croatian forest research institute

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTCROATIAN FOREST RESEARCH INSTITUTE

JASTREBARSKO, 2015.

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT

godina 1945. 2015.

MONOGRAFIJA

Izdavač – Publisher

Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko – Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko10450 Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, HRVATSKA (CROATIA)Tel. ++385 (01) 6273-000; Fax ++385 (01) 6273-035e-mail: [email protected]

Za izdavača – For Publisher

dr. sc. Dijana Vuletić

Glavni urednik – Chief Editor

dr. sc. Tomislav Dubravac

Tehnička urednica – Tehnical Editor

dr. sc. Martina Tijardović

Uređivački odbor – Editorial board

dr. sc. Milan Pernekdr. sc. Mladen Ivankovićdr. sc. Nenad Potočićdr. sc. Hrvoje Marjanovićdr. sc. Tamara Jakovljevićdr. sc. Silvija Krajter Ostoićmr. sc. Miljenko ŽupanićIvica Čehulić, dipl. ing. šum.Fikret Ahmetović, dipl. iur.

Jezični savjetnici – Linguistic advisers

dr. sc. Ivana Matas Ivanković – hrvatski jezik

Korektura – Proofreading

Autori – Authors

Fotografije – Photos

Hrvatski šumarski institut

Grafička priprema – Prepress

DENONA d.o.o., Zagreb, Ivanićgradska 22

Dizajn naslovnice – Front cover design


Naklada – Print run

500

Tisak – Printed by


ISBN 978-953-7909-01-7

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000918106.

Tiskanje monografije potpomogla Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije - HKIŠDT

impresum

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT

godina 1945. 2015.

MONOGRAFIJA

MONOGRAFIJA 1945. – 2015.JASTREBARSKO, 2015.

UVODNE RIJEČI ..................................................................................................................................................................................................................................................................... 9Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar ...................................................... 11

Ministar poljoprivrede gosp. Tihomir Jakovina, dipl. ing. .................................................................................................... 13

Akademik Slavko Matić, prof. emer., dr. h. c. ....................................................................................................................................................... 15

Predsjednik Upravnog vijeća prof. dr. sc. Jura Čavlović ............................................................................................................ 19

PREDGOVOR ............................................................................................................................................................................................................................................................................ 23

Glavni urednik dr. sc. Tomislav Dubravac ................................................................................................................................................................. 25

DIREKTORI / RAVNATELJI / OSNIVAČI INSTITUTA .................................................................................................. 29

POVIJEST RAZVOJA INSTITUTA ....................................................................................................................................................................................... 41Osnivanje i razvoj šumarskih znanstvenoistraživačkih ustanova od 1945. do 1974. i uloga Šumarskog instituta, Jastrebarsko od 1974. do 2004. .............................................................................................................................................................................................................................................................. 43

Tipološka istraživanja u Hrvatskoj .............................................................................................................................................................................................. 56

REGIONALNI RAZVOJ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA OD 2004. DO 2010. ............................................................................................................................................................................................................................................... 61

INSTITUT ZA BUDUĆNOST ........................................................................................................................................................................................................... 71

SADRŽAJ

ZNANSTVENI ZAVODI I ODJELI ......................................................................................................................................................................................... 85

ZAVOD ZA GENETIKU, OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA I SJEMENARSTVO ............................................................................................................................................................................................................................................................. 87

ZAVOD ZA EKOLOGIJU ŠUMA ................................................................................................................................................................................................... 97

ZAVOD ZA UZGAJANJE ŠUMA ............................................................................................................................................................................................. 108

ZAVOD ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVNO GOSPODARENJE .................................................................................... 121

ZAVOD ZA UREĐIVANJE ŠUMA I ŠUMARSKU EKONOMIKU ............................................................... 135

ZAVOD ZA MEĐUNARODNU ZNANSTVENU SURADNJU JUGOISTOČNE EUROPE – EFISEE ............................................................................................................................................................................................................................................................ 154

ISTRAŽIVAČKI CENTRI ................................................................................................................................................................................................................................... 157

ODJEL ZA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA ................................................................................................................................................ 161

ODJEL ZAJEDNIČKIH POSLOVA ............................................................................................................................................................................................. 166

ODJEL RASADNIČKE PROIZVODNJE ........................................................................................................................................................................ 168

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST (PROGRAMI, PROJEKTI I SURADNJA) ....................................................................................................................................................... 175

IZDAVAČKA DJELATNOST ........................................................................................................................................................................................................... 191

KNJIŽNICA INSTITUTA .................................................................................................................................................................................................................................. 193

ZNANSTVENI I STRUČNI ČASOPISI, KNJIGE, MONOGRAFIJE, BIBLIOGRAFIJE ........... 195

POPULARIZACIJA ZNANOSTI ............................................................................................................................................................................................ 203

DJELATNICI INSTITUTA ....................................................................................................................................................................................................................... 215

Uvodne riječi

11UVODNE RIJEČI

UVODNA RIJEČ Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar

Čast mi je, uime Ministarstva koje svakodnevno svjedoči ključnoj ulozi Hrvat-

skoga šumarskog instituta u razvoju i unapređenju znanstvenoistraživačke i

stručne misli i opusa šumarstva Republike Hrvatske, pozdraviti objavu ove

Monografije nastale, uvjeren sam, iz želje da se izgradi svijest o dugogodišnjoj tradiciji

i važnosti šumarske struke u našoj domovini.

Iako su prva znanstvena istraživanja u hrvatskom šumarstvu počela još daleke 1860.

godine osnivanjem Gospodarskoga šumarskog učilišta u Križevcima, tek nakon zavr-

šetka Drugoga svjetskog rata (1945.) započela je sustavna organizacija šumarske služ-

be i istraživačkog rada.

Od svojeg osnutka pa do danas Hrvatski šumarski institut uistinu je postao znanstvenoi-

straživačka ustanova koja je dala golem doprinos razvoju šumarskih znanosti i struke čija

postignuća prelaze granice Republike Hrvatske, i koji kao takav zaslužuje našu pažnju.

Djelujući regionalno kroz niz međunarodnih istraživačkih projekata i zakoračivši iz 20.

u 21. stoljeće, Hrvatski šumarski institut i danas njeguje istu temeljnu ulogu i iste ci-

ljeve kao one radi kojih je osnovan: očuvanje i zaštita stabilnosti, proizvodnosti, bio-

loške raznolikosti i genetskih resursa šumskih ekosustava Republike Hrvatske.

Impresivan je popis recentnih međunarodno relevantnih projekata koje je Institut

provodio u okviru pretpristupnih fondova: INTERREG IIIB Cadses CARBON-PRO Bi-

lanciranje ugljika i alati za gospodarenje šumama u skladu s Kyotskim protokolom

(2006. – 2007.); u okviru 7. okvirnog programa FP7 Rok-FOR Potrajno gospodarenje

šumama uz osiguranje sirovine za obnovljive izvore energije, potrajne konstrukcije i bio-

proizvodae (2010. – 2013.); IPA AMF Adriatic Jadranska modelna šuma (2012. –2014.);

IPA HOLISTIC Adriatic Integralni pristup problemu šumskih požara (2014. – 2016.); te

12 HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT • MONOGRAFIJA • 1945. – 2015.

dva projekta ERA-net FORESTERRA MedWildFireLab Utjecaji globalnih promjena na

ponašanje šumskih požara i korištenje mediteranskih šuma (2014. – 2016.) i INFOR-

MED – Integralna istraživanja otpornosti šuma i njihovo gospodarenje na Mediteranu

(2015. – 2017.). Institut je i znanstveni i financijski voditelj posebne COST akcije cilja-

ne mreže COST TN1401 CAPABAL – Podizanje kapaciteta u području politike uprav-

ljanja i gospodarenja šumama u regiji Zapadnog Balkana, u kojoj sudjeluje 16 zemalja.

U dodatku na ovo je i cijeli niz nacionalnih istraživačkih projekata, studija i analiza

koji su znatno doprinijeli razvoju šumarske znanosti i struke.

Naravno, u današnje vrijeme neizostavne interdisciplinarnosti, nužne konkurentnosti i

potrebe stvaranja trajne suradnje i međunarodnih veza, Hrvatski šumarski institut

može se s punim pravom smatrati jednom od vodećih znanstvenoistraživačkih ustano-

va u području šumarstva u Republici Hrvatskoj. A vjerujem kako stremljenja njegovih

čelnika, znanstvenika i djelatnika sežu i dalje, na neka nova i veća „šumska” prostranstva.

Jedna indijanska izreka prigodno kaže: „Moramo sačuvati šume za svoju djecu, unuke

i one koji se tek trebaju roditi. Moramo sačuvati šume za one koji ne mogu govoriti u

svoje ime, poput ptica, životinja, riba i drveća.”

Djelatnicima Hrvatskoga šumarskog instituta želim da svoj entuzijazam za radom, želju

za razvojem i ljubav prema šumarskoj struci sačuvaju za sve nas, do 80. rođendana i dalje.

Zagreb, listopad 2015.

ministar znanosti, obrazovanja i sporta

prof. dr. sc. Vedran Mornar

13UVODNE RIJEČI

UVODNA RIJEČMinistar poljoprivrede gosp. Tihomir Jakovina, dipl. ing.

Šume čine gotovo 50 % teritorija Republike Hrvatske i jedno su od najvećih prirod-

nih bogatstava naše zemlje, a da bi to i ostale, brine se mala vojska znanstvenika,

šumarskih stručnjaka i šumara. Očuvanje šuma i života u šumama ozbiljan je i

odgovoran posao. Šumari svojim radom održavaju ekosustav u ravnoteži, ostvarujući

gospodarsku funkciju šuma uz održavanje bioraznolikosti. Dokaz su tomu velike povr-

šine šumskih zajednica obuhvaćene ekološkom mrežom Natura 2000.

Mnoge ceste koje danas imaju lokalnu ili županijsku važnost projektirali su i gradili

šumari, a pristup nekim područjima upravo su oni prvi put otvorili. Njihov rad, struč-

nost, aktivnosti i skrb rezultirali su time da su pojedina područja zaštićena upravo

zbog fenomena, odnosno vrijednosti šume. Brojni nacionalni parkovi, parkovi priro-

de, strogi rezervati uz ostalo služe upravo zaštiti šuma.

Što se događa sa šumom kojom se ne gospodari, šumari i ostali znanstvenici prate i

proučavaju u brojnim prašumama kao što su Prašnik, Muški bunar, Ramino korito,

Štirovača…

Europska unija nema zajedničku šumarsku politiku pa je briga o očuvanju i gospoda-

renju šumama prepuštena svakoj državi članici. Ipak, u Europskoj uniji smatraju da

treba razviti novu sveobuhvatnu strategiju kako bi se riješili prekogranični izazovi po-

put šumskih požara, promjene klime, prirodnih katastrofa i invazivnih novih vrsta, te

koja bi istodobno ojačala industriju koja počiva na proizvodima šume. Na taj se način

jača konkurentnost europskog šumarstva i samodostatnost u proizvodnji drva, sma-

njuje izvozni deficit i povećava zapošljavanje u sektoru. Republika Hrvatska može biti

ponosna što naše šumarstvo sva ta pitanja već godinama samostalno rješava i što su

naše šume među najočuvanijima u Europi.

Da bismo se danas ponosili našim šumama, zahvaliti možemo generacijama prije nas.

Više od 250 godina provodi se održivo gospodarenje zasnovano na stručnim i znan-


stvenim temeljima. Danas se ponosimo s 4500 vrsta od kojih je polovina sačuvana u

različitim šumskim vegetacijskim zajednicama. Imamo i oko 260 autohtonih šumskih

vrsta, a 95 % naših šuma prirodnog je podrijetla.

Iako su prva prava znanstvena istraživanja započela još sredinom devetnaestog stolje-

ća osnivanjem Gospodarskoga šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine, pravo

prepoznavanje potrebe organiziranja šumarske službe i istraživačkog rada dogodilo

se na državnoj razini tek koncem Drugoga svjetskog rata.

Tijekom proteklih 70 godina istraživačke ustanove u hrvatskom šumarstvu zadržale

su svoju temeljnu ulogu i važnost.

Hrvatski šumarski institut danas je vodeća znanstvenoistraživačka institucija u po-

dručju šumarstva u Hrvatskoj. Čini ga šest znanstvenih zavoda, tri istraživačka centra

i dva opća odjela, pet laboratorija organiziranih u akreditirani Odjel za laboratorijska

istraživanja te zapošljava 88 ljudi, od čega 25 doktora znanosti. U rasadniku na 22 ha

površine i u dva plastenika proizvodi ukrasno bilje te provodi poljska istraživanja za

potrebe znanstvenih i stručnih projekata. Projekti koje inicira i u kojima sudjeluje

iznimno su važni za budućnost naših šuma.

Prijeko potrebna sredstva za razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

osigurana su i u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do

2020. godine. Ta sredstva namijenjena su konverziji degradiranih šumskih sastojina i

šumskih kultura, uspostavi i uređenju poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infra-

strukture, ali i modernizaciji tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj

preradi drva. Siguran sam da ih uz zajedničke napore možemo kvalitetno iskoristiti.

I na kraju, dopustite mi da još jednom istaknem važnost znanosti u očuvanju naših

najvrjednijih resursa te našem Institutu i svim njegovim djelatnicima zaželim nasta-

vak predanog rada.

Zagreb, listopad 2015.ministar poljoprivrede

Tihomir Jakovina, dipl. ing.

15UVODNE RIJEČI

UVODNA RIJEČAkademik Slavko Matić prof. emeritus, doktor honoris causa

Hrvatsko šumarstvo, koje ove 2015. godine obilježava 250-godišnjicu svojega

organiziranog nastanka i rada, možemo svrstati u red jedne od najdugovječ-

nijih organiziranih struka kod nas. Dugogodišnji razvoj šumarske struke i zna-

nosti događao se po određenim fazama i zakonitostima, koje smo svrstali u pet vre-

menskih razdoblja. Kod toga je važno navesti da je početak organizirane struke, na-

zvan razdoblje nastanka, bio utemeljen na znanstvenim šumarskim spoznajama na-

zvanim potrajnost, a ozakonjen je u Šumskom redu, prvoj zakonskoj uredbi o šumama

pisanoj na hrvatskom i njemačkom jeziku. Prema tome, šumarska struka i znanost

Hrvatske i jednog dijela Europe od prvih je svojih početaka utemeljena na znanosti,

kako šumarskoj, tako i pravnoj.

Šumarstvo svake dobro organizirane države ekološka je i ekonomska infrastruktura

koja svakom čovjeku mora osigurati nužne kvalitetne životne uvjete, izražene u opće-

korisnim dobrima koje šuma pruža, s tim da se uz stroga načela potrajnosti polučuju

gospodarska i općekorisna dobra. Potrajnost ili održivi razvoj osigurava gospodarenje

šumom tako da trajno pruža dobra dostupna današnjim generacijama, ali i generaci-

jama koje tek dolaze. Šume su samoobnovljivo, najrasprostranjenije i temeljno pri-

rodno dobro kojim raspolaže Republika Hrvatska. S obzirom na njihovu kvalitetu i

biološku raznolikost izvorni su proizvod hrvatskog šumarstva.

Hrvatske šume po svojoj su prirodnosti jedinstvene u Europi jer su gotovo sve prirod-

ne strukture, nastale prirodnim i prirodi bliskim pomlađivanjem domaćih vrsta drve-

ća. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja u svojemu najvećem dijelu

gospodari očuvanim šumama prirodnog nastanka i prirodne strukture.

Analiza povijesnih razdoblja razvoja šumarske struke i znanosti kod nas ukazuje na

posebno isticanje preporodnog razdoblja i razdoblja modernizma. Tijekom navede-

nih razdoblja intenzivno su se razvijale zakonodavne, znanstvene, obrazovne i struč-

ne ustanove te organizacijske jedinice kojima se gospodarilo šumama temeljem pla-


nova i gospodarskih osnova. Zakonodavna vlast pisala je zakone i druge odredbe po

kojima je organizirano funkcioniralo šumarstvo, a provodili su ih šumarski visokoo-

brazovani stručnjaci koji su se isticali svojim znanjem stečenim najčešće na stranim ili

domaćim veleučilištima.

Hrvatski šumarski institut nastao je u kontekstu tih povijesnih događanja na kraju

modernističkog razdoblja 1945. pod nazivom Zavod za praktična šumarska istraživa-

nja u sustavu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Od 1946. do 1950. samostalna

je organizacija pod nazivom Institut za šumarska istraživanja, a nešto poslije kao Insti-

tut za šumarska i lovna istraživanja.

Od 1962. do 1968. Institut je bio u sastavu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

pod nazivom Institut za šumarska istraživanja, a nakon toga nosi naziv Institut za

šumarska istraživanja SR Hrvatske.

Poljoprivredno-šumarska komora NRH 1959. osniva u Rijeci Zavod za kontrolu šum-

skog sjemena, a 1960. u Jastrebarskom Zavod za četinjače, koji 1964. mijenja ime u

Jugoslavenski institut za četinjače.

U razdoblju od 1961. do 1974. Institut pravi znatan iskorak u izgradnji radnog prosto-

ra i opremanju. U Jastrebarskom se podiže upravna i laboratorijska zgrada, hladnjača

za sjeme i biljke, gospodarska zgrada, staklenik i dr. Nakon toga osniva se fazanerija, a

Institut istodobno dobiva u posjed 3 200 ha šuma u Jaskanskim prigorskim šumama.

Godine 1974. spajaju se ustanove: Institut za šumarska istraživanja, Zagreb, Zavod za

kontrolu šumskog sjemena, Rijeka, Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko, te

se osniva Šumarski institut, Jastrebarsko.

Godine 2009. Institut mijenja ime u Hrvatski šumarski institut.

U razdoblju od 1945. do danas Institut je imao ove čelne ljude: prof. dr. Josip Šafar,

Ante Lovrić, dipl. ing. šum., dr. sc. Joso Gračan, znanstveni savjetnik, dr. sc. Miroslav

Benko, znanstveni suradnik, i dr. sc. Dijana Vuletić, znanstvena savjetnica.

Danas je Hrvatski šumarski institut velika, ugledna i uspješna znanstvena institucija,

kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Institut s brojnim, relativno mladim, ali znanstveno i

obrazovno kvalitetnim znanstvenoistraživačkim kadrom, svojim aktivnostima obuhva-

ća cijelu Hrvatsku i dobar dio europskog šumarstva, posebno onog jugoistočnog dijela.

Institutski zavodi i laboratoriji mjesta su gdje se istražuju i rješavaju brojni šumarski

projekti koje financiraju hrvatske i europske institucije. Isto tako u suradnji s upravom

17UVODNE RIJEČI

Europskoga šumarskog instituta Hrvatski šumarski institut organizira brojne radioni-

ce, savjetovanja i seminare u Hrvatskoj i u drugim europskim državama.

Iako je Hrvatski šumarski institut nastao 1945. u modernističkom razdoblju (1900. –

1945.), a jedno je vrijeme bio s sastavu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod

nazivom Institut za šumarska istraživanja, on ipak svoje korijene vuče iz prethodnoga

preporodnog razdoblja (1850. – 1900.).

U tom razdoblju utemeljen je čitav niz šumarskih organizacija, kao Hrvatsko-slavon-

sko šumarsko društvo 1846., Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima 1860., Šu-

marska akademija na Sveučilištu u Zagrebu 1898., a isto tako i znanstveno univerzalna

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu 1861. Među prvim članovima

Akademije bio je Bogoslav Šulek, pisac prvih popularno-znanstvenih knjiga o šumar-

stvu na hrvatskom jeziku.

Navedene šumarske institucije, uz Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, dugo i

uspješno bave se znanstvenim, stručnim, umjetničkim i pedagoškim radom. Uvjereni

smo da je znanstveni i stručni rad Hrvatskoga šumarskog instituta bio i ostao isto

tako kvalitetan i uspješan jer predstavlja kontinuitet šuma, šumarstva i šumarske zna-

nosti koji se zbog potrajnosti ili održivog razvoja ne smije prekinuti.


Akademik Slavko Matić prof. emeritus,

doktor honoris causa

19UVODNE RIJEČI

UVODNA RIJEČPredsjednik Upravnog vijeća Hrvatskoga šumarskog instituta prof. dr. sc. Jura Čavlović

Proslavljajući sedamdesetu obljetnicu osnutka, Hrvatski šumarski institut, Ja-strebarsko, pripada skupini od pet najstarijih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj. Osim toga, ova obljetnica lijepo se podudara s proslavom 250 godi-

na hrvatskoga šumarstva, koja označava dugu tradiciju šumarstva i razvoja šumarske struke i znanosti na ovim prostorima. Promjene od empirijskog prema stručnom i znanstvenom postupanju sa šumama uz promjene sadržaja načela potrajnoga gos-podarenja šumama, od načela potrajnosti prihoda preko potrajnosti podjednakih novčanih prihoda do načela trajnog održavanja proizvodne sposobnosti šumskih staništa, paralelno s pojavom i razvojem šumarske misli i šumarske nastave predstav-ljaju najduže razdoblje toga razvoja. U tome razdoblju mogu se tražiti korijeni poja-ve i nastanka šumarske znanosti, pa prema tome i Hrvatskoga šumarskog instituta, Jastrebarsko.

Utemeljenje Hrvatskoga šumarskog instituta, Jastrebarsko, podudara se s početkom razdoblja označenog konceptom održivoga i višenamjenskoga gospodarenja šuma-ma, u kojemu je ispunjavanje sve složenijih zahtjeva prema šumama i gospodarenju šumama zahtijevalo oslanjanje na provedbu i primjenu znanstvenih istraživanja broj-nih problema u različitim šumarskim područjima i disciplinama. Tijekom toga razdo-blja u okvirima ondašnjih uvjeta društveno-političkog uređenja, ustroja šumarstva i sustava financiranja znanstvenoistraživačke djelatnosti Hrvatski šumarski institut u tome je imao posebno važnu ulogu, razvijajući istodobno i postupno svoju znanstve-nu djelatnost, potencijal i ugled u šumarskoj struci i znanosti, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini.

Početak devedesetih godina prošlog stoljeća obilježen je pojavom koncepta gospo-darenja ekosustavima s temeljnim usmjerenjem na održavanje vitalnosti i stabilnosti šumskih ekosustava radi očuvanja biološke raznolikosti i ublažavanja klimatskih pro-mjena te, s druge strane, demokratskim promjenama i osamostaljenjem Republike


Hrvatske. Neposredno i posredno, ti su događaji odredili sadržaj i naglasili važnost istraživanja šumskih ekosustava te općenito važnost znanosti koja treba biti temeljni pokretač razvoja društva i gospodarstva države. U tim nastalim okolnostima, zasniva-jući se na svojoj tradiciji 50-godišnjeg razvoja, Institut, Jastrebarsko, postaje prepo-znatljiva znanstvena javna institucija kao nositelj dijela javnih ovlasti gospodarenja šumama, unapređenja i afirmacije šumarske struke i znanosti u Hrvatskoj. Izmjena generacija, pomlađivanje i povećanje znanstvenoga kadra Instituta, koje je obilježilo protekla dva desetljeća, predstavlja novu kvalitetu i potencijal (na polazištima ostva-renog iskustva i tradicije) pred kojim stoje složeni zahtjevi prilagođavanja i uspješnog odgovaranja izazovima brzih promjena na prijelazu dvaju stoljeća i ubrzanog razvoja prema europskim standardima. Da dostizanje tih standarda nije jednostavan i lagan cilj, pokazuje i činjenica kako su kapitalna ulaganja u razvoj Instituta u proteklim razdobljima iznosila manje od 5 %, što je višestruko manje u odnosu na razvijene ze-mlje Europe. Stoga treba posebno istaknuti hvalevrijedna nastojanja Instituta koji je tijekom proteklih godina kroz kapitalna ulaganja izgradio i opremio nove laboratorije te povećao standarde u postojećim zgradama i postrojenjima radi podizanja istraži-vačkih kapaciteta i uvjeta rada. Imajući u vidu opće društvene i ekonomske okolnosti u svijetu tijekom posljednjih godina, koje su na nacionalnoj razini posebno obilježene izrazitom gospodarskom krizom s izravnim i nepovoljnim posljedicama na status i financiranje znanstvenih programa, projekata i svih ostalih oblika znanstvene djelat-nosti, provedene aktivnosti i održivo poslovanje Instituta tijekom posljednjih godina još više dolaze do izražaja.

Pogled u budućnost uvijek je nesiguran, posebno u današnjim složenim i gospodar-skom krizom opterećenim okolnostima. Međutim, sigurna su spremnost i nastojanja da se dostignuta razvojna razina i potencijal Instituta održe kako bi se spremno isko-ristile očekivane povoljnije okolnosti nakon izlaska iz krize i gospodarskog oporavka. Jamstvo su za to postojeći znanstveni i stručni potencijal unutar ustrojenih zavoda, laboratorija i područnih istraživačkih centara te ostvareni rezultati i iskustvo stečeno sudjelovanjem i vođenjem domaćih i europskih znanstvenoistraživačkih projekata i programa. Postojeća usmjerenost Instituta prema nacionalnim znanstvenim projek-tima Hrvatske zaklade za znanost i projektima s gospodarstvom te prema programi-ma i projektima koji se financiraju iz europskih fondova nedvojbena je i potvrđena već postignutim rezultatima. Tijekom budućeg razdoblja dodatna nastojanja radi po-većanja sposobnosti za natjecanje i realizaciju međunarodnih znanstvenih projekata, povezivanja i razmjene istraživača i znanstvenih rezultata na međuinstitucionalnoj i međunarodnoj razini te produkcije znanstvenih radova u vrsnim publikacijama, bit

21UVODNE RIJEČI

će nužne pretpostavke ostvarenja postavljenih strateških ciljeva Instituta. Pri tome ostaje uvjerenje da će Institut slijedom vanjskih okolnosti, utjecaja i rizika uspješno iskoristiti sve svoje prednosti i mogućnosti.

Naša su očekivanja i želje da na sljedećoj proslavi obljetnice Hrvatski šumarski insti-tut, Jastrebarsko, isto tako sa zadovoljstvom i ponosom analizira proteklo razdoblje od ove obljetnice te da s velikim optimizmom i sigurnošću gleda prema sljedećim obljetnicama.

Zagreb, listopad 2015.predsjednik Upravnog vijeća Instituta

prof. dr. sc. Jura Čavlović


23UVODNE RIJEČI

Predgovor

25PREDGOVOR

PREDGOVORGlavni urednik Monografije dr. sc. Tomislav Dubravac

Pred Vama je monografija pod nazivom Monografija Hrvatskoga šumarskog in-

stituta 1945. – 2015. koju objavljujemo povodom obilježavanja 70. obljetnice

znanstvenoistraživačkog rada Hrvatskoga šumarskog instituta. Monografija Hr-

vatskoga šumarskog instituta rezultat je nastojanja da se pregledno i na jednome

mjestu predstave najvažniji tragovi hrvatskoga znanstvenoistraživačkog rada Institu-

ta u povijesnoj vertikali u rasponu od sedam desetljeća. No, isto tako prigoda je da

Vam predstavimo sadašnje aktivnosti našega rada te u kratkim crtama prikažemo

izazove koji nas očekuju u neposrednoj budućnosti.

Obilježavanja obljetnica svojevrstan su „pogled u retrovizor” te uvijek prigoda za re-

zimiranje i promišljanje onoga što smo učinili u prošlosti, tako i ovih sedam desetljeća

našega djelovanja traži svoju podvučenu crtu i rečenice koje počinju s „Napravili

smo...”, „Osmislili smo...”, „Odradili smo...”

Hrvatski šumarski institut rodio se koncem jednoga velikog rata, rastao u poraću i

obnovi, cvjetao u nekim svojim zlatnim vremenima, s veseljem dočekao osamostalje-

nje Republike Hrvatske, s radošću dočekivao nove mlade znanstvenike i ispraćao one

zrele. Tijekom vremena Institut se prilagođavao povijesnim okolnostima i uvjetima

složenih društveno-političkih uređenja, različitim ustrojima šumarstva i sustava fi-

nanciranja znanstvenoistraživačke djelatnosti uzimajući u obzir zahtjeve novog sto-

ljeća. Vremena i okolnosti su se mijenjale, ali se Institut ne samo održao, nego je uspio

istodobno i postupno unaprijediti svoju znanstvenu djelatnost, potencijal i ugled u

šumarskoj struci i znanosti, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini. Od ute-

meljenja (1945.), kada je bio nukleus okupljanja i organiziranoga znanstvenoistraži-

vačkog rada u šumarstvu, do danas se ciljevi i zadaće nisu znatnije promijenili, kao ni

potrebe prostora kojemu je Institut okrenut, sredine u kojoj je i zbog koje je uteme-

ljen. Tijekom protekloga sedamdesetogodišnjeg rada i razvoja, mijenjajući svoj naziv,

sjedište i ustrojstvo, prilagođavajući se okolnostima, zadržao je svoje temeljne ciljeve:


aktivnost u razvoju šumarskih znanosti i produbljivanju znanstvenih spoznaja u šu-

marstvu; usku povezanost s operativom u primjeni rezultata istraživanja radi unapre-

đenja gospodarenja, zaštite i obnove šuma, očuvanja biološke raznolikosti naših šuma

držeći se temeljnoga kreda šumarstva, potrajnoga gospodarenja; brigu za razvoj i usa-

vršavanje mladih znanstvenika i istraživača; unapređenje suradnje s domaćim i inoze-

mnim ustanovama i udrugama; obavljanje dijela javnih ovlasti u gospodarenju šuma-

ma; povećanje ulaganja u objekte i nabavu nove znanstvene opreme; unapređenje

izdavačke djelatnosti te u najnovije vrijeme prilagodbu izazovima ulaska Hrvatske u

Europsku uniju.

Tijekom proteklog razdoblja objavljene su dvije monografije, prva 1985. godine i dru-

ga 2005. godine, a ova pred vama rezultat je sublimiranja prethodnih dviju te daje

nastavak najvažnijih aktivnosti Instituta, ostvaren u međuvremenu, promatran kroz

rad njezinih aktualnih dionika. Najnovijom Monografijom želimo održati kontinuitet

te ujedno odati zahvalnost našim prethodnicima.

Stoga se koristimo prigodom da se prisjetimo tragične prometne nesreće 10. veljače

1998. godine, kada je smrtno stradalo pet znanstvenika Instituta i jedan Šumarskog fa-

kulteta u Zagrebu, dok su dva znanstvenika Instituta teško povrijeđena. Poginuli su: dr.

sc. Nikola Komlenović, znanstveni savjetnik, dr. sc. Branimir Mayer, znanstveni savjetnik,

dr. sc. Petar Rastovski, znanstveni savjetnik, mr. sc. Zlatko Perić, asistent, mr. sc. Goran

Bušić, asistent i prof. dr. sc. Ante Krstinić, redoviti profesor Šumarskog fakulteta u Zagre-

bu. Teško povrijeđeni dr. sc. Karmelo Poštenjak i dr. sc. Valentin Roth oporavili su se te

nedugo nakon toga i doktorirali. Taj tragični događaj duboko je potresao cijelu hrvatsku

znanost, visoku naobrazbu i šumarsku praksu. Izgubili smo ugledne znanstvenike koji su

bili pravi poslanici i promicatelji šumarske znanosti i prakse te istine o Hrvatskoj prije,

tijekom i nakon Domovinskog rata. S ovih nekoliko rečenica želimo izraziti duboku za-

hvalnost i dužno poštovanje našim dragim kolegama i prijateljima.

Obilježavanje 70. obljetnice Hrvatskoga šumarskog instituta (1945. – 2015.) održava

se u godini kada hrvatsko šumarstvo obilježava vrlo važne događaje: 250. obljetnicu i

dugu tradiciju organizirane šumarske struke i znanosti na ovim prostorima, 155.

obljetnicu šumarske nastave u Hrvatskoj (1860. – 2015.), 169 godina djelovanja Hr-

vatskoga šumarskog društva i 138 godina kontinuiranog izlaženja Šumarskog lista.

Obilježavanje 70. obljetnice Hrvatskoga šumarskog instituta i spomenutih obljetnica

hrvatskog šumarstva prilika je da zahvalimo i odamo dužno poštovanje našoj šumar-

skoj struci i praksi, kolegama sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu te mnogobrojnim

27PREDGOVOR

državnim i javnim ustanovama za neprekidnu uspješnu suradnju, brigu o razvoju

znanstvenoistraživačkih ustanova i pomoć pri usavršavanju novih istraživača.

Prilikom pisanja Monografije posebno smo vodili računa o tome da ne opterećujemo

čitatelje, pa i sam tekst, nabrajanjem suvišnih, irelevantnih i nezanimljivih podataka.

Nastojali smo, također, „razbiti” jednolično nizanje i vezu između godina/odrednica,

ali i dosljedno pratiti slijed događaja. Odabrana poglavlja prate povijesni slijed ute-

meljenja i razvoja Instituta, dosadašnje direktore/ravnatelje, strategiju razvoja Institu-

ta u budućnosti, organizacijsku strukturu Instituta po Zavodima i Odjelima s aktual-

nim djelatnicima te po drugim organizacijskim jedinicama, znanstvenu i stručnu

djelatnost Instituta, izdavačku djelatnost. Posljednje stranice Monografije rezervirali

smo za abecedni popis svih dosadašnjih zaposlenika. Ako je netko u popisu izostav-

ljen, dugujemo ispriku.

Uređivački odbor i Uredništvo trudili su se da publikacija prikaže što potpuniju sliku

o znanstvenim ustanovama koje su prethodile Hrvatskomu šumarskom institutu kao

njihovu baštiniku i sljedniku. Izradom Monografije rukovodilo je Uredništvo, glavni i

tehnički urednik.

Zahvaljujući svima koji su zaslužni za dosadašnji uspješan rad i razvoj ove institucije,

imamo priliku ponosno se osvrnuti na godine iza nas i dostojno obilježiti ovaj vrije-

dan jubilej. Trudit ćemo se na najbolji način odraditi povjerenu nam zadaću u sadaš-

njosti te sa željom i velikim optimizmom odgovoriti izazovima u budućnosti.

Na kraju ovoga Predgovora želimo ustvrditi kako smo tek na polovici „ophodnje”

koju ima naša najvrednija vrsta drveća, hrast lužnjak i spremni smo dočekati opstoj-

nost našega Instituta u narednom razdoblju za bar još toliko godina...


glavni urednik

dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnik


29UVODNE RIJEČI

Direktori/Ravnatelji/OsnivačiInstituta

31DIREKTORI/RAVNATELJI/OSNIVAČI INSTITUTA

DIREKTORI/RAVNATELJI/ OSNIVAČI INSTITUTAJOSIP ŠAFAR

Josip Šafar rođen je 9. listopada 1906. u Delnicama. Diplomirao je na Poljopri-

vredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1931. godine. Službovao je na kontinen-

talnom i primorskom području Dinarida. Sudjelovao je u NOB-u. Prvi je direktor

i osnivač Zavoda za praktična šumarska istraživanja, koji je kasnije prerastao u Institut

za šumarska istraživanja. Bio je direktor Instituta od 1949. do 1954. i od 1951. do 1952.

godine. Radio je u Institutu kao znanstveni savjetnik do umirovljenja 1969. godine.

Bio je vanjski suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, ho-

norarni profesor uzgoja šuma Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, redaktor Šumarskog

priručnika (1946.), urednik Šumarskog lista (1950. – 1951.), Obavijesti Instituta za šu-

marska i lovna istraživanja u Zagrebu (1955. – 1958.), edicije Nacionalni park Plitvička

jezera (1958.) i Gorski kotar (1981.).

Obrađivao je probleme uzgoja prebornih i jednodobnih šuma, melioracije, očetinja-

vanja i sjemenarstva. Izdao je knjigu Uzgajanje šuma (1963.) u kojoj se posebno bavi

problematikom uzgoja prebornih šuma. Jedan je od najplodnijih šumarskih pisaca,

bogate erudicije, izvanrednog stila i jasnoće pisanja. Objavio je preko 100 znanstvenih

i stručnih radova.


DIREKTORI/RAVNATELJI/ OSNIVAČI INSTITUTAANTE LOVRIĆ

Ante Lovrić rođen je 16. rujna 1904. u Novalji. Diplomirao je na Poljoprivredno-šu-

marskom fakultetu u Zagrebu 1929. godine. Do 1945. godine radio je kao kotarski

referent, upravitelj šumarije i taksator, a poslije oslobođenja kao referent za ek-

sploataciju šuma Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu, direktor Šumskoga

gospodarstva Sušak, načelnik Odjela za šumarstvo i lovstvo Komisije državne kontrole

NR Hrvatske, načelnik Planskog odjela Ministarstva šumarstva NRH, načelnik uprave za

šumarstvo te Privrednog savjeta NR Hrvatske. Bio je direktor Instituta za šumarska i lovna

istraživanja NRH u Zagrebu od 1958. do 1961. godine. Osnivač je i prvi direktor Jugosla-

venskog instituta za četinjače, Jastrebarsko, od 1961. do 1968. godine. Kao vrlo sposoban

organizator i rukovoditelj dao je snažan poticaj razvoju znanstvene misli u Hrvatskoj.


