupisanjeovogdjela,nepotpunost dostupne literature na ovom području te sasvim sigurno njegovu širokuprimjenuupraksi,ovojedjelobezsumnjevažanprinospravnojknjiževnosti,aliipraksi,upodručjustvarnogprava.

LAWANDPOLITICSOFTRANSNATIONALJUSTICE:THEPAST,PRESENTANDFUTUREOFINTERNATIONALCRIMINALJUSTICE

IUC,Dubrovnik,25.do31.ožujka2012.

UDK341.492.2(047.2)341.645(047.2)

MarinVipauc

Potkrajožujka2012.godineuMeđusveučilišnomcentru(Inter‐UniversityCentre,IUC)uDubrovniku održana je konferencija pod nazivom Law and Politics of TransnationalJustice:ThePast,PresentandFutureofInternationalCriminalJustice.Riječjeočetvrtomuzastopnom seminaru, koji se održava na godišnjoj razini u sklopu programaInternationalSpringCourse“CrimePreventionthroughCriminalLaw&SecurityStudies”.Dakako, svake se godinemijenja tema seminara kako bi se pokrilo što više područjakaznenog prava umeđunarodnomkontekstu. ProgramorganiziraKatedra za kaznenopravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s nekoliko međunarodnihstručnjaka na području pravnih i političkih znanosti. Na seminaru mogu sudjelovatistudenti viših godina preddiplomskih studija, studenti na poslijediplomskimprogramima, studentidoktorskih studija, raznipraktičari, novinari i dr. Svipodrobnijipodaci o programu mogu se pronaći na internetskim stranicama Pravnog fakultetaSveučilištauZagrebu.1

Tijekomkonferencijevišeseputaspominjaokoncept“pravakaosredstvadolaženjadoistine”, koji je, prema mišljenima nekih, katkad suprotstavljen konceptu “prava kaoprovođenjapravde,tj.kažnjavanjazločinaca”.Ispostaviloseipakdasupravda,asamimtimeimir,mogućisamoakopravouspijepronaćiistinupravednimsredstvima(„Tofindtruthbyfairmeans“).2

Temposeminarabiojepopriličnointenzivan.Svakidanbiojerazličitjersuobrađivanirazličiti aspekti te otvarana nova pitanja obuhvaćena temom seminara. U jutarnjimsatimaprofesoriistručnjaciodržavalisuprezentacijeuskovezaneuznjihovozanimanje,područje djelovanja ili trenutačno radno mjesto. U popodnevnim satima bilo je viševremenazadiskusije,postavljanjepitanjavezanihuzprethodneprezentacije,aliikratke

StudentPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu1http://www.pravo.unizg.hr/KP/crimeprevention2Izjavajednogodpredavača:Prof.Dr.Dr.h.c.mult.AlbinEser,M.C.J.

144 ZPR1(1)2012;143‐147

prezentacije svakoga pojedinog sudionika, u kojima su podrobnije obrađivane teme iinstitutiobuhvaćenitemomdana.

Prvi dan seminara imali smo čast čuti bivšeg sucaMeđunarodnoga kaznenog suda zapodručje bivše Jugoslavije (ICTY), Prof. Dr. Dr. h.c. mult. Albina Esera, M.C.J., koji jeizložiovrlozanimljiveprimjere.Prof.Eserzauzeoje iznimnopragmatičanpristupte jeukratko pokušao iznijeti sve probleme koje je uočio tijekom svojeg staža na ICTY‐u,jednakokaoirecentneproblemeMeđunarodnogakaznenogsuda(ICC).Takojeustvrdiokako je nužno daMeđunarodni kazneni sud preusmjeri svoju koncentraciju na ostalezemljepotpisniceRimskog statuta iz 1998. jer je trenutačnopretjeranoorijentirannaafričke države.3 Nadalje, što se tiče vlastitih iskustava kao suca ICTY‐a, kao važneproblemeistaknuojepredugotrajanjeprocesa,kojedokidapravonapoštenosuđenjeirazuman rok, a samim time i zadire u ljudska prava okrivljenika; preveliku količinunepotrebnihinevažnihdokazakojestrankeiznosepredsud;činjenicudastrankečestonisu svjesne koji su dokazi bitni za sud, a koji nebitni, jer o tome, prema sadašnjemsistemu,sudiznosisvojestajališteteknakrajupostupka;teškoćesudacaspamćenjemvažnihčinjenicajersuslučajevipodijeljeniudvavremenskiodvojenadijela–izlaganjeoptužbe i izlaganje obrane; različiti problemi sa svjedocima i dr. Prof. Eser iznio je inekolikoprijedlogazarješenjetihproblema:sudbinapočetkusuđenjatrebaoodreditikoje je činjenice potrebnodokazati iznesenimdokazima, a kojene kakobi se izbjeglopretjeranoiznošenjeirelevantnihdokazaitimeskratilotrajanjesuđenja;sucibitrebaliimati proaktivniju ulogu; svjedoci bi se trebali nazivati „svjedocima suda“, a ne„svjedocimaoptužbe, tj.svjedocimaobrane“,kako jetouređenousadašnjemsustavuidr.4