DIREKTORI/RAVNATELJI/ OSNIVAČI INSTITUTABORIS REGENT

Boris Regent rođen je 15. listopada 1918. u Divači (općina Sežana). Na Poljopri-

vredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1946. godine. Od 1946.

do 1949. radio je na području Hrvatskog primorja i Istre. Od 1949. do 1950.

godine suradnik je Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, a

od 1950. do 1957. godine suradnik Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU u

Zagrebu. Od 1957. do 1959. godine suradnik je Instituta za šumarska i lovna istraživa-

nja u Zagrebu. Osnivač je i prvi direktor (od 1959. do 1974. godine) Zavoda za kontro-

lu šumskog sjemena u SR Hrvatskoj sa sjedištem u Rijeci. Suradnik je Šumarskog insti-

tuta, Jastrebarsko do mirovine 1982. godine. Odlukom Upravnog odbora Fonda za

Nagradu grada Rijeke za najuspješnija ostvarenja u području šumarstva i šumarskog

sjemenarstva odlikovan je 1968. godine.

Organizirao je sjemenarsku službu u Hrvatskoj i zacrtao smjernice za proizvodnju

kvalitetnijega šumskog sjemena i sadnica. Bavio se proučavanjem kvalitete sjemena,

izborom i izdvajanjem šumskosjemenskih objekata i njihovom melioracijom. Bio je

odličan organizator, praktičar i savjestan znanstveni radnik.

Za studijske radove s područja šumarstva i šumskog sjemenarstva objavljene u 1966.

i 1967. godini dobio je 1968. godine Nagradu grada Rijeke.


DIREKTORI/RAVNATELJI/ OSNIVAČI INSTITUTAJOSO GRAČAN / znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

Joso Gračan rođen je 10. studenoga 1937. u Slunju, gdje završava osnovnu školu i

polaže malu maturu, a srednju Šumarsku školu završava 1955. u Karlovcu. Kao

šumarski tehničar radi u šumarijama Slavonska Požega, Pleternica, Velika i Lipik.

Diplomirao je 1962. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a od 1962. do 15.

ožujka 1966. radi u Šumariji Bučje, Šumskom gospodarstvu Daruvar i Šumariji Pakrac.

Od 16. ožujka 1966. radi u Jugoslavenskom institutu za četinjače, Jastrebarsko, kao

asistent i suradnik za oplemenjivanje šumskog drveća.

Tijekom 1971. zahvaljujući stipendiji Republičkog fonda za naučni rad i putnoj stipen-

diji programa Fulbright jednu godinu usavršava se u području populacijske i kvantita-

tivne genetike na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Rabeighu (North Carolina State Uni-

versity, SAD). Tamo završava dva semestra doktorskog studija. Nakon povratka iz

SAD-a (1. veljače 1972.) imenovan je za vršitelja dužnosti direktora Jugoslavenskog

instituta za četinjače u Jastrebarskom. Tu dužnost obavlja do 31. prosinca 1973. godi-

ne. Od 1974. pa sve do 2004. godine obnaša dužnost direktora/ravnatelja Instituta.

Doktorirao je 1984. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu obranivši disertaciju

pod naslovom Varijabilnost provenijencija obične smreke (Picea abies (L.) Karst) u di-

jelu prirodnog rasprostranjenja.

Magistrirao je 14. ožujka 1973. iz oplemenjivanja šumskog drveća na Šumarskom fakulte-

tu u Zagrebu. Za direktora Šumarskog instituta, Jastrebarsko biran je 1974., 1978., 1982.,

1986. i 1990., a za vršitelja dužnosti ravnatelja 1993. i ravnatelja 1995. i 1999. godine.

Aktivan je član više znanstvenih i stručnih društava: redoviti član i potpredsjednik

Akademije šumarskih znanosti od 30. svibnja 1998., član Hrvatskoga šumarskog druš-

tva, Hrvatskoga ekološkog društva, Društva za fiziologiju biljaka Hrvatske, Hrvatsko-


ga genetičkog društva i dr. Bio je dugogodišnji član Poslovnog udruženja šumskopri-

vrednih organizacija Hrvatske, Općeg udruženja šumarstva i drvne industrije i Po-

slovne zajednice (1972. – 1987.). Obavljao je dužnost prvog predsjednika Samou-

pravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske (1987. – 1990.), član je Komisije za

znanstvenoistraživački rad „Hrvatskih šuma”. Član je Upravnog odbora „Hrvatskih

šuma” od 1998. do 2002., član Međunarodne udruge šumarskih znanstvenoistraživač-

kih organizacija (IUFRO), dopredsjednik Hrvatskoga ekološkog društva, član Uprav-

nog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, glavni urednik i član Uređivačkoga kole-

gija časopisa Radovi Šumarskog instituta.

Od velikog broja savjetovanja i simpozija u čijoj je organizaciji sudjelovao treba ista-

knuti sudjelovanje u radu Sekcije za oplemenjivanje šumskog drveća Zajednice insti-

tuta i fakulteta bivše Jugoslavije te Hrvatskoga genetičkog društva.

Velik je njegov doprinos unapređenju međunarodne suradnje sa znanstvenim institu-

cijama (instituti i fakulteti) i nevladinim udrugama. Od 1994. predstavnik je Šumar-

skog instituta u Europskom šumarskom institutu (EFI), Joensuu, Finska; nacionalni

koordinator za Hrvatsku za očuvanje europskih šumskih genetskih resursa (EUFOR-

GEN) u okviru Međunarodne udruge za biljne genetske resurse (IPGRI), Rim; nacio-

nalni koordinator u okviru međunarodnog projekta Procjena i motrenje štetnog djelo-

vanja onečišćenja zraka, tla i vode na šume, koji financira EU; glavni istraživač projekta

Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, za Ministarstvo znanosti i tehnologije; glavni

istraživač STIRP projekta Dinamički geoinformacijski prikaz šumskih ekosustava Hrvat-

ske, za Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa (2004. – 2007.).

Objavio je preko 125 znanstvenih i stručnih radova od čega 84 znanstvena rada.

Tijekom radnog vijeka dr. sc. Joso Gračan dobio je više nagrada i odlikovanja od kojih

spominjemo: Orden rada sa srebrnim zracima (1974.), Nagradu grada Jastrebarsko

(1981.), Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima (1988.), Godišnju državnu nagradu

za znanost (1998), Plaketu Hrvatskog ekološkog društva u povodu 35. obljetnice osnut-

ka (15. 11. 2004.), priznanje Hrvatskoga šumarskog društva povodom 160. obljetnice

osnutka i 130. obljetnice neprekidnog izlaženja Šumarskog lista (20. 6. 2006.).


DIREKTORI/RAVNATELJI/ OSNIVAČI INSTITUTAMIROSLAV BENKO / viši znanstveni suradnik

Miroslav Benko rođen je u Varaždinu, gdje je završio osnovnu i srednju školu,

a tamo živi i danas. Diplomu je stekao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta

u Zagrebu 1981. godine. Stručni ispit položio je 1988. godine, a magistrirao

na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine. Doktorirao je na Šumar-

skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine.

Od 1981. do 1990. godine radio je u praksi u Šumskom gospodarstvu Varaždin, a od

1991. do 1993. godine u „Hrvatskim šumama” d.o.o., Uprava šuma Koprivnica kao šef

Odjela za uređivanje šuma.

Zaposlen je u Šumarskom institutu od 1993. godine na znanstvenoistraživačkim po-

slovima uređivanja šuma. Od 1998. do 2004. godine radio je na mjestu pročelnika

Odjela za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, a od svibnja 2004. do svibnja 2010.

godine radio je na radnome mjestu ravnatelja Hrvatskoga šumarskog instituta. Od

2010. do danas radi kao viši znanstveni suradnik u Zavodu za uređivanje šuma i šu-

marsku ekonomiku s mjestom rada u Varaždinu.

Tijekom njegova rukovođenja Institut je promijenio ime iz Šumarski institut, Jastre-

barsko u Hrvatski šumarski institut. U to je vrijeme Hrvatski šumarski institut osno-

vao tri podružnice, istraživačke centre, i to u Vinkovcima, Pazinu i Varaždinu, u koji-

ma radi devet mladih istraživača.

Također je bio inicijator i praktički organizator osnivanja međunarodnoga znanstve-

nog časopisa SEEFOR, čije je sjedište uredništva u Jastrebarskom. Časopis izlazi kao

periodička publikacija na engleskom jeziku, a osnivači su instituti i fakulteti šest ze-

malja jugoistočne Europe.


Član je Znanstvenog vijeća Hrvatskoga šumarskog instituta od 1993. godine, a neko-

liko mandata bio je predsjednik Znanstvenog vijeća. Član Upravnog vijeća Hrvatsko-

ga šumarskog instituta bio je dvije godine.

Od 2005. do 2011. godine bio je član Uprave Europskoga šumarskog instituta (EFI),

Joensuu, Finska.

Tijekom tog razdoblja prisustvovao je brojnim sastancima diljem Europe, na kojima

se raspravljalo i odlučivalo o Strategiji i razvoju šumarske znanosti EFI-a, te sastanci-

ma Šumarske tehnološke platforme (FTP) koja pomaže šumarskim znanstvenim i vi-

sokoobrazovnim ustanovama u pripremi projekata za angažiranje europskih fondo-

va. U to je vrijeme EFI osnovao šest regionalnih ureda diljem Europe, od kojih je jedan

EFISEE osnovan za područje jugoistočne Europe, najprije u Varaždinu, a kasnije je

preseljen u Zagreb. Iz tog je razloga veliki međunarodni projekt FOPER imao sjedište

u Varaždinu. Projekt je financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Finske (4 + 3 mil. €)

za područje jugoistočne Europe (šest zemalja) s ciljem jačanja kapaciteta i istraživanja

iz područja šumarske politike i ekonomike.

Bio je inicijator i organizator sadnje triju stabala prijateljstva (hrasta lužnjaka, polj-

skog jasena i lipe) u Botaničkom vrtu u Helsinkiju, Finska, 2008. godine, koja su dopre-

mljena iz Hrvatske, te međunarodne izložbe fotografija Šuma okom šumara koja je

postavljena tijekom tri mjeseca u Kulturnom centru u Helsinkiju, Finska.

Također je inicirao, a kasnije i sudjelovao u organizaciji sastanka Uprave EFI-a na Bri-

junima, 2008. godine, te sastanka Znanstvenog odbora (SAB) EFI-a u Varaždinu 2009.

godine. Bio je inicijator i predlagač tako da je Hrvatska od 2008. do 2011. godine bila

predsjedateljica Vijeća EFI-a.

Osam godina bio je stalni sudski vještak iz područja šumarstva.

Sudjelovao je na više međunarodnih znanstvenih savjetovanja u inozemstvu (Danska,

Slovačka, Portugal, Finska, Italija, Kanada, Rusija, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina).

Stalni je član brojnih stručnih i znanstvenih komisija Ministarstva poljoprivrede i šu-

marstva te Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Do sada je kao autor ili suautor objavio više od pedeset znanstvenih radova te dvade-

setak stručnih radova, izvedbenih projekata, razvojnih programa i studija.


DIREKTORI/RAVNATELJI/ OSNIVAČI INSTITUTADIJANA VULETIĆ / znanstvena savjetnica

Rođena je u Sisku 12. kolovoza 1964. godine. Osnovno i srednje obrazovanje stje-

če u Zagrebu te upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu, koji završava 1987. godine.

Magistrira 1996., a doktorira 2002. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Hrvatskom šumarskom institutu (prije Šumarskom institutu, Jastrebarsko) zaposle-

na je od 1. rujna 1987. godine, prvo u Odjelu za tipologiju šuma do 31. prosinca 1996.

godine, a zatim od 1. siječnja 1997. do 1. rujna 2009. u Odjelu za uređivanje šuma i

šumarsku ekonomiku, kada je imenovana za predstojnicu Zavoda za međunarodnu

znanstvenu suradnju jugoistočne Europe (EFISEE). Od srpnja 2010. ravnateljica je Hr-

vatskoga šumarskog instituta, sada u drugome mandatu.

Uže se specijalizira za područje ekonomike šuma i šumarske politike te se bavi istraživa-

njima šteta u šumskim ekosustavima i njihovim vrednovanjem, kao i cjelokupnim vred-

novanjem svih usluga šuma. Kasnije se bavi socijalnim uslugama šuma te istraživanjima

razvoja i primjene nacionalnih, ali i europskih politika u šumarstvu RH. Vodila je više do-

maćih i međunarodnih projekata, za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta projekt

Značaj i vrednovanje socijalnih usluga šuma. U sklopu programa znanstveno-istraživačke

djelatnosti „Hrvatskih šuma” d.o.o. financiranog iz Fonda za općekorisne funkcije šuma

(OKFŠ) vodila je više zadataka na nacionalnoj razini i projekt Utvrđivanje vrijednosti i mo-

gućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma za područje UŠP Karlovac i UŠP Gospić.

Kao koordinator vodila je aktivnosti međunarodnog projekta INTERREG IIIB CADSES

- CARBON-PRO Bilanciranje ugljika i alati za gospodarenje šumama u skladu s Kyot-

skim protokolom (2006. – 2007.) na području Hrvatske kojim je uspostavljena stanica

za praćenje kruženja ugljika koja kontinuirano radi od 2007. godine.


Zatim je bila voditelj tima na projektu RoK-FOR, CSA FP7-REGIONS-2009-1 (2010. –

2013.) Potrajno gospodarenje šumama uz osiguranje sirovine za obnovljive izvore ener-

gije, potrajne konstrukcije i bioproizvode Hrvatskoga šumarskog instituta kao koordi-

natora regionalnoga prekograničnog klastera.

Sudjelovala je na projektima FOPER – Podizanje kapaciteta u obrazovanju i istraživa-

njima u području šumarske politike i ekonomike u jugoistočnoj Europi, EFI, (2004. –

2008.) i FOPER II – Konsolidiranje kapaciteta u obrazovanju i istraživanjima u područ-

ju šumarske politike i ekonomike u jugoistočnoj Europi, EFI, (2009. – 2013.).

Koordinator je IPA AMF projekta Jadranska modelna šuma (2012. – 2015.) u kojem je

Hrvatski šumarski institut vodeći partner, a cilj je osnovati još barem jednu modelnu

šumu u Hrvatskoj, ali i započeti procese osnivanja u drugim zemljama partnerima.

Koordinator je za Hrvatski šumarski institut rada na IPA projektu HOLISTIC (2014. –

2017.) Prevencija i sustav nadzora rizika od šumskih požara i potresa.

Znanstveni je voditelj ciljane COST akcije CAPABAL (2014. – 2018.) TN1401 Podiza-

nje kapaciteta u šumarskoj politici, gospodarenju i upravljanju. Sudjelovala je na više

COST akcija vezanih za korištenje šuma u turizmu E33 FORREC, za promjene u privat-

nim šumama FP1201 FACESMAP, upravljanje šumama FP1207 ORCHESTRA i ulogu

zelene infrastrukture FP1204 GREENINURBS.

Članica je Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju, Aka-

demije šumarskih znanosti i Vijeća Zelene akcije te Regionalnoga savjetodavnog od-

bora (RAG) EFICEEC-EFISEE ureda Europskoga šumarskog instituta, članica je Savje-

todavnog odbora MEDFORVAL projekta te članica Odbora za dodjelu nagrada Du-

navske regije. Glavna je urednica međunarodnoga znanstvenog časopisa Šumarstvo

jugoistočne Europe – SEEFOR, članica Uredništva časopisa Radovi Hrvatskog šumar-

skog instituta i članica Uredničkog odbora časopisa Šumarski list. Također je aktivna

članica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te radi u Odboru za

upis. Sudjeluje u radu različitih povjerenstava za razvoj šumarske legislative te Progra-

ma ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2013. – 2020.

Do sada je, samostalno ili u suautorstvu, objavila više od 80 znanstvenih i stručnih

radova te surađivala na nekoliko poglavlja u knjigama.


41UVODNE RIJEČI

Povijest razvoja Instituta

43POVIJEST RAzVOJA INSTITUTA

POVIJEST RAzVOJA INSTITUTAOSNIVANJE I RAZVOJ ŠUMARSKIH ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKIH USTANOVA OD 1945. DO 1974. I ULOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA, JASTREBARSKO OD 1974. DO 2004.

dr. sc. Joso Gračan

Prva znanstvena istraživanja u hrvatskom šumarstvu počela su daleke 1860. go-

dine, kada je u Križevcima osnovano Gospodarsko šumarsko učilište. Organi-

zirani znanstvenoistraživački rad započinje 1898., osnivanjem Šumarske aka-demije u Zagrebu, a intenzivira se osnivanjem Poljoprivredno-šumarskog fakulte-ta u Zagrebu 1918.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata (1945.) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

– šumarstvo, Republike Hrvatske započelo je s organizacijom šumarske službe i istraživač-

kog rada. Najraniji dokument iz kojeg je razvidno postojanje istraživačke ustanove jest

dekret Ministarstva poljoprivrede i šumarstva – šumarstvo, kojim je dr. sc. Zlatko Vajda

imenovan referentom V. vrste u Zavodu za praktična šumarska istraživanja (Slika 1).

Rješenjem istog Ministarstva od 14. prosinca 1945. Josip Šafar, dipl. ing., postavljen je za

šefa Zavoda za praktična šumarska istraživanja čime 1945. godina postaje godinom

osnivanja samostalne znanstvene ustanove koja se u nekim dokumentima naziva Za-

vod, a u nekima Institut. Institut je prvu godinu postojanja bio u sastavu Ministarstva

poljoprivrede i šumarstva – šumarstvo, a kasnije (1946. – 1950.) samostalan pod nazi-

vom Institut za šumarska istraživanja. Glavna uprava za šumarstvo Narodne Republi-

ke Hrvatske (NRH) 1950. kao novi osnivač nazivu dodaje „i lovna istraživanja”. Institut

se prvo financira iz proračuna Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, zatim jednu go-

dinu (1. 6. 1953. do 1. 6. 1954.) iz proračuna grada Zagreba, nakon čega postaje ustano-

va sa samostalnim financiranjem, osnivača Izvršnog vijeća NRH – Sekretarijat za šumar-

stvo. Institut je od 1962. do 1968. bio u sastavu Šumarskog fakulteta u Zagrebu pod

nazivom Institut za šumarska istraživanja, nakon čega mijenja ime u Institut za šu-


marska istraživanja SR Hrvatske. Tijekom 1947.

osnovan je Institut za pošumljavanje krša u Spli-

tu sa stanicama u Rijeci i Trstenu, a u Zagrebu je

1950. godine osnovan Institut za eksperimental-no šumarstvo JAZU, koji preuzima neke djelatno-

sti Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša.

Dio osoblja tog Instituta 1957. preuzima Institut za

šumarska i lovna istraživanja.

Poljoprivredno-šumarska komora NRH osniva

1959. u Rijeci Zavod za kontrolu šumskog sje-mena, a 1960. u Jastrebarskom Zavod za četinja-če, koji 1964. mijenja ime u Jugoslavenski insti-tut za četinjače. Te tri znanstvene ustanove pret-

hodile su današnjemu Hrvatskom šumarskom

institutu, a razvoj smo podijelili u razdoblja.

Prvo razdoblje – od završetka Drugoga svjetskog

rata pa do 1950. godine koje je obilježeno formira-

njem i oblikovanjem ustanova, a karakterizira ga i

nedostatak stručnoga kadra i financijskih sredsta-

va. U operativi to je razdoblje velikih sječa, obnove i industrijalizacije, odnosno vrijeme

kada nedostaje iskusnih stručnjaka pa su stručnjaci u Institutu rješavali tekuće proble-

me i pružali velik doprinos razvoju poslijeratnog šumarstva. Unatoč velikom broju

praktičnih zadataka, nesređenom financiranju i djelomično neiskusnomu znanstve-

nom kadru u tom su razdoblju objavljene 22 knjige (Šumarski priručnik, Utjecaj klimat-

skih kolebanja na sušenje hrastovih nizinskih šuma Z. Vajde, Preborne šume i preborno

gospodarenje J. Šafara, Uzgoj topola I. Podhorskog, Njega šuma proredom I. Lončara,

Šumske zajednice Jugoslavije I. Horvata i druge).

Drugo razdoblje – od 1951. do otprilike 1960. godine obilježili su novi problemi:

njega šuma, proširenje područja rasprostranjenosti četinjača, intenziviranje proizvod-

nje itd. U tom se razdoblju sređuje financiranje Instituta koji dobiva svoju fizionomi-

ju, zapošljava mlade kadrove za asistente te se izrađuju programi dugoročnih istraži-

vanja. Prednost se daje njezi sastojina, uzgoju topola, introdukciji i proširenju po-

dručja rasprostranjenosti četinjača, melioraciji degradiranih šuma, biologiji i uzgoju

divljači te fitocenološkim istraživanjima i kartiranju. U tom je razdoblju osnovano 9

Slika 1: Dekret o imenovanju Zlatka Vajde referentom V. položajne grupe (Izvor: arhiva Hrvatskog šumarskog instituta)


šumskopokusnih stanica: Darda, Vinkovci, Osijek, Slavonska Požega, Bjelovar (Križev-

ci), Petrinja (Sisak), Delnice, Rijeka i Split.

Treće razdoblje – obuhvaća razdoblje od 1961. do 1974. Republički fond za naučni

rad i Fond za unapređenje šumarstva (FUŠ) prestaju s financiranjem istraživanja. Re-

publički fond za naučni rad, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija i

operativa direktnim ugovorima preuzimaju financiranje istraživanja u hrvatskom šu-

marstvu. U izradi srednjoročnih planova istraživanja i utvrđivanju zadataka uz Fond

za naučni rad sudjeluje operativa preko Poslovnog udruženja i direktno. Projekti i

zadatci složeniji su te obuhvaćaju cjelokupnu problematiku šumarstva. U tom su raz-

doblju s radom prestale sve šumskopokusne stanice, ali se pojačavaju istraživanja us-

pijevanja četinjača. Osniva se Zavod za četinjače u Jastrebarskom s ciljem povećanja

fonda četinjača u Hrvatskoj osnivanjem šumskih kultura i plantaža brzorastućih do-

maćih i stranih vrsta. Ta su istraživanja direktno i kreditiranjem financirali Fond za

unapređenje poljoprivrede i šumarstva i Fond za unapređenje šumarstva (FUŠ). Taj je

fond osigurao i sredstva za izgradnju objekata (upravna zgrada, laboratorijska zgrada,

hladnjača, gospodarska zgrada, kotlovnica sa staklenikom) i nabavu opreme. Poslov-

ni su objekti građeni od 1961. do 1965. godine. Istodobno Fond za unapređenje šu-

marstva kreditirao je izgradnju fazanerije koja je nakon dovršenja uspješno radila, ali

zbog nedostatka sredstava i nemogućnosti vraćanja kredita tadašnji Jugoslavenski in-

stitut za četinjače fazaneriju je predao Generalturistu koji je preuzeo zaposlene radni-

ke i ukupni iznos kredita. Zalaganjem direktora Ante Lovrića, dipl. ing. šum., tadaš-

njeg ministra šumarstva Franje Knebla, dipl. ing. šum., i akademika Mirka Vidakovića

Zavod je dobio na gospodarenje i upravljanje oko 3200 ha šuma i lugarnicu u gospo-

darskoj jedinici Jaskanske prigorske šume od Šumskog gospodarstva Karlovac. Preuzi-

manjem šuma Zavod je preuzeo oko 30 šumskih radnika i službenika. Promjenom

načina financiranja znanstvenoistraživačkog rada, zbog nedostatka sredstava i neu-

spješnog poslovanja, tadašnji je Institut 1967. Šumskom gospodarstvu Karlovac, Od-

sjeku za šume, vratio šume i lugarnicu te dio radnika i službenika.

Za ovo su razdoblje karakteristični nastojanje i želja za razvojem znanstvenoistraži-

vačkog rada koji bi zadovoljavao potrebe šumarske operative i znanosti, podizanjem

znanstvene razine i osiguranja dugoročnog financiranja. Mladi kadrovi usavršavaju se

na poslijediplomskom studiju, izradom disertacija i specijalizacijom u inozemstvu.

Financijska sredstva i dalje su nedostatna i rascjepkana na tri znanstvene ustanove,

aktualni zadatci i teme nedovoljno su precizni i istražuje ih veći broj istraživača. Zbog

takva stanja i objedinjavanja istraživanja Republički fond za naučni rad, Poslovno


udruženje i operativa traže objedinjavanje programa istraživanja i financiranja. Una-toč svim poteškoćama sve tri znanstvene ustanove svojim su radom i rezultati-ma dale velik prilog razvoju hrvatskog šumarstva i šumarske znanstvene misli.

Na temelju zaključaka Upravnog odbora Poslovnog udruženja šumsko privrednih orga-

nizacija i Republičkog fonda za naučni rad SR Hrvatske krajem šezdesetih i početkom

sedamdesetih godina prošlog stoljeća odlučuje se o novoj organizaciji i objedinjavanju

programa istraživanja i znanstvenoistraživačkih ustanova radi ostvarivanja što boljih

rezultata, njihova korištenja i povećanja financijskih sredstava. Osniva se Šumarski in-stitut, Jastrebarsko 1974. godine, spajanjem samostalnih znanstvenoistraživačkih

ustanova: Instituta za šumarska istraživanja, Zagreb, Zavoda za kontrolu šumskog sje-

mena, Rijeka, i Jugoslavenskog instituta za četinjače, Jastrebarsko. Šumarski je institut,

kao znanstvenoistraživačka organizacija, stupanjem na snagu Zakona o ustanovama

(NN 76/93) 1993. postao javna ustanova nad kojom je Republika Hrvatska (RH) stekla osnivačka prava. Stupanjem na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelat-

nosti (NN 96/93) nastavio je raditi kao javni institut u vlasništvu RH. Stupanjem na

snagu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003)

Šumarski institut nastavio je s radom kao javni znanstveni Institut (članak 3. Statuta

Instituta) sve do 2009. kada mijenja naziv u Hrvatski šumarski institut.

Programi i ciljevi istraživanja (1976. – 1990.)

U godinama nakon Drugoga svjetskog rata nisu postojali jasno utvrđeni programi i

ciljevi znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom šumarstvu. To razdoblje potrajalo

je do kraja 1951. godine prošlog stoljeća. Unatoč tome, kako je već navedeno, u tom

su razdoblju objavljene 22 knjige. Nakon početnog razdoblja utvrđuju se ciljevi istra-

živanja i prednost daje projektima: istraživanjima njege sastojina, uzgoju topola, in-

trodukciji i povećanju fonda četinjača, melioraciji degradiranih šuma, biologiji i uzgo-

ju divljači, fitocenološkim istraživanjima i kartiranju (1951. – 1960.). Važan utjecaj

šumarstva na izradu programa i na definiranje ciljeva istraživanja započeo je formira-

njem Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija 1963. godine. Zalaganjem

šumarske operative izrađen je prvi dugoročni program istraživanja kojim je obuhva-

ćeno cijelo područje šumarstva. Tadašnji programi istraživanja bili su biološko-uzgoj-

na svojstva šumskog drveća, zaštita šuma, tlo, vegetacija, unapređenje sjemenarstva i

rasadničke proizvodnje, proširenje područja rasprostranjenosti brzorastućih četinja-


ča (osnivanje kultura i plantaža), njega šuma, mehanizacija radova u šumarstvu, fizi-

ologija i prehrana, oplemenjivanje šumskog drveća i racionalizacija rada. To je razdo-

blje karakteristično po trima ciljevima: topolarstvu, proširenju područja raspro-stranjenosti i unapređenja osnivanja kultura i plantaža četinjača te istraživanju prirodne obnove šuma. Osnovni zadatci bili su stvaranje javnog oblika znanstveno-

istraživačkog rada i njegovo podizanje na višu razinu te osiguranje trajnih izvora fi-

nanciranja. Ti su ciljevi i postignuti osnivanjem Šumarskog instituta, Jastrebarsko.

Nakon spajanja znanstvenoistraživačkih ustanova i izrade zajedničkog programa

istraživanja („Hrvatske šume”, Fakultet, Institut) unapređuju se metode istraživanja,

formiraju istraživački timovi, nabavlja se nova oprema, povećava se briga za usavrša-

vanje i osposobljavanje mladih kadrova u zemlji i inozemstvu.

Programi koji su predlagani samoupravnim interesnim zajednicama znanosti (1976.

– 1990.) bili su pretežito temeljnog karaktera, dok su zajednički programi, koje je fi-

nanciralo hrvatsko šumarstvo preko svojih udruženja, osim temeljnog imali i primije-

njeni i razvojni karakter. U tom razdoblju (1976. – 1990.) ciljevi znanstvenoistraživač-

kog rada bili su očuvanje i povećanje fonda naših šuma i unapređenje njegove kvalitete, smanjenje troškova gospodarenja šumama, povećanje produkcije bio-mase, zaštita šuma i proučavanje strukture i stabilnosti šumskih ekosustava. Programi znanstvenoistraživačkog rada sastojali su se od projekata, potprojekata, za-

dataka i tema, bilo da se radilo o programima za interesne zajednice znanosti, bilo za

šumarstvo. Ovdje navodimo samo najvažnije naslove projekata: Pedološka karta Hr-vatske (1976. – 1985.); Vegetacijska karta Hrvatske (1976. – 1985.); Zaštita čovjekove okoline (1981. – 1985.); Proučavanje strukture i funkcioniranje šumskih ekosistema Hrvatske (1976. – 1985.); Istraživanje i kartiranje tipova šuma i šumskih staništa (1976. – 1990.); Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura (1976. – 1990.); Zaštita šuma – istraživanje činilaca koji ugrožavaju stabil-nost šumskih ekosistema (1976. – 1990.); Istraživanje organizacije i ekonomike šu-marstva (1976. – 1990.); Iskorištavanje šuma, mehanizacija šumarstva i šumske pro-metnice (1976. – 1990.); Gospodarski i bioekološki – ekološki činioci uzgoja šuma (1981. – 1985.); Integralna zaštita šuma i unapređenje šumskog fonda na kršu (1981.

– 1990.); Društveno-ekonomski i tehnički činioci gospodarenja u šumskoprerađivač-kom kompleksu (1981. – 1985.); Istraživanja na području krša Hrvatske (metode

šumskih melioracija, osnovni parametri erozije na kršu, biološka i uzgojna obilježja

pojedinih šumskih vrsta, introdukcija novih vrsta, fitocenološka istraživanja vegetaci-

je na kršu, 1976. – 1980.); Proučavanje proizvodnje biomase i postizanje ekološke


stabilnosti šuma (1986. – 1990.); Proučavanje optimalnih uvjeta za razvitak divljači i lovnog gospodarenja u Hrvatskoj (1981. – 1990.); Štetan utjecaj požara na vegetaciju, biotip i pejsaž priobalnih područja te rekultivacija oštećenih tala (1976. – 1990.).

Programi i ciljevi istraživanja (1991. – 2005.)

Bez obzira na ratna razaranja i razorna uništavanja naših šuma, nacionalnih parkova,

arboretuma i unatoč okupaciji jedne trećine prostora Hrvatske (1991./1992.), gospo-

darenje šumama i organizirani znanstvenoistraživački rad nisu prekidani.

Osnivanjem javnog poduzeća „Hrvatske šume”, p. o. Zagreb, i prelaskom na financira-

nje istraživanja preko Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike stvoreni su do-

bri temelji za nesmetani razvoj znanosti i znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom

šumarstvu (1991. – 1995.).

Ministarstvo znanosti prihvatilo je i valoriziralo 14 znanstvenih projekata. Navodimo

samo naslove i glavne istraživače: Tla nacionalnih parkova Hrvatske (dr. sc. J. Marti-

nović); Genetički test fenotipova u sjemenskim plantažama i pokusima oraha (dr. sc.

F. Mrva); Ekološko-ekonomske valencije tipova šuma (mr. sc. A. Krznar); Šumske kul-

ture, zaštita šuma i obnova oštećenih sastojina (dr. sc. N. Komlenović); Fitocenološko

sintakronomska istraživanja Mediterana (prof. dr. I. Trinajstić); Oplemenjivanje šum-

skog drveća (prof. dr. A. Krstinić); Sto trajnih ploha (prof. dr. Đ. Rauš); Dendroflora u

funkciji urbanog šumarstva (prof. dr. Ž. Borzan); Unapređenje stabilnosti mediteran-

skih šuma (prof. dr. Š. Meštrović); Složena učinkovitost strojeva i uređaja u šumarstvu

(prof. dr. S. Sever); Propadanje šuma u Hrvatskoj, istraživanje uzroka i mjera obnove

(prof. dr. B. Prpić); Povećanje stabilnosti i proizvodnje najvažnijih šumskih ekosustava

(prof. dr. S. Matić); Proučavanje farmskog uzgoja divljači (dr. sc. J. Brna); Gospodare-

nje kraškim šumama namijenjenih stočarstvu (dr. sc. V. Topić). Znanstvenici i istraži-

vači vodili su samostalno 4 projekta, a kao suradnici djelovali na ostalih 10 projekata.

Ovaj program istraživanja nastavljen je do 1995. godine.

Javno poduzeće „Hrvatske šume”, p. o. Zagreb, za razdoblje od 1991. do 1995. godine

prihvatilo je zajednički program znanstvenoistraživačkog rada (Šumarski institut, Ja-

strebarsko i Šumarski fakultet, Zagreb) koji se sastojao od 3 projekta, 9 potprojeka-

ta i 88 zadataka. Zbog velikog broja zadataka navodimo samo naslove i koordinato-

re projekata i potprojekata, i to:


Projekt I: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosistema Hrvatske (koordinator: dr. sc. Nikola

Komlenović). Projekt sadržava 4 potprojekta, i to: A) Povećanje proizvodnje i stabilnosti šumskih ekosu-stava (koordinator: prof. dr. Slavko Matić) s 21 zadatkom; B) Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa (koordinator: mr. sc. Ankica Krznar) s 5 zadataka; C) Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura (koordinator: dr. sc. Stevo Orlić) s 8 zadataka; D) Istraživanja na području Me-diterana (koordinator: prof. dr. Šime Meštrović) s 9 zadataka.

Projekt II: Propadanje, obnova i zaštita šumskih ekosustava (koordinator: dr. sc. Miroslav Harapin). Pro-

jekt sadržava 2 potprojekta, i to: A) Integralna zaštita šuma – istraživanje činilaca koji ugrožavaju stabil-nost šumskih ekosustava (koordinator dr. sc. Miroslav Harapin) s 8 zadataka; B) Propadanje i obnova šumskih ekosustava (koordinator: prof. dr. Branimir Prpić) s 14 zadataka.

Projekt III: Upravljanje, korištenje i uporaba resursa u šumarstvu (koordinator: prof. dr. Simeun Tomanić).

Projekt sadržava 3 potprojekta, i to: A) Iskorištavanje šuma, šumske prometnice i mehanizacija u šumar-stvu (koordinator: prof. dr. Stanislav Sever) s 10 zadataka; B) Istraživanje organizacije, ekonomike i socio-logije šumarstva (koordinator: prof. dr. Simeun Tomanić) s 9 zadataka; C) Informatika u šumarstvu (ko-

ordinator: prof. dr. Vladimir Hitrec) s 2 zadatka.

Od ukupno 88 različitih zadataka znanstvenici i istraživači Šumarskog instituta vodili su istraživanja na 28 zadataka.

Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike koncem 1995. godine objavilo je javni poziv za predlaganje programa trajne istraživačke djelatnosti. Šumarski institut, Jastrebarsko (002401) predložio je program pod naslovom Obnova i zaštita šumskih ekosustava, koji se sastojao od pet projekata trajne istraživačke djelatnosti: Opleme-njivanje i šumsko sjemenarstvo, glavni istraživač dr. sc. Joso Gračan, znanstveni savjet-nik; Unapređenje rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura, glavni istraživač dr. sc. Stevo Orlić, znanstveni savjetnik; Zaštita šumskih ekosustava od biotičkih i abiotičkih čimbenika, glavni istraživač dr. sc. Miroslav Harapin, znanstveni savjetnik (dr. sc. Juraj Medvedović, viši znanstveni suradnik); Trajno motrenje podzemnih i po-vršinskih voda, glavni istraživač dr. sc. Branimir Mayer, znanstveni savjetnik (dr. sc. Stevo Orlić, znanstveni savjetnik); Rast i razvoj šuma posebne namjene, glavni istraži-vač dr. sc. Miroslav Benko, znanstveni suradnik.

Nakon prosudbe plana istraživanja prema programu Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike potpisalo je ugovor sa Šumarskim institutom 1996. godine u trajanju od 3 godine. Dr. sc. Nikola Komlenović, znanstveni savjetnik, imenovan je za direktora progra-ma. Trajanje programa produženo je do kraja 2000. godine. Posljedice teške prometne


nesreće (10. veljače 1998.) u kojoj su poginuli: dr. sc. Nikola Komlenović, dr. sc. Branimir Mayer, dr. sc. Petar Rastovski, mr. sc. Zlatko Perić, mr. sc. Goran Bušić, svi iz Šumarskog in-stituta, Jastrebarsko i prof. dr. Ante Krstinić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prouzročile su znane poteškoće provođenja ovog programa, te je Ministarstvo znanosti odobrilo Šumarskom institutu 4 znanstvena novaka 1998. i još 6 tijekom 1999. i 2000. go-dine. Na većini tema trajne istraživačke djelatnosti istraživanja su i proširena njihovim uključivanjem u međunarodne projekte očuvanja genetske raznolikosti (genofonda) eu-ropskih šuma, genetske strukture i filogeografije, proučavanjem djelovanja štetnih materi-jala (polutanata) na šume te uključivanjem u programe usavršavanja (Francuska, Austrija).

Temeljem novog poziva za podnošenje prijava projekata u sklopu programa trajne istraživačke djelatnosti 2001. godine Šumarski institut predložio je pet projekata, od kojih su pozitivno ocijenjeni projekti Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, glavni istraživač dr. sc. Joso Gračan, i Istraživanje u rasadnicima i šumskim kulturama, glav-ni istraživač dr. sc. Stevo Orlić, odnosno dr. sc. Sanja Perić. Navedeni projekti financi-rani su do 1. srpnja 2005. godine.

Programi istraživanja za razdoblje 1996. – 2000. i 2001. – 2005. koje su izradili i predložili Šu-marski institut, Jastrebarsko i Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagre-bu, a prihvatile „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, nisu mijenjani. Programi sadržavaju 2 projek-ta, 8 potprojekata i preko 70 zadataka. Znanstvenici i istraživači Instituta vode istraživanja iz 5 potprojekata na 47 zadataka. Navodimo naslove projekata, potprojekata i koordinatore:

Projekt 1. Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u ulozi funkcioniranja višestrukih uloga i funkcija šuma, koordinatori: dr. sc. Nikola Komlenović (1998), dr. sc. Joso Gračan

Potprojekt 1: Osiguranje obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase u prirodnim šum-skim ekosustavima, koordinatori: mr. sc. Vlado Krejči (2003), dr. sc. Tomislav Dubravac, 5 zadataka

Potprojekt 2: Povećanje proizvodnje i stabilnosti šumskih ekosustava, koordinator: dr. sc. Stevo Orlić (2004), dr. sc. Sanja Perić, 20 zadataka

Potprojekt 3: Izloženost šuma štetnim utjecajima i povećanje njihove zaštite, koordinator: dr. sc. Nikola Komlenović (1998), dr. sc. Boris Vrbek, 14 zadataka

Potprojekt 4: Osiguranje održivog asortimana proizvodnje i uporabe prirodnih sastojina po ekološko-gos-podarskim tipovima šuma, koordinator dr. sc. Miroslav Benko, 7 zadataka

Projekt 2: Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu, koordinator: prof. dr. Ante Krpan

Potprojekt 2: Razvoj i korištenje ekološki prihvatljivih tehnika i tehnologija, koordinator: dr. sc. Dijana Vu-letić, 2 zadatka.


Temeljni su ciljevi ovih istraživanja osiguranje obnove kao mjere sigurnosti i potrajne

proizvodnje u prirodnim šumskim ekosustavima, povećanje proizvodnje i stabilnosti

šumskih ekosustava, proučavanje izloženosti šuma štetnim utjecajima i povećanje

njihove zaštite, osiguranje održivog asortimana proizvodnje i uporabe prirodnih sa-

stojina po ekološko-gospodarskim tipovima šuma. Nastavljaju se istraživanja tehno-

logije privlačenja, izvoženja i iznošenja drva, primjene skupnog rada pri privlačenju

drva te istraživanja oštećenja sastojina i tla pri izvođenju radova iskorištavanja šuma,

unapređenje metodologije izrade lokalnih sortimentnih tablica glavnih vrsta drveća i

ispitivanje vrijednosti neproizvodnih usluga šuma i mogućnosti njihova korištenja.

Financiranja i ulaganja u razvoj Šumarskog instituta

Poslije Drugoga svjetskog rata, u razdoblju od 1945. do 1953., znanstvenoistraživački rad

financiran je uglavnom iz državnog proračuna. Nakon toga razdoblja počinje fondovsko

financiranje istraživanja i razvoja samostalnih znanstvenih ustanova. Osnovni izvori finan-

ciranja bili su Savezni fond za unapređenje poljoprivrede, Fond za unapređenje šu-marstva (FUŠ), Savezni i Republički fond za naučni rad. Osnivanjem Poslovnog udru-ženja šumsko privrednih organizacija 1963. godine povećana su sredstva za financiranje

znanstvenoistraživačkog rada. Stopa izdvajanja sredstava za financiranje i ulaganje kretala

se u visini 0,25 – 0,86 % iz godišnjega ukupnog prihoda Poslovnog udruženja. Od 1974.

godine počinje tzv. „dohodovni” način financiranja i ulaganja u istraživanja i razvoj znan-

stvenih ustanova, koji je trajao do 1990. U razdoblju od osnivanja Instituta (1945. – 1990.)

izvori financiranja i ulaganja u razvoj mijenjali su se po nazivu, izvorima i visini sredstava,

koja su uglavnom bila vrlo niska. Neki važniji izvori bili su: Savezni i Republički proračun, Fond za unapređenje šumarstva (FUŠ), Republički fond za naučni rad, Republička zajednica za znanstveni rad, Samoupravna interesna zajednica za šumarstvo, Poslov-no udruženje šumarstva i prerade drva i pravni sljednici, Američka tehnička pomoć

(žitni fond, američki ugovori), vlastiti i ostali izvori. Nakon osamostaljenja Republike Hr-

vatske izvori financiranja istraživanja i ulaganja u razvoj znanosti jesu Ministarstvo zna-nosti, tehnologije i informatike, odnosno Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, vlastiti i ostali prihodi (Svjetska banka).

Općenito govoreći, u ukupnom prihodu Šumarskog instituta od 1965. do 2000. godi-

ne prosječno ugovorena i ostvarena sredstva po izvorima iznosila su: „Hrvatske šume”

i vlastiti izvori 70 %, Ministarstvo znanosti, fondovi i ostali izvori 30 % (Slika 2).


Slika 2: Ukupni prihodi po izvorima Instituta od 1995.

do 2004.

Slika 3: Kapitalna ulaganja po izvorima prihoda od

1995. do 2004.

Ističemo kako su Fond za unapređenje šumarstva, Republički fond za naučni rad i

šumarska operativa izdvojili (donirali) bivšemu Jugoslavenskom institutu za četinjače

znatna nepovratna ili kreditna sredstva za izgradnju objekata (upravna zgrada, labo-

ratorijska zgrada, kotlovnica, staklenik, gospodarska zgrada, fazanerija i dr.). Grad Ja-

strebarsko prenio je u vlasništvo Instituta površinu od 24 ha za izgradnju objekata i

proizvodnju šumskih sadnica.


Ukupni prihodi Šumarskog instituta, Jastrebarsko od 1995. do 2004. godine prika-

zani su u tablici po godinama i izvorima: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, vlastiti (usluge laboratorija i prodaja sje-

mena i sadnica) i ostali izvori.

Znanstvenoistraživačke ustanove u šumarstvu Hrvatske: Institut za šumarska istraži-

vanja, Zagreb, Zavod za kontrolu šumskog sjemena, Rijeka, i bivši Jugoslavenski insti-

tut za četinjače, Jastrebarsko, te Šumarski institut od 1945. do 2004. nisu poslovale s

gubitkom, otplatile su sve kredite, sumnjivih i spornih potraživanja nije bilo, a mjeseč-

ne plaće redovito su isplaćivane. Dugoročni programi i godišnji planovi istraživanja,

odnosno planovi poslovanja uspješno su završeni.

Iz Slike 3. o kapitalnim ulaganjima od 1995. do 2004. godine vidljiva je iako nomi-

nalno znatna, ipak nedovoljna razina ulaganja od 4,60 % prihoda. Ipak, ističemo visi-

nu uloženih sredstava za razvoj u razdoblju 1995. – 2003. „Hrvatske šume” d.o.o.,

Zagreb, za financiranje programa istraživanja (1996. – 2000.) odobrile su također

znatna sredstva za izgradnju i održavanje objekata (trušnica, gospodarska zgrada,

hladnjača, plastenici), hidromelioraciju rasadnika i nabavu opreme (atomski adsor-

ber, klimatizacijska komora, tlačni ekstraktor, šumski traktor, informatička oprema,

prijevozna sredstva). Sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i vlasti-

tim sredstvima (2001., 2002., 2003.) nabavljena je moderna laboratorijska oprema za

znanstvenoistraživački rad (Leco – CNS elementarni analizator, ionski kromatograf,

SC kromatograf, D x 600 Dionex, atomski elektronski spektrofotometar Perkin Elmer,

pH-konduktometar, plameni fotometar). Tijekom 2002. godine Šumarski institut za-

počeo je s opremanjem osnovanog laboratorija za molekularnu genetiku (PCR, bioa-

nalizator, vertikalna i horizontalna elektroforeza, analitička vaga i dr.). „Hrvatske

šume” d.o.o., Zagreb, iz kreditnih sredstava u okviru projekta Svjetske banke Obnova

i zaštita obalnih šuma nabavile su dva vrlo važna instrumenta: ionski kromatograf i

digitalni poziciometar (brojač godova). Ti su instrumenti smješteni u Šumarskom in-

stitutu na uporabu za potrebe hrvatskog šumarstva.


Međunarodni projekti

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća započeta su tri

međunarodna projekta u okviru tzv. američke pomoći između bivšega Jugoslaven-

skog instituta za četinjače, Jastrebarsko, i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Za

obavljanje istraživanja ugovorena sredstva SAD-a teretila su žitni fond koji je bivša

Jugoslavija vraćala za nabavu pšenice i drugih žitarica. Navodimo osnovne projekte i

programe ostvarene od tada:

Osjetljivost na insekte i bolesti izabranih sjeveroameričkih vrsta drveća uzgajanih u

Jugoslaviji, 1966. – 1971., glavni istraživač dr. sc. Miroslav Harapin.

Hibridizacija vrsta četinjača različitih provenijencija, 1967. – 1972., glavni istraživač dr.

sc. Franc Mrva, na ovom projektu surađivao je i Šumarski institut, Skopje (dr. sc. Boži-

dar Ničata i dr. sc. Mile Stamenkov).

Istraživanje utjecaja insekticida i pesticida na faunu tla u šumskoj praksi i šumskim

rasadnicima, 1971. – 1976., glavni istraživač dr. sc. Miroslav Harapin, na ovom projek-

tu surađivao je i Poljoprivredni fakultet, Zagreb (prof. dr. Željko Kovačević).

Međunarodni kooperativni program o ocjeni i motrenju utjecaja štetnog djelovanja

onečišćenja zraka na šume (ICP Forests). Republika Hrvatska na ovom programu su-

djeluje od 1987. s prekidima do 1992. godine. Šumarski institut, Jastrebarsko nacional-

ni je fokalni centar za Hrvatsku, a dr. sc. Joso Gračan nacionalni je koordinator. Pro-

gram se radi u okviru Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).

Program Europski šumarski genetski resursi (EUFORGEN) započeo je s radom 1993.

godine na temelju S1 i S2 rezolucije Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi.

Republika Hrvatska u programu surađuje od 1994. godine. Ministarstvo poljoprivre-

de, šumarstva i vodnog gospodarstva odredilo je Šumarski institut kao nacionalni

centar za Hrvatsku. Dr. sc. Joso Gračan imenovan je za nacionalnoga koordinatora.

Obnova i zaštita obalnih šuma, u izradi ovog projekta sudjelovali su Ministarstvo poljo-

privrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike

Hrvatske, „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, Šumarski fakultet, Zagreb, Šumarski institut,

Jastrebarsko te neke druge ustanove. Projekt su kreditirali: FAO, Rim, Svjetska banka,

New York. Prof. dr. Joso Vukelić rukovodio je izradom projekta. FAO je projekt prihvatio

1995. godine. Šumarski institut, Jastrebarsko nadzirao je izvođenje šumskouzgojnih ra-

dova tri godine za iznos od 25 000 USD godišnje. Svjetska banka i „Hrvatske šume” na-

bavile su dva vrlo važna instrumenta (digitalni brojač godova i ionski kromatograf).


Projekt Procjena vrijednosti mediteranskih šuma – prema ukupnoj vrijednosti, prof.

dr. Mauricio Merlo započeo je rad na ovome projektu u okviru Regionalnog progra-

ma Europskoga šumarskog instituta sa sjedištem u Solsoni (Španjolska). Rezultati

procjene objavljeni su u knjizi Valuing Mediteran forests – Towards Total Economic

Value. Hrvatska je sudjelovala u izradi procjene (Šumarski institut, Jastrebarsko).

COST Action E-33, FOR REC, Forest Recreation, projekt vodi dr. sc. Dijana Vuletić,

znanstvena savjetnica.

COST Action E-52 međunarodni pokus provenijencija obične bukve vodi dr. sc. Joso

Gračan, znanstveni savjetnik, zamjena dr. sc. Mladen Ivanković, znanstveni savjetnik.

Suradnja s domaćim i stranim znanstvenim ustanovama i udrugama

Tijekom svojega sedamdesetogodišnjeg postojanja, rada i djelovanja Šumarski insti-

tut ostvario je vrlo uspješnu suradnju kako s domaćim, tako i sa stranim institutima,

fakultetima, državnim ustanovama, udruženjima i društvima. Posebno ističemo vrlo

dobru i uspješnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospo-

darstva, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvom financija, Hr-

vatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Akademijom šumarskih znanosti, Sveu-

čilištem u Zagrebu (Šumarski fakultet, Agronomski fakultet, Prirodoslovno-matema-

tički fakultet), „Hrvatskim šumama” d.o.o. (16 uprava, 167 šumarija), Hrvatskim šu-

marskim društvom, Hrvatskim ekološkim društvom, Hrvatskim genetičkim druš-

tvom, Hrvatskim entomološkim društvom te s drugim poslovnim organizacijama.

Nastavljena je, započeta i proširena suradnja s velikim brojem instituta, fakulteta i

ostalih organizacija u Europi (Austrija, Slovenija, Italija, Mađarska, Njemačka, Finska,

Švedska, Norveška, Danska, Češka, Slovačka, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Španjol-

ska, Rusija, Turska) te u SAD-u, Kanadi, Kini, Japanu, Australiji i dr.

Šumarski institut već je dugi niz godina član Međunarodne udruge šumarskih znan-

stvenoistraživačkih organizacija (IUFRO), Europskog šumarskog instituta (EFI) i Regi-

onalnog centra (EFIMED) za mediteranske zemlje, sa sjedištem u Solsoni, Španjolska.

Od 1987. stalni je član i suradnik programa ICP Forests (opažanje i motrenje štetnog

djelovanja polutanata na europske šume), EUFORGEN – Programa europskih šum-

skih genetskih resursa od 1994.


POVIJEST RAzVOJA INSTITUTATIPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ

mr. sc. Anka Krznar i mr. sc. Vlado Krejči (preuzeto iz Monografije 1945. – 2005.)

Tipologija šuma prirodoznanstvena je disciplina proizišla iz potrebe za tipološkom kla-

sifikacijom šuma na jedinice primjerene intenzivnom gospodarenju. Međunarodno

priznatu osobnu iskaznicu s postavljenim tipološkim okvirima i generalnim odredni-

cama dobila je 1954. godine na IV. svjetskom šumarskom kongresu (Indija, 1954.) gdje je

donesena odluka o provedbi i primjeni tipoloških istraživanja u svim zemljama svijeta.

U Hrvatskoj, sukladno ovim odrednicama, stvaranje i razvijanje tipologije datira od

1963. godine, paralelno sa sustavnim tipološkim istraživanjima po osmišljenoj kon-

cepciji (Bertović 1961). Ovom su prethodile dvije odluke: jedna, na razini Jugoslavije

(1959. godine) o nužnosti tipološke klasifikacije šuma, zasnovane na sintezi ekološko-

vegetacijske i proizvodne komponente kao osnove gospodarenja šumskim fondom, i

druga, na razini Hrvatske (1962. godine)2 o provedbi tipoloških istraživanja. One su

uslijedile nakon neispunjenju očekivanja primjene vegetacijskih tipova kao tipoloških

jedinica u praktičnom gospodarenju. Ovi tipovi rezultat su primjene oblikovane tipo-

loške klasifikacije od 1948. godine, koja je uključivala preuzimanje gotovih izdvojenih

jedinica (kompletnih podjela) osnovom vegetacijskih i pedoloških klasifikacija i nji-

hovo karakteriziranje s proizvodnog stajališta.

Tipologija se od početka, kao znanstvena disciplina, razvijala u funkciji izgradnje

osnove za tipološko-gospodarsku klasifikaciju šuma kao trajne logističke podrške in-

tenzivnom gospodarenju. Nju je stvarao, razvijao, oblikovao i afirmirao multidiscipli-

narni tim stručnjaka u okviru Odjela za tipologiju uz suradnju vanjskih suradnika

drugih institucija. Tako je nastala zagrebačka tipološka škola prepoznatljivog sadržaja,

koja je promicala ovaj znanstveno utemeljeni sustav tipološkog usmjerenja u Hrvat-

skoj. Predstavlja se trima bitnim odrednicama:


(1) Izgrađeni i testirani cjeloviti tipološko-metodološki sustav za identificiranje, dife-

renciranje i karakterizaciju stvarnih i potencijalnih mogućnosti ekološko-gospodar-

skih tipova (EGT-i) i trajno integralno motrenje promjena i modeliranje konkretnih

rješenja primjerenih novonastalim okolnostima, ugradivim u dugoročne planove

gospodarenja EGT-ima (Cestar 1971; Krznar 1991).

Značajke su cjelovitog sustava tipološki pristup rješavanju problema, multidiscipli-

narnost u ispitivanju, kompleksnost (kombinacija tipološko-klasifikacijskog i analitič-

ko-statističkog pristupa) u postupku rješavanja, sintetiziranost i integriranost nalaza

za rješavanje problema, istoznačnost i usporedivost podataka.

(2) Drugu odrednicu čine završena tipološka istraživanja i prikupljeni fond podataka

za osnovna istraživanja (1962. – 1992. godine) gospodarskih šuma. Odabran je 21

reprezentativni objekt (profili ili cjeloviti odjeli) na šumskom prostoru RH i osnovano

oko 3 000 pokusnih ploha u očuvanim sastojinama na reprezentativnim objektima,

ali i izvan njih, i to u 142 šumarije, 425 gospodarskih jedinica te 2 100 odjela gospo-

darskih šuma. Za osnovna istraživanja degradiranih šuma polagani su pravci i na nji-

ma postavljeni nizovi manjih plohica. U okviru osnovnih istraživanja ukupno je istra-

ženo i kartirano 1 679 000 ha površina, od čega 1 326 000 ha u kontinentalnom dijelu,

a 353 000 ha na kršu. Razvojna istraživanja (1992. – 2005. godine) obavljena su na 36

obnovljenih i 20-ak novoosnovanih ploha.

Temeljem podataka osnovnih istraživanja identificirano je i diferencirano 69 ekološ-

ko-gospodarskih tipova i podtipova (EGT-a) na šumskom prostoru u RH, učinjeno

njihovo prostorno razdjeljenje u mjerilu 1 : 100 000 i izrađene su rukopisne tipološke

karte (pedološke, fitocenološke i karte tipova šuma) u istome mjerilu.

Prikupljen i u bazu EGTRH pohranjen bogati fond podataka od iznimnog je znanstve-

nog značenja te je posebice aktualan za istraživanja trenda propadanja šuma. Mnogi

podatci imaju unikatnu i neprocjenjivu vrijednost jer su prikupljeni u sastojinama

kakve su danas rijetke ili ih više nema: prašumama, sastojinama starim preko 200

godina u kojima 80 godina nije bilo sječe te sačuvanim gospodarskim sastojinama.

(3) Treća odrednica znanstvena su postignuća, kao novi doprinos znanosti, među

kojima se izdvaja osmišljavanje tipologije i završena istraživanja koja predstavljaju

fundamentalni istraživački pothvat u smislu stvaranja metodološke podloge za su-

vremeno proučavanje šuma. Sustavno obavljena poredbena pedološko-vegetacijska,

pedološko-proizvodna i ekološko-gospodarska istraživanja te primjena slijeda u tipo-

loškim istraživanja rezultirala su velikim opsegom nalaza čiji iscrpan pregled tek treba


utvrditi. Stečena iskustva pokazuju kako su ovim istraživanjima unaprijeđene spozna-

je o genezi i evoluciji, o svojstvima naših šumskih tala, a posebice spoznaje o udjelu tla

u proizvodnosti naših šuma, gospodarskim oblicima, proizvodnim sposobnostima i

potencijalnim mogućnostima naših sastojina te njihovim ekonomskim efektima.

U vremenu rastućeg problema propadanja naših šuma neprijeporna je uloga analitič-

kih istraživanja koja su prezentirana u 10 doktorata, 8 magistarskih radova i većem

broju znanstvenih radova koji oslikavaju uspostavljene mehanizme funkcioniranja i

vlastite koherentnosti tipa u sačuvanim sastojinama, a zatim testirana kroz ponovlje-

na istovrsna istraživanja istih sastojina u odmaku 20 do 30 godina, koja su upozorila

na postojanje većeg ili manjeg stupnja procesa dezintegracije tipova te utrla put na-

stavku istraživanja na toj osnovi.

Na temelju prve znanstvene inventarizacije EGT-a kao oglednih snimaka najsačuvanijih sastojina obli-kovani su modeli normalnog stanja kao mjere za praćenje i interpretaciju vrsta i veličina promjena.

Tipologija šuma afirmirala se u gospodarenju istim putem, tipološko-gospodarskom

klasifikacijom na oko 60 % šumskih površina te znanstvenim projektima. Primjena

tipologije dobila je mjesto i u zaštiti okoliša, preko studija utjecaja hidroelektrana i

cementara na okoliš, elaborata prostornog planiranja te uređivanja i gospodarenja

nacionalnim parkovima.


61UVODNE RIJEČI

Regionalni razvojHrvatskoga šumarskog

instituta od 2004. do 2010.

godine

63REGIONALNI RAzVOJ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA OD 2004. DO 2010. GODINE

REGIONALNI RAzVOJ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA OD 2004. DO 2010. GODINEdr. sc. Miroslav Benko

UVOD

Govorimo li o regionalnom razvoju Instituta, potrebno je usmjeriti pozornost na nacionalno i međunarodno okruženje. Znanstvenoistraživačka djelatnost Instituta i njegova prepoznatljivost bila je desetljećima prisutna na domaćoj i

međunarodnoj sceni. Visokorazvijena svijest razmjene iskustava, međuinstitucional-ne i pojedinačne suradnje koju su nesebično i permanentno razvijali istraživači i znan-stvenici Instituta, ostavila je traga u brojnim kontaktima iz područja šumarstva i osta-lih bliskih područja. Na taj su način stvorene vrijedne pretpostavke razvoja djelatno-sti, istraživanja i dublje suradnje različitih partnera.

Pojavom novih tehnologija i jačanja međusobnog utjecaja i povezivanja nekad uda-ljenih zemalja te jačanjem komunikacija i djelovanja europskih država pojavila se po-treba, ali i nužnost intenzivnije prisutnosti znanstvenoistraživačkih i stručnih aktivno-sti, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Uočena je potreba za međunarodnim iskustvom, a vrstu i način komuniciranja, viso-korazvijenu organiziranost na nacionalnoj i međunarodnoj razini trebalo je prilagodi-ti našim okolnostima, našim potrebama i mogućnostima. Također je u tome trenutku došlo i do smjene generacija, te se naš Institut našao u nezavidnom položaju. Sa samo osam doktora znanosti, od kojih je samo jedan bio u znanstvenom zvanju znanstve-nog savjetnika, i određenim brojem mladih znanstvenih novaka, istraživačkih počet-nika, koji su tek završavali svoje magisterije i doktorate, bilo je krajnje potrebno uloži-ti velike napore u razvojne i organizacijske koncepte koji će rezultirati kvalitetnim i kvantitativnim potencijalom na kojima će se u budućnosti graditi i razvijati Šumarski institut i njegova znanstvenoistraživačka djelatnost.


Stvorena je pozitivna i poticajna atmosfera, koju su raspoznale sve institucije u okru-ženju, resorna ministarstva znanosti i šumarstva, „Hrvatske šume” te lokalna i regio-nalna uprava. Svi su zajedno, ali i pojedinačno, svatko u svojim mogućnostima i vrsti djelovanja, podržavali opstanak i razvoj Šumarskog instituta, pa tako i regionalni ra-zvoj koji se intenzivirao tijekom narednih šest godina kao novi pravac i temelj znan-stvene prisutnosti prilagođen uočenim potrebama i nastalim trendovima te kao za-log za kvalitetniju budućnost znanstvene institucije.

Na regionalni razvoj instituta indirektno su utjecala i dva bitna čimbenika: intenzivni-ja prisutnost Europskoga šumarskog instituta (European Forest Institute – EFI) i pro-vođenje projekta jačanje kapaciteta iz šumarskih politika i ekonomike u području obrazovanja i istraživanja u JI Europi (Strengthening of Capacities in Forest Policy and Economics Education and Research in SEE) koji je financiralo Ministarstvo vanjskih

poslova Finske.

NACIONALNI REGIONALNI RAZVOJ

Početkom navedenog razdoblja javila se potreba intenziviranja znanstvenog istraži-vanja u pojedinim područjima Hrvatske. Nju su iskazali šumari iz Gorskoga kotara i Istre, sa željom jačanja kapaciteta Instituta i njegove prisutnosti u zajedničkom gos-podarenju šumama toga kraja, odnosno provođenju znanstvenog istraživanja koje će biti direktno primjenjivano u praksi kroz razne oblike suradnje. Također je iskazan interes za aktivnijim uključivanjem njihovih inženjera i magistara šumarstva u tekuće ili buduće znanstvene projekte. Podršku su uputile i lokalne i regionalne uprave.

Uočivši različite oblike suradnje i organiziranosti znanstvenih institucija razvijenih dr-žava Europe te nama sličnih država u tranziciji, uobličen je model nacionalnoga regi-onalnog razvoja Šumarskog instituta temeljem kojeg je Institut osnovao svoje po-družnice u trima regijama, sa zajedničkim nazivom – istraživački centar:

• U Vinkovcima je osnovan Istraživački centar za nizinske šume.• U Pazinu je osnovan Istraživački centar Josip Ressel za OKFŠ.• U Varaždinu je osnovan Istraživački centar za urbane i privatne šume.

Osnovni ciljevi osnivanja istraživačkih centara bili su: intenziviranje istraživanja poje-dinih šumskih područja, direktna primjena rezultata, smanjenje troškova po jedinici rezultata, aktiviranje regionalnih fondova, zaustavljanje odljeva mozgova i aktiviranje višeinstitucionalnog participiranja.


Dva su osnovna obilježja istraživačkih centara: sudjelovanje ministarstava, regionalne i lokalne uprave te indirektno „Hrvatskih šuma” d.o.o. u njihovu financiranju i zapo-

šljavanje domicilnih mladih znanstvenika i stručnjaka.

MEĐUNARODNI REGIONALNI RAZVOJ

Hrvatska je percipirana kao najrazvijenija država jugoistočnog dijela Europe, a zbog svo-

jega statusa na isti način je percipirano i njezino šumarstvo. To se posebno odnosi na

kvalitetno zakonodavstvo i upravljanje, zatim na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

„Hrvatske šume” d.o.o i Hrvatski šumarski institut. U stvaranju te slike također su nese-

bično sudjelovali i mnogi pojedinci sa svojim kontaktima i dugogodišnjom suradnjom.

U procesu priključenja Europskoj uniji države jugoistočne Europe s posebnom su po-

zornošću i interesom pratile Hrvatsku.

S vremenom je u Institutu tekao intenzivniji i specifičan razvojni proces, koji se očito-

vao u osnivanju istraživačkih centara u vremenu otežanog financiranja u znanosti.

Paralelno je mlađa generacija dovršavala svoje doktorate te je u jednome momentu

Institut imao do tada najveći broj doktora znanosti – 25. Takvu napretku pomogao je

i razvoj i akreditacija naših laboratorija te uključivanje Instituta i preuzimanje direk-

tnih ovlasti za poslove ICP-a, IPP-a i PPP-a kroz Zakon o šumama, Zakon o biljnom

zdravstvu i Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu.

Članstvom ravnatelja (2005. do 2011.) u Upravi Europskoga šumarskog instituta te

aktivnim sudjelovanjem hrvatskih šumarskih znanstvenika u projektu FOPER I i II do-

lazi do pojačanih međunarodnih aktivnosti hrvatske šumarske znanosti i hrvatskog

šumarstva općenito. Stvaraju se preduvjeti za intenzivnije i prisnije upoznavanje hr-

vatskog šumarstva i znanosti sa šumarstvom i znanošću razvijenih država Europe s

jedne strane te ostalih europskih država u tranziciji s druge strane. Organiziraju se

brojni susreti, sastanci, radionice, savjetovanja, seminari u Hrvatskoj, susjednim i uda-

ljenijim državama, a kvalitetnim, upornim i besprijekornim radom naših znanstveni-

ka stvarala se atmosfera za neopterećen razvoj misli, ideja i suradnje.

Od važnijih sastanaka svakako treba spomenuti:

• sastanak Uprave (Board) EFI-a na Brijunima 2007. (Slika 4)

• sastanak Znanstvenog odbora (SAB) EFI-a u Varaždinu 2009.

• sastanak Vijeća (Council) EFI-a u Zagrebu 2011.


Veliku ulogu u organizaciji navedenih sastanaka imali su Ministarstvo znanosti, obra-

zovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Mini-

starstvo vanjskih poslova i Ured predsjednika Republike Hrvatske.

Uska povezanost Instituta s navedenim ministarstvima i Uredom predsjednika te nji-

hova podrška razvoju stvorila je pretpostavke za jači i neposredniji međunarodni ra-

zvoj šumarske znanosti, šumarstva, ali i Šumarskog instituta.

Radi boljeg i preciznijeg raspoznavanja naše institucije u međunarodnoj okolini u ruj-

nu 2009. godine mijenjamo ime u Hrvatski šumarski institut. Na taj je način postignu-

to maksimalno nacionalno priznanje važnosti djelatnosti kojom se bavi Institut, nje-

govoj znanstvenoistraživačkoj aktivnosti i postignutim rezultatima, još od vremena

osnivanja Instituta za šumarska i lovna istraživanja 1945. godine.

Hrvatska, kao jedan od osnivača (1993.) Europskoga šumarskog instituta (EFI) i kao

država čiji je Sabor, prvi od svih država Europe, ratificirao sporazum o transformaciji

u međunarodnu instituciju (2003.), dobiva 2008. godine predsjedanje Vijećem EFI-a

(Council) do 2011. godine.

Slika 4: Sastanak Uprave (Board) EFI-a na Brijunima, 2007. (Izvor: arhiva Hrvatskoga šumarskog instituta)

Slijeva: dr. sc. Cecil Konij-nendijk, Danska (član Odbora), dr. sc. Hrvoje Marjanović, Hrvatska, Annu Rusila, EFI, dr. sc. Tibor Littvay, Hrvatska, dr. sc. Izet Aganović, Hrvatska, dr. sc. Liisa Saarenmaa, Finska (članica Odbora), dr. sc. Miroslav Benko, Hrvatska (član Odbora), prof. dr. Marco Marchetti, Italija (predsjedavajući 2012. – 2014.), dr. sc. Risto Paivinnen, EFI direktor, prof. dr. Birger Solberg, Norveška (član Odbora), prof. dr. Konstantin von Teuffel, Njemačka (predsjednik Odbora 2006. – 2010.), dr. sc. Dijana Vuletić, Hrvatska, dr. sc. Ivan Seletković, Hrvatska, prof. dr. Jim Lynch OBE, UK (član Odbora)


U međunarodnom ozračju, podržan od resornih ministarstava, Hrvatski šumarski institut

maksimalno je upregnuo svoje kapacitete i pokrenuo, a kasnije i provodio razne aktivnosti:

1. Osnivanje Regionalnog ureda Europskoga šumarskog instituta za jugoistočnu Eu-

ropu – EFISEE, 2012.

EFI je osnovao šest regionalnih ureda diljem Europe: EFIMED u Barceloni, Španjol-

ska, EFICENT u Freiburgu, Njemačka, i Nancyju, Francuska, EFIATLANTIC u Borde-

auxu, Francuska, EFINORD u Kopenhagenu, Danska, EFISEEC u Beču, Austrija, i

EFISEE u Varaždinu, danas u Zagrebu, Hrvatska. Osnivanje EFISEE-a potpisalo je

šest država jugoistočne Europe, iako Hrvatska uglavnom pokriva sve troškove

funkcioniranja. U uredu radi troje istraživača.

2. Osnivanje međunarodnoga znanstvenog šumarskog časopisa za područje jugoi-

stočne Europe – SEEFOR, 2010.

Međunarodni znanstveni šumarski časopis koji izlazi kao periodika dva puta godiš-

nje, tiskan na engleskom jeziku, ima za cilj postati priznati međunarodni šumarski

časopis na području jugoistočne Europe. Časopis je osnovalo osam znanstvenih

ustanova iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Mađarske, a izda-

vač je naš Institut, iz kojeg dolaze glavni i tehnički urednici (www.seefor.eu).

3. Stvaranje i potpisivanje bilateralnih sporazuma s međunarodnim institucijama.

Radi stvaranja prisnije komunikacije i međusobnog jačanja znanstvene suradnje te

mobilnosti istraživača Hrvatski šumarski institut sklopio je bilateralne sporazume

s međunarodnim institucijama:

• ERTI – Institut za istraživanja šuma iz Soprona, Mađarska (2007.)• OMMI – Institut za kontrolu sjemena iz Budimpešte, Mađarska (2007.)• METLA – Institut za istraživanja šuma iz Helsinkija, Finska (2007.)• MGUL – Državno šumarsko sveučilište iz Moskve, Rusija (2007.)• SPBGLTU – Državna šumarska tehnička akademija iz Sankt-Peterburga, Rusija (2007.)• FFS – Fakultet šumarskih znanosti iz Tirane, Albanija (2008.)• AEF – Šumarski direktorij Agencije okoliša i šumarstva iz Tirane, Albanija (2008.)• Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Srbija (2008.)• Institut šumarstva iz Beograda, Srbija (2008.)• Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina (2008.)• Šumarski fakultet Univerziteta Sv. Kiril i Metodij iz Skopja, Makedonija (2008.)• Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, Srbija (2008.)• Šumarski fakultet Sveučilišta iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina (2008.).


Temeljem sporazuma održano je nekoliko zajedničkih sastanaka, nekoliko predava-

nja, organizirana je jedna specijalizacija. Nadalje, u Helsinkiju je organizirana izložba

fotografija Šuma okom šumara bjelovarskog ogranka HŠD-a te su u Botaničkom vrtu

u Helsinkiju posađena tri hrvatska stabla hrasta lužnjaka, poljskog jasena i lipe (Slika

5), kao simbol dobre suradnje i prijateljstva hrvatske i finske šumarske znanosti. Te su

aktivnosti realizirane uz pomoć našeg veleposlanstva u Finskoj.

Tijekom protekloga sedamdesetogodišnjeg znanstvenoistraživačkog rada i djelovanja

stvorena je znatna međunarodna reputacija šumarstva u regionalnim okvirima te na

europskim i svjetskim prostorima akademske, znanstvene i stručne zajednice. Važno

mjesto svakako zauzima Hrvatski šumarski institut, koji je u razdoblju od 2004. do

2010. godine bio prisutniji u europskim okvirima, posebno jugoistočnog dijela. Na taj

je način Institut dao svoj doprinos u razvoju znanstvenog istraživanja iz područja šu-

marstva te je svojim primjerom, stalnom prisutnošću i učinkovitošću „otvorio vrata”

Europe i nametnuo se kao regionalni lider.

Slika 5: Potpisivanje sporazuma o suradnji te sadnja dona-torskih sadnica u Botanič-kom vrtu u Helsinkiju, Finska, 2008. (Izvor: arhiva Hrvatskoga šumarskog instituta)

Slijeva: dr. sc. Johanni Björkroth, prorektorica Sveučilišta u Helsinkiju, Leif Shulman, Botanički vrt Sveučilišta u Helsinkiju, Damir Kušen, veleposlanik RH u Finskoj, dr. sc. Miro-slav Benko, Hrvatski šumarski institut.


Na novim je generacijama sada velika zadaća i odgovornost nastavka razvoja i očuva-

nja stečene pozicije. Samo dobrim i prepoznatljivim vizijama, maksimalnom organizi-

ranošću i upornim radom može se uspjeti. Moraju se stvoriti kvalitetni projekti koji

će angažirati ustanove i znanstvenike iz regionalnog okruženja, ali koji će biti direktno

primjenjivi u praksi s kvalitetnim i lako razumljivim rješenjima. To je ostvarivo ako je

prisutna i maksimalna podrška resornih ministarstava.


71UVODNE RIJEČI

Institut za budućnost

73INSTITUT zA BUDUćNOST

INSTITUT zA BUDUćNOST

dr. sc. Dijana Vuletić

UVOD

Hrvatski šumarski institut 2015. obilježava 70 godina rada i kao i više puta do

sada nalazi se na prekretnici i u postupku ponovnog određivanja svoje uloge

kako u razvoju šumarske struke, tako i u razvoju znanosti u području šumar-

stva. Sa željom da odgovorimo na zahtjeve budućnosti i na najbolji način odradimo

zadaću u sadašnjosti te da pri tome ne zaboravimo sve učinjeno u prošlosti definirali

smo našu misiju i viziju za budućnost.

Misija

„Provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja u svrhu obogaćivanja zna-nja te unapređenja šumskih ekosustava i promicanje potrajnoga gospoda-renja; osiguranje kontinuiteta i kvalitete provođenja javnih ovlasti kao i osiguranje protoka znanja u građanstvo s ulogom podizanja svijesti o ulozi šuma i važnosti njezine zaštite, te pokretanja inovacija i gospodarstva.”

Vizija

„Učvrstiti mjesto ključne nacionalne te vodeće regionalne znanstvene organizaci-je u području šumarstva, istaknute vrhunskim istraživanjima i uspješnom primje-nom njihovih rezultata u praksi i obrazovanju te važnom ulogom u oblikovanju nacionalnih i regionalnih politika.”