Slijedilo je izlaganje ravnatelja Instituta za poredbeno imeđunarodno kazneno pravoMaxPlanck,Prof.Dr.Dr.h.c.Hans‐JörgAlbrechta.Uprezentaciji su izloženi trenutačniproblemi u sustavu određivanja kazna u međunarodnom kaznenom pravu, ali i unacionalnimkaznenopravnimsustavima.Naglašenojekakojetrenutačnasituacija lošajerjesucimadanaprevelikaslobodadaodlučujuovisinikaznetenjihovačestavođenostvlastitim kriterijima, koji nemaju valjanu pravnu podlogu. Povedena je i zanimljivarasprava o tom zašto ljudi čine zvjerstva. U njoj su iznesena i različita kriminološkastajalištateusporedbespoznatimfilozofskimkonceptimaStanleyaMilgrama,TheodoraAdornaidr.

Uposlijepodnevnimsatimastudentisuiznosilivlastitastajališta ičestoargumentiranokritizirali trenutačno stanjemeđunarodne pravde. Postavljena su, primjerice, sljedećapitanja: jesu li međunarodni sudovi zaista neovisni, koliki je utjecaj politike nameđunarodnopravosuđe,zaštofinancijestojenaputuprovedbemeđunarodnepravdei

3Usvjetluslučajeva:TužiteljprotivJosephaKonyaetal.;TužiteljprotivThomasaLubangaDyiloa;TužiteljprotivOmaraHassanaAhmadaAlBashiraidr.4AlbinEser,ProceduralStructureandFeaturesofInternationalCriminalJustice:LessonsfromtheICTY,u:BertSwart/AlexanderZahar/GöranSluiter (eds.),TheLegacyof the InternationalCriminalTribunal fortheFormerYugoslavia,OxfordUniversityPress,Oxford,2011,str.108‐148.

Prikazkonferencije 145

jelibašuvijekpotrebnogledatinapravosuđekrozvizuruekonomskeisplativosti,hoćelinacionalni sudovi bivših država Jugoslavije i Ruande uspjeti dovesti preostale ratnezločincepred licepravde s obziromna todaMeđunarodni kazneni sud za Jugoslaviju(ICTY) i Međunarodni kazneni sud za Ruandu (ICTR) polagano gube političku ifinancijskupotporunužnuzanastavakdjelovanja i sl.Ovdjesuserazvijalepolemike iplodonosne diskusije te su svi sudionici imali priliku izraziti svojemišljenje ili dobitiodgovorenapitanja.Tajdiokonferencijeiznimnojevažaniutomsusesložiliimnogisudionici,navodećikakojeformadiskusijenajboljinačinučenjaistvaranjazajedničkihzaključaka.