Jedna od zadaća u postupku tematskog vrednovanja javnih znanstvenih instituta bila

je izrada Strategije razvoja Hrvatskoga šumarskog instituta 2012. – 2020. Krenuli smo

od prepoznavanja svojih nedostataka i prepreka istodobno tražeći svoje prednosti i

mogućnosti prevladavanja tih prepreka. Uzimajući u obzir stanje okruženja, zahtjeve


društva i definirane ciljeve Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te Strategije

pametne specijalizacije RH, definirani su najvažniji ciljevi i aktivnosti za njihovo dosti-

zanje te se započelo s njihovom provedbom.

Osnovni strateški ciljevi definirani na temelju analize snaga i slabosti

1. Ojačati povezanost i interdisciplinarnost između znanstvenih zavoda i na razini

Instituta.

Primijećena je velika rascjepkanost tema koje su obrađivane na različitim projekti-

ma koji su davali veći broj rezultata, no bili su međusobno nepovezani čime se

gubila efikasnost, ali i sposobnost odgovaranja na aktualna pitanja. Međusobno

povezivanje većeg broja manjih projekata ili istraživačkih aktivnosti oko jedne

teme omogućilo je povećanje efikasnosti korištenja resursa kako ljudskih, tako i

financijskih, a istodobno dalo rezultate koji su sadržavali dodanu vrijednost

omogućujući sagledavanje problema s više strana te njegovo cjelovitije rješavanje.

Takvi rezultati također su lakše objavljivi u važnijim časopisima s većom vjerojat-

nosti citiranja.

Međusobno povezivanje uskih specijalnosti u tri veća i složenija istraživačka pro-

grama (Slika 6) oblikovana oko triju aktualnih tema zorno prikazuje kako se slažu

odgovori na aktualna pitanja povezana s klimatskim promjenama, sa sposobnosti

prilagodbe ekosustava i povećanjem njegove stabilnosti te same vrijednosti resur-

sa. Iza ovog povezivanja stoji i integriranje postojećih baza podataka, što omogu-

ćuje složenija modeliranja, provođenje vremenskih i prostornih analiza te izradu

različitih prikaza rezultata i nalaza.

2. Unaprijediti ljudske resurse i njihovu sposobnost uključivanja u europski istraži-

vački prostor, povećati uključenost u nastavu te ulaznu i izlaznu mobilnost.

Ljudski resursi prepoznati su kao najveća vrijednost, ali i kao područje najvećeg

potencijala za razvoj. Posebna pozornost usmjerena je na prepoznavanje vlastitih

kompetencija i otkrivanje individualnih interesa i potencijala za razvoj i usavršava-

nje. To je učinjeno jednim dijelom kroz postupke samovrednovanja i individualne

razgovore sa znanstvenicima, ali i dodjeljivanjem posebnih, zahtjevnijih zadataka

kako bi se prepoznale i ocijenile kompetencije i sposobnosti prilagodbe na nove

uvjete rada. Direktnim dogovorom i sklapanjem Sporazuma o suradnji sa Šumar-

skim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu povećalo se sudjelovanje u nastavi posebno

znanstvenih novaka. Slična suradnja u nastavi ostvarena je s Prirodoslovno-mate-

matičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilištem u Karlovcu.


Poticanje izlazne mobilnosti najčešće je vezano uz COST akcije i kratke znanstvene

misije te uz projekte Hrvatske zaklade za znanost, no također je odlučeno pomoći

ulaznu mobilnost uspostavom fonda za male stipendije koje se dodjeljuju za bora-

vak na Institutu temeljem pozivnog natječaja objavljenog na našim mrežnim stra-

nicama, i to kada nam to prihodi ostvareni na tržištu dopuštaju (krajem 2014. do-

dijeljena je jedna mala stipendija diplomskom studentu iz Njemačke koji je boravio

u Institutu 2 mjeseca). Tijekom 2015. ulazna, pa i izlazna mobilnost ostvarivat će se

aktivnostima vezanim uz projekte HRZZ-a.

3. Unaprijediti ljudske resurse po kvaliteti i kvantiteti kako bi mogli odgovoriti na

rastuće izazove te se baviti novim temama.

Ovdje se posebno vodi računa o razvoju i unapređenju kompetencija mladih istra-

živača i stručnih suradnika povezanih s istraživanjima. Nova zapošljavanja stručnih

suradnika omogućena su kroz provođenje IPA Adriatic projekta Jadranska modelna

šuma, a novo zapošljavanje triju doktoranada i jednog postdoktoranda ostvareno je

Slika 6. Interdisciplinarni

pristup šumarskim istraživanjima

(Izvor: D. Vuletić)


preko projekata HRZZ-a. Također će se omogućiti upis na doktorat jednomu struč-nom suradniku uključenom u istraživanja preko projekta HRZZ-a Šumarskog fakul-teta na kojem Institut surađuje provođenjem pokusa u rasadniku. Ovaj način poka-zao se kao vrlo dobar osobito jer su doktorandi izravno povezani s projektom kao i tema njihova doktorata pa se ne gubi vrijeme na definiranje teme, a i sredstva za provođenje istraživanja također su unaprijed osigurana.

Redovito se prate izrade doktorata znanstvenih novaka te će ove godine u skladu s planiranim biti obranjena tri doktorata čime će se postići do sada najveći broj doktora znanosti u Institutu – 26. Ostaje trajno nerješiv problem osiguranja do-voljnog broja znanstvenih radnih mjesta kako bi se osigurala potrajnost obuhvata istraživanja i razvoj pojedinih specijalnosti, koje nije moguće osiguravati samo te-meljem projektnog financiranja.

4. Povećati broj domaćih i međunarodnih kompetitivnih projekata.

Od same izrade Strategije znatno se povećala aktivnost na pripremi projektnih prijedloga kako domaćih, tako i međunarodnih. Ove aktivnosti imale su za cilj bolje iskoristiti postojeće resurse, povećati kompetencije mladih istraživača njiho-vim uključivanjem u timove te traženje dodatnih mogućnosti financiranja. Na kraju, svako sudjelovanje prepoznato je kao odlična referencija za Institut, uključe-ne istraživače i osobito prilika za objavljivanje znanstvenih radova u suradnji s vodećim istraživačima u tom području.

Uspješno smo se kandidirali na programe IPA Adriatic s dvama projektima (Jadranska modelna šuma AMF i Integralni pristup problemu šumskih požara HOLISTIC), s manje uspjeha podnijeli smo prijedlog jednog FP7 EU projekta te smo sudjelovali kao partne-ri na nekoliko HORIZON 2020 prijedloga. Ova je aktivnost trajna i na svakom pozivu sudjelujemo u izradi i prijavi barem jednoga projektnog prijedloga. Više uspjeha imali smo na nacionalnom natječaju Hrvatske zaklade za znanost s odobrena četiri projekta (EFFECTIVITY, AFORENSA, DIPFEST i CONFORCLIM) te na posebnom pozivu COST-a s dobivenim vođenjem posebne ciljane akcije TN1401 CAPABAL – Podizanje kapac-iteta u području politike, upravljanja i gospodarenja šumama u regiji Zapadnog Balkana.

5. Povećati kvalitetu i kvantitetu objave znanstvenih radova te njihovu citiranost.

Posebna pozornost kontinuirano se posvećuje povećanju kvalitete i kvantitete objave znanstvenih radova. To je postala redovita tema na sjednicama Znanstve-nog vijeća na kojima se motiviraju svi znanstvenici da više surađuju i objavljuju u priznatijim međunarodnim znanstvenim časopisima. Pri tome im se pruža i kon-

kretna pomoć u raspravi, prijevodu, internim recenzijama i, na kraju, primjenom


Pravilnika za nagrađivanje izvrsnosti najuspješniji autori nagrađuju se i financijski.

Znatan broj znanstvenika pokazao je da je moguće objaviti svoj rad u najboljim

časopisima pa se to iskustvo prenosi na ostale kako bi ih se upozorilo na određene

strukturne nedostatke pri pisanju radova, ali i na duljinu i prirodu postupka re-

cenzije koju ti časopisi provode, kako ne bi bez razloga odustali.

6. Poticati inovacijske aktivnosti, započeti izradu inovacijske strategije Hrvatskoga

šumarskog instituta.

Jedan je od strateških ciljeva izraditi inovacijsku strategiju Instituta te njezinim pro-

vođenjem unaprijediti inovacijsku kulturu u Institutu i pokrenuti neke konkretne

akcije. Do sada smo radili na prepoznavanju područja u kojima ima prostora za ino-

vacije, razvijali smo suradnju s poduzetnicima u području proizvodnje ukrasnog bi-

lja i šumskoga reprodukcijskog materijala (tipovi dohrane, ekohraniva) te radili na

unapređenju nekih tehnika skupljanja uzoraka, (razvoj lovki za štetnike i sl.). Teme-

ljem tih aktivnosti oblikovat će se osnovne smjernice u inovacijskoj strategiji.

7. Očuvati i unaprijediti kapacitete Hrvatskoga šumarskog instituta za stručne poslo-

ve u šumarstvu.

Hrvatski šumarski institut već je više od 20 godina nacionalni koordinator trajnog

motrenja zdravstvenog stanja šuma unutar međunarodnog programa (ICP) teme-

ljem čega se skupljaju brojni podatci važni za više izvještaja prema Europi. Dijelom

smo uključeni i u postupak unapređenja izvješćivanja u okvirima Kyotskog proto-

kola. Nadalje, Institut je tijelo s javnim ovlastima za izvještajno-prognozne poslove

vezane za zaštitu šuma, poslove posebnog nadzora karantenskih štetnika i nadzor

zdravstvenog stanja bilja u šumskim rasadnicima. Također je od svojega osnivanja

zadužen za zaštitu genetske raznolikosti šumskog drveća koju provodi projektom

banke gena i sjemenske štedionice, u sklopu kojeg se obavlja i nadzor nad kvalitetom

i prometom sjemena i ostaloga šumskog reprodukcijskog materijala.

Ti su poslovi od velike važnosti za struku, a tako i za Institut, pa će se i dalje una-

pređivati i razvijati te će pratiti zahtjeve struke. Institutu oni uz direktne kontakte

s operativom i uvid u problematiku donose i znatne financijske prihode te omo-

gućuju ulaganja u infrastrukturu i održavanje opreme.

8. Unaprijediti financiranje znanstvenoistraživačke djelatnosti.

Stručni projekti, savjetodavne usluge, edukacijski programi specijalnih usmjerenja

(Erasmus+), Program ruralnog razvoja, drugi strukturni fondovi, usluge laborato-

rija (međulaboratorijski Ring test) samo su neki načini kojima se unapređuje fi-


nanciranje znanstvenoistraživačke djelatnosti Instituta. U popisu projekata nave-deni su samo najvažniji stručni projekti kojima se Institut bavi. Uz sve navedeno radi se intenzivno i na povećanju kvalitete i atraktivnosti asortimana te cijene sad-nog materijala ukrasnog bilja proizvedenog u rasadniku. U ponudi imamo i izrade studija uređenja okućnica i zelenih površina te njihovo održavanje. Uz to razvija-mo posebne programe usavršavanja za djelatnike savjetodavne službe te privatne šumoposjednike koji žele iskoristiti sredstva iz Programa ruralnog razvoja RH. Ta-kođer tražimo mogućnosti da se i Institut pojavi kao korisnik tih sredstava.

9. Povećati efikasnost korištenja sredstava namijenjenih istraživanjima.

Integracija istraživanja, unapređenje postupaka i tehnika motrenja, koncentracija istraživanja na manji broj ploha s motrenjem i skupljanjem podataka većeg inten-ziteta, integracija baza podataka, korištenje daljinskih metoda i unapređenje kori-štenja satelitskih snimaka i aviosnimaka, proširenje broja i metoda analiza biljnog materijala, tla i vode u laboratorijima direktno su prepoznati načini koji utječu na povećanje efikasnosti korištenja sredstava namijenjenih istraživanjima. Također se potiče i razvija suradnja s drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu te se njima stavljaju naši resursi na raspolaganje, što u zamjenu donosi pristup njihovim resursima. INFORMED projekt u sklopu ERA-NET FORESTERRA projek-ta jedan je od primjera kako je to moguće provoditi na području Mediterana.

10. Trajno unapređivati opremljenost laboratorija i općenitu opremljenost te trajno unapređivati programe.

Važan strateški cilj jest održavati i stalno unapređivati opremljenost laboratorija koja je postigla zavidnu razinu, no ako se kontinuirano ne ulaže u nju, vrlo se lako može izgubiti njezina upotrebljivost te time poskupiti provođenje analiza. Tako da se prilikom planiranja svakog projekta računa i na održavanje i unapređivanje opreme te njezino efikasnije korištenje. U tome veliku ulogu imaju stručni projek-ti te provođenje javnih ovlasti koje se oslanja na laboratorije i njihovu akreditaciju koju redovito obnavljamo.

Strateški ciljevi definirani Strategijom pridonijeli su određivanju postignutog tijekom postupka reakreditacije koji je uspješno završen s prosječnom ocjenom vrlo dobar (4) s tek nekoliko primjedbi i preporuka za poboljšanje koje su se poklopile s ranije definira-nim nedostatcima i slabostima. Osobito smo zadovoljni što je postupak reakreditacije smjestio Hrvatski šumarski institut u četiri najbolja u Hrvatskoj. Nakon konačne ocjene Agencije za vanjsko vrednovanje i u očekivanju trajne dopusnice za rad razvili smo i Ak-cijski plan za otklanjanje navedenih nedostataka te ozbiljno pristupili njegovu izvođenju.


Nadalje, možemo biti zadovoljni prepoznavanjem naših nastojanja na međuna-rodnom planu koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uvrstilo u Plan razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj (2013.), gdje u području šumarstva ističe već spomenuti ERA-NET projekt FORESTERRA na kojem sudjelujemo, a ima za strateški cilj unapređivanje istraživanja u šumarstvu na području Mediterana jačanjem znanstvene suradnje te koordinacijom i inte-gracijom istraživačkih programa u šumarstvu između zemalja mediteranskoga klimatskog područja. U projektu sudjeluju partneri iz 12 zemalja: Španjolske, Fran-cuske, Italije, Turske, Portugala, Tunisa, Maroka, Bugarske, Slovenije, Hrvatske, Grčke i Alžira te dvije međunarodne institucije (EFI i CIHEAM). Hrvatski je partner u projektu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a Hrvatski šumarski insti-tut sudjeluje kao znanstveni predstavnik. Riječ je o projektu financiranom u okvi-ru ERA-NET inicijative koji je počeo u siječnju 2012. i završit će u prosincu 2015. godine, a iz sredstava Europske komisije dodijeljeno mu je oko 2 milijuna eura.

U istom dokumentu izdvaja se aktivnost Hrvatskoga šumarskog instituta kojom je ustrojen Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFI-SEE. Zavod ostvaruje međunarodnu znanstvenu suradnju s Europskim šumarskim Institutom (EFI) kao sastavnica Hrvatskoga šumarskog instituta, ali istodobno i kao ured EFI-a za jugoistočnu Europu koji sa uredom EFI-a za središnju i istočnu Europu u Beču, (EFICEEC) čini zajednički regionalni uder EFICEEC-EFISEE, a na temelju ugo-vornih odnosa koji, sukladno autonomnom položaju znanstvenih instituta, omogu-ćuju samostalno sklapanje međunarodnih ugovora. Uloga aktivnosti ovog Zavoda na području jugoistočne Europe ogleda se u važnosti koordiniranja i promicanja istraživanja, povezivanju šumarstva unutar regije i prema Europskoj uniji te valorizi-ranju proizvoda proizišlih iz šume i njezine socijalne uloge. Posebnu ulogu Zavod ima u provođenju istraživanja u području šumarske politike i srodnih europskih po-litika te unapređenju upravljanja prirodnim resursima u RH i regiji.

Na kraju možemo reći da su aktivnosti Hrvatskoga šumarskog instituta dobro usklađene sa svim relevantnim nacionalnim i europskim strategijama i politikama razvoja znanosti i šumarske struke te da Institut uspješno obavlja svoju zadanu misiju te se uz stalno unapređenje svojeg rada sigurno kreće u smjeru ispunjavanja

svoje vizije u budućnosti.

Prikaz usklađenosti projektnih aktivnosti i osnovnih istraživačkih tema daje se na

Slici 7.


Upravljanje i organizacija (Upravno vijeće, ravnateljica, Znanstveno vijeće, zavodi i odjeli)

Na temelju članka 76. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (NN 59/96 proči-

šćeni tekst), Šumarski je institut, Jastrebarsko od 2. studenoga 1993. godine javna

ustanova – javni institut u vlasništvu Republike Hrvatske. Takav status upisan je u

sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta:

080160489 Rješenjem suda od 28. srpnja 1997. godine.

Donošenjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003,

105/2004, 174/2004, 2/2007 – Odluka USRH i 46/2007) u članku 114. stavku 1. propisano

je: „Osnivačka prava nad...i drugim znanstvenim organizacijama obavlja Republika Hr-

vatska, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno”.

Ministar znanosti i tehnologije donio je 14. prosinca 1995. godine Rješenje kojim se u

Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba upisuje ŠUMARSKI INSTITUT, JA-STREBARSKO, Cvjetno naselje 41, u znanstvenom području biotehničkih znanosti,

polje šumarstvo pod registarskim brojem 0024/1995.

Slika 7. Usklađenost projekata s aktualnim temama(Izvor: D. Vuletić)


Statutom o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatskoga šumarskog instituta koji je

Upravno vijeće donijelo 17. studenoga 2008. godine i na koji je suglasnost dalo Mini-

starstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlukom klasa: 640-01/08-01/00020, ur. broj:

533-04-09-0007 od 21. svibnja 2009. godine izmijenjen je naziv u HRVATSKI ŠUMAR-SKI INSTITUT pod kojim i sada djeluje. Promjene su izvršene u Sudskom registru

Trgovačkog suda u Zagrebu, u Registru korisnika državnog proračuna, u Upisniku

znanstvenih organizacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u upisniku po-

reznih obveznika, u poslovnoj banci, te su obaviješteni svi poslovni partneri

Djelatnost Hrvatskoga šumarskog instituta organizirana je u šest znanstvenih zavoda, dva odjela i tri istraživačka centra (Slika 8).

Ravnateljica je Hrvatskoga šumarskog instituta dr. sc. Dijana Vuletić, znanstvena sa-

vjetnica u drugome mandatu. Hrvatskim šumarskim institutom upravlja Upravno vijeće s pet članova od kojih predsjednika i dva člana imenuje ministar obrazovanja,

znanosti i sporta, jednog člana imenuju svi zaposlenici, a jednog Znanstveno vijeće

Hrvatskoga šumarskog instituta.

MZOS: Predsjednik Upravnog vijeća – prof. dr. Jura Čavlović (Šumarski fakultet)

Član – prof. dr. Rade Knežević od 3. 4. 2014. (Fakultet za menadžment u turizmu i

ugostiteljstvu)

Član – Vlatko Podnar dipl. ing. („Hrvatske šume” d.o.o.)

Predstavnik zaposlenika: dr. sc. Hrvoje Marjanović

Predstavnik Znanstvenog vijeća: dr. sc. Tomislav Dubravac od 13. 5. 2014.

Upravno vijeće imenuje ravnatelja.

Druga tijela Hrvatskoga šumarskog instituta jesu Znanstveno vijeće koje čine svi za-

poslenici u znanstvenom zvanju i predstavnici istraživača i znanstvenih novaka te

Kolegij ravnatelja sastavljen od predstojnika Zavoda i pročelnika Odjela te koordi-

natora istraživačkih centara. Njih sve imenuje ravnatelj.


Slika 8. Organizacijska struktura Hrvatskoga šumarskog instituta(Izvor: D. Vuletić)


85UVODNE RIJEČI

Znanstveni zavodi i odjeli

87zNANSTVENI zAVODI I ODJELI

zNANSTVENI zAVODI I ODJELIZAVOD ZA GENETIKU, OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA I SJEMENARSTVO

dr. sc. Mladen Ivanković, dr. sc. Maja Gradečki - Poštenjak, dr. sc. Nevenka Ćelepirović, Miran Lanšćak, dipl. ing. šum., Sanja Mrmić, mag. ing. silv.

UVOD

Očuvanje genetske raznolikosti šumskih vrsta osnova je za kontinuirano i pravil-

no gospodarenje i očuvanje prirodnog sastava šumskih sastojina, što je jedan

od ciljeva ovog Zavoda. Hrvatska u svojem bogatstvu geografskih regija sadr-

žava različite ekološke tipove i velik broj vrsta šumskog drveća, na koje izravno utječu

degradacija staništa, različiti tipovi onečišćenja tla, zraka i vode, prekomjerno iskorišta-

vanje pojedinih vrednijih vrsta šumskog drveća, ubrzano djelovanje globalnih klimat-

skih promjena i antropogeni utjecaj. Genetska raznolikost važan je preduvjet za prila-

godbu vrsta šumskog drveća promjenjivim uvjetima okoline. Kako bi mjere za očuvanje

određene vrste bile uspješne, potrebno je poznavati njihovu genetsku raznolikost i gra-

đu, odnosno njihov genofond. Istraživanje genetske raznolikosti šumskih vrsta drveća

preduvjet je očuvanja stabilnosti ekosustava. Kod šumskog drveća očuvanje gena pred-

stavlja održavanje evolucijski stvorenog adaptacijskog potencijala pojedine vrste, a time

ujedno i očuvanje šuma te cjelokupnog ekosustava.

GENETIKA I OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA

Genetika je relativno mlada znanstvena grana biologije. Počinje se razvijati početkom 20.

stoljeća nakon afirmacije Mendelovih zakona o nasljeđivanju. Genetika prodire u šumar-

stvo u pedesetim godinama prošlog stoljeća zahvaljujući pionirskom radu nekoliko ista-

knutih istraživača (Larsen, Nilsson-Ehle, Stout, Schreiner, Righter i dr.). Oni su eksperimen-

talnim radom pokazali mogućnost njezine primjene u oplemenjivanju šumskog drveća.

Razvoj genetike i oplemenjivanja šumskog drveća podijeljen je u tri razdoblja. Prvo je

razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata pa do kraja pedesetih godina 20. stoljeća, a


obilježeno je fragmentarnim i nesistematičnim istraživanjima. Drugo razdoblje zapo-

činje šezdesetih godina i označava početak sistematskih istraživanja i osnivanja teren-

skih nasada i pokusa. Treće razdoblje započinje devedesetih godina i karakterizira ga

intenziviranje istraživanja genetske varijabilnosti različitih svojti šumskog drveća

osnivanjem klonskih i generativnih sjemenskih plantaža, testova provenijencija i te-

stova potomstva (Slika 9, Slika 10).

Slika 10: Pokus provenijencija hrasta lužnjaka, Jastrebarski lugovi (Snimio: M. Ivanković)

Slika 9: Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Snimio: M. Ivanković)


ŠUMSKO SJEMENARSTVO

Sjeme je temeljni čimbenik opstanka ekosustava. U šumarstvu mu se mora posvetiti

osobita pozornost zbog specifičnosti koje su vezane uz šumsko drveće, a to su: du-

gački ciklus rasta i razvoja, velike površine, male mogućnosti primjene agrotehničkih

mjera itd. Uporaba sjemena visoke kvalitete, i genetske i fiziološke, važan je faktor u

poboljšavanju genetske strukture šumskih sastojina i racionalnoj uporabi sjemena.

Poznavanje kvalitete sjemena važan je čimbenik za sve koji su uključeni u proces pro-

izvodnje, trgovine, skladištenja certificiranja sjemena i dr., počevši od proizvođača,

dorađivača, rasadničara pa do certifikacijskih službi. Kvalitetno sjeme nikada nije sku-

po, ono se uvijek isplati.

Organizirano šumsko sjemenarstvo u Hrvatskoj započelo je osnutkom Zavoda za

kontrolu šumskog sjemena u Rijeci 1. 5. 1959. godine. Glavna zadaća Zavoda bila je

stručni nadzor nad proizvodnjom šumskog sjemena te ispitivanje kvalitete sjemena

koje se stavlja u promet na području Republike Hrvatske. Godine 1974., spajanjem

triju šumarskih ustanova koje su postojale u Hrvatskoj, osniva se Šumarski institut,

Jastrebarsko, a Zavod je pripojen Odjelu za oplemenjivanje i sjemenarstvo kao ekste-

ritorijalna podjedinica u Rijeci.

Tijekom proteklih godina moguće je uočiti i razlikovati nekoliko specifičnih razdoblja

šumskog sjemenarstva koja su kompatibilna sa svekolikim promjenama u šumarstvu

Hrvatske. Prvo desetljeće, šezdesete godine 20. stoljeća, obilježene su donošenjem

prvih zakonskih propisa (zakona, pravilnika, standarda, uputa itd.) iz područja šum-

skog sjemenarstva te istraživanjima različitih načina ozelenjivanja priobalnoga krša. Iz

tog vremena datira i prvi Registar šumskih sjemenskih objekata u Hrvatskoj – Sjemen-

ske baze četinjača i listača u SR Hrvatskoj (Regent, 1963.). U tom razdoblju započeti su

i poslovi na izdvajanju fenotipski najkvalitetnijih dijelova šuma za buduće sjemenske

sastojine u kategoriji selekcioniran, temeljeni na principima genetike, tj. pozitivnoj

masovnoj selekciji u prirodnim sastojinama, te intenzivnom istraživačkom radu u la-

boratoriju na metodama utvrđivanja kvalitete šumskog sjemena. U tom su razdoblju

postavljena temeljna načela vezana uz najvažniji problem šumskog sjemenarstva, a to

su provenijencija sjemena i njegova uporaba, te je objavljen niz znanstvenih i stručnih

radova tada eminentnih stručnjaka (Šafara, Cestara, Jedlowskog, Ruperta i dr.).

Drugo razdoblje, od sredine sedamdesetih do kraja osamdesetih godina, prepoznat-

ljivo je po stabilnijoj i kontinuiranoj financijskoj podršci, multidisciplinarnom pristu-

pu istraživanja akutnih operativnih problema, novim izdvajanjima i bonitiranjima


dijelova šuma za sjemenske sastojine gdje dominira bjelogorica, i to prije svega hra-

stovi, lužnjak i kitnjak, te poljski jasen i obična bukva. Intenzivno se radi na izradi

programa gospodarenja za sjemenske sastojine u kategoriji selekcioniran te na provo-

đenju prvih selektivnih proreda s ciljem uklanjanja fenotipski nepodobnih jedinki iz

sjemenske populacije stabala u sjemenskim sastojinama kako bi se postiglo poboljša-

nje genetskih osobina potomstva. Obavlja se nadzor nad proizvodnjom šumskog sje-

mena te se utvrđuje kvaliteta sjemena radi racionalizacije njegove uporabe. Organizi-

raju se instruktaže i seminari za potrebe šumarske operative kako bi se osiguralo kva-

litetnije obavljanje poslova u sjemenarstvu. Također se sudjeluje u donošenju niza

zakonskih propisa nužnih za obavljanje poslova u sjemenarstvu, obrazovanju, usavr-

šavanju i pomlađivanju kadrova.

Treće razdoblje, u samostalnoj državi Hrvatskoj, od početka devedesetih godina dva-

desetog stoljeća do 2005. godine, prepoznatljivo je po nekoliko važnih činjenica. Fi-

nanciranje je kvalitetnije, šumsko sjemenarstvo iznimno učinkovito funkcionira na

relaciji ovlaštena stručna služba – šumarska operativa. Učinjen je izniman napor ovla-

štene stručne službe u obavljanju poslova masovne selekcije i izdvajanju šumskih sje-

menskih objekata – sjemenskih sastojina bjelogorice (ponajprije sastojina lužnjaka i

nekih najugroženijih vrsta) radi opskrbe sjemenom potrebnim za dopunu prirodne

obnove, bilo sjemenom bilo školovanim sadnicama. U vrlo kratkom vremenu od

samo dvije-tri godine nevjerojatnom energijom i upornošću ova je služba terenski i

uredski obradila i uskladila nekoliko stotina programa njege i genetske melioracije za

sjemenske sastojine, u kategoriji selekcioniran, s postojećim osnovama gospodarenja

te programima gospodarenja šumama na kršu i time pridonijela njihovu učinkoviti-

jem i racionalnijem gospodarenju.

Četvrto razdoblje, od 2005. godine do danas, obilježeno je usklađivanjem zakonske

legislative s propisima Europske unije koji reguliraju proizvodnju i promet šumskoga

reprodukcijskog materijala te u skladu s tim i izdvajanje šumskih sjemenskih objekata

u odgovarajućim kategorijama šumskoga reprodukcijskog materijala. U ovom razdo-

blju revidirana je razdjelba provenijencija svojti šumskog drveća od gospodarske važ-

nosti i rijetkih šumskih svojti te je donesen pravilnik o provenijencijama svojti šum-

skog drveća. U njemu su dane smjernice za korištenje šumskoga reprodukcijskog

materijala na području RH.


LABORATORIJI

U sklopu Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo nalaze

se Laboratorij za ispitivanje kvalitete sjemena (LIS) i Laboratorij za molekularno-gene-

tička ispitivanja (LMGI).

Laboratorij za ispitivanje kvalitete sjemena (LIS)

LIS je osnovan 1959. godine u sklopu Zavoda za kontrolu

šumskog sjemena sa sjedištem u Rijeci. Godine 1993. go-

dine preseljen je iz Rijeke u Jastrebarsko, gdje nastavlja sa

svojim aktivnostima. Bavi se temeljnim istraživanjima va-

rijabilnosti, morfologije i kvalitete šumskog sjemena te

pružanjem usluga ispitivanja kvalitete šumskog sjemena.

Ispitivanje pojedinih svojstava kvalitete šumskog sjemena

u laboratoriju obuhvaća: određivanje sadržaja vlage, utvr-

đivanje analitičke čistoće, klijavosti, vitalnosti, mase 1000

sjemenaka i zdravstvenog stanja sjemena (Slika 11). Nad-

zire kvalitetu šumskog sjemena koje se stavlja u promet

temeljem Zakona o šumskome reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11,

56/13,14/14) i međunarodnih propisa (ISTA, OECD). Godine 2008. akreditiran je pre-

ma normi HRN EN ISO/IEC 17025. Akreditaciju je provela Hrvatska akreditacijska

agencija (HAA). Područje akreditacije jest: Ispitivanje šumskog sjemena i biljnog ma-

terijala. Akreditirane su 4 metode: određivanje čistoća sjemena, određivanje mase

1000 sjemenaka, utvrđivanje sadržaja vlage i ispitivanje klijavosti sjemena. Radi po-

boljšavanja kvalitete usluge i konkurentnosti na tržištu LIS je uspostavio informacijski

sustav (LIS IS) namijenjen za vođenje poslovanja Laboratorija.

Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja (LMGI)

Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja bavi se

molekularnom biologijom na području šumarstva. Osno-

van je 2002. godine nabavom laboratorijskog namještaja i

osnovne opreme za DNK analizu (Slika 12, Slika 13).

Osnovna djelatnost Laboratorija usmjerena je na primje-

nu molekularnih markera za analiziranje genetske struk-

ture populacije šumskog drveća i molekularne dijagnosti-

ke za brzu i točnu dijagnostiku šumskih patogenih gljiva.

Slika 11: Klijanci hrasta lužnjaka (Snimila: M. Gradečki-

Poštenjak)

Slika 12: Laboratorij za molekularno-

genetička ispitivanja (Snimila: N. Ćelepirović)


ISTRAŽIVANJA I PROJEKTI

Zavod se bavi sljedećim istraživanjima vezanim uz projekte:

• očuvanje genetskih izvora šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena

• ekološko-klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvan-

skom bazenu

• metodologija za procjenu šteta na šumskim sastojinama Mediterana uzrokovanih

velikim prirodnim nepogodama (požari, vjetar), mjere sanacije i gospodarske

mjere za umanjivanje rizika

• integrirano istraživanje Forest Resilience i Management na Mediteranu

(INFORMED)

• pokusni nasad pitomoga kestena – Gornja Bačuga

• oplemenjivanje i očuvanje genofonda šumskog drveća od gospodarske važnosti

putem sjemenskih objekata

• oplemenjivanje i očuvanje genetske raznolikosti četinjača

• oplemenjivanje običnog oraha, priznavanje klonova i proizvodnja sadnica

• varijabilnost plodonošenja i kvalitete sjemena u šumskim sjemenskim objektima

• selekcija običnog oraha (Juglans regia L.) u submediteranu i eumediteranu

• genetska varijabilnost familija običnog oraha (Juglans regia L.)

DJELATNOSTI ZAVODA

Zavod se bavi sljedećim aktivnostima:1. osnivanjem i praćenjem testova provenijencija nekih gospodarski važnih svojti

šumskog drveća 2. selekcijom plus stabala crnogorice i bjelogorice3. hibridizacijom (križanjem)4. uspostavljanjem klonskih i generativnih sjemenskih plantaža5. uspostavljanjem testova potomstva6. vegetativnim razmnožavanjem7. mjerenjem molekularne diferencijacije8. programima suradnje na temu procjene i motrenja posljedica zagađenja zraka i u

mreži EUFORGEN

9. selekcijom fenotipski najkvalitetnijih sastojina crnogorice i bjelogorice za proi-zvodnju šumskog sjemena

10. istraživanjem novih metoda za određivanje fizičke i fiziološke kvalitete sjemena11. istraživanjem utjecaja zagađenosti zraka i okoliša na kakvoću sjemena

Slika 13: Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja (Snimila: N. Ćelepirović)


12. praćenjem plodonošenja gospodarski važnih vrsta crnogorice i bjelogorice13. sudjelovanjem u izradi zakonskih propisa i standarda iz područja šumskog sjeme-

narstva temeljem odredaba više zakonskih akata (Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti bilja, Zakona o šumskom reprodukcijskom mate-rijalu) i usklađivanju nacionalnih propisa s međunarodnim propisima

14. nadzorom svih poslova vezanih uz šumski reprodukcijski materijal i očuvanje ge-nofonda svojti šumskog drveća, kao ovlašteno Službeno tijelo, temeljem Zakona

o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14).

Nadzor nad proizvodnjom šumskog sjemena

Nadzor nad proizvodnjom šumskog sjemena obuhvaća stručne poslove koji su propisani Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14) i odgovarajućim pravilnicima, a odnose se na:• izbor i bonitiranje sastojina za proizvodnju šumskog sjemena• izradu programa gospodarenja za šumske sjemenske objekte u kategoriji selekcioniran i kvalificiran • kontrolu provođenja propisanih mjera genetske melioracije• kontrolu skupljanja šumskog sjemena• kontrolu dorade šumskog sjemena• kontrolu uporabe šumskog sjemena.

Nacionalni registar šumskih sjemenskih objekata, prema kategorijama šumskih sjemenskih objekata, do-stupan je na stranici Ministarstva poljoprivrede – http://mps.hr.

Nadzor nad utvrđivanjem kvalitete šumskog sjemena

Nadzor nad utvrđivanjem kvalitete šumskog sjemena obuhvaća poslove koji su propisani Zakonom o šumskom

reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14) Pravilnikom o načinu utvrđivanja kvalitete sjemena svojti šumskog drveća (NN 147/2011). Laboratorijsko ispitivanje kvalitete sjemena podrazumijeva analizu fizičkih i fizioloških svojstava sjemena pomoću ispitivanja sljedećih elemenata kvalitete sjemena: analitičke čistoće sjeme-na, sadržaja vlage u sjemenu, zdravstvenog stanja sjemena, mase 1000 sjemenaka, energije klijavosti i klijavosti sjemena, vitalnosti sjemena. Temeljem određenih parametara izračunava se upotrebna vrijednost sjemena i broj klijavih sjemenaka u 1 kg. Nakon obavljenog ispitivanja kvalitete sjemena izdaje se Izvješće o kvaliteti sjemena. Radi poboljšavanja kvalitete usluge i konkurentnosti na tržištu LIS je uspostavio informacijski sustav (LIS IS) nami-jenjen za vođenje poslovanja Laboratorija. LIS informacijski sustav dostupan je na adresi: http://lis.sumins.hr.

Hrvatski šumarski institut uspostavlja genetsku banku svojti šumskog drveća.


SJEMENSKA ŠTEDIONICA I SJEMENSKA BANKA

Sjemenska štedionica osniva se radi sprječavanja pomanjkanja šumskoga reproduk-cijskog materijala namijenjenog za uzgoj sadnog materijala potrebnog za održivo gos-podarenje šumama i očuvanje šumskih genetskih izvora. Rezerve sjemenskog materi-jala iz sjemenske štedionice koriste se za proizvodnju sadnog materijala namijenjenog za biološku obnovu šuma sukladno propisima o šumama, a vlasništvo su Republike Hrvatske. Sjemenska banka osniva se radi očuvanja genofonda i znanstvenoistraži-vačkog rada vezanog uz različite vrste sjemena svojti šumskog drveća i grmlja, te se u njoj pohranjuju uzorci sjemena (Slika 14). Količina sjemena prilagođena je potrebama očuvanja genofonda i istraživanja. Službeno tijelo skrbi o formiranju i čuvanju rezervi sjemenskog materijala u sjemenskoj štedionici i sjemenskoj banci te obavlja stručne poslove vezane uz kakvoću i istovjetnost sjemenskog materijala.

Konzervacija genetskih resursa važna je radi očuvanja ukupne strukture lokalnih po-pulacija koje su dobro prilagođene uvjetima staništa u kojima rastu i razvijaju se. Sje-menska štedionica i sjemenska banka predstavljaju jedan od načina očuvanja geno-fonda ex situ metodom. Na taj se način formiraju zbirke sjemena različitih vrsta drve-ća i rezerve sjemena za potrebe biološke obnove šuma u slučaju neželjenih događanja kao što su: prirodne nepogode, propadanje šuma, izostanak uroda sjemena i sl.

Za uspješno čuvanje šumskog sjemena potrebno je dobro poznavati njegovu biologiju, što je krucijalno za pravilno rukovanje u svim fazama njegove proizvodnje. Rukovanje sa sjemenom objedinjuje niz postupaka koji započinju sa selekcijom najboljih sjemenskih izvora na terenu, skupljanjem sjemena, skladištenjem sjemena, a završavaju s predsje-

Slika 14: Urod češera obične jele, šumarija Vrhovine, 2015. (Snimio: M. Ivanković )


tvenom pripremom sjemena prije upotrebe (Slika 15). Svaki od navedenih postupaka predstavlja potencijalni rizik gubitka sjemena i svaki je u tom procesu podjednako va-žan. Sjemenski materijal skuplja se ovisno o pojavi uroda, odnosno godini dobrog uro-da, i dorađuje se, a skladišti se samo sjeme visoke kvalitete (klijavost 90 – 95 %). Svojte će biti potpuno zastupljene kada budu skupljene iz svih sjemenskih regija u kojima se pojavljuju ili u kojima čine genetski jasne (posebne, određene) populacije.

GENSKA I SJEMENSKA BANKA

Genska i sjemenska banka osnivaju se radi očuvanja genofonda (ex situ zbirka) i po-

treba znanstvenoistraživačkog rada vezanog uz različite vrste sjemena svojti šumskog

drveća i grmlja, te se u njoj pohranjuju uzorci sjemena. Količina sjemena prilagođena

je potrebama istraživanja i očuvanja genofonda. Gensku banku svojti šumskog drveća

sačinjavaju zbirka tkiva, sjemena, živi arhivi, šumski sjemenski objekti te nadzirane ili

uzgojene populacije. Hrvatski šumarski institut, u svrhu očuvanja genetske raznoliko-

sti, a s ciljem znanstvenih istraživanja, osnovao je više objekata ex situ metodom, tj.

očuvanjem gena izvan prirodnog staništa, kao što su:

– testovi provenijencija:

• bjelogorica (hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve)

• crnogorica (obične jele, obične smreke, običnog i crnog bora)

– testovi potomstva:

• bjelogorica (hrasta lužnjaka, običnog oraha)

• crnogorica (europskog ariša, crnog bora, borovca)

Slika 15: Linija za termičku obradu

krupnog sjemena (Snimila: M. Gradečki-

Poštenjak)


– testovi hibrida između europskog i japanskog ariša

– klonske sjemenske plantaže (ariša, crnog bora, običnog bora, borovca, duglazije,

srebrne smreke).

Šumski sjemenski objekti u kategorijama poznato podrijetlo i selekcioniran predstav-

ljaju način očuvanja genofonda in situ metodom, tj. na prirodnom staništu.

OČUVANJE GENOFONDA ZAŠTIĆENIH I POVIJESNO VAŽNIH STABALA

Mnogi naši gradovi te zaštićena šumska područja ponose se starim alejama, parkovima,

drvoredima, grupama stabala ili pojedinačnim starim i povijesno vrijednim stablima.

Posljednjih godina svjedoci smo da neka zaštićena stabla „zub vremena” opako nagriza,

dok neka stabla želimo klonirati zbog njihovih dominantnih svojstava. Na tragu te spo-

znaje odlučili smo očuvati zaštićena stabla u njihovu „izvornom”

obliku cijepljenjem plemki prikupljenih sa zaštićenih stabala na

već pripremljene podloge za cijepljenje.

Cijepljenjem plemki na odgovarajuću podlogu dobivamo stabla

jednakih genetskih osobina i jednakoga genotipa, koja su tada

klon stabala s kojih su uzimane plemke, a samim time osigurava-

mo i daljnji razvoj stabala s dominantnim osobinama (Slika 16).

Zavod intenzivno radi na proizvodnji klonova nekih naših najpo-

znatijih zaštićenih stabala. Trenutačno se radi na očuvanju geno-

fonda sljedećih stabala:

- Gupčeva lipa, Donja Stubica

- hrast Julius, Sisak (stradao u nevremenu u jesen 2014., ali su

očuvani njegovi klonovi zahvaljujući ovom projektu)

- hrast Dedek, Maksimir, Zagreb

- bukva Erdödy, Jastrebarsko

- hrast lužnjak, Prašnik (najveći hrast u Hrvatskoj).

Slika 16: Vegetativno razmnoža-vanje Gupčeve lipe (Snimio: M. Lanšćak)


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIZAVOD ZA EKOLOGIJU ŠUMA

dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc. Ivan Seletković, dr. sc. Tamara Jakovljević, dr. sc. Ivan Pilaš, dr. sc. Jasnica Medak, dr. sc. Ivan Medved, dr. sc. Boris Vrbek

zbog današnjih izmijenjenih ekoloških uvjeta šume se nalaze pod različitim pritisci-

ma koji utječu na njihovo uspijevanje. U skladu s tim u Zavodu za ekologiju šuma

provode se znanstvena istraživanja i stručne aktivnosti u cilju utvrđivanja izvora

stresa i mogućnosti prilagodbe šumskih vrsta drveća novim uvjetima. Poseban se naglasak

stavlja na istraživanja u području ishrane šumskog drveća (utjecaj klimatskih parametara i

onečišćenja), pedologije (zakiseljavanje tala, teške kovine) i hidropedologije (kvaliteta i

razine procjednih i podzemnih voda), depozicije (unos atmosferskih onečišćenja u odno-

su na kritične vrijednosti), flornog sastava i bioraznolikosti (indikatori stanišnih promjena)

te modeliranja i analize prostornih podataka. Svi uzorci okoliša analiziraju se u vlastitom

Laboratoriju za fizikalno-kemijska istraživanja (LFKI). U Zavodu za ekologiju šuma znan-

stvena istraživanja neodvojiva su od motrenja (monitoringa), jer iskustvo Hrvatskoga šu-

marskog instituta u području motrenja šumskih ekosustava na europskoj razini kroz su-

djelovanje u Međunarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišće-

nja na šume (UNECE – ICP Forests) i moderan laboratorij imaju znatan utjecaj na kvalitetu

i opseg znanstvenog rada u Zavodu. Djelatnosti Zavoda za ekologiju šuma jesu:

- motrenje oštećenosti šumskih ekosustava: osutost krošanja i štete od biotičkih i

abiotičkih čimbenika, depozicija atmosferskog onečišćenja te motrenje šumskih

tala i procjedne vode (lizimetrija), stanje ishrane drveća, utvrđivanje flornog sasta-

va i utjecaj ekoloških čimbenika na bioraznolikost u šumskim ekosustavima

- ekofiziologija šumskih vrsta drveća: mineralna ishrana, vitalnost, klimatski utjecaji,

gnojidba u rasadničkoj proizvodnji

- kemija okoliša: analize tla, biljnog materijala i vode

- pedologija: klasifikacija tala, fizikalna i kemijska svojstva tla, kartiranje šumskih tala,

istraživanja tala za potrebe pošumljavanja


- ekohidrologija šumskih ekosustava

- bioraznolikost: analiza i indikatori

- fitocenološka istraživanja i kartiranja

- šumski požari: politika, kartiranje rizika od požara, sanacija opožarenih površina

- geostatistika: modeliranje geoprostornih informacija i analiza prostornih podataka

- daljinska istraživanja u području ekologije šuma.

MOTRENJE OŠTEĆENOSTI ŠUMSKIH EKOSUSTAVA

Cilj motrenja (monitoringa) šumskih ekosustava jest dobivanje duljeg niza podataka

o šumama, mogućnost njihove usporedbe s drugim dostupnim nizovima podataka o

okolišu te ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje variraju u vremenu. S obzirom

na mišljenje da je najvažniji uzročnik sušenja šuma zračno onečišćenje, 1985. godine

u okviru konvencije UN-a i Europske komisije o prekograničnom onečišćenju (CLR-

TAP) osnovan je Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog one-

čišćenja na šume (International Co-operative Programme on Assessment and Moni-

toring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests). Razvojem spoznaja o

oštećenosti šuma došlo se do zaključka da uz zračno onečišćenje i drugi čimbenici

stresa mogu imati jednako znatan utjecaj na propadanje šuma. Danas se smatra da je

propadanje šuma uzrokovano nizom stresnih čimbenika čije je djelovanje prostorno

i vremenski različito te se propadanje šuma ne može pripisati jedinstvenom, zajednič-

kom čimbeniku stresa. Stoga je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podata-

ka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini.

Iako se prvi zapisi o propadanju šuma u nas i u Europi pojavljuju već oko 1900. godi-

ne, sustavno praćenje oštećenosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj započinje 1987.

godine, kada se Hrvatska uključila u ICP Forests.

Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o šumama (NN broj 140/05, 82/06, 129/08,

80/10, 124/10, 25/12 i 94/14) motrenje šumskih ekosustava postalo je obveza koja je

dalje regulirana Pravilnikom o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN

broj 129/06, 67/10, 76/13) i Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu motrenja

oštećenosti šumskih ekosustava (NN broj 122/14). Tim Pravilnikom Nacionalnim ko-

ordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i

drugih čimbenika na šumske ekosustave određuje se Hrvatski šumarski institut, koji


Slika 17. ICP ploha 110,

Jastrebarski lugovi (Snimio: N. Potočić)

Slika 18. Krošnja hrasta medunca,

ploha 108 (Poreč) (Snimio: N. Potočić)

djeluje kao nacionalni koordinacijski centar Međunarodnog programa za procjenu i

motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (koordinator dr. sc. Nenad Potočić).

Od 2007. godine, s povećanjem ulaganja Ministarstva zaduženog za poslove šumar-

stva u motrenje oštećenosti šumskih ekosustava, moderniziran je Laboratorij za fizi-

kalno-kemijska ispitivanja te povećan broj ploha za praćenje stanja šuma te broj pa-

rametara okoliša koji se motre. Motrenje danas obuhvaća procjenu osutosti krošanja

i šteta od biotičkih i abiotičkih čimbenika, kemizam lisne mase, otpada sa stabala,

otopine tla i onečišćujućih tvari iz atmosfere, praćenje fenofaza, utvrđivanje flornog

sastava i bioraznolikosti te izmjere meteoroloških parametara i rasta i prirasta staba-

la. Djelatnici Zavoda sudjeluju aktivno u programu ICP Forests (Slika 17, slika 18) kroz


rad u stručnim tijelima (dr. sc. Ivan Seletković – oštećenost krošanja, otopina tla, dr.

sc. Nenad Potočić – oštećenost krošanja, folijarne analize, tlo, dr. sc. Tamara Jakovlje-

vić – depozicija, tlo, kvaliteta zraka, kontrola kvalitete u laboratorijima, dr. sc. Jasnica

Medak – vegetacija i bioraznolikost). Dr. sc. Nenad Potočić od 2014. godine voditelj

je stručne skupine za oštećenost krošanja i uzročnike šteta (Expert Panel on Crown

Condition and Damage Causes) i član Programskog vijeća (Programme Coordinating

Group), čime je Hrvatski šumarski institut aktivni sudionik u kreiranju politike pro-

grama UNECE – ICP Forests.

Iz rada na motrenju oštećenosti šumskih ekosustava proizišle su i brojne znanstvene

publikacije rezultata motrenja na području Hrvatske i Europe.

Informacije o projektu i godišnja izvješća dostupni su na internetskom portalu ICP-a

Hr: http://www.icp.sumins.hr/.

ISHRANA I EKOFIZIOLOGIJA ŠUMSKOG DRVEĆA

Istraživanja na području mineralne ishrane šumskog drveća i ekofiziologije u Hrvat-

skoj započinju šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon osnivanja Jugoslavenskog

instituta za četinjače u Jastrebarskom i njegova Odjela za pedologiju i prehranu s pe-

dološko-fiziološkim laboratorijem. Osnivaču i doajenu modernih istraživanja u po-

dručju ishrane šumskog drveća dr. sc. Nikoli Komlenoviću krajem sedamdesetih pri-

družio se dr. sc. Petar Rastovski, dok je Emil Maradin bio zadužen za tehničku pomoć

u istraživanjima. Istražuje se ishrana šumskog drveća u rasadnicima, kulturama i pri-

rodnim sastojinama. U šumskim rasadnicima redovito se kontrolira plodnost tla i

analizira biljni materijal radi davanja preporuka za gnojidbu. Osim vrsta, doza, najpo-

voljnijeg vremena i tehnike aplikacije mineralnih gnojiva istražuje se utjecaj različitih

oblika hraniva na uspijevanje šumskog drveća, ishrana mikroelementima, odnos gno-

jidbe i uzgojnih zahvata, genetska specifičnost mineralne ishrane, odnos ishrane i plo-

donošenja, utjecaj požara vegetacije na sadržaj hraniva u tlu i ishranu šumskog drve-

ća, odnos ishrane i oštećenosti krošanja važnijih vrsta šumskog drveća, utjecaj miko-

rize na usvajanje hraniva, odnos rasta i sadržaja hraniva u tlu i biljci te kruženje bioge-

nih elemenata u šumskim ekosustavima. Osim utjecaja ishrane na uspijevanje šum-

skog drveća izučavaju se teoretske osnove ishrane i razvijaju metode za određivanje

koncentracija biljnih hraniva u tlu i biljci.

Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Komlenović i Rastovski započinju istra-

živanja u kojima su kulture crnog bora korištene za bioindikaciju zračnog onečišćenja


šumskih ekosustava. Ta su istraživanja krajem devedesetih dr. sc. Nenad Potočić i dr.

sc. Ivan Seletković usmjerili prema utvrđivanju utjecaja polutanata na fiziološke pro-

cese u drveću, osobito nakon utvrđenog smanjenja depozicija sumpora. Na sličan

način iskustva iz prethodnih istraživanja poslužila su kao osnova za daljnji razvoj

istraživanja u području ekofiziologije.

Istražuju se najpovoljnije vrste, doze i načini aplikacije mineralnih gnojiva u rasadnič-

kom uzgoju hrasta lužnjaka i različitih vrsta i klonova topola, posebni supstrati u uzgo-

ju sadnica obične bukve i crnog bora, ekofiziološki odziv suncu izloženih sadnica obične

bukve te primjena različitih gnojiva s produženim djelovanjem i poboljšivača tla.

Ishrana šumskog drveća u sastojinama istražuje se u kontekstu odnosa ishrane i ot-

pornosti obične jele i crnog bora na utjecaj nepovoljnih biotičkih i abiotičkih čimbe-

nika, razlika u koncentracijama biogenih elemenata u biljnome materijalu šumskih

kultura i prirodnih sastojina hrasta lužnjaka te utjecaja klimatskih promjena i osutosti

krošanja na prirast i ishranu obične bukve.

Najnovija istraživanja vezana su uz fenomen smanjenja koncentracija fosfora u lišću

obične bukve i hrasta kitnjaka te iglicama običnog bora na području Europe, što se

uglavnom pripisuje utjecaju klimatskih promjena i atmosferskog onečišćenja.

Slika 19: Uzorak biljnog materijala

obične jele (Abies alba Mill.), ICP ploha 103 (Sljeme)

(Snimio: N. Potočić)

Slika 20: Usporedba prosječnih sadnica

obične bukve iz različitih tretira-nja u gnojidbenom pokusu

(Snimio: N. Potočić)


ATMOSFERSKA TALOŽENJA

Atmosferska taloženja jedan su od ključnih čimbenika u uzročno-posljedičnom lancu izme-

đu emisije onečišćivača zraka i učinaka na šumski ekosustav. Sustavna i detaljna istraživa-

nja atmosferskog taloženja u Hrvatskoj započeo je dr. sc. Boris Vrbek 1993. godine.

Nastavno na njegova istraživanja dr. sc. Tamara Jakovljević 2008. godine započela je

istraživanja vezana uz određivanje količina iona prispjelih iz atmosferskih oborina u

nizinske šumske ekosustave prema metodologiji UNECE – ICP Forests. Danas se

atmosferska taloženja u Hrvatskoj istražuju na 5 ploha intenzivnog motrenja smješte-

nih u različitim šumskim ekosustavima, s ciljem određivanja stanja i kritičnih vrijed-

nosti unosa kemijskih spojeva u šumske ekosustave, radi boljeg razumijevanja njihova

utjecaja na propadanje šuma. Za ispitivanja unosa količine iona u šumski ekosustav

atmosferskim taloženjima uzimaju se uzorci dobiveni metodama prokapljivanja

(throughfall, THR) ispod krošanja stabala i mokrog taloženja, tj. taloženja iz oborina

Slika 21: Prikupljanje atmosferskog taloženja metodom prokapljivanja, ICP ploha 109 (Vrbanja) (Snimio: N. Potočić)


na otvorenoj plohi bez utjecaja krošanja stabala (bulk open field, BOF). Atmosferska

taloženja spojeva dušika i sumpora u Hrvatskoj još ne prekoračuju kritična optereće-

nja kao što je to slučaj u velikom broju šumskih ekosustava u Europi, ali zahtijevaju

kontinuirano praćenje.

TLOZNANSTVO

Tloznanstvo je znanost o tlu kao prirodnom resursu na zemlji, a uključuje pedogene-

zu, klasifikaciju i kartiranje tla, fizičke, kemijske i biološke značajke te korištenje i gos-

podarenje tlima. Tradicionalno, poznavanje tala u šumarstvu potrebno je radi utvrđi-

vanja proizvodnog potencijala šumskih staništa te radi optimalnoga korištenja proi-

zvodnoga kapaciteta tala. Poznavanje i zaštita tla danas je važna i s obzirom na potre-

bu održivoga korištenja tla, očuvanje i poboljšanje funkcija ekosustava s ciljem zaštite

bioraznolikosti u posebno ranjivim staništima (npr. u poplavnim šumama hrasta lu-

žnjaka), s obzirom na potrebu zaštite kvalitete voda i zaštite od štetnog djelovanja

voda, važnost pohrane ugljika kao stakleničkog plina itd.

Sustavno pedološko istraživanje i kartiranje šuma započeto je u Institutu 1964. godine,

i to unutar projekta Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa, a znatno je prošireno

1972. godine suradnjom Instituta na izradbi Osnovne pedološke karte u mjerilu 1 :

50 000. Glavni nositelj toga zahtjevnog zadatka bio je dr. sc Jakov Martinović sa surad-

nicima dr. sc. Branimirom Mayerom i dr. sc. Petrom Rastovskim. U okviru projekta Eko-

loško-ekonomske valencije tipova šuma Republike Hrvatske, voditelja dr. sc. Borisa Vrbe-

ka, 1991. godine započela su sustavna i detaljna lizimetrijska istraživanja. Praćenje kvali-

tete tekuće faze tla te unosa taložnih tvari obavljalo se na pokusnim plohama u šuma-

ma hrasta lužnjaka te na području nacionalnih parkova Risnjak, Plitvice, Mljet, Brijuni i

Paklenica, a kasnije i na plohama intenzivnog motrenja u okviru ICP Forests.

Dosadašnja opsežna istraživanja u tloznanstvu te istraživanja na šumskim staništima uz

razvoj geografsko-informacijskih sustava, statističkih metoda i programa omogućila su

objedinjavanje, sintetiziranje i procesuiranje podataka korištenjem modernih računal-

nih tehnologija. Od Hrvatske zaklade za znanost novoodobreni projekt AFORENSA

(Napredne metodologije procjene ekoloških funkcija šumskih ekosustava) voditelja dr. sc.

Ivana Pilaša ima za cilj dobivanje odgovarajućih znanja o reakciji i procesima u šumskim

ekosustavima u Hrvatskoj koji su rezultat pojave ekstremnih klimatskih varijacija, na-

predovanja klimatskih promjena i poremećaja prirodnoga hidrološkog ciklusa s inten-

ziviranjem suša. Realizacija ciljeva projekta postigla bi se pomoću naprednog i inovativ-


nog pristupa koji bi uključivao: a) tradicionalna terenska istraživanja, b) naprednu pro-

cjenu putem daljinskih istraživanja, c) dimenzioniranje rezultata klimatskih predviđanja

te d) ekohidrološke modele. Prostornu osnovu za projekt predstavlja dinamični geoin-

formacijski sustav šumskih ekosustava u Hrvatskoj (DYN-CROFOR), kao rezultat teh-

nologijskog projekta financiranog od Ministarstva znanosti i tehnologije od 2003. do

2007. godine. AFORENSA teži integraciji terestričkih istraživanja u šumama na mrežnoj

GIS platformi uključivanjem automatiziranih procedura za dobivanje satelitskih infor-

macija (kao što su MODIS i MERIS vegetacijski indeksi) i statističkom obradom podata-

ka korištenjem R programskih modula. Danas se unutar Zavoda za ekologiju šuma tlo-

znanstvenim i vezanim istraživanjima bave dr. sc. Ivan Pilaš, dr. sc. Jasnica Medak, dr. sc.

Ivan Medved, dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Tamara Jakovljević.

MOTRENJE RAZINE PODZEMNIH VODA

Za nizinska šumska staništa hrasta lužnjaka, poljskog jasena, vrba i topola voda je je-

dan od najvažnijih činitelja razvoja, stabilnosti i održanja. Promjene vodnog režima

izazvane antropogenim zahvatima u prošlom stoljeću te pojava sve češćih suša kao

rezultat globalnih klimatskih promjena imaju nepovoljan utjecaj na te ekosustave.

Pod vodstvom dr. sc. Branimira Mayera i mr. sc. Gorana Bušića, a zatim dr. sc. Ivana

Pilaša aktivno se radi na programu trajnog praćenja podzemnih voda u nizinskim

šumskim ekosustavima, u suradnji s poduzećem „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb. Mo-

trenje podzemnih voda obavlja se na području Karlovca, Zagreba, Bjelovara, Nove

Gradiške, Vinkovaca, Našica i Osijeka te obuhvaća mjerenja na oko 120 piezometar-

skih stacionara. Dosadašnji rezultati mjerenja predstavljaju izvor neposrednih infor-

macija o statusu podzemnih voda na lokacijama obuhvaćenim motrenjem, što omo-

gućuje djelovanje na smanjenju štetnih efekata uzgojnim radnjama te boljim šum-

skogospodarskim planiranjem.

Slika 22: Primjer integracije podataka o šumskim staništima s ciljem utvrđivanja proizvod-nosti staništa korištenjem daljinskih istraživanja u projektu AFORENSA


FITOCENOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA

Fitocenološka istraživanja i kartiranja započela su u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH još 1955. godine, dolaskom S. Bertovića za šefa Odsjeka za fitoceno-logiju, kasnije Odjela za tipologiju šuma. Kao učenik i suradnik prof. I. Horvata, ute-meljitelja ciriško-monpelješke škole za istraživanje vegetacije u Hrvatskoj, nastojao je da se rezultati vegetacijskih istraživanja primijene u praksi te je već 1958. godine predložio temu projekta Tipološko istraživanje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta koja je 1961. godine uvrštena u redoviti rad Instituta.

U toj tipološkoj (ekološko-proizvodnoj) klasifikaciji važnost fitocenoloških istraživa-nja i kartiranja ogleda se u činjenici da karte šumskih zajednica zajedno s opisom fi-tocenoza daju prvu informaciju o ekološkim prilikama i flornom sastavu šuma na određenom prostoru te su polazna točka za daljnja istraživanja čiji je krajnji rezultat definiranje ekološko-gospodarskih tipova šuma (EGT).

Prva ovakva istraživanja i kartiranja započeta su na vrijednim šumskim objektima gorskog područja (Gorski kotar, Velebit, Plitvička jezera) te brdskog i nizinskog po-dručja (Slavonsko gorje i Hrvatsko zagorje), a kasnije u primorskom kršu, panonskoj ravnici i panonskom gorju.

U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća započinju intenzivni radovi na kartiranju šumske vegetacije u Hrvatskoj. Tijekom 35-godišnjeg rada na vegetacijskim istraživa-njima i kartiranju šuma i šumskih staništa obrađeno je oko 90 % područja Hrvatske (karte u arhivu Hrvatskog šumarskog instituta), analizirano je preko 3000 pokusnih ploha na kojima su utvrđene fitocenološke, pedološke i gospodarske značajke šuma te definirani tipovi (EGT). U tim radovima sudjelovali su S. Bertović, V. Glavač, V. Lin-dić, Z. Majcen, J. Medvedović, M. Oreč, Z. Pelcer i M. Rukavina.

Fitocenolozi Hrvatskoga šumarskog instituta sudjeluju na brojnim kartografskim projektima kao što su Vegetacijska karta Hrvatske (koordinator I. Šugar), Karta šum-skih zajednica Hrvatske (1 : 500 000, I. Trinajstić i dr. 1992), a provode i važna klimato-loška istraživanja – S. Bertović o odnosima klime i vegetacije te bioklimatskim značaj-kama Hrvatske, a J. Medvedović o povoljnosti klime za šumsku vegetaciju i mikrokli-matskim značajkama panonskih bukovo-jelovih šuma.

Kroz projekt Dinamički geoinformacijski prikaz šumskih ekosustava Hrvatske (2003. – 2006.) sintetizirani su rezultati klimatskih, vegetacijskih i pedoloških istraživanja iz razdoblja 1930. – 2005. godine u suvremenu klasifikaciju ekosustava (šumske fitoce-noze na različitim tipovima tala) i bioklimatsku pripadnost te su kartografski prikaza-ni u mjerilu 1 : 500 000.


Osim istraživanja i kartiranja vegetacije na velikim površinama fitocenolozi Instituta znatno pridonose sinekološkom, sintaksonomskom i sindinamičkom poznavanju šumske vegetacije Hrvatske, a posebno slabo poznatih fitocenoza bukve s kukurije-kom, lipe, lovorovih sastojina (Pelcer), pretplaninskih bukovih šuma (Pelcer, Medve-dović), panonskih bukovo-jelovih šuma (Medvedović) te kestenovih šuma (Medak).

Iako su u novome tisućljeću stali tipološki radovi te sustavno istraživanje i kartiranje šum-ske vegetacije, izrađuju se karte krupnijeg mjerila za prirodne objekte poput NP Krka i NP Mljet te PP Papuk. Istraživanje šuma pitomoga kestena u Hrvatskoj (Medak) rezultira opi-som nove šumske zajednice te kartom rasprostranjenosti kestena i kestenovih šuma.

Fitocenološka istraživanja u Zavodu za ekologiju šuma razvijaju se u smjeru praktične primjene u šumarskom i ekološkom smislu. Postaju važna za motrenje šumskih eko-sustava s obzirom na promjene u flornom sastavu prizemne vegetacije, a posredno i biološke raznolikosti (ICP Forests). Uključivanje i drugih dijelova šumskog ekosustava (podzemne vode, tla, gljiva) daje odgovore na otvorena pitanja o funkcioniranju eko-sustava te pridonosi bržem i lakšem prepoznavanju problema i uočavanju promjena.

Slika 23: Primorska bukova šuma, Učka (Snimila: J. Medak)


Prisutnost ili izostanak važnih vrsta (bioindikatora) upućuje na promjene u staništu u smislu temperature, vlage, acidifikacije, nitrifikacije itd. Poznavanje važnih i karakteri-stičnih vrsta šumskih ekosustava praktično se koristi kod odabira najpovoljnijih vrsta

za rekultivaciju degradiranih šumskih površina (odlagališta, kamenolomi).

POŽARI

Požari raslinja predstavljaju sve veći izazov i rizik u današnje vrijeme zbog intenzivira-

nja klimatskih promjena i vremenskih ekstrema te predstavljaju jedan od sve značaj-

nijih predmeta istraživanja unutar Zavoda za ekologiju šuma. Trenutno su požari

obuhvaćeni kroz dva međunarodna projekta.

Projekt HOLISTIC odobren je u okviru IPA Adriatic CBC programa prekogranične

suradnje 2007-2013, i plod je uspješne suradnje 20 projektnih partnera iz 8 zemalja

jadranske regije. Opći cilj projekta je poduprijeti održivo upravljanje zajedničkih pri-

rodnih resursa kroz prevenciju požara i poduprijeti održivo korištenje biomase kroz

zaštitu vrijednih prirodnih resursa.

Projekt MedWildFireLab (Mediteranski laboratorij za požare) ima za cilj multidisci-

plinarnim pristupom omogućiti razvitak integriranog informacijskog sustava o šuma-

ma Sredozemlja, uputiti prijedloge i preporuke donosiocima odluka za donošenje

politika o šumskim požarima te podržati pristup postojećim istraživačkim mrežama

i infrastrukturi. Projekt je organiziran u okviru projekta FORESTERRA - projekta

umrežavanja u kojem sudjeluju znanstvene institucije iz 10 mediteranskih zemalja.

Slika 24: Kestenove šume,

Medvednica (Snimila: J. Medak)


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIZAVOD ZA UZGAJANJE ŠUMA

dr. sc. Tomislav Dubravac, dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Martina Tijardović

UVOD

Temeljna su načela hrvatskog šumarstva potrajno gospodarenje s očuvanjem

prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno održavanje stabilnosti i ka-

kvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. U najširem smislu šumar-

stvo je sastavljeno od triju osnovnih sastavnica: biološke, tehničke i ekonomske.

Uloga biološke komponente svakako je najvažnija, a uloga grane uzgoja šuma sa-

svim sigurno temeljna.

Uzgoj šuma znanstvena je i stručna disciplina koja se bavi osnivanjem, njegom, pomla-

đivanjem i obnovom šumskih sastojina s ciljem optimalnog i trajnog ispunjenja gospo-

darskih i općekorisnih funkcija. Temeljna joj je zadaća odgovarajućim stručnim zahva-

tima, u određenoj ekološkoj cjelini, uzgojiti sastojine najbolje moguće kvalitete i najvi-

šeg prinosa, obraćajući kod toga pozornost na njegu krajolika i čuvanje okoliša, poštu-

jući prirodne procese koji vladaju u šumskim ekosustavima. Svi zahvati koji se osnivaju

na tim postavkama, prije svega radovi na obnovi i njezi, unapređuju šumske ekosusta-

ve glede veće stabilnosti, produktivnosti te povećavaju mogućnost prirodne obnove i

formiranja prirodne strukture, držeći se struke i tradicije izučavanja procesa i metoda

kojima je u najkraćemu mogućem razdoblju, uz što manje troškove i očuvanje proi-

zvodne sposobnosti tla, moguće osnovati, podići te oblikovati šumsku sastojinu koja

će optimalno i trajno pružati gospodarske i općekorisne blagodati. Rezultati dobiveni

sinergijom znanstvenih istraživanja i prakse služe smjernicama pravilnoga i pravovre-

menoga gospodarenja, praćenju sustavne dinamike rasta i razvoja sastojina, poboljša-

nju proizvodnih sposobnosti šuma te zaštiti okoliša.


DJELATNOSTI ZAVODAPočetak šumskouzgojnih istraživanja usko je povezan i s osnivanjem Instituta. Odmah nakon osnivanja Instituta 1945. godine, problematiku uzgoja šuma, primarno prirodne obnove, prepoznali su i stručnjaci tadašnjega novoosnovanog Instituta za šumarska i lovna istraživanja gdje se okupljaju najeminentniji i najiskusniji šumarski stručnjaci iz područja uzgoja šuma. Kroz svoj sedamdesetogodišnji razvoj, usporedo s razvojem In-stituta, uzgoj šuma kao disciplina pratio je trendove u šumarskoj struci, ali je izvorno

zadržao svoje temeljne principe, očuvanje i potenciranje potrajnoga gospodarenja.

Danas se u Zavodu za uzgajanje šuma istraživanja temelje na trima razinama:

A) uzgoj prirodnih šumskih sastojina

B) problematika osnivanja, uzgoja i gospodarenja šumskih kultura i plantaža

C) problematika rasadničke proizvodnje.

A. UZGOJ PRIRODNIH ŠUMSKIH SASTOJINA

Temeljna je zadaća uzgoja prirodnih šuma pravilnim i pravovremenim uzgojnim

zahvatima, formirajući prirodnu strukturu sastojine polučiti zdrave, stabilne i do-

bro pomlađene šume te očuvati njihovu trajnu samoobnovljivost (potrajnost). Pri

tome je jedan od najvažnijih pokazatelja prirodnosti šuma svakako prirodno po-

mlađivanje kojim se nastavlja prirodna stalnost sastojine glede sastojinskog oblika

(vrste drveća) te kvalitetnih strukturnih i stojbinskih uvjeta, što se rječnikom struke

naziva potrajnost ili u novije vrijeme održivi razvoj. U tim složenim prirodnim pro-

cesima uzgoj šuma predstavlja jednu od najvažnijih sastavnica. U povijesti gospo-

darenja šumama u Hrvatskoj, posebice hrasta lužnjaka, prirodno pomlađivanje bilo

je na prvome mjestu. U prilog tome svjedoči i prva Skupština Hrvatsko-slavonskoga

šumarskog društva, održana 1846. godine, koja je vodila raspravu kako treba gos-

podariti starim hrasticima u cilju njihove što kvalitetnije prirodne obnove. Proble-

matiku prirodne obnove prepoznali su prije 70 godina i stručnjaci tadašnjega novo-

osnovanog Instituta za šumarska i lovna istraživanja. U Institutu se okupljaju naje-

minentniji i najiskusniji šumarski stručnjaci iz područja uzgoja šuma: S. Brixy, P.

Dragišić, Ž. Hajdin, I. Lončar, I. Podhorski, P. Rupert, J. Šafar, M. Špiranac i P. Ziani. Iz

navedene plejade nabrojenih stručnjaka izdvajamo cijenjenog stručnjaka toga doba

ing. Josipa Šafara, čija knjiga Uzgajanje šuma (1963.) i danas predstavlja pravi biser


iz područja problematike uzgoja šuma. Izučavaju se problemi vezani za preborne

šume i preborno gospodarenje, doznaku stabala, pravilnu obnovu jednodobnih sa-

stojina i unapređivanje šumskouzgojnih radova. Posebna briga, zbog intenzivnih

sječa, jest problem pošumljavanja, unapređenje sjetve i proizvodnja sadnica raznih

vrsta gospodarski važnog drveća. Ne zaboravljaju se ni degradirane šume, šikare i

krš. Proučava se tehnika pošumljavanja otvorenih šikara i gariga, principi meliora-

cije degradiranih sastojina. Nakon jakih i ubrzanih poslijeratnih sječa starih buko-

vih i hrastovih šuma nastalo je obilje mladih sastojina u kojima su bili propušteni

uzgojni radovi. Znano je kako priroda, ako i radi sama, radi polagano i u skladu sa

svojim načelima, a ne potrebama čovjeka. Posljedice su bile čisti grabici, loš bukov i

hrastov naraštaj nastao iz predrasta i obilje mekih vrsta drveća. Osnovni je problem

bio kako uspješno provesti uzgojne zahvate u dosad nenjegovanim sastojinama. Uz

postojeće šumare, na čelu s P. Dragišićem, javlja se nova generacija mlađih i srednjo-

dobnih stručnjaka uzgajivača: Đ. Babogredac, D. Hanzl, V. Hren, B. Regent, T. Špalj.

Iz ove garniture posebno treba istaknuti ulogu velikog, samozatajnog stručnjaka,

vrsnog znanstvenika dr. sc. Vladimira Hrena. Njegov doprinos razvoju uzgoja šuma

u Institutu te neizmjerno darivanje sebe i svojih spoznaja podređeno općem dobru

i viziji razvoja Instituta te cjelokupnoj šumarskoj znanosti i praksi neprocjenjivi su.