U idućim danima slijedila su predavanja dr. sc. Maje Munivrane Vajde, LL.M., koja jepreispitivala zločin genocida, temr. sc.Marina Bonačića, koji je govorio o budućnostimeđunarodnih kaznenih sudova. Politički ton unio je Prof. Dr. Richard P. Farkas,profesor političkih znanosti na Sveučilištu De Paul iz Chicaga. Naime, njegovaupozorenjaodnosilasusenabrzorastućetrendovefinancijskogkriminala,kibernetičkog(internetskog) kriminala te novih vrsta kriminalnih organizacija, koje ne poznajugranice. Navedeni su razni primjeri kriminalnih organizacija s mnogobrojnimmeđunarodnim članstvom koje iskorištava suvremene pogodnosti globaliziranogdruštva sa svrhom stjecanja enormnih količina imovinske koristi, i to na jednostavannačin,otkrivajućipraznineupravnimsustavimadržavaimanipulirajućipodacima.Jasnoje da sadašnji sustav međunarodnoga kaznenog prava nije u mogućnosti pratiti te isličnetendencijetedaćeubudućnostipravomoratimnogobržepronalazitiodgovorezazabrinjavajuća nova kaznena djela. To je predavanje potaknulo mnoge da razmisle omogućim rješenjima za budućnost te da shvate važnost nasušne potrebe zainovativnošćuupravnojznanosti. TrećidanseminaraobilježilojepredavanjeaktualnogtužiteljaMeđunarodnoga kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije (ICTY) prof. dr.SergeaBrammertza.Onjegovoriooiskustvimatužiteljstvateje,međuostalim,naglasiovažnostbrzine formiranja istražiteljskih timova inužnostkvalitetnesuradnjedržavasICTY‐em. Izrazio je svoju zabrinutost zbog vrlo loše slike koja je stvorena o ICTY‐u udržavama bivše Jugoslavije, napose u RepubliciHrvatskoj, Republici Srbiji i FederacijiBosneiHercegovine.PokazaojeinezadovoljstvoizjavamavisokihpolitičarauRepubliciHrvatskoj navodeći kako su se, posebice u nedavnim izjavama, često koristilidemagogijom i politikantstvomkako bi sakupili jeftine političke bodove. To je nazvaovrloopasnimineprofesionalnimpotezom.Istaknuojektomuikakojejedanodnajvećihproblema pogrešne percepcije javnosti prema ICTY‐u nerazumijevanje optužnica ipresuda teda jenedavnostavljenposebannaglasaknaOutreachprogram, kojim ICTYpokušavaobjasnitijavnostinakojinačiniskojomsvrhomdjeluje.Kaonuždannapredakubudućnosti,naveo jepotrebusuradnjesobjektivniminepristranimpovjesničarimaidrugimnepravnicima koji bi dali stručnamišljena u procesima, ali i u fazi formiranjaoptužnica.

Slijedila je kritikaod strane sudionika i profesora, koja je bila usmjerenapretežitonaupitnostizvorištainstitutaudruženogazločinačkogpothvata(JointCriminalEnterprise–

146 ZPR1(1)2012;143‐147

JCE). Činjenica je da je taj institut samo implicite naveden u Statutu ICTY‐a te da jenjegovo ekstenzivno korištenje od strane tužiteljstva bilo poduprto presudama suda.Sudske presude bile su poticaj da se tužiteljstvo dotičnim institutom koristi u velikojvećini slučajeva koji su slijedili. Tužitelj Brammertz nije želio ulaziti u polemiku omeđunarodnoj običajnopravnoj podlozi instituta udruženoga zločinačkog pothvatanavodeći kako velik dio jurisprudencije i pravne doktrine podupire postojanje toginstituta. Poslije je bilo moguće obratiti se tužitelju Brammertzu, kao i ostalimstručnjacima, u sklopu neformalnih druženja svakog dana nakon završetka službenogdijelaseminara.

Idućihdana sudionici seminara imali suprigodučuti izlaganjadr.MichaelaKilchlinga,višegistraživačanaInstitutuzaporedbenoimeđunarodnokaznenopravoMaxPlanck,natemuModeliparticipacijažrtavaunacionalnimiinternacionalnimkaznenimsudovimaitribunalima5;dr.JohannuRinceanu,LL.M.,višuistraživačicunaInstitutuzaporedbenoimeđunarodno kazneno pravo Max Planck, na temu Europski sustav ljudskih prava injegovutjecaj; dr.AlmiraMaljevića, asistentanaFakultetu za kriminološke znanosti uSarajevu,idrugih.

Kako je konferencija odmicala, diskusije nisu postajale predvidljive i monotone, negoupravo suprotno, sve sadržajnije i konkretnije, pa su i rezultirale nekom vrstomzajedničkihkonsenzusa,kojejeuzavršnomizlaganjuprijeceremonijezatvaranjalijeposumiraladoc.dr.sc.Anna‐MariaGetoš,LL.M.,članicaorganizacijskogtimakonferencije.

PosljednjeizlaganjenatemuUdruženizločinačkipothvatimeđunarodnoobičajnopravoodržala je prof. dr. sc. Maja Seršić, profesorica međunarodnog prava i predstojnicaKatedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovdje jeponovnootvorenadiskusijaukojojsusesvisudionicisložilikakomeđunarodnisucinemogu ustanovljivati međunarodno običajno pravo i time sebi prisvajati uloguzakonodavca. Prof. Seršić jasno je naglasila štetu koju dosadašnja praksa primjeneinstituta udruženoga zločinačkog pothvata od strane tužiteljstva i suda ICTY‐a nanosimeđunarodnopravnojznanosti.6