Njemu i kolegama iz Odjela za tipologiju šuma pripada pionirska uloga u proučava-

nju i razvoju znanstvene grane tipologija šuma u Hrvatskoj, koja svoje korijene vuče

još iz davne 1961. godine, a osmišljena je po koncepciji Stjepana Bertovića. S ciljem

praćenja razvoja šuma u prirodnim uvjetima na području NP Plitvička jezera, s gru-

pom suradnika osniva četiri šumska rezervata: Medveđak (1976.), Čorkova uvala –

Čudinka (1977.), Kik – Visibaba (1979.), Rječica – Javornik (1981.). Cilj osnivanja

rezervata bio je prikazati tadašnje (nulto) stanje vegetacije i tla, stadij razvoja struk-

turnih odnosa, proizvodnosti i kvalitete. Tada se osniva čitav niz pokusnih ploha

trajnoga karaktera (oko 3000) po cijeloj Lijepoj Našoj, od Mljeta, dalmatinskog za-

leđa, Velebita, Gorskoga kotara, Hrvatskog primorja, Istre, naših kontinentalnih

nizinskih, brdskih i gorskih šuma, pa do poplavnih šuma istočne Slavonije. U to

vrijeme, radi provjere znanstvenih spoznaja, pristupa se izradi prvih osnova gospo-

darenja na području Plitvičkih jezera, Tramontane, veprinačkih šuma, Učke, brgud-

skih šuma, programa gospodarenja za Dalmaciju. Osim na iskustvu spoznaje se te-

melje na stranoj literaturi i vlastitim znanstvenim istraživanjima i pokusima. Pri-

mjenom najnovijih dostignuća iz uzgoja šuma, specijalno tehnike njege šume, nači-

njena je i prva detaljnija terminologija iz područja njege i sistematizacija mladog


naraštaja. U mladim sastojinama rađeni su grubi i detalj-

ni zahvati, pod jakim utjecajem švicarske škole uzgoja

(Schädelin, kasnije Leibundgut), određivanjem uzgojnih

cjelina i nositelja kvalitete. Osnovna je postavka uzgojiti

što kvalitetnije sastojine i kumulirati prirast na najkvali-

tetnijim stablima. Odlaskom starijih i iskusnijih stručnja-

ka uzgajivača u mirovinu, pojavljuje se mlađa generacija

uzgajivača od kojih izdvajamo mr. sc. Vladu Krejčija. Ko-

lega Krejči cijeli svoj radni vijek posvetio je istraživanju

prirodnih šumskih ekosustava s naglaskom na područje

uzgoja šuma. Zajedno sa svojim prethodnicima (već spomenutim Dragutinom

Hanzlom, Josipom Šafarom i Vladimirom Hrenom) dao je izniman doprinos grani

uzgoja prirodnih šumskih ekosustava i cjelokupnoj šumarskoj znanosti, a posebice

praksi. Uzgoj šuma promatra se kompleksnije, a temelj čine proučavanja strukture

i utjecaja uzgojnih zahvata na njezin razvoj. Istraživanja se temelje na ekološkim

cjelinama (ekološko-gospodarskim tipovima šuma) kojima se želi utvrditi zakoni-

tosti u izgradnji i razvoju strukture i pronaći optimalna struktura za svaki pojedini

tip i dob sastojine. Kod istraživanja se koriste analitičko-statističke metode i veliki

broj mjerenja. U ovom razdoblju opisuje se struktura sastojina (debljinska i visin-

ska) i istražuju šumskogospodarski oblici šuma, kao komponenta istraživanja tipo-

va šuma i šumskih staništa. Proučavaju se dimenzije krošanja pojedinih vrsta drve-

ća, ovisno o ekološkim uvjetima rasta, dobi i debljini stabala, te dinamika njihova

rasta. Posebno se istražuje prikladnost pojedinih numeričkih funkcija za istraživa-

nje i praćenje razvoja sastojinske strukture, a rezultati tih istraživanja daju smjerni-

ce za provođenje gospodarenja i u raznodobnim i u jednodobnim šumama. Zahva-

ljujući pravilnom i sustavnom djelovanju u Institutu se razvijaju mladi stručnjaci s

novim i modernim shvaćanjima uzgoja. Prema tim shvaćanjima šuma nije samo

mehanizirana tvornica drveta, nego se sve više ističu njezine socijalne i ekološke

funkcije, prilagođene zaštiti okoliša i njezi krajolika. Temeljni je cilj uzgojiti zdrave,

snažne i proizvodne sastojine kao dio životnog prostora u kojem se odvija niz važ-

nih ljudskih djelatnosti.

Kako u prošlosti, tako i danas, temeljna je zadaća uzgoja prirodnih šuma pravilnim

i pravovremenim uzgojnim zahvatima, formirajući prirodnu strukturu sastojine,

polučiti zdrave, stabilne i dobro pomlađene šume te očuvati njihovu trajnu samo-

obnovljivost (potrajnost). Danas se u Hrvatskome šumarskom institutu problema-

Slika 25: Izjednačenje promjera

krošanja i prsnog promjera hrasta lužnjaka VI. dobnog

razreda (101 – 120 godina)(Izvor: T. Dubravac)


tikom uzgoja prirodnih šumskih ekosustava bavi dr. sc. Tomislav Dubravac (u raz-

doblju 2006. – 2012. Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.). Istraživanja se temelje na vi-

šekratnim izmjerama i praćenjima na stalnim pokusnim plohama te pronalaženju

optimalne strukture. Posebice naglašavamo pozitivne rezultate opravdanosti pri-

Slika 26: 3D digitalna vizualizacija – rezultati 30-godišnjeg

motrenja strukturne dina-mike prorjeđivane šumske

sastojine bukve (program EnVision)(Izvor: T. Dubravac)


mjene principa oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskoga kotara, Like i Hrvat-

skog primorja te uspješne rezultate konverzije panjača hrasta crnike oplodnim sje-

čama u viši uzgojni oblik. Pristupa se novim metodama istraživanja strukture sasto-

jine s naglaskom na zakonitosti te dinamiku rasta i razvoja krošanja kao bitnih čim-

benika uspješnosti prirodne obnove. Upotrebljavaju se modeli koji omogućuju ra-

čunalno praćenje i simulaciju obavljenih gospodarskih mjera u sastojini i otvaraju

nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama, a svoju pri-

mjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. Također se, uz uporabu računala, rabe

nove metode digitalizacije i trodimenzionalne vizualizacije sastojine koje mogu po-

služiti predočavanju prirodnog razvoja sastojina, vizualnoj usporedbi sastojina pri-

je i poslije zahvata te pomaku paradigme (primjera – obrasca) istraživanja u šumar-

stvu, od promatranja cijele sastojine prema pristupu istraživanja pojedinog stabla.

Sve spoznaje i iskustva do kojih se došlo prenošeni su na operativu znanstvenim i

stručnim člancima u šumarskim glasilima, seminarima, simpozijima, predavanjima

te u izravnim kontaktima pri obilasku i radovima na terenu.

Današnja istraživanja uzgoja prirodnih šumskih sastojina obuhvaćaju istraživanja

na ekološkim cjelinama te pronalaženju optimalne strukture, a provode se na stal-

nim pokusnim plohama te obuhvaćaju: I) strukturu sastojine – osnovni strukturni

elementi sastojine (čimbenici koji usporavaju ili ubrzavaju prirodnu obnovu): sta-

rost, broj stabala, drvna masa, visina, zakonitosti rasta i razvoja krošanja (Slika 25),

odnosi među njima te zastrtosti tla krošnjama (Slika 26); II) prirodnu obnovu te

pojavnost i preživljavanje mladog naraštaja u određenim gospodarskim i ekološkim

uvjetima; III) pojavnost i preživljavanje prirodnoga mladog naraštaja, brojnost po

2003. 2008. 2011. 2014.

Slika 27: Dinamika razvoja mlade

sastojine (sjemenjače) hrasta crnike nastala kon-

verzijom (oplodnim sječa-ma), pokus u Šumariji Pula

(Snimio: T. Dubravac)


vrsti, visinskim razredima te njegovo preživljavanje u određenim ekološkim uvjeti-

ma; IV) problematiku prirodne obnove, rasta i razvoja te sušenje šuma hrasta lu-

žnjaka; V) konverziju panjača – prevođenje sačuvanih panjača hrasta crnike oplod-

nom sječom u viši sastojinski oblik (Slika 27); VI) njegu i pomlađivanje šumskih sa-

stojina u današnjim ekološkim, gospodarskim i društvenim prilikama; VII) proble-

matiku mediteranskih šumskih ekosustava; VIII) praćenje stanja i problematike ra-

sta i razvoja šumskih ekosustava u šumama posebne namjene (nacionalni parkovi,

parkovi prirode) (Slika 28).

B. PROBLEMATIKA OSNIVANJA, UZGOJA I GOSPODARENJA ŠUMSKIH KULTURA I PLANTAžA

Udio šumskih kultura u Republici Hrvatskoj mijenjao se tijekom povijesti, ali šum-

ske kulture nikada nisu zauzimale važnije mjesto u hrvatskom šumarstvu kao što je

to slučaj u većini europskih zemalja. Od ukupno 3 % udjela šumskih kultura u šum-

skom fondu Hrvatske oko 26 % odnosi se na bjelogorične, a 74 % na crnogorične

kulture (crni bor 26 %, obična smreka 15 %, američki borovac 9 %, običan bor 8 %

te OC 16 % – šumskogospodarska osnova područja). Unatoč često spominjanoj i

naglašavanoj niskoj stabilnosti šumskih kultura te predviđenom povećanju intenzi-

Slika 28: Trodimenzionalni digitalni

model sastojine bukve i jele, NP Risnjak

(program EnVision: a, b, c; 3D Max: d, e)

(Izvor: T. Dubravac)


teta i broja klimatskih poremećaja kulture još uvijek ostaju nezaobilazan izvor dr-

veta za mnoge europske države te mogu osigurati i velik broj novih proizvoda i

funkcija. Nova znanstvena istraživanja osobitu pozornost pridaju konceptu multi-

funkcionalnosti šumskih kultura kao gospodarskom instrumentu kojemu je cilj op-

timalno ostvarenje potencijala odabranoga staništa i vrsta te njegovo usklađenje s

raznolikim potrebama društva. Već dobro poznati ciljevi podizanja šumskih kultu-

ra, kao što su meliorativna uloga šumskih kultura pripreme staništa za prihvat kli-

matogenih vrsta, zadovoljenje povećanih potreba društva za drvetom te samodo-

statnost u proizvodnji drvnih sirovina, u novije se vrijeme nadopunjavaju ostalim

ciljevima kojima se sve više pridaje pozornost u europskom šumarstvu. Takvi ciljevi

osnivanja šumskih kultura obuhvaćaju smanjenje gospodarskog pritiska na prirod-

ne sastojine, osiguravanje biološke raznolikosti, omogućivanje ispunjenja obaveza

prema Kyotskom protokolu (trgovina karbonskim bodovima), ispunjenje mjera

ublažavanja klimatskih promjena (supstitucijski efekt zamjene fosilnih goriva, du-

goročni kumulativni efekt supstitucije građevnih materijala i sl.), očuvanje zaliha

CO2, samodostatnost sirovina u energetskom smislu (bioenergija), zaštitna funkcija

(npr. smanjenje frekvencije i intenziteta požara, zaštita tla od erozije), sanacija po-

vršina, fitoremedijacija, proizvodnja specifičnih proizvoda u kemijskoj i farmaceut-

Slika 29: Pokus provenijencija zelene

duglazije na lokalitetu Durgutovica

(Snimila: M. Tijardović)


skoj industriji itd. Unatoč tome u Republici Hrvatskoj još je uvijek mala zastuplje-

nost kultura u šumskom fondu (manje od 3 % površine šuma), što je daleko ispod

europskog prosjeka te u suprotnosti s trendovima gospodarenja šumskim kultura-

ma u svijetu i novijim znanstvenim spoznajama. Prikladne površine za osnivanje

šumskih kultura znatne su te postoji neravnoteža između mogućnosti podizanja

kultura i količine postojećih kultura.

O ranije podignutim šumskim kulturama, njihovu osnivanju, uzgojnim metodama te

istraživanju uspijevanja rasta i prirasta pisao je dr. sc. Stevo Orlić, dugogodišnji pred-

stojnik Odjela za ekologiju i uzgajanje šuma. Njegov znanstveni doprinos razvoju uz-

goja šuma, s posebnim naglaskom na osnivanje šumskih kultura, očituje se kroz izbor

i istraživanje kako autohtonih (obična smreka, obični, crni, alepski, brucijski i primor-

ski bor), tako i alohtonih brzorastućih vrsta (europski i japanski ariš, američki boro-

vac, zelena duglazija, Lawsonov pačempres, pinija, cedrovi i čempresi). Njegovom

zaslugom u pokusnim plohama u različitim bioklimatima RH još i danas se mogu naći

rijetki primjerci goleme sekvoje, goleme tuje, goleme jele, sitkanske smreke, tulipa-

novca, eukaliptusa te američkih borova (Pinus ponderosa, Pinus contorta, Pinus radia-

ta) i dr. Ti znanstveni pokusi jedan su od temelja praktične edukacije studenata Šu-

marskog fakulteta o izboru vrsta za pošumljavanje, načinu osnivanja šumskih kultura,

uzgojnim metodama, omjeru vrsta, interakciji između vrsta itd. (Slika 29). Kvalitativ-

na i kvantitativna analiza izmjerenih i procijenjenih uzgojnih i ekoloških parametara

pridonosi boljoj interpretaciji i razumijevanju dobivenih rezultata. Istraživanja prove-

nijencija više vrsta crnogorice (zelena duglazija, sitkanska smreka, europski ariš, ame-

rički borovac, obična smreka) i tulipanovca u različitim ekološkim uvjetima također

su dio znanstvenih istraživanja dr. sc. Steve Orlića.

U novije vrijeme ostvarivanje osnovnih ciljeva postavljenih prilikom osnivanja kul-

tura postaje sve veći izazov. Razlozi su mnogobrojni, na primjer promjena ciljeva

gospodarenja tijekom jedne ophodnje, onečišćenje staništa, biotehnički zahvati u

staništu, promjene klimatskih i ostalih ekoloških uvjeta, fiziološke promjene, pro-

mjene u plodonošenju, poteškoće uslijed usporenoga kruženja hraniva itd. Ipak,

najčešće je upravo sinergijski utjecaj svih navedenih čimbenika odlučujući za sud-

binu šumske kulture i postizanje očekivane produktivnosti na kraju ophodnje. Od

klimatskih poremećaja koji najviše negativno djeluju na šumske kulture izdvajaju se

olujna nevremena, sušna razdoblja, promjena rasporeda oborina te njihovo pove-

ćanje u nepovoljnom dijelu godine. Promjena klimatskih uvjeta ima izravan utjecaj

i na ostale procese o kojima ovisi stanje kultura, kao što su razgradnja i nakupljanje


organske tvari u šumskoj prostirci što rezultira otežanim kruženjem hraniva, sma-

njenom produktivnošću, lošijim zdravstvenim stanjem te otežanom prirodnom

obnovom ili supstitucijom. Izostanak primjene uzgojnih metoda kojima je cilj prila-

godba na navedene promjene neće rezultirati samo znatnim financijskim gubitci-

ma u šumskim kulturama, već će imati i negativne ekološke posljedice uslijed de-

gradacije postojećih šumskih staništa. Smanjenje karbonskih bodova zbog gubitka

zaliha vezanog CO2 u kulturama još je jedna od mogućih posljedica. Stoga ne čudi

što su znanstvena istraživanja u Europi još uvijek usmjerena na aspekt povećanja

stabilnosti i otpornosti šumskih kultura na negativne čimbenike.

Velika ulaganja Europske unije (npr. COST akcije EuMIxFOR, Echoes i dr.) rezultirala

su šumskouzgojnim rješenjima kojima se može osigurati stabilnost i produktivnost

čak i u izmijenjenim klimatskim uvjetima. Pravilnim odabirom vrsta, provenijencija,

optimalnoga šumskog reprodukcijskog materijala i primjenom prikladnih šumskouz-

gojnih metoda tijekom obnove, supstitucije te pošumljavanja moguće je postići želje-

ne ciljeve. Prilikom pošumljavanja potrebno je uzeti u obzir novije znanstvene spo-

znaje kako bi se pravovremeno odgovorilo na moguće promjene stanišnih i klimat-

skih uvjeta koji tek trebaju nastupiti, a u skladu su s izrađenim klimatskim scenarijima.

Optimalno iskorištenje potencijala pojedinog područja te mogućnosti u okvirima

potpisanih obveza Republike Hrvatske prema Europskoj uniji (npr. strategija poveća-

nja obnovljivih izvora energije Europske unije) moguće je ostvariti jedino primjenom

rezultata znanstvenih istraživanja. Neizostavan preduvjet povećanja stabilnosti i ot-

pornosti šumskih kultura na promjenu stanišnih uvjeta jest njihova mješovitost, pra-

vilan odabir vrsta u omjeru smjese te optimalan prostorni raspored. Mješovitost kul-

tura već je šire prisutna u gospodarenju nekih europskih zemalja, a ima pozitivan

utjecaj na mnoge sastavnice ekosustava presudne za njihov opstanak.

Sve gore znanstveno utemeljene činjenice i problemi o kojima su pisali većinom

strani znanstvenici aktualni su i u RH. Svojim znanstvenim aktivnostima kroz pro-

jekte prema hrvatskoj znanstvenoj zajednici (Istraživanja u rasadnicima i šumskim

kulturama, Očuvanje stabilnosti i produktivne sposobnosti šumskih kultura) i šumar-

skoj struci (Gospodarenje šumskim kulturama na krškim poljima u Lici, Stanje kultu-

ra crnogorice s posebnim osvrtom na zahvate supstitucije, Smjernice gospodarenja

šumskim kulturama u Republici Hrvatskoj i značaj koncepta mješovitosti kao mjera

prilagodbe na klimatske promjene) znanstvenici i danas nastoje proširiti nova zna-

nja te svojim aktivnim radom i izradom smjernica gospodarenja poboljšati stabil-

nost i produktivnost šumskih kultura.


C. PROBLEMATIKA RASADNIČKE PROIZVODNJE

Osnovni preduvjet za obnovu šumskih kultura, podizanje novih, provođenje zahvata

supstitucije, ali i sve učestalije zahvate sanacije u hrvatskom šumarstvu predstavlja

proizvodnja kvalitetnoga šumskog reprodukcijskog materijala (ŠRM). O istraživanju

odgovarajućih tipova kontejnera za uzgoj različitih vrsta šumskog drveća, optimal-

nom vremenu uzgoja i primjeni različitih supstrata pisao je i dr. sc. Stevo Orlić. Uvijek

je isticao da se odgovarajuća vrsta šumskog drveća i njegova provenijencija moraju

koristiti na odgovarajućemu mjestu. On je bio i voditelj stručnog nadzora nad ŠRM-

om u rasadnicima „Hrvatskih šuma” d.o.o. U to vrijeme Hrvatski šumarski institut

(HŠI) također je proizvodio šumski reprodukcijski materijal (Slika 30). Proizvodnja

ŠRM-a u rasadniku Hrvatskoga šumarskog instituta prestaje kada je Ministarstvo po-

ljoprivrede (tada Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo)

proglasilo Institut službenim tijelom za nadzor nad proizvodnjom ŠRM-a u cijeloj RH

(društveni i privatni sektor).

Proizvodnja ŠRM-a mora biti usklađena s trenutačnim i očekivanim uzgojnim potreba-

ma pri čemu je pravovremenost osiguranja ŠRM-a ciljanih vrsta i provenijencija presud-

na. Zbog toga je u zadnje vrijeme sve izraženija potreba za što kvalitetnijim i ekološki

prilagođenim sadnicama različitih vrsta šumskog drveća. Veća ulaganja u šumske rasad-

Slika 30: Proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka (lijevo) i gorskog javora (desno) u Hrvatskome šumarskom institutu (2008. godina) (Snimila: M. Tijardović)


nike, njihova specijaliziranost i opremljenost za uzgoj pojedinih šumskih vrsta te uskla-

đenost s uzgojnim planovima trebali bi postići veću ekonomsku, ali i ekološku dobit.

Nažalost, još uvijek nije u potpunosti prepoznata potreba za intenzivnijim osniva-

njem šumskih kultura i plantaža brzorastućih vrsta šumskog drveća, kako crnogorič-

nih, tako niti bjelogoričnih vrsta. Intenzivni razvoj brzorastućih vrsta šumskog drveća

bjelogorice (vrba i topola) na zapuštenim šumskim i poljoprivrednim površinama bio

je prisutan krajem 1960-ih godina, kada je osnovano oko 20 000 ha topolovih planta-

ža. Najčešće korišten klon za podizanje plantaža bio je I-214. Plantaže topola daju vi-

soke prinose ako se osnivaju u odgovarajućim klimatskim (srednja temperatura vege-

tacijskog perioda 17 °C) i edafskim (aluvijalna tla, pH 6,5 – 7,5) uvjetima. Prihodi

plantaža topola varijabilni su. Oni ovise o klonu, plodnosti tla, dužini ophodnje i dr.

Uz ophodnju od 12 do 15 godina poprečni prirast kreće se od 25 do 33 m3/ha, odno-

sno ukupna produkcija od 300 do 500 m3/ha. To su pokazatelji koji potvrđuju potre-

bu osnivanja plantaža na odgovarajućim staništima.

Šumski reprodukcijski materijal osnova je i sanacije devastiranih površina poput ka-

menoloma, odlagališta i sl. Godine 2007. osniva se pokusno polje za potrebe istraži-

vanja biološke sanacije kamenoloma Očura II autohtonim vrstama drveća i grmlja te

šumskim reprodukcijskim materijalom različitog podrijetla i starosti. Osnovni je cilj

Slika 31: Kamenolom Očura s poku-snim poljem 2008. godine

(desno), 2014. godine (lijevo) (Snimila: S. Perić)


ovog pokusa utvrditi mogućnost primjene zavičajnih vrsta šumskog drveća i grmlja u

sanaciji kamenoloma (Slika 31).

Aktualni projekti znanstvenih istraživanja koji se provode u Zavodu za uzgajanje

šuma odnose se na sljedeću problematiku:

- ekološke klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvan-

skom bazenu

- istraživanja mediteranskih šumskih ekosustava s naglaskom na šume hrasta crnike

- praćenje rasta i razvoja šuma posebne namjene (nacionalni parkovi)

- unapređenje gospodarenja crnogoričnim šumskim kulturama u Republici Hrvat-

skoj i uloga koncepta mješovitosti kao mjera prilagodbe na klimatske promjene

- supstitucija šumskih kultura obične smreke.

Osim navedenih znanstvenih istraživanja djelatnici Zavoda sudjeluju u nizu stručnih

zadataka kojima svoja znanja i kompetencije prenose na šumarsku operativu, sudje-

luju u terenskoj nastavi sa studentima i učenicima srednjih škola, u povjerenstvima za

ocjenu magistarskih radova i disertacija te aktivnostima u izradi raznih zakonskih i

podzakonskih akata iz područja šumarstva. Znatan doprinos zaposlenika Zavoda od-

nosi se poslove stručnog nadzora rasadničke proizvodnje šumskoga reprodukcijskog

materijala. Osim toga djelatnici Zavoda sudjeluju u aktivnostima Hrvatske komore

inženjera šumarstva i drvne tehnologije na predavanjima u okviru stručnog osposo-

bljavanja djelatnika „Hrvatskih šuma” d.o.o. – imali su izabranog člana u odboru stru-

kovnog razreda te stalnog člana povjerenstva za provođenje ispita za ovlaštene inže-

njere šumarstva.


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIZAVOD ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVNO GOSPODARENJEdr. sc. Milan Pernek, dr. sc. Dinka Matošević, dr. sc. Sanja Novak Agbaba, dr. sc. Nikola Lacković, mr. sc. Boris Liović

UVOD

Istraživanja bioekologije štetne entomofaune, a manjim dijelom i gljivičnih bolesti u

Hrvatskome šumarskom institutu započelo je 1945. godine osnivanjem Sektora za

zaštitu šuma Instituta za šumarska istraživanja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

NRH u Zagrebu. Ubrzo nakon toga, 1946. godine, izlazi Šumarski priručnik, u kojem

Zlatko Vajda, koji se smatra jednim od osnivača Hrvatskoga šumarskog instituta, u po-

glavlju Zaštita šuma opisuje uzročnike i štete koje nastaju djelovanjem abiotičkih,

biotičkih i antropogenih čimbenika. Također navodi sredstva i načine suzbijanja te daje

ključeve za determinaciju uzročnika biljnih bolesti i štetne entomofaune.

1948. godine Hrvatski šumarski instititut objavljuje studiju Utjecaj klimatskih koleba-

nja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih nizinskih šuma. Kako je u razdo-

blju 1947. – 1949. gubar u istočnom dijelu Slavonije bio u gradaciji, objavljeni su rezul-

tati o mogućnostima aviosuzbijanja, a u nastavku 1949. godine izdana je edicija Ivana

Spaića Suzbijanje gubara aviometodom.

1960. formiran je Odjel za zaštitu šuma unutar novoosnovanoga Jugoslavenskog in-

stituta za četinjače u Jastrebarskom. U Odjelu se neposredno nakon osnivanja opre-

maju fitopatološki i entomološki laboratorij, a malo kasnije podiže poljski insektarij te

osniva entomološka zbirka.

70-e godine 20-og stoljeća bile su razdoblje osnivanja velikih rasadnika i kultura četi-

njača domaćih i unesenih vrsta pa su istraživanja bila usmjerena uglavnom na četinja-

če. Za to razdoblje važno je spomenuti suradnju s Odjelom za uzgoj šuma, s čijim se

djelatnicima zajednički radilo na interdisciplinarnim istraživanjima tada poznatim

kao „američke teme”. Radilo se na problematici uspijevanja i zdravstvenog stanja 7


unesenih sjevernoameričkih vrsta četinjača. Obje su teme u 10-godišnjem razdoblju

u potpunosti financirane iz fonda Ministarstva poljoprivrede SAD-a.

Godine 1974. dolazi do integracije Jugoslavenskog instituta za četinjače, Instituta za šu-

marska istraživanja i Zavoda za kontrolu šumskog sjemena u jednu ustanovu pod nazi-

vom Šumarski institut. Kako se proširuje djelatnost Hrvatskoga šumarskog instituta,

tako se istraživanje tadašnjeg Odjela za zaštitu šuma proširuje na problematiku listača.

Sasvim novo razdoblje u razvoju i djelovanju zaštite šuma u Hrvatskome šumarskom

institutu započinje 1980. godine, kada je Republički komitet za poljoprivredu i šumar-

stvo, a u skladu sa Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina, povjerio obavljanje

određenih poslova za zaštitu bilja i izvještajno-prognoznih poslova Hrvatskomu šumar-

skom institutu. U Odjelu za zaštitu šuma osnovana je Dijagnozno-prognozna služba

(DPS) u šumarstvu SR Hrvatske. Hrvatski šumarski institut već je ranije pokazivao inici-

jativu za organiziranje DPS-a u SR Hrvatskoj, pa je tako 1977. izrađen priručnik pod na-

slovom Upute za kontrolu nekih značajnih šumskih štetnika u dijagnostičko-prognostičke

svrhe na području SR Hrvatske. To je bio prvi priručnik takve vrste za šumarsku operati-

vu. Djelatnici Hrvatskoga šumarskog instituta sudjeluju u izradi Priručnika izvještajne i

dijagnostičko-prognozne službe zaštite šuma koji izlazi 1981. godine.

Do 1994. godine DPS izvještava o pojavi i intenzitetu napada biljnih bolesti i štetnika

za područje cijele Hrvatske usko surađujući sa šumarskom operativom. Novi Zakon o

zaštiti bilja iz 1994. godine ne spominje DPS, međutim, radi potreba šumarske opera-

tive u izradi planova i pripremi suzbijanja štetnih organizama, posao se nastavlja, is-

ključivo u suradnji s poduzećem „Hrvatske šume”, koje tada gospodare najvećim dije-

lom šuma u Hrvatskoj.

DPS se u konačnici vraća u zakonske okvire u Zakonu o biljnom zdravstvu (NN 75/05),

prema kojem su poslovi prošireni na skupljanje uzoraka te formiranje baze podataka i

izvješćivanje. Poslovi Instituta koje provodi Zavod propisani su pod novim imenom

Izvještajno-prognozni poslovi (IPP). Radi se na boljoj informatizaciji i umrežavanju

stručnih službi, a poseban naglasak dobivaju metode skupljanja, pronalaženja, suzbija-

nja i poduzimanja mjera protiv invazivnih i karantenskih štetnih organizama. Ta proble-

matika posebno se ističe ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Zbog zadataka IPP-a temeljenih na zakonskoj osnovi Zavod u ime Hrvatskoga šumar-

skog instituta postaje tijelo s javnim ovlastima, te se počinje ulagati u opremu laborato-

rija. Znatnim investicijama kroz nekoliko godina Zavod je stekao uvjete za intenzivan

rad na znanstvenim projektima, provođenju poslova iz javne ovlasti te za zdravstvene


preglede na urbanim stablima. Omogućena je bolja suradnja s mnogim institucijama u

Hrvatskoj i u inozemstvu, a načelo interdisciplinarnosti dobiva poseban naglasak.

Od osnivanja Instituta za šumarska istraživanja u području fitopatologije, entomologije i

zaštite šuma ističu se: prof. dr. Zlatko Vajda, prof. dr. Željko Kovačević, prof. dr. Josip Kišpa-

tić kao vanjski suradnici te Miroslav Harapin i dr. sc. Marija Halambek kao zaposlenici.

ISTRAŽIVANJA

Fokus znanstvenih istraživanja i stručnih ekspertiza Zavoda za zaštitu šuma i lovno

gospodarenje jesu štetni organizmi, uzročnici bolesti i šteta na drveću te uzroci pro-

padanja šuma. Osnovne specijalnosti kojima se bave djelatnici Zavoda jesu šumarska

entomologija, šumarska fitopatologija, integrirana zaštita šuma i fitofarmacija.

Na globalnoj razini događaju se promjene koje imaju velik utjecaj na šume općenito.

Posebno se ističu klimatske promjene koje izravno mijenjaju uvjete za šume i za štet-

ne organizme, a sve je važnija problematika invazivnih štetnih organizama.

Slika 32: Posljedice ledoloma u

Gors kom kotaru 2014. godine (Snimio: M. Pernek)


Negativan utjecaj povezan s klimatskim promjenama došao je do izražaja u 2014.

godini kada je nakon elementarne nepogode ledoloma u Gorskom kotaru (Slika 32)

došlo do izravnoga gubitka drvne mase te se u šumi nagomilala velika količina polo-

mljenoga i izvaljenoga drvenog materijala za koju je procijenjeno da neće moći biti

izvezena iz šume u kratkom roku. Materijal predstavlja idealne uvjete za razvoj razli-

čitih bolesti i štetnika, posebno potkornjaka (Slika 33). Naglim porastom populacije

stvara se višegodišnji problem, zbog čega se preporučuje kontrola potkornjaka kroz

motrenje primjenom feromonskih klopki.

Opasnosti od invazivnih štetnih organizama došle su do izražaja u 2007. godini kada

je prvi put na području Republike Hrvatske u Turnju pronađen opasan karantenski

štetnik azijska strizibuba (Anoplophora chinensis). Isti organizam nađen je i 2014. u

Svetom Filipu i Jakovu te Rugvici kraj Zagreba. Radi se o iznimno opasnom štetniku

koji se brzo širi i usmrćuje svako stablo na kojem se uspije razmnožiti. Iako je zasad

njegova pojava vezana uz rasadnike i kampove, širenje takvih štetnika u šume pred-

stavljalo bi iznimno veliku financijsku štetu zbog gubitka drvne mase, ali i golemih

sredstava koja bi se morala uložiti u obligatnu eradikaciju. Uz strizibubu u Hrvatskoj

se pojavljuje čitav niz invazivnih organizama od kojih su neki vrlo opasni i skloni br-

zom širenju kao primjerice Chalara fraxinea – rak jasena, Eutypella parasitica – rak

javora, Biscogniauxia mediterranea, Dryocosmus kuriphilus – kestenov moljac.

�Slika 33: Sušenje smreke uslijed napada potkornjaka (Snimio: M. Pernek)

�Slika 34: Feromonska klopka adaptirana za ulov jelovih potkornjaka (Snimio: M. Pernek)


Na istraživanja Zavoda uz navedeno velik utjecaj ima rastuća svijest o osjetljivosti šumskog

ekosustava i potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Tako se šume u Hrvatskoj certifici-

raju primjenom propisa FSC-a (Forest Stewardship Council) kojim se između ostalog znat-

no suzuje popis sredstava koja se smiju koristiti u suzbijanju štetnih organizama.

Istraživanja Zavoda stoga su usmjerena na ekološki prihvatljive pesticide i integralne

zaštitne metode. U biotehnička sredstva između ostalog spadaju feromoni. U zadnjih

10 godina istraživani su feromoni za smrekove i jelove potkornjake (Slika 34), što je

rezultiralo uputama kojima se danas praksa služi na terenu.

Posljednjih nekoliko godina u kontekstu biološke kontrole štetnika na važnosti dobi-

vaju discipline kao što je patologija kukaca ili primjena parazitoida u suzbijanju štet-

nih organizama. Patogeni uzročnici bolesti pokazali su velik regulacijski potencijal za

različite vrste štetnih organizama. Osim spomenutih bakterija istražuju se gljive, nem-

atode i mikrosporidija. Nadalje se istražuju parazitoidi invazivnoga kestenova moljca

(D. kuriphilus). Parazitoid Torymus chinensis razvija se u laboratoriju Hrvatskoga šu-

marskog instituta te se kontrolirano ispušta u prirodu (Slika 35).

Istražuju se i organizmi koji se dosad nisu bliže promatrali jer ne spadaju u štetne,

međutim ponekad imaju veću ulogu u širenju bolesti nego se dosad mislilo. Primjeri-

ce, foretičke grinje na jelovim potkornjacima potencijalni su prijenosnici gljiva plavila

– Ophiostomatoidea, koje slamaju otpor stabla uzrokujući smrt. Prva istraživanja po-

kazuju jasnu prisutnost vrsta grinja koje posjeduju filogenetske morfološke izrasline

za aktivni transport spora gljiva plavila (Slika 36).

Primjena molekularnih alata omogućuje bolji uvid u populacijsku strukturu štetnih

organizama i razumijevanje gradacija. To je osobito važno u aktualnoj problematici

klimatskih promjena jer promjene u temperaturi omogućuju širenje populacija iz to-

plijih krajeva u hladnije, najčešće orijentirano širenje s juga prema sjeveru. Molekular-

nim analizama dokazane su razlike u populacijama, primjerice gubara s mediteran-

skog područja i kontinentalnog područja (Slika 37). Moguće širenje mediteranskih

populacija u kontinentalne dijelove na neki način redefinira pojam invazivnog orga-

nizma, a posljedice takva scenarija nisu poznate, odnosno trebat će se istraživati.

Produbljivanjem i širenjem specijalističkih znanja iz mikrobiologije, molekularne bio-

logije, akarologije i nematodologije Zavod proširuje svoje mogućnosti koje su važne

radi povezivanja sa znanstvenim timovima u zemlji i inozemstvu te ostvarivanja inter-

disciplinarnih istraživanja, koja mogu bolje odgovarati na pitanja i probleme postav-

ljene modernom šumarstvu povezano s velikim ambijentalnim promjenama.


Slika 35: Parazitoid Torymus chinensis na kestenovoj osi šiškarici (Snimila: D. Matošević)

Slika 37: Karta Europe s distribucijom haplotipova po istraživanim populacijama gubara (Lymantria-dispar) (A). Veličina dijagrama proporcionalna je broju uzoraka po populaciji. Boja haplotipa odabrana je ručno i odgovara koloraciji iz parsimonijske mreže (B). Broj uz kružni dijagram predstavlja broj numeracije haplo-tipa, a veličina pojedinog dijagra-ma odgovara frekvenciji haploti-pa. U pozadini karta biogeograf-skih regija Europe (EEA, 2011) (Pripremio: N. Lacković).

Slika 36: Foretička grinja Tarsonemus minimax sa sporotekama u kojima aktivno prenosi spore Ophiostomatoidea (Snimio: M. Pernek)


IZVJEŠTAJNO-PROGNOZNI POSLOVI (IPP)

Izvještajno-prognozni poslovi u šumarstvu imaju svoj organizirani početak 1980. go-

dine kada je tadašnji Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo svojim Rješe-

njem, a u skladu sa Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina, Šumarskom institu-

tu povjerio obavljanje poslova za zaštitu bilja i izvještajno-prognoznih poslova. U

Odjelu za zaštitu šuma osnovana je Dijagnozno-prognozna služba (DPS) u šumarstvu

SR Hrvatske. Prema Planu rada započelo je organizirano praćenje biljnih bolesti i štet-

nika u šumarskoj operativi na području cijele Hrvatske i izvještavanje o pojavi i inten-

zitetu napada biljnih bolesti i štetnika te slanje izvješća, uzročnika i oštećenoga bilj-

nog materijala u DPS u Šumarski institut. Šumarski institut već je ranije pokazivao

inicijativu za organiziranje DPS-a u SR Hrvatskoj, jer je 1977. izrađen priručnik pod

naslovom Upute za kontrolu nekih značajnih šumskih štetnika u dijagnostičko-progno-

stičke svrhe na području SR Hrvatske. To je bio prvi priručnik za šumarsku operativu.

Od 1980. godine do danas, a od 1. 1. 2006. prema novom i trenutačno vrijedećem

Zakonu o biljnom zdravstvu (NN 75/05), redovito se prati stanje biljnih bolesti, štet-

nika i ostalih štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika u šumama RH. U razvoju IPP-a

važnu ulogu odigralo je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo, koje je pre-

poznalo važnost dobro organiziranih IPP-a i važnost opremljenosti laboratorija te su

od 2010. godine u opremanje laboratorija, znanstvena istraživanja, bazu podataka i

Slika 38: Jajna legla gubara (Ly-

mantria dispar) (Snimio: M. Pernek)

Slika 39: Imago jasenove pipe

(Stereonychus fraxini) (Snimio: M. Pernek)


edukacije uložena velika sredstva koja su znatno unaprijedila i osuvremenila rad IPP-a

za koji se danas može reći da je organiziran i radi na suvremenim, znanstveno ute-

meljenim spoznajama koje korisnicima pružaju kvalitetne i trenutačno dostupne in-

formacije, rezultate i usluge. Danas se na portalu Štetnici Hr (http://stetnici.sumins.hr),

koji obuhvaća i digitalnu bazu svih podataka IPP-a, mogu naći aktualne informacije iz

problematike zaštite šuma u Hrvatskoj.

Organizirano praćenje štetnih organizama služi boljem razumijevanju štetnika od ko-

jih su neki redovito ili u ciklusima prisutni u našim šumama, kao primjerice gubar

(Slika 38) ili jasenova pipa (Slika 39) te uzrokuju velike financijske gubitke i destabili-

ziraju vitalnost čitavih šuma.

POSEBNI NADZORI ŠTETNIH ORGANIZAMA

Invazivni organizmi izazivaju poseban interes u pogledu zaštite prirode i okoliša, pa

tako i šuma i poljoprivrednih kultura. Za šumarstvo Hrvatske opasnost širenja inva-

zivnoga štetnog organizma biva vidljiva 2007. godine kada se u Turnju u jednom ra-

sadniku pojavljuje azijska strizibuba – Anoplophora chinensis (Slika 40).

Općenito se važnost invazivnih štetnih organizama povećala s porastom robne razmjene

kao produkta slobodne međunarodne trgovine. Usprkos sve rigoroznijim zahtjevima kon-

trole prisutnosti organizama u svrhu izdavanja biljnih putovnica i osiguranja robe slobod-

ne od štetnika (eng. pest free certificate) na mjestu odašiljanja, ipak se događaju slučajevi

transfera neželjenih organizama na odredišta diljem svijeta, pa tako i Europske unije i Hr-

vatske. Mnogi organizmi bivaju transferirani u nova staništa, no nije svima uvijek posveće-

na jednaka pozornost. Ponajprije to ovisi o biološkim i ekološkim osobinama organizama,

sposobnosti njihove prilagodbe na novo invadirano stanište i naposljetku o njihovu utje-

caju na invadirani ekosustav. Zbog svih navedenih činjenica javlja se potreba za praćenjem

invazivnih organizama na odredištima, dakle na području EU-a. U skladu s time Ured za

hranu i veterinarstvo (FVO – Food and Veterinarean Office) i Europska organizacija za

zaštitu bilja (EPPO – European and Mediterranean Plant Protection Organisation) pokre-

ću programe posebnih nadzora invazivnih organizama u poljoprivredi i šumarstvu na po-

dručju Europe. Nadzori djeluju na principu kategoriziranih lista opasnosti na kojima se

nalaze popisi organizama ovisno o biološkim i ekološkim osobinama pojedinog organiz-

ma, njegovoj opasnosti za ekosustave te ustanovljene prisutnosti na području Europe.

Usklađivanjem s europskim zakonodavstvom od 2000. godine počinje provedba pro-

grama posebnog nadzora invazivnih organizama na području Republike Hrvatske.


Programe posebnih nadzora na području Republike Hrvatske koordinira Ministar-

stvo poljoprivrede, a prema članku 64. Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 25/09,

55/11) od 2005. godine poslove nadzora u šumama Republike Hrvatske provodi Hr-

vatski šumarski institut. To znači da se za pojedine organizme iz popisa A1, A2 i Alert

liste Europske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), svake godine izrađuju planovi ak-

tivnosti glede otkrivanja i dojave prisutnosti karantenskog organizma, kako bi se na

vrijeme poduzele odgovarajuće mjere eradikacije. Hrvatski šumarski institut u surad-

nji sa šumarskom inspekcijom uzima uzorke, doprema ih u laboratorij, gdje se ispitu-

je prisutnost štetnog organizma prema protokolima EPPO-a.

Prema dodijeljenim ovlastima, a u skladu s procijenjenim rizikom pojave i opasnosti

od potencijalnih šteta te kadrovskim i materijalnim kapacitetima, djelatnici Zavoda

za zaštitu šuma i lovno gospodarenje od 2010. godine provode posebni nadzor štet-

nih organizama: Bursaphelenchus xylophilus – borova nematoda, Dryocosmus kurip-

hilus – kestenova osa šiškarica, Anoplophora chinensis – azijska strizibuba, Gibberella

circinata – smolasti rak bora, Chalara fraxinea – odumiranje jasena, Eutypella parasi-

tica – rak kore javora, Globodera sp. – cistolike krumpirove nematode.

U provedbi programa Hrvatski šumarski institut osim sa šumarskom inspekcijom su-

rađuje i s fitosanitarnom inspekcijom te sa Zavodom za zaštitu bilja pri Hrvatskom

centru za poljoprivredu, hranu i selo.

ZDRAVSTVENI PREGLED RASADNIKA

Temeljem Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05) Hrvatski šumarski institut ovla-

šten je za obavljanje poslova i zadataka koji se odnose na zdravstveni pregled rasad-

nika u kojima se pretežno uzgaja šumsko bilje (šumske sadnice listača i četinjača). To

su uglavnom rasadnici koji su u vlasništvu „Hrvatskih šuma” d.o.o. i tek 2 rasadnika u

privatnom vlasništvu.

Zdravstvene preglede rasadnika Hrvatski šumarski institut obavlja od 2008. godine

do danas. Aktivnih šumskih rasadnika s prijavljenom proizvodnjom biljaka od 2008.

do 2010. godine bilo je 33. Godine 2011. rasadnici pod UŠP Split prestali su s proi-

zvodnjom biljaka i u razdoblju od 2011. do 2013. godine proizvodnju bilja prijavilo

je 28 šumskih rasadnika u vlasništvu „Hrvatskih šuma” d.o.o. i jedan privatni rasad-

nik. Godine 2014. prema odluci „Hrvatskih šuma” d.o.o. smanjen je broj aktivnih

rasadnika na 23 koji su preuzeli proizvodnju preostalih rasadnika iz ekonomskih i

organizacijskih razloga.


Zdravstveni pregledi rasadnika obavljaju se dva puta godišnje. Vodi se zapisnik o pre-

gledu i uzimanju uzoraka. Zapisnik je ujedno i potvrda o zdravstvenom stanju bilja

namijenjenog sadnji sukladno čl. 34. Pravilnika o fitosanitarnom upisniku i biljnim

putovnicama (NN 54/07).

Biljna putovnica uvedena je 2009. godine. To je službena etiketa ili isprava kojom se

potvrđuje da bilje udovoljava fitosanitarnim zahtjevima propisanim Zakonom o

biljnom zdravstvu. Osigurava sljedivost u slučaju izbijanja zaraze od prodajnog mje-

sta do krajnjega korisnika.

Zdravstvenim pregledima utvrđuje se prisutnost odnosno odsutnost karantenskih

bolesti i štetnika, gospodarskih bolesti i štetnika te šteta od abiotičkih čimbenika.

Ako su prisutni simptomi oštećenja, vizualnim pregledom određuje se uzročnik ili se

uzimaju uzorci biljaka ili biljnih dijelova za laboratorijsku analizu i determinaciju

uzročnika u entomološkom i fitopatološkom laboratoriju Hrvatskoga šumarskog in-

stituta. Djelatnici Zavoda zaduženi za zdravstvene preglede rasadnika daju mišljenje

i preporuke za provođenje zaštitnih mjera u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih

organizama. Ako tijekom godine primijete prisutnost štetnih organizama, zaposlenici

rasadnika obavještavaju djelatnike Zavoda i šalju uzorke na analizu i mišljenje.

U razdoblju od 2008. godine do danas, u kojem Hrvatski šumarski institut provodi

zdravstvene preglede, utvrđeno je da nije bilo prisutnih karantenskih bolesti niti štet-

Slika 40: Ličinka azijske strizibube – Anoplophora chinensis, nađena u Hrvatskoj u 2007. i 2014. godini (Snimio: M. Pernek)


nika prema Pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja

i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i dru-

ge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organiza-

ma (NN 74/06). Na biljnome materijalu utvrđen je manji

broj gospodarskih bolesti i štetnika slabog intenziteta za-

raze te oštećenja uzrokovana abiotičkim čimbenicima.

Od gospodarski štetnih organizama na hrastu najčešće je

utvrđena pepelnica (Erysiphea alphitoides) i mala hrastova

osa listarica (Caliroa annulipes), na jasenu jasenova pipa (Ste-

reonichus fraxini), na crnom boru osip iglica (Lophodermium

pinastri) i crvena pjegavost iglica (Mycosphaerella pini), na

smreci Botrytis cinerea i Fusarium spp., uzročnici polijeganja i

sušenja vršnih izbojaka. Od abiotičkih čimbenika nepovoljni

klimatski uvjeti poput obilnih kiša i naglih promjena tempe-

raturnih prilika bili su uzrok oštećenja pojedinih vrsta biljaka.

U slučaju pojave štetnog organizma primjenjivale su se hitne zaštitne mjere, odstranjivale

su se zaražene biljke ili biljni dijelovi i tretirale su se zaštitnim sredstvima.

Redovitim praćenjem zdravstvenog stanja u rasadnicima i pravovremenim zaštitnim

mjerama osigurano je dobro zdravstveno stanje biljaka (Slika 41).

ICP – RAZINA 2

U okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog

onečišćenja na šume (UNECE – ICP Forests) na Razini 2 (plohe intenzivnog motrenja)

na približno 500 ploha u 42 zemlje Europe prikupljaju se podatci o štetama od biotič-

kih čimbenika, a Zavod u tome sudjeluje od 2013. godine.

Na sedam trajnih ploha obavljaju se intenzivna motrenja (Sljeme – 103, Zavižan – 105,

Lividraga – 106, Poreč – 108, Vrbanja – 109, Jastrebarski lugovi – 110, Vransko jezero –

111) vizualnim pregledom obrojčenih stabala na kojima se bilježe štete od biotičkih

čimbenika (kukci, gljivični organizmi, bakterije, virusi, nematode, glodavci, divljač i dru-

go) te intenzitet i mjesto oštećenja. Štete se kodiraju i unose u tablice radi lakše analize

s ciljem objašnjavanja uzročno-posljedične veze u procesu umiranja šuma.

Dobiveni podatci čine osnovu za izradu Nacionalnog izvješća o oštećenosti šumskih

ekosustava u Hrvatskoj te se šalju u europsku bazu podataka u Centru za koordinaci-

ju programa ICP Forests u Eberswaldeu, Njemačka.

Slika 41: Zdrave sadnice obične

bukve u rasadniku Frančeskija prilikom

zdravstvenog pregleda (Snimila: S. Novak

Agbaba)


PROSUDBE O ZDRAVSTVENOM STANJU DRVEĆA U URBANIM SREDINAMA

Zavod izrađuje elaborate zdravstvenog stanja pojedinačnog drveta te parkova i šuma

kojima se utvrđuje aktualno stanje prisutnosti i identifikacija štetnoga biotičkog čim-

benika. Rezultati su procjene opasnosti od lomova, savjeti o sanaciji stabala, preporu-

ke o primjeni određenih mjera njege i slično. Izrađene studije i elaborati pomažu na-

ručiteljima u donošenju odluka o daljnjem postupanju sa stablima.

Urbano zelenilo kao sastavni dio životnog prostora modernoga urbanog čovjeka

oplemenjuje i povećava životnu kvalitetu građana. Raspored i struktura vrsta drveća

potpuno je podčinjeno potrebama i željama čovjeka.

Jak antropogeni utjecaj i klimatski uvjeti u gradskom prostoru za drveće je nepovolj-

nije nego u prirodnim ambijentima. Zrak je suši, manje je zračne vlage, temperature

su više, a insolacija jača. Oborine često ne dođu do korijenja zbog popločene zemlje.

To su osnovni razlozi koji uzrokuju probleme vitalnosti i statike urbanog drveća te

traže detaljnu stručnu analizu svakoga pojedinačnog stabla. U svrhu održavanja vital-

nosti i statike stabla zahtijevaju njegu, koja je u većini gradova ipak zapostavljena. Uz

neadekvatnu njegu i nestručne zahvate sve više dolazi do problema opasnih lomova

dijelova ili čitavog stabla, što je u gusto naseljenom prostoru velika opasnost za ma-

terijalna dobra i živote građana. Preventivno djelovanje u svrhu prognoziranja i sprje-

čavanja takvih lomova odgovoran je i stručan posao.

Uz sve navedeno u velikom broju naših parkova stabla su dosegnula stanovitu starost,

dimenzijama su velika, a često slabije fiziološke kondicije. Na njih se dodatno negativno

utječe kopanjem kanala i drugim mehaničkim radovima kojim se oštećuje korijenje, na-

rušava vitalnost i mehanička stabilnost. Na deblu često dolazi do ozljeđivanja zbog van-

dalizma, prometnih nesreća i slično. Fitotoksične tvari kao što su životinjska mokraća, sol

za posipavanje cesta, otpadno ulje iz automobila i ispušni plinovi također štetno djeluju

i preko lišća i putem korijenja. U sloju pedosfere zbiva se niz nepovoljnih procesa. Tlo je

zbijeno, vrlo često popločeno, čime je spriječena normalna izmjena tekućina i plinova.

Ukratko se može reći kako su parkovi u većini gradova u vrlo lošem stanju prije svega

zbog neprovođenja adekvatnih njega, a negativan antropogeni utjecaj zajedno s dru-

gim biotičkim i abiotičkim čimbenicima dolazi jače do izražaja.

Najvažniji štetni čimbenici koji utječu na stabla urbanih sredina mogu se podijeliti na

antropogene, biotičke i abiotičke. Kombinacija čimbenika – trenutačni i jaki stres


zbog jednog od štetnih čimbenika (npr. defolijacija) i/ili kronični i trajni stres (npr.

nedostatak hraniva ili loši stanišni uvjeti) utječu na sposobnost stabla da podnese

daljnji stres okoline. Ako se takve stresne situacije nastavljaju, ti se čimbenici kumuli-

raju i stablo postaje sve slabije i slabije te postaje neotporno i na slabije patogene

čimbenike te konačno ugiba od interakcije.

Iskustva pokazuju kako su najčešći štetni čimbenici propadanja stabala u urbanoj

sredini: posipavanje solju, mehaničke štete zbog osobnih i teretnih vozila te vozila za

održavanje cesta, štete od zagađenja, visoke temperature tijekom ljeta, nedovoljna

opskrbljenost vodom, prečesto i nepravilno orezivanje, prisutnost kukaca, gljive u

krošnji, gljive truležnice drva.

Gljive truležnice posebno se naglašavaju u kompleksu štetnih čimbenika na urbanim

stablima. One uzrokuju razlaganje drva (lignin, celuloza, hemiceluloza), što znatno

utječe na stabilnost stabala i grana. Bitno je utvrditi koja stabla imaju simptome na-

pada gljiva truležnica i koje su to vrste kako bi se na vrijeme poduzele potrebne mjere

sanacije grana ili cijelih stabala te procijeniti statičku sigurnost vizualnim metodama

ili primjenom instrumenata (Slika 42).

Slika 42: Pregled stabla rezisto-

grafom u svrhu utvrđiva-nja statičke sigurnosti

(Snimio: M. Pernek)


Slika 43: Novouređeni klima- laboratorij (Snimila: D. Matošević)

LABORATORIJI

U okviru Zavoda od početka su djelovala dva osnovna laboratorija: entomološki i fito-patološki. Za laboratorije je vrlo važna godina 2010., kada se sredstvima osiguranim u proračunu temeljem članka 10. stavka 3. Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05) poči-nje ulagati u preuređenje prostora. Postupno se ulaže u opremu od 2010., pa se već 2012. oprema molekularni laboratorij unutar entomološkog laboratorija sa zadatkom istraživanja populacija štetnika, ali i identifikacije štetnih organizama. Velik napredak postignut je 2013. godine osnivanjem klima-laboratorija (Slika 43) u potpuno novom prostoru, u kojemu se simuliraju kontrolirani uvjeti temperature, vlage i svjetla. U ta-kvim uvjetima razvojni stadiji štetnika i fenofaze biljnog materijala odvijaju se znatno brže te omogućuju brzu detekciju i odluku o provođenju zaštitnih mjera.

Vezano uz klima-laboratorij treba spomenuti i inovaciju, koja je razrađena u svrhu praće-nja ranih defolijatora u hrastovim šumama, kojom se rezultati iz laboratorija upisuju izrav-no u bazu podataka vidljivu promptno na internetu. Taj podatak služi operativi na terenu za provjeru na terenu i ispravno odlučivanje o potrebama poduzimanja zaštitnih mjera.

Za istraživanja biljnih bolesti dosadašnjim investicijama u fitopatološkom laboratoriju omogućena je kvalitetnija analiza i otkrivanje štetnih mikroorganizama i makroorgani-zama. Nabavljena je dodatna oprema za postojeće mikroskope koju čine kamera, raču-nalo i programska podrška, koji služe izmjerama spora važnih kod determinacija gljiva.

Novi laboratoriji i oprema očekivano su doprinijeli velikom napretku Zavoda kroz brže ana-lize, povećanje kapaciteta uzoraka, ubrzavanje ciklusa razvoja i praćenja štetnog organiz-

ma. Ne izostaju i rezultati u ranom otkrivanju i determinaciji invazivnih štetnih organizama.


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIZAVOD ZA UREđIVANJE ŠUMA I ŠUMARSKU EKONOMIKUDr. sc. Hrvoje Marjanović, dr. sc. Miroslav Benko, dr. sc. Dijana Vuletić, dr. sc. Ivan Balenović, dr. sc. Krunoslav Indir, dr. sc. Vladimir Novotny, dr. sc. Maša Zorana Ostrogović Sever, dr. sc. Elvis Paladinić, Danijela Ivanković, dipl. ing. šum.

UVOD

znanstvena grana uređivanje šuma bavi se istraživanjima zakonitosti rasta i razvoja šumskog drveća i šumskih sastojina, poglavito gospodarskih šuma, s ciljem unapre-đenja gospodarenja šumama, odnosno osiguranja gospodarenja sukladno postojećem

Zakonu o šumama i međunarodnim principima održivoga gospodarenja šumama.

Glavna zadaća Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku jest doprinositi una-pređenju gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj. Sukladno tome, u Zavodu se pro-vode znanstvenoistraživački i stručni projekti kojima se stječu nova i unapređuju posto-jeća znanja o rastu i produktivnosti šumskih sastojina, utjecaju koji na njih imaju gospo-darski zahvati i promjena klime. Uz klasične metode uređivanja šuma u Zavodu se primje-njuju i razvijaju metode daljinskih istraživanja (fotogrametrije, satelitskih snimanja itd.).

Osim istraživanja u Zavodu za uređivanje šuma posebno je važno odgovoriti na za-htjeve tijela Republike Hrvatske, posebice kada se radi o unapređenju izvješćivanja o šumama, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema EU-u i Okvirnoj konvenciji o promjeni klime (UNFCCC) te Kyotskom protokolu.

Djelatnici Zavoda sudjeluju u radu stručnih povjerenstava za znanstvena napredova-nja, ocjenu disertacija, evaluaciju znanstvenoistraživačkih projekata Hrvatske zaklade za znanost te cijelom nizu strukovnih tijela i povjerenstava.

U razdoblju od 2005. do 2014. godine djelatnici Zavoda sudjelovali su na 6 projekata financiranih iz sredstava EU-a, 8 COST akcija, jednom projektu Hrvatske zaklade za znanost, 2 projekta MZOS-a, 17 projekata koje su financirale „Hrvatske šume” d.o.o. iz naknade za općekorisne funkcije šuma, 3 projekta hrvatskih javnih ustanova te 11

projekata koje su financirale razne agencije, gradovi i trgovačka društva RH.


POVIJESNI PREGLED ISTRAŽIVANJA I AKTIVNOSTI ZAVODA

Fokus istraživanja Zavoda za uređivanje šuma Hrvatskoga šumarskog instituta, odno-

sno njegovih prethodnica, mijenjao se kroz povijest Instituta. Početke razvoja djelat-

nosti uređivanja šuma u Institutu obilježila je potreba za izradom domaćih drvnogro-

madnih tablica za obračun drvne mase i prirasno-prihodnih tablica za jednodobne

šume te normala za raznodobne šume. U skladu s tim 1947. godine počela su teren-

ska istraživanja i prikupljanje podataka za izradu tih tablica metodom sekcioniranja

stabala koju je izradio Mihovil Markić, tadašnji referent za problematiku uređivanja

šuma u Institutu.

Od osnivanja Zavoda za četinjače, ekonomika, organizacija i racionalizacija rada u šumarstvu izučavane su u sklopu referade za racionalizaciju rada, kao dijela Odjela za

uzgoj šuma. U razdoblju od 1962. godine kada je osnovan pa sve do 1990. Odjel za

organizaciju i ekonomiku u šumarstvu bavio se projektima, temama i zadatcima eko-

nomske problematike u području iskorištavanja šuma, rasadničke proizvodnje, podi-

zanja plantaža i klasičnog pošumljavanja, stručnog osposobljavanja za tehničko nor-

miranje šumskokulturnih radova te u razdoblju od 1980. do 1990. zdravstvenim sta-

njem, radnom sposobnosti i pojavom profesionalnih bolesti u šumarstvu (Bubnjević,

Dolenec, Krznar). Nakon toga se istraživanja spajaju s dijelom šumarske ekonomike

koji od 1965. postoji u okviru Odjela za tipologiju šuma gdje se bavi valorizacijom

drvno-sirovinske proizvodnje u funkciji tipološke klasifikacije šuma, inventarizacije

očuvanih sastojina i procjene nastalih promjena unutar ekološko-gospodarskih tipo-

va (EGT-a) (Kovačević, Krznar, Vuletić).

Sredinom 1970-ih godina u Institutu su izrađene i objavljene prve drvnogromadne

tablice za krupno drvo iznad 7 cm i ukupnu drvnu masu iznad 3 cm za hrast lužnjak

(Quercus robur), hrast kitnjak (Quercus petraea), pitomi kesten (Castanea sativa), obični

grab (Carpinus betulus), običnu bukvu (Fagus sylvatica), brezu (Betula pendula), običnu

jelu (Abies alba) i običnu smeku (Picea abies). Tablice su obračunate po metodi koju je

izradio Mirko Špiranec, tadašnji djelatnik Instituta na poslovima uređivanja šuma. Do

danas je Institut izradio i objavio volumne tablice za 20 domaćih vrsta drveća za čiju je

izradu oboreno i sekcionirano preko 33 800 modalnih stabala (Tablica 1). Uz drvnogro-

madne tablice sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća u Institutu su izrađene i objavlje-

ne prirasno-prihodne tablice za hrastove, bukvu, grab i pitomi kesten.


Redni broj

Vrsta drveća Modalnih stabala

Godina objave Autori

Hrvatski naziv Latinski naziv

1. hrast lužnjak Quercus robur 3241 1975. Špiranec

2. hrast kitnjak Quercus petraea 3907 1975. Špiranec

3. pitomi kesten Castanea sativa 2099 1975. Špiranec

4. obični grab Carpinus betulus 2405 1975. Špiranec

5. bukva Fagus sylvatica 5717 1975. Špiranec

6. breza Betula pendula 318 1975. Špiranec

7. jela Abies alba 3844 1976. Špiranec

8. smreka Picea excelsa 750 1976. Špiranec

9. bijela vrba Salix alba 1240 1979. Cestar, Kovačić

10.bijela topola Populus alba

1290 1981. Cestar, Kovačićcrna topola Populus nigra

11. euroameričke topole

Populus marilandica Populus serotina Populus robusta

1464 1981. Cestar, Kovačić

12. crna joha Alnus glutinosa 1191 1982. Cestar, Kovačić

13. bagrem Robinia pseudoacacia 409 1982. Cestar, Kovačić

14. poljski jasen Fraxinus angustifolia 2711 1984. Cestar, Kovačić

15. lipa Tilia sp. 609 1985. Cestar, Kovačić

16. hrast cer Quercus ceris 732 1992. Bezak i dr.

17. obični bor Pinus silvestris 331 1992. Bezak i dr.

18. crni bor Pinus nigra 843 1992. Bezak i dr.

19. alepski bor Pinus halepensis 354 1997. Benko i dr.

20. hrast medunac Quercus pubescens 347 2000. Benko i dr.

Razvoj uređivanja šuma u Institutu obilježila je provedba sustavnih tipoloških istraživa-

nja započetih 1960. godine pod rukovodstvom Stjepana Bertovića, a u suradnji s Draže-

nom Cestarom, Vladimirom Hrenom i Zvonimirom Pelcerom. Izrađen je program tipo-

loških istraživanja u Hrvatskoj s ciljem utvrđivanja potencijalnih mogućnosti rasta i ra-

zvoja šuma prirodnih vrsta drveća u različitim ekološkim uvjetima. Osnovna ideja tipo-

logije šuma može se sažeti u pokušaj integracije geološko-litoloških, fitocenoloških i

Tablica 1: Popis drvnogromadnih

tablica koje je objavio Hrvatski šumarski institut.


pedoloških istraživanja (ekološka komponenta) s jedne strane, te uzgojnih, uređivačkih i ekonomskih istraživanja (gospodarska komponenta) s druge strane (vidi poglavlje Tipologija šuma). Ekonomika je u okviru tipologije bila jedna od temeljnih klasifikacij-skih komponenata, određujući smjernice gospodarenja i definirajući modele normal-nog stanja EGT-a kroz ekonomske kriterije: asortimana proizvodnje i stupnja njezine ekonomičnosti, vrijednosti proizvodnje te indeksa pokrića. Sagledavajući problem pro-padanja šuma s uznapredovalim negativnim trendom, od 1990. ekonomska istraživanja usmjeruju se na razvoj i oblikovanje metodologije dijagnosticiranja i procjene nagomi-lanih šteta, procjenu njihova trenda i rizika gospodarenja (Krznar i Vuletić).

U sklopu tipoloških istraživanja na cjelokupnom području Hrvatske postavljeno je ukupno 2320 primjernih ploha osnovom kojih je definirano 70 tipova i podtipova naših šuma podijeljenih u tri osnovna područja (panonsko, gorsko i pretplaninsko te mediteransko i submediteransko). Svako područje podijeljeno je na zone utvrđene prema rasprostranjenosti glavnih vrsta drveća, a unutar zona utvrđeni su ekološko-gospodarski tipovi šuma. Temeljem prikupljenih podataka o rastu i prirastu, u sklopu istraživanja tipologije šuma, utvrđena je optimalna proizvodnja za svaki ekološko-gospodarski tip te su izrađene prirasno-prihodne tablice (prema ophodnji po vrsta-ma drveća za čiste i mješovite sastojine, za 21 ekološko-gospodarski tip jednodobnih šuma) i normale (prema promjeru sječive zrelosti za predviđeni optimalni omjer smjese, za 11 ekološko-gospodarskih tipova prebornih šuma).

Tijekom 1990-ih godina intenzivno se pristupilo obnovi primjernih ploha postavlje-nih u sklopu tipoloških istraživanja. U tu svrhu izrađena je nova metodologija postav-ljanja pokusnih ploha (Tomislav Dubravac, Vladimir Novotny) kojom one dobivaju karakter trajnih pokusnih ploha. Usporedo s time uspostavljena je baza podataka EGTRH u kojoj se pohranjuju postojeći podatci nekoliko tisuća pokusnih ploha, po-stavljenih najvećim dijelom u sklopu tipoloških istraživanja te svi podatci prikupljeni obnovom starih ploha i postavljanjem novih.

Uz klasične metode uređivanja šuma tijekom 1990-ih započelo se s istraživanjima primjene fotogrametrije u uređivanju šuma, ponajprije procjenom drvne zalihe (Mi-roslav Benko) te se za potrebe uređivanja šuma počinju upotrebljavati ortofotosnim-ke. Također, velika je pozornost usmjerena na istraživanje rasta i razvoja šuma poseb-ne namjene, poglavito nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja s posebnim

naglaskom na socioekonomske aspekte (Anka Krznar, Dijana Vuletić).

Početkom 2000-ih težište istraživanja pomiče se prema konceptu višenamjenskoga gospodarenja ekosustavima u kojem je gospodarenje šumama, uz osiguranje drvne


sirovine i ekonomske koristi, fokusirano na održavanje vitalnosti i stabilnosti ekosu-stava, biološke raznolikosti te osiguranje i unapređenje socijalne funkcije šuma. U tu svrhu provode se istraživanja razvoja strukture (Vladimir Novotny) te modeliranje rasta i simulacije budućeg razvoja (Hrvoje Marjanović) lužnjakovih sastojina. Intenzi-viraju se istraživanja općekorisnih funkcija šume i kvantificiranje vrijednosti nedrvnih šumskih proizvoda i usluga (Dijana Vuletić) te procjene ekonomske štete od abiotič-kih i biotičkih čimbenika, posebice na šume obične jele (Elvis Paladinić).

U posljednjih desetak godina, uslijed opasnosti koje očekivane klimatske promjene donose šumskim ekosustavima, posljedica koje klimatski ekstremi ostavljaju te potre-ba Republike Hrvatske pri izvješćivanju prema međunarodnim tijelima (UNFCCC, Kyotski protokol, EU), prilagođava se i istraživački fokus Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku.

Uz nastavak postojećih istraživanja praćenja rasta i razvoja šumskih sastojina na cije-lom nizu trajnih pokusnih ploha uspostavljena su kontinuirana i vrlo detaljna praće-nja odnosa prirasta šumskih sastojina hrasta lužnjaka s obzirom na trenutačne mete-orološke prilike. Uspostavljen je sustav za praćenje disanja šumske sastojine, odnosno izmjenu ugljičnog dioksida između šume i atmosfere, te cijeli niz eksperimenata koji omogućuje da se kvantificiraju tokovi ugljika u šumskom ekosustavu (Hrvoje Marja-nović, Maša Zorana Ostrogović Sever, Elvis Paladinić, Ivan Balenović, Mislav Anić). Spomenuta istraživanja, osim razumijevanja distribucije zaliha ugljika i njegova kru-ženja u šumskom ekosustavu, imaju za cilj poboljšanje modela za procjenu produkci-je biomase, ali i provjeru uporabljivosti postojećih proizvoda dobivenih daljinskim istraživanjima (npr. NASA-in MOD17, proizvod dobiven od senzora MODIS na sate-litima Terra i Aqua). Konačni je cilj uspostava integriranog praćenja stanja i produk-tivnosti šumskih ekosustava u gotovo realnom vremenu.

Osim praćenja produktivnosti šumskih ekosustava s obzirom na postojeće klimatske prilike, u Zavodu se razvijaju metode izmjere šuma fotogrametrijskim alatima s ciljem povećanja ekonomske učinkovitosti te olakšavanja i ubrzavanja pribavljanja podata-ka potrebnih za izradu šumskogospodarskih planova (Ivan Balenović, Miroslav Ben-ko). Pri tome se ne zanemaruju istraživanja temeljena na dugoročnom praćenju rasta i prirasta te razvoja strukture šumskih sastojina, nužna za unapređenje praktičnog uređivanja šuma (Krunoslav Indir, Vladimir Novotny). Povremenom izradom progra-ma gospodarenja i šumskogospodarskih osnova praktično umijeće uređivanja šuma čuva se i njeguje te se aktivno prenosi na nove generacije znanstvenika (Ivan Baleno-

vić, Krunoslav Indir, Vladimir Novotny).


Brojni znanstveni nalazi aktualizirali su ekonomska istraživanja u području razvoja meto-

dologije vrednovanja okolišnih, ekoloških i socijalnih usluga šuma (općekorisnih funkcija)

(Vuletić). Po istoj metodologiji vrednuju se zaštićene i gospodarske šume te se upućuje na

važnost socijalnih usluga te rastuće zahtjeve i potrebe korisnika za njima. U posljednje

vrijeme istraživanja se šire u područje uloge šuma i zelenih površina u urbanim sredinama

(Krajter Ostoić), osobito s aspekta upravljanja tim površinama, što je u skladu s porastom

urbane populacije i svijesti o važnosti šuma i zelenih površina za kvalitetu života.

Kako svaki rezultat ekonomskih istraživanja posredno ili neposredno upućuje na potre-

bu propitivanja postojećih šumarskih i gospodarskih aktivnosti te razvijanje smjernica

za njihovo poboljšanje, istraživanja se prirodno šire na područje šumarske politike i

upravljanja. Ona se intenziviraju 2004. godine kroz međunarodni projekt FOPER i nje-

gov nastavak FOPER II s ciljem jačanja kapaciteta u istraživanju i obrazovanju u područ-

ju šumarske politike i ekonomike (Vuletić, Krajter Ostoić) te se nastavljaju i danas.

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJAKruženje ugljika u gospodarskim šumama

Istraživanje u okviru ove teme podijeljeno je na nekoliko cjelina kojima se pokušava

istražiti razdioba ugljika u šumskom ekosustavu i njegovo kretanje te utjecaj koji gos-

podarski zahvati imaju na pohranjeni ugljik. Znanja i podatci stečeni ovim istraživa-

njima doprinose boljem razumijevanju fundamentalnih procesa, kao što je vezanje

ugljika i tvorba nove biomase, potvrđivanju održivosti postojećeg načina gospodare-

nja šumama te unapređenju kapaciteta Republike Hrvatske za izvješćivanje o šuma-

ma prema međunarodnim tijelima.

Zalihe, distribucije i bilance ugljika

Cilj je istraživanja utvrđivanje ukupnih zaliha biomase i ugljika u glavnim sastavnicama

šumskog ekosustava (nadzemna živa drvna masa, sušci, panjevi, krupni i sitni drvni ot-

pad, šumska prostirka, sitno korijenje, šumsko tlo) te procjena udjela teško mjerljivih

sastavnica na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja (sitne grane i krupni korijen) kroz

cjelokupni životni ciklus, tj. ophodnju šumske sastojine. U istraživanju se koristi meto-

dom kronosekvence, kojom se razvoj neke sastojine kroz vrijeme simulira nizom sastoji-

na različitih starosti, ali sličnih karakteristika. Na Slici 44 prikazane su neke od ploha u

kronosekvenci hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu, gospodarska jedinica Jastrebarski

lugovi, koja pokriva raspon starosti od 3 do 165 godina. Pokusom se, nakon utvrđivanja

početne zalihe biomase i ugljika, prati unutarsezonski debljinski i godišnji visinski pri-


rast stabala, respiracija tla, dekompozicija mrtvog drveta kako bi se dobila slika unutar-

sezonske dinamike ugljika u tipičnoj gospodarskoj šumi hrasta lužnjaka.

Izmjene ugljičnog dioksida, vodene pare i topline između šume i atmosfere

Razumijevanje procesa rasta šumske sastojine i načina na koji sastojina reagira na

dane klimatske prilike ključno je za gospodarenje u uvjetima kada je promjena klime

neizbježna. Odgovor sastojine na meteorološke prilike trenutačan je, a posljedice se

mogu osjećati kroz nekoliko sezona. Stoga je praćenje reakcije sastojine klasičnim

metodama vrlo teško i nepouzdano. Mikrometeorološka metoda vrtložne kovarijan-

ce omogućuje praćenje izmjene CO2, vodene pare i topline između šume i atmosfere

(praćenje „disanja šume”, slika 45) u polusatnim vremenskim intervalima tijekom ci-

jele godine. Usporednim praćenjem meteoroloških veličina (temperature zraka i tla,

oborina, doznačenoga sunčeva zračenja itd.) i drugim mjerenjima (npr. respiracija tla)

omogućuje se uvid i bolje razumijevanje kako sastojina reagira na meteorološke prili-

ke. Rezultati dobiveni ovom metodom, osim za npr. izračun bilance ugljika istraživane

sastojine, uobičajeno se koriste i za kalibraciju modela razvoja šumskih ekosustava

(npr. BIOME-BGC, LPJ-GUESS), ali i modela koji se koriste za procjenu produktivnosti

ekosustava putem satelita (npr. MODIS).

Slika 44: Trajne pokusne plohe u

nizu sastojina koje tvore kronosekvencu šume

hrasta lužnjaka (Snimila: M. Z. Ostrogović

Sever)


Meteorološki i šumski otisci grafički su prikazi kojima se u istraživanju procesa rasta

šume odnosno izmjene ugljičnog dioksida (CO2) između šume i atmosfere (disanja

šume) mogu na zoran način uspoređivati razlike u odabranim varijablama između

godina (Slika 46).

Kako se to odražava na spremanje ugljika, može se vidjeti u donjem redu gdje je pri-

kazana netoizmjena CO2 u ekosustavu (NEE; žuta, zelena, plava i ljubičasta označavaju

razdoblja kada šuma aktivno sprema ugljik). NEE je veličina koja nam govori kojom se

brzinom CO2 po jedinici površine sprema (ili otpušta) iz istraživanoga šumskog eko-

sustava. Što je vrijednost NEE negativnija, to šuma snažnije sprema ugljik. Tijekom

Slika 45: Sustav za praćenje

izmjene CO2, vodene pare i topline između šume i

atmosfere (g. j. Jastrebar-ski lugovi, odsjek 37a)

(Snimio: H. Marjanović)


noći, kada nema svjetla, ili u razdoblju kada nema lista šuma ne stvari kisik, već poput

ljudi i životinja izdiše CO2 pa je NEE pozitivnog predznaka (narančasto i crveno). S

obzirom na to da metabolizam biljaka, pa tako i drveća ovisi o temperaturi, kada

imamo tople noći i još k tome sušu, sposobnost šume da raste i sprema ugljik može

se znatno smanjiti (npr. NEE je početkom srpnja 2010. godine zbog vrućine i suše bio

oko nula čak i tijekom dana).

DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU

Metode daljinskih istraživanja predstavljaju jedan od najvažnijih načina prikupljanja

prostornih podataka u mnogim djelatnostima, a sve veću primjenu nalaze i u šumar-

stvu, posebice u uređivanju šuma. Pritom se mogu razlikovati najmanje dva aspekta

u kojima metode daljinskih istraživanja mogu koristiti, a to su: unapređenje metoda

izmjere šuma (ubrzanje, smanjenje troškova itd.) i praćenje promjene stanja (tj. pro-

duktivnosti) šuma uslijed promjene stanišnih ili klimatskih prilika.