Konferencija Crime Prevention through Criminal Law & Security Studies u IUC‐u upotpunostijeispunilaočekivanjasudionika.Ocijenilisujekaoiznimnokvalitetnutekaoodličanprimjerdrugima.Osobitosujepozitivnoocijenilistudenti,kojisujeoznačilikaopravoosvježenjeustudiranju. Prof.dr.sc.DavorDerenčinović,kaojedanoddirektorakonferencije, na samom je početku naglasio kako je glavni cilj konferencije „zamaglitilinijukojadijelistručnjakeiprofesoreodstudenatatenatemeljudijalogaizajedničkihdiskusijapokušatistvoritizaključkeiformiratistavove”.Tajjeciljupotpunostiispunjen

5Kury,H.&Kilchling,M.:AccessoryProsecutioninGermany:LegislationandImplementation.In:E.Erez,M.Kilchling&J.‐A.Wemmers(eds.):TherapeuticJurisprudenceandVictimParticipationinCriminalJustice.AnInternationalPerspective.Durham,CarolinaAcademicPress,2011,str.41.‐65.6Derenčinović&Horvatić(eds.).TheTheoryofJointCriminalEnterpriseandInternationalCriminalLaw–ChallangesandControversies,Zagreb,2011.

Prikazkonferencije 147

idiskusijesubileupravoonakvekakvejeprof.Derenčinovićinajavio.Takavsepristuptijekomuobičajenogaakademskogobrazovanjavrlo rijetkosusreće i studentinajčešćenemaju prigodu propitivati sve bitne odrednice pojedinih pravnih instituta iliraspravljati o pojedinim sudskim slučajevima i budućem razvoju razmjerno novihpravnihgrana,kaoštojenpr.međunarodnokaznenopravo. Istodobno,konferencija jezaista otvorila širok prostor za takve rasprave, praktičari i stručnjaci bili su spremniodgovoritinagotovosvapostavljenapitanjaipotankorazložitivlastitastajališta.

Nakonferencijijesudjelovaopretežitbrojstudenataistručnjakapravnestruke,nobiloje i onih s područja sociologije, bibliotekarstva i političkih znanosti. Poboljšanja ubudućnosti moguća su na području interdisciplinarnosti, što su i sami organizatorizamijetili, te su obećali kako će u idućim godinama biti više sudionika iz drugihznanstvenihpodručja.Tomožesamoobogatitiiskustvoidodatnoprodubitishvaćanjagorućih problema međunarodne pravde, za koje je gotovo nemoguće pronaći trajnorješenjebezkvalitetnesuradnjeznanstvenihkadrovarazličitihstruka.

Zagrebačka pravna revija je elektronički časopis poslijediplomskih studijaPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu.

Časopisjeosnovan2011.godinesciljemširenjaiintenziviranjaznanstvene,obrazovneistručnedjelatnostiPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu,osuvremenjivanjaizdavačkedjelatnosti te zadovoljavanja potreba doktorskih studija. Važna svrha časopisa jeunapređenje doktorskih i specijalističkih studija kroz omogućavanje njihovimpolaznicima da objave znanstvene radove potrebne za pravovremeno napredovanje ustudiju i njegov uspješan završetak. Časopis objavljuje znanstvene radove pravnetematike, ali i stručne radove, komentare sudske prakse, osvrte na zakonodavnereforme,prikazeknjiga,konferencijaistručnihskupova.

Pozivaju se svi zainteresirani autori iz akademskih, pravosudnih i stručnih krugova, aosobitopolaznici pravnih i srodnihposlijediplomskih studijau zemlji i inozemstvudaobjavljujuradoveučasopisu.

Časopis je besplatan te je u cijelosti dostupan u elektroničkomobliku na internetskojstranici.Postupakprijave, recenzije i objaveprilogau cijelosti seodvija elektroničkimputem.Časopisseneobjavljujeutiskanomizdanju.

Časopisprimasljedećevrsteradova

Članci: Radovi iz svih pravnih grana koji su prošli formalni anonimni postupakrecenzije.

Privremeni rezultati znanstvenih istraživanjau tijeku: Objava radova koji opisujudosadašnjerezultateistraživanjailiprikazujubudućeznanstvenoistraživanje.Uključujeobjavu prijava doktorskih disertacija i drugih radova u nastajanju, primjerice radipozivanjačitateljadakomentirajusadržaj,rezultateilimetodologijuistraživanja.

Komentarizakonodavstva i sudskihodluka: Časopis objavljuje i komentare odlukadomaćih i međunarodnih/europskih sudova, kao i novih zakonskih i podzakonskihpropisa.

Prikazi: Osvrti na novoobjavljene knjige i elektroničke publikacije, aktualnekonferencije,seminareidrugestručneskupove.

Uputezaautore:

MolimoVasdaprijepredajeradovaproučitenašvodičzazaautore,dostupannaadresihttp://revija.pravo.unizg.hr/Upute/VodicAUTORI.pdf.