Primjena digitalne fotogrametrije u šumarstvu

U metode daljinskih istraživanja ubraja se i najnovija razvojna faza fotogrametrije –

digitalna fotogrametrija koja obuhvaća primjenu digitalnih aerosnimaka i digitalnih

fotogrametrijskih stanica (Slika 47) za izvođenje fotogrametrijskih postupaka i dobi-

vanje fotogrametrijskih proizvoda. Istraživanja primjenjivosti digitalne fotogrametrije

Slika 46: Maksimalna temperatura i

neto izmjena ugljika između šume i atmosfere (šumski otisci – alat za usporedbu procesa rasta šume s obzi-

rom na klimatske prilike) (Izvor: H. Marjanović)


u uređivanju šuma koja se provode na Zavodu za ure-

đivanje šuma i šumarsku ekonomiku imaju za cilj una-

prijediti postojeće operativne metode prikupljanja po-

dataka u uređivanju odnosno inventuri šuma.

U posljednjih pet godina, u sklopu projekata Rast i raz-

voj šuma posebne namjene (MZOŠ) i Primjena digitalne

fotogrametrije u praktičnom uređivanju šuma (HŠ d.o.o.),

provedena su istraživanja u kojima su korištene manual-

ne metode fotogrametrijske izmjere i fotointerpretacije

na digitalnoj fotogrametrijskoj stanici. Rezultati istraži-

vanja pokazali su veliki potencijal i mogućnost primjene

digitalnih aerosnimaka visokih prostornih rezolucija, i to

na radovima izlučivanja sastojina (Slika 48) i izmjere

strukturnih elemenata sastojina (Slika 49).

Trenutačno se provode istraživanja koja su usmjerena

na automatizirane postupke obrade digitalnih aerosni-

maka te dobivanje i primjenu raznih fotogrametrijskih

proizvoda (slike 50 i 51).

Slika 47: Digitalna fotogrametrijska stanica sa sustavom za stereo-skopsko promatranje (stereomonitor i stereonaočale) te fotogrametrij-skom programskom podrškom PHOTOMOD 5.24 (Snimio: I. Balenović)

Slika 48: Primjer izlučivanja sastojina fotointerpretacijom (delineacijom stratuma) (Izvor: I. Balenović)

Slika 49: Primjer fotogrametrijske izmjere strukturnih elemenata sastojina (Izvor: I. Balenović) 3D vektorski podatci – prijelomnice i visinske točke terena

za izradu digitalnog modela reljefa

Digitalni model reljefa


Satelitsko praćenje produktivnosti šumskih ekosustava

Promjena klime odražava se i na šumske ekosustave. Iako su katastrofalne posljedice

klimatskih ekstrema (snjegolom, vjetroizvale, požari) sve češće i lako su vidljive, na-

sreću one su još uvijek razmjerno ograničenoga karaktera. Međutim, utjecaj klimat-

skih oscilacija (iznadprosječne temperature i suše) nije tako lako uočiti, tim više što se

negativni utjecaj često manifestira tek sljedeće godine. U tu svrhu potrebno je prim-

jenjivati alate koji bi bili u stanju dati odgovor na trenutačno stanje šumskih ekosu-

stava cijele zemlje. Jedini način koji to omogućuje jesu sateliti. U tu se svrhu u Zavodu

analiziraju postojeći satelitski proizvodi, od kojih su proizvodi temeljeni na podatci-

ma prikupljenim senzorom MODIS trenutačno u fokusu istraživačkih aktivnosti

(Slika 52).

Digitalni ortofoto ‘prevučen’ preko digitalnog modela reljefa

Slika 50: 3D prikaz vektorskih poda-

taka, digitalnog modela reljefa i digitalnog ortofota.

Istraživanja se provode u sklopu projekta Metodolo-

gija za procjenu šteta na šumskim sastojinama Medi-

terana uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama

(požari, vjetar), mjere sanacije i gospodarske

mjere za umanjivanje rizika (HŠ d.o.o.)

(Izvor: I. Balenović).

Slika 51: Digitalni model visine krošanja (eng. Canopy

height model). Istraživanja se provode u sklopu projek-ta HRZZ-a Procjena i predvi-

đanje produktivnosti šum-skog ekosustava objedinja-

vanjem terenskih izmjera, daljinskih istraživanja i

modeliranja (EFFEctivity) (Izvor: I. Balenović).


RAST I PRIRAST ŠUMA

Istraživanja rasta i razvoja šuma provođena su u sastojinama različitih šumskih zajedni-

ca (bukve s lazarkinjom, bukve i jele, hrasta lužnjaka i velike žutilovke, hrasta lužnjaka i

običnoga graba, hrasta kitnjaka i običnoga graba, hrasta crnike i crnog jasena te hrasta

medunca) i različitih ekološko-gospodarskih tipova (II-G-10, II-G-20, I-D-10, III-K-10, III-

L-10), starosti od 3 do 160 godina, s ciljem proučavanja i utvrđivanja zakonitosti njihova

rasta i razvoja u novonastalim uvjetima intenzivnih ekoloških i klimatskih promjena

današnjice. U sklopu ovog istraživanja postavljeno je 68 trajnih pokusnih ploha i mreža

od 450 kružnih stajališta/ploha na području osam uprava šuma kojima gospodare

„Hrvatske šume”, jednodobnog i prebornog područja, i Mediterana te u zaštićenim šu-

mama na području pet nacionalnih parkova i pet parkova prirode.

Slika 52. Prikaz ukupne primarne produkcije (Gross Primary Productivity – GPP) šuma Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2012. (primjetan je znatan pad produktivnosti šuma u sušnoj 2003. i 2012. godine koja je uslijedila nakon ekstre-mno sušne 2011. godine) (Izvor: H. Marjanović)


Dobiveni rezultati pokazuju da su korištene metodologije omogućile kvalitetno pra-

ćenje svih relevantnih parametara rasta i razvoja istraživanih sastojina te da zadovo-

ljavaju najviše kriterije trajnog motrenja šumskih ekosustava, kako na razini stabla,

tako i sastojine. Dobiveni rezultati naglašavaju znatne promjene u tlu koje se potvr-

đuju kroz promjene u flornom sastavu i strukturi samih sastojina, što pak upućuje na

različitosti rasta i razvoja unutar i između gospodarskih i negospodarskih šuma, razli-

čitih ekoloških i gospodarskih uvjeta.

Utjecaj elemenata strukture na prirast starijih sastojina u zajednici

hrasta lužnjaka i običnoga graba

Prirast kao fenomen povećanja dimenzije stabala u izravnoj je vezi s potrajnošću kao

temeljnim načelom u gospodarenju hrvatskim šumama. Inventarizacije sastojina i izu-

čavanja prirasta stoga su nužni kako bismo u svakom trenutku znali gospodarimo li

potrajno, osiguravajući i ostavljajući budućim naraštajima ono što su nama ostavili

prethodnici. Razumijevanje i tumačenje interakcije između strukturnih elemenata sa-

stojine i veličine prirasta pruža nove mogućnosti u unapređenju gospodarenja. Pred-

metno istraživanje bavi se pitanjem kako u dinamičkom organizmu kao što je sastojina

numerički izraziti međusobne odnose između stabala, njihovu konkurentnost u borbi

za životni prostor te kako ona utječe na njihov debljinski prirast. Podatci koji su priku-

pljeni i na kojima se temelji istraživanje dolaze iz starijih sastojina hrasta lužnjaka i obič-

noga graba u kojima su dimenzije stabala takve da daju i najvrednije sortimente pa de-

bljinski prirast stoga ima znatnu ekonomsku vrijednost (Slika 53). Trajne pokusne plohe

nalaze se na prostoru gospodarske jedinice Repaš – Gabajeva Greda. Iz dobivenih rezul-

tata može se vidjeti da se ovim istraživanjem stječu nove spoznaje o razvojnim značaj-

kama starijih lužnjakovih sastojina očuvane strukture i o reakciji lužnjakovih stabala na

kasne zahvate proreda, o metodama i mogućnostima utvrđivanja dodatnih kvantitativ-

nih elemenata strukture sastojina, a dobivaju se i modeli procjene i određivanja prirasta

lužnjakovih stabala u sličnim uvjetima koji mogu imati veliku praktičnu uporabu.

Istraživanje strukture i utvrđivanje zakonitosti razvoja sastojina

hrasta lužnjaka i običnoga graba

Šuma je kompleksan biološki sustav živog i neživog dijela okoliša koji ima vrlo dina-

mičan i dug vijek trajanja. Mnoštvo međusobnih odnosa i procesa koji vladaju izme-

đu biljaka, životinja, mikroorganizama, tla, klime i vode utječu na rast i razvoj šume,

čiji vijek trajanja, ovisno o vrsti/vrstama drveća, u sebi sadržava radni staž triju, četiri-


ju i više generacija šumara i šumarskih stručnjaka. Zbog toga struktura šume i zakoni-tosti njezina razvoja predstavljaju vrlo važan čimbenik prilikom analiziranja i planira-nja gospodarenja šumskim sastojinama.

Odabir, osnivanje i izmjera na trajnim pokusnim plohama (TPP)

Cjelovitim pristupom na principima multidisciplinarnosti odabrane su reprezentativne sastojine različitih starosti u kojima su osnovane trajne pokusne plohe. Plohe su osno-vane i označene po principima geodezije. Stabla na TPP-ima označena su brojem i mje-stom izmjere prsnog promjera. Na TPP-ima je napravljena izmjera mjerljivih elemenata strukture, procjena slojevitosti, oblika, oštećenja stabala i krošnje te uzorkovanje tla.

Motrenje (monitoring) i izrada baze podataka

Pošto su plohe osnovane i obilježene kao trajne pokusne plohe, periodično su praćene (izmjera, procjena, uzorkovanje). Kako bi se mjereni, procijenjeni i uzorkovani podat-ci svih uzorkovanja na TPP-ima kvalitetno i transparentno sačuvali te kako bi obrada i analiza podataka bila što kvalitetnija, konstruirana je baza podataka u koju su upisi-vani svi elementi sa svih uzorkovanja na TPP-ima.

Obrada i analiza podataka

Obrada i analiza podataka napravljena je u skladu sa zadanim ciljevima utvrđivanja odnosa i zakonitosti koji utječu na razvoj strukture sastojine kako u cjelini, tako i pojedinačno za određene strukturne elemente.

Slika 53: Tipična stara sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (EGT II-G-10) (Snimio: V. Novotny)


Preliminarni rezultati istraživanja strukture predmetnih sastojina

Realizacija ciljeva istraživanja provedena je u tri faze: a) analiza razvoja najvažnijih strukturnih elemenata predmetnih gospodarskih sastojina u Republici Hrvatskoj i izrada modela razvoja temeljnice na razini sastojine; b) usporedba strukture sastojina TPP-a sa strukturom gospodarskih lužnjakovo-grabovih sastojina u Republici Hrvat-skoj i izrada modela razvoja temeljnice na razini TPP-a; c) izrada modela razvoja te-meljnice na razini stabla, s funkcijama dimenzija, vitalnosti, međuvrsne i unutarvrsne konkurencije, smrtnosti, dinamike rasta mladih i prethodno potisnutih stabala te produktivnosti staništa.

Unapređenja korištenja šumske biomase

Drvna biomasa ima znatan potencijal kao obnovljivi izvor energije, a njezina uloga posebno je velika kada se koristi kao zamjena za fosilna goriva. Istraživanja potencija-la korištenja biomase intenziviraju se od 2010. godine kroz niz domaćih i međunarod-nih projekta (EU FP7 RoK-FOR, WESSPROFOR, HOLISTIC).

Kroz aktivnosti u sklopu projekata djelatnici Zavoda povezali su se s brojnim dionicima u sektorima šumarstva i upravljanja okolišem. To se posebno odnosi na lanac proizvod-nje i korištenja drvne biomase (proizvođači, tehnike pridobivanja, korisnici/kupci, teh-nologije iskorištavanja, tipovi goriva, sustavi na biomasu i sl.), kako u zemlji, tako i Euro-pi. Održan je niz radionica i nekoliko konferencija na temu proizvodnog lanca bioener-

gije iz drvne biomase u organizaciji ili uz aktivno sudjelovanje djelatnika Zavoda.

U suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta istočne Finske (University of Eastern

Finland) iz Joensuua te Institutom za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog

Sada provedeno je istraživanje o proizvodnji energetskog drva u šumama šumopo-

sjednika te o percepcijama i stajalištima šumoposjednika u Hrvatskoj i Srbiji o drvnoj

biomasi. Nadalje, provedena su istraživanja s ciljem utvrđivanja potencijalno raspolo-

živih šumskih površina za proizvodnju šumske biomase s obzirom na spremnost nji-

hovih vlasnika. Cilj je između ostalog bio utvrditi osobine šumoposjednika spremnih

za proizvodnju drvne biomase. Istraživanjem se nastojala obuhvatiti proizvodnja

šumske biomase u četirima zemljama jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Hr-

vatska, Makedonija i Srbija), a bilo je financirano sredstvima finskog Ministarstva

vanjskih poslova te Europskog šumarskog instituta.

Tijekom 2011. godine započela su istraživanja potencijala biomase u drugome dob-

nom razredu regularno gospodarenih šuma. Preliminarni rezultati istraživanja (para-

metrizirani alometrijski modeli za drvnu biomasu krupnog drva, sitnog drva, sitne


granjevine te lišća krošnje za vrste hrast lužnjak, poljski jasen, crnu johu te obični

grab) dobiveni za sastojine drugoga dobnog razreda u spačvanskom bazenu (po-

dručje gospodarske jedinice Desićevo) unapređuju pouzdanost procjene potencijala

biomase mladih sastojina.

Korištenje biomase dobiva sve važniju ulogu i u mediteranskom dijelu Hrvatske. Inte-

griranim pristupom problemu korištenja šumske biomase istodobno se osigurava

obnovljivi energent, potiče potrajno gospodarenje šumama na Mediteranu te sma-

njuje rizik od požara koji se javlja zbog gomilanja biomase u šumama. Djelatnici Za-

voda sudjeluju u analizama dostupne šumske biomase na ciljanim područjima (odre-

đena pokusna područja oko odabranih naselja) te u oblikovanju održivog modela

prikupljanja i iskorištavanja šumske biomase.

U suradnji sa Zavodom za uzgajanje šuma djelatnici Zavoda izradili su i otisnuli bro-

šuru o obnovi šumske vegetacije s preporukama za gospodarenje biomasom nakon

požara. Ujedno su u suautorstvu s Regionalnom energetskom agencijom Sjeveroza-

padne Hrvatske te Sveučilištem u Moliseu (Italija) izradili te otisnuli Priručnik za

učinkovito korištenje biomase.

ISTRAŽIVANJA SOCIJALNIH I DRUGIH OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA, ŠUMARSKA POLITIKA I UPRAVLJANJE

Metodologija vrednovanja ekoloških, okolišnih i socijalnih usluga šuma razvijena u

prethodnom razdoblju valorizirana je kroz disertaciju vrednovanja turističke usluge

šuma otoka Korčule (Vuletić) te su po njoj vrednovane grupe usluga šuma za područje

nacionalnih parkova Krka i Mljet te gospodarskih šuma na području Petrove gore, UŠP

Karlovac i dviju gospodarskih jedinica UŠP Gospić. Ti su se projekti bavili i nedrvnim

šumskim proizvodima te interesom lokalnog stanovništva za njihovo bolje korištenje

kroz poticanje malog poduzetništva. Rezultati su pokazali da postoji velik interes, ali i

potreba pružanja pomoći potencijalnim poduzetnicima kako bi se uspješno probili

kroz „šumu” propisa i pronašli financijska sredstva za ostvarenje svojih planova. Pokaza-

lo se da je interes za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda dvostruko veći kod šumo-

posjednika te su oni svakako zanimljiva, ali i ponešto zanemarena ciljana skupina. Pri-

vatnim šumoposjednicima i njihovom spremnosti na udruživanje u interesne skupine

bavio se i projekt PRIFORT, koji je rasvijetlio profil prosječnoga privatnog šumoposjed-

nika u RH (Krajter Ostoić). Socijalne usluge šuma bile su tema i projekta za MZOS stav-

ljajući težište na šume u blizini većih gradova i njihovu važnost za unapređenje kvalitete


života građana (Vuletić, Krajter Ostoić). Istraživanja važnosti šuma i zelenih površina

nastavljaju se u sklopu projekta FORCITY koji je proveden u sedam glavnih gradova i

regionalnih centara u jugoistočnoj Europi, uključujući i Zagreb. Rezultati pokazuju da

građani razumiju važnost drveća u gradovima te je utvrđena potreba da se više uključe

u odlučivanje o šumama i zelenim površinama. Također, postojeće gospodarenje i

upravljanje šumama i zelenim površinama u gradovima u potpunosti ne zadovoljava

potrebe građana, a kao jedan od ključnih problema u svim istraživanim gradovima gra-

đani navode vandalizam (Krajter Ostoić). Problematika upravljanja urbanim šumama i

zelenilom u gradu Zagrebu obrađena je u disertaciji (Krajter Ostoić) koja je unutar In-

stituta proširila i učvrstila socijalna istraživanja vezana za šume i zelene površine u urba-

nim sredinama. Istraživanja u području šumarske politike nadovezuju se na prepozna-

vanje prihvaćenih međunarodnih obveza. Izdvajamo intenzivnije bavljenje već spome-

nutim obvezama izvješćivanja po Kyotskom protokolu, kriterijima i indikatorima po-

trajnoga gospodarenja, Naturom 2000 i njezinom primjenom u RH te nacionalnim šu-

marskim programima i Europskom šumarskom strategijom. Uz to se proučava utjecaj

Nacionalne šumarske politike i strategije (2003.) te potreba izrade nove strategije i Na-

cionalnoga šumarskog programa kao temeljnih dokumenata šumarske politike. Tako-

đer u sklopu projekta za „Hrvatske šume” d.o.o. bavili smo se analizom razumijevanja i

informiranosti opće populacije o općekorisnim funkcijama šuma i o instrumentu na-

knade za njihovo pružanje. Istraživanje je uputilo na potrebu informiranja građanstva o

ulozi šumarstva u pružanju općekorisnih funkcija šuma te na potrebu njihova sufinan-

ciranja kroz postojeću naknadu.

Cijelo područje istraživanja od 2012. osnivanjem preuzima Zavod za međunarodnu

znanstvenu suradnju jugoistočne Europe (EFISEE).

TRAJNA MOTRENJA KOJA PROVODI ZAVOD U SKLOPU PROGRAMA UNECE – ICP Forests

Provedba programa trajnog motrenja ICP Forests obuhvaća cijeli niz aktivnosti u različitim

područjima. Više o ICP Forests programu može se pročitati u poglavlju koje se odnosi na

Zavod za ekologiju šuma koji koordinira provedbu programa na Institutu. Zavod za uređi-

vanje šuma i šumarsku ekonomiku sa svojim znanstvenicima aktivno sudjeluje u dvama

ekspertnim panelima (Rast i prirast te Meteorologija, fenologija i indeks površine lista).

Motrenje rasta i prirasta na ICP trajnim plohama obavljalo se sporadično od sredine

devedesetih godina prošlog stoljeća na nekoliko ploha, ali sustavni radovi usklađeni s


uputama na razini Europe započeli su 2009./2010. godine kada je obavljena prva iz-

mjera svih stabala iznad 5 cm prsnog promjera na 4 plohe. Takva izmjera obavlja se

periodično svakih 5 godina pa je obavljena i 2014./2015., ali ovaj put na svih 7 ploha

razine II. Kontinuirano se obnavljaju i obilježbe stabala unutar ploha.

Godine 2011. postavljene su prve dendrometarske trake (Slika 54) za praćenje poveća-

nja prsnog promjera stabala na ICP plohi u Jastrebarskim lugovima (ploha br. 110). S

očitavanjima se započelo 2012. godine, a obavljaju se jednom u dva tjedna tijekom ve-

getacijskog razdoblja. Godine 2014. postavljeno je po 40 dendrometarskih traka na još

4 plohe (Vrbanja, Sljeme, Lividraga i Poreč), a s očitavanjima se započelo 2015. godine.

Meteorološka motrenja na Institutu provode se dugi niz godina (u sklopu Instituta

do 2004. godine nalazila se meteorološka stanica DHMZ-a), ali su sustavna meteoro-

loška mjerenja unutar šume započeta 2007. godine postavljanjem stanice za praćenje

kruženja. S obzirom na to da se stanica nalazi u blizini ICP plohe (ploha 110, Jastrebar-

ski lugovi), meteorološki podatci od 2011. godine unose se u međunarodnu bazu

programa ICP Forests. Mreža meteoroloških postaja unutar šumskih područja polako

se razvija te je krajem 2014. godine postavljena još jedna meteorološka stanica u bli-

zini ICP plohe razine II Vrbanja (ploha 109).

Slika 54: Sustavno praćenje rasta i prirasta na plohama razine II u okviru programa ICP Forests (Snimio: K. Indir)


STRUČNI POSLOVI KOJI SE PROVODE U ZAVODU

Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku osim znanstvenoistraživačkog rada

bavi se i izradom šumskogospodarskih planova koji služe za operativno gospodarenje

šumama u Hrvatskoj. Time njegovi zaposlenici njeguju i razvijaju stručna znanja i

vezu sa šumarskom praksom te u tomu primjenjuju spoznaje iz svojega znanstvenoi-

straživačkog rada.

Znanstvenici i stručni suradnici u Zavodu izradili su niz programa za gospodarenje

šumama s posebnom namjenom i za gospodarenje šumama šumoposjednika te su

aktivno sudjelovali u postupku pregleda i odobrenja šumskogospodarskih planova

kao članovi povjerenstava resornog ministarstva.

Isto tako, kao članovi povjerenstava sudjelovali su u donošenju zakonskih i podza-

konskih akata iz područja šumarstva.

Svoj doprinos u stručnom djelovanju Zavod daje i kroz sudjelovanje u aktivnostima

Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, u kojoj ima izabranog čla-

na u odboru strukovnog razreda te člana povjerenstva za provođenje ispita za ovla-

štene inženjere šumarstva.

Dva zaposlenika Zavoda (Vladimir Novotny i Krunoslav Indir) imaju zvanje stalnih sud-

skih vještaka šumarske struke te sudjeluju u provođenju vještačenja na poziv suda.


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIZAVOD ZA MEđUNARODNU ZNANSTVENU SURADNJU JUGOISTOČNE EUROPE – EFISEE

dr. sc. Silvija Krajter Ostoić, mr. sc. Marta Curman, dipl. ing. šum., Antonija Beuk, mag. ing. silv.

OPĆENITO

zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE naj-mlađi je zavod Hrvatskoga šumarskog instituta. Počeo je s radom u siječnju 2012. godine, a nastao je kao odgovor na identificiranu potrebu za većom i

kvalitetnijom znanstvenom suradnjom sa šumarskim znanstvenoistraživačkim insti-tucijama u Europi. Poseban je naglasak na znanstvenoj suradnji sa šumarskim fakulte-tima i institutima u jugoistočnoj Europi s kojima Hrvatski šumarski institut ima pot-pisan sporazum o razumijevanju i koji podupiru rad EFISEE zavoda. Svrha je suradnje promicanje važnosti znanstvenoistraživačkog rada te jačanje kapaciteta institucija i pojedinaca na području jugoistočne Europe. U tom smislu zavod djeluje kao ured Europskoga šumarskog instituta (EFI), a EFI za partnere ima 130 znanstvenoistraživač-kih institucija u Europi, uključujući i Hrvatski šumarskih institut. EFISEE je dio regio-nalnog ureda EFICEEC-EFISEE za područje središnje i istočne Europe. Važnost EFISEE zavoda prepoznali su Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (MZOS). EFISEE zavod naveden je u Planu razvoja istraži-vačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, koji je izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 2014. godine.

DJELATNOSTI ZAVODA

Temeljna djelatnost zavoda odnosi se na istraživanje, umrežavanje, informiranje i po-dršku procesima šumarske politike.

Znanstvenoistraživački rad zavoda odnosi se na istraživanja iz područja politike (engl. policy) i upravljanja (engl. governance) u šumarstvu i urbanom šumarstvu te socijal-


nih aspekata šumarstva i urbanog šumarstva. Naglasak je u takvim istraživanjima na ljudima, njihovim razmišljanjima, ponašanju, načinu donošenja odluka u političkim procesima vezanim za gospodarenje i upravljanje prirodnim resursima i slično. Pogo-tovo se to odnosi na urbane sredine u kojima trenutačno živi 75 % europske popula-

cije, a šume i ostale zelene površine znatno utječu na kvalitetu života ljudi.

Umrežavanje znanstvenoistraživačkih institucija nužno je za kvalitetna istraživanja

koja mogu odgovoriti na sadašnje društvene izazove. Zavod intenzivno surađuje s

takvim institucijama u Europi koristeći se mogućnostima za umrežavanje i suradnju

koje nude COST (European Cooperation in Science and Technology), najdugovječnija

sveeuropska mreža za suradnju među znanstvenicima, zatim Organizacija za hranu i

poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (UN FAO), IUFRO (International Union of

Forest Research Organisation) i slično.

Informiranje se odnosi na prezentaciju rezultata znanstvenoistraživačkog rada u prvom

redu akademskoj zajednici pisanjem znanstvenih i stručnih radova te sudjelovanjem na

skupovima, a onda i drugim interesnim skupinama (šumarski i drugi stručnjaci, građan-

stvo) koje mogu imati koristi od njih. Zavod promovira svoj rad kroz mrežnu stranicu,

društvene mreže te objavljivanje regionalnog biltena koji šalje e-poštom na adrese istra-

živača zaposlenika šumarskih instituta i fakulteta u jugoistočnoj Europi. U 2012. godini

organizirana je konferencija Forests for cities, forests for people – perspectives on urban

forest governance, a koja se odnosila na aspekte upravljanja urbanim šumama.

Akteri šumarske politike podržavaju se informativnim brošurama i letcima o aktual-

nim temama koje se odnose na politiku i upravljanje u šumarstvu i urbanom šumar-

stvu. Sadržavaju rezultate znanstvenih radova koji su korisni donositeljima odluka, a

prezentirani su na sažet i lako razumljiv način.

VAŽNIJI PROJEKTI

Izgradnja ljudskih kapaciteta u šumarskoj politici i upravljanju u jugoistočnoj Europi

COST akcija TN1401: Capacity building in forest policy and governance in Western

Balkan region – CAPABAL (2014. – 2018.) (Slika 55)

Consolidation of the human capacities in forest policy and economics education and

research in the South-East Europe Region – FOPER II (2009. – 2013.), Ministarstvo vanj-

skih poslova Finske


Istraživanje politika i upravljanja koja se odnose na šume, urbane šume i zelenu infrastrukturu

COST akcija FP1204: Green Infrastructure approach: linking environmental with social

aspects in studying and managing urban forests – GreenInUrbs (2013. – 2017.)

Analysis of current urban forest governance in the city of Zagreb (2013.), doktorska disertacija

Značaj i uloga OKFŠ-a u kontekstu EU, (2011. – 2013.), „Hrvatske šume” d.o.o.

Istraživanje mišljenja građana o šumama i urbanim šumama

Citizens and urban forest governance in SEE: case studies in selected cities – FORCITY

(2011. – 2013.), Europski šumarski institut

Značaj, vrednovanje i potrajno korištenje socijalnih usluga šuma (2007. – 2012.), Mi-

nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

Istraživanje politika koja se odnose na privatne šumoposjednike

COST akcija FP1201: Forest Landownership Changes in Europe: Significance for Mana-

gement and Policy – FACESMAP (2012. – 2016.)

Istraživanje korištenja nedrvnih šumskih proizvoda i usluga šuma

Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma

(2011. – 2013.), „Hrvatske šume” d.o.o.

Slika 55: Uvodni sastanak COST projekta CAPABAL (Izvor: EFISEE)

Slijeva: Bernhard Wolf-slehner, Dijana Vuletić, Špela Pezdevšek Malovrh, Zuzana Dobšinská, Mirja-na Stevanov, Silvija Krajter Ostoić, Nenad Petrović, Mersudin Avdibegović, Dženan Bećirović


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIISTRAŽIVAČKI CENTRI

mr. sc. Miljenko županić

OPĆENITO

Istraživački centri osnovani su 2008. godine na temelju Sporazuma o suradnji i za-

jedničkom nastupu koji su 29. listopada 2007. godine sklopili resorno Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa, Šumarski institut, Jastrebarsko, „Hrvatske šume”

d.o.o. te jedinice regionalne i lokalne samouprave.

Istraživački centri osnovani su s namjerom da se istraživačka aktivnost u području

šumarstva poveže s potrebama lokalne zajednice i kolega iz šumarske struke radi osi-

guranja potrajnoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima s ciljem primjene i

unapređenja dosadašnjih postignuća šumarske struke kroz znanstvena istraživanja.

Istraživački centri smješteni su u Pazinu – Centar za općekorisne funkcije šuma Josip

Ressel, u Varaždinu – Centar za urbane i privatne šume i u Vinkovcima – Centar za

nizinske šume te se bave istraživanjima vezanim za lokalne specifičnosti šumarstva u

područjima djelovanja.

CENTAR ZA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA JOSIP RESSEL

Centar za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel Hrvatskoga šumarskog instituta dje-

luje od 2008. godine i smješten je u Pazinu. Trenutno zapošljava 4 diplomirana inže-

njera šumarstva koji se bave znanstvenoistraživačkim radom, EU projektima, ostalim

međunarodnim i domaćim projektima te asistiranjem na prikupljanju podataka za

znanstvenoistraživačke projekte Hrvatskoga šumarskog instituta. Važno je spomenu-

ti i kako djelatnici istraživačkog Centra iz Pazina provode stalne edukacije učenika

osnovnih i srednjih škola na području čitave županije. Rad Centra podupiru Istarska

županija i „Hrvatske šume” d.o.o. Uprava šuma podružnica Buzet.


Problematika istraživanja u Centru za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel obuhvaća:

• istraživanja općekorisnih funkcija šuma

• istraživanja sporednih šumskih proizvoda

• istraživanja gospodarenja crnikom i meduncem

• istraživanja zaštite od erozije

• istraživanja šumskih požara.

Aktivnosti Centra za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel provode se u sklopu

znanstvenih i stručnih projekata, od kojih izdvajamo:

• istraživanje podzemnih i nadzemnih makrogljiva u šumskim ekosustavima Istre

• izradu Strategije održivog razvoja i gospodarenja tartufima u Istri

• nadzor i kontrolu u proizvodnji šumskoga reprodukcijskog materijala.

Od međunarodnih projekata navodimo:

• ICP Forests: Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišće-

nja na šume

• IPA: AMF (Adriatic Model Forest)

• sljedivost nedrvnih šumskih proizvoda u modelnoj šumi Slijev rijeke Mirne u Istri

• FOPER II

Hunters attitude, motiviation and behaviour related to participation in hunting in

Southeast Europe (SEE)

Enterpreneurship, markets and marketing of NTFP’s in SEE region

• COST ACTION FP1203 Europaean non-wood forest products network.

Zaposlenici:

Željko Zgrablić, dipl. ing., znanstveni novak

Anton Brenko, dipl. ing., stručni suradnik u znanosti

CENTAR ZA URBANE I PRIVATNE ŠUME

Centar za urbane i privatne šume u Varaždinu (IC Varaždin) svoju djelatnost započeo

je 1. rujna 2008. godine. Osnovan je s namjerom da se istraživačka aktivnost u po-

dručju šumarstva poveže s potrebama lokalne zajednice na području urbanih i pri-

vatnih šuma radi osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim

zemljištima bez obzira na vlasništvo i ovisno o lokalnim specifičnostima. Rad Centra

podupiru Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Grad Varaždin,

Grad Ivanec i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Kra-

pinsko-zagorske županije.


Problematika istraživanja u IC Varaždin odvija se u područjima zaštite šuma, zdrav-

stvenog stanja urbanog zelenila i problematike šuma u privatnom vlasništvu.

Aktivnosti Centra za urbane i privatne šume provode se u sklopu znanstvenih i struč-

nih projekata, od kojih izdvajamo:

• sjemensku štedionicu i gensku banku svojti šumskog drveća

• uslugu stručne kontrole u proizvodnji šumskoga reprodukcijskog materijala

• zdravstveni pregled šumskoga reprodukcijskog materijala u rasadnicima

• izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu

• program posebnog nadzora karantenskih organizama.

Od međunarodnih projekata navodimo:

• COST FP 1201: Forest Land Ownership Changes in Europe: Significance for Manage-

ment And Policy (FACESMAP)

• COST FP 1301: Innovative management and multifunctional utilization of traditional

coppice forests – an answer to future ecological, economic and social challenges in the

European forestry sector (EuroCoppice).

Iz područja urbanog šumarstva provedeni su razni projekti procjene zdravstvenog

stanja zaštićenih dijelova prirode, urbanih parkova i šuma te pojedinih stabala u ur-

banim predjelima.

Zaposlenici:

mr. sc. Miljenko Županić, dipl. ing. šum., voditelj istraživačkih centara

Nikolina Đođ, dipl. ing., znanstvena novakinja

CENTAR ZA NIZINSKE ŠUME

Centar za nizinske šume Hrvatskoga šumarskog instituta sa sjedištem u Vinkovcima

svoju djelatnost započeo je 1. rujna 2008. godine. Centar za nizinske šume osnovan je

s namjerom da se istraživačka aktivnost u području šumarstva poveže s potrebama

lokalne zajednice i kolega iz šumarske struke radi osiguranja potrajnoga gospodarenja

šumama i šumskim zemljištima s ciljem primjene i unapređenja dosadašnjih posti-

gnuća šumarske struke kroz znanstvena istraživanja. Rad centra sufinanciraju Vuko-

varsko-srijemska županija, Grad Vinkovci i Grad Otok te „Hrvatske šume” d.o.o. Up-

rava šuma podružnica Vinkovci.


Problematika istraživanja u IC Vinkovci obuhvaća sljedeće:

• hidrologiju tala nizinskih šuma

• varijabilnost i izostanak plodonošenja hrasta lužnjaka

• uzgoj šuma i utjecaj šumskouzgojnih zahvata na stanje i razvoj sastojina

• sva ostala istraživanja koja se pojave na tom području.

Temeljna istraživanja u IC Vinkovci obuhvaćaju sljedeća područja:

• provedbu znanstvenoistraživačkih projekata na području spačvanskog bazena

• očuvanje genofonda šumskog drveća od gospodarske važnosti

• istraživanje varijabilnosti i izostanka plodonošenja hrasta lužnjaka

• uzgoj šuma hrasta lužnjaka i utjecaj šumskouzgojnih zahvata na stanje i razvoj sa-

stojina

• hidrologiju tala nizinskih šuma

• ostala istraživanja na znanstvenom području šumarstva.

Stručna djelatnost:

• stručni nadzor u sjemenskim objektima

pregledi šumskih sjemenskih objekata

nadzor provođenja mjera propisanih programima gospodarenja šumskim sje-

menskim objektima

nadzor nad proizvodnjom šumskoga reprodukcijskog materijala

nadzor nad stavljanjem na tržište šumskoga reprodukcijskog materijala

• ocjenjivanje potencijalnih šumskih sjemenskih objekata i izdavanje stručnog mi-

šljenja o ispunjavanju uvjeta za upis u Registar šumskih sjemenskih objekata

• uzorkovanje šumskog sjemena sukladno postojećim metodama za uzorkovanje i

testiranje sjemena Međunarodne udruge za testiranje sjemena (International Seed

Testing Association ISTA)

• davanje stručnog mišljenja za odobrenje Programa gospodarenja šumskim sjemen-

skim objektom u kategoriji selekcioniran

• sudjelovanje u radu stručnih povjerenstava za izradu prijedloga podzakonskih aka-

ta Zakona o šumama i uredbi Europske komisije.

Zaposlenici:

Robert Licht, dipl. ing. šum., stručni suradnik u znanosti


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIODJEL ZA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA

dr. sc. Maja Gradečki - Poštenjak, dr. sc. Tamara Jakovljević, dr. sc. Nevenka Ćelepirović

OPĆENITO

Odjel za laboratorijska ispitivanja (OLI) jedinstvena je istraživačka jedinica

ustanovljena u svrhu rješavanja problema, razvijanja novih spoznaja i inova-

cija te pružanja vrhunskih usluga u području šumarstva. Laboratoriji su

opremljeni suvremenom istraživačkom opremom i pružaju specifične usluge analiza

uzoraka sjemenskog i biljnog materijala. Iznimno stručno osoblje omogućuje i pruža

korisnicima usluge prema međunarodnim normama.

U svrhu podizanja kvalitete laboratorijskih usluga i konkurentnosti na tržištu dva la-

boratorija iz OLI-ja akreditirana su prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025

za ispitne i umjerne laboratorije. Područje akreditacije jest: Ispitivanje šumskog sje-

mena i biljnog materijala.

OLI je član udruge Hrvatskih laboratorija CROLAB od 2013. godine.

Odjel se sastoji od sljedećih laboratorija:

Laboratorij za ispitivanje šumskog sjemena (LIS) – akreditirani laboratorij

Laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja (LFKI) – akreditirani laboratorij

Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja (LMGI)

Laboratorij za entomološka ispitivanja (LEI)

Laboratorij za fitopatološka ispitivanja (LFI)


Laboratorij za ispitivanje šumskog sjemena (LIS)

Šumsko sjeme nezaobilazan je i važan činitelj u životnom ciklusu šumskog ekosusta-

va. Nositelj je svih genetskih osobina, i pozitivnih i negativnih, koje se iskazuju u bu-

dućim generacijama. Sjeme koje danas zasijemo bit će pokazatelj našeg znanja, osvi-

ještenosti i odnosa prema šumskih ekosustavima. U današnjim prilikama onečišćenja

okoliša i klimatskih promjena očuvanje genofonda i biološke raznolikosti primarni je

zadatak šumarske struke, a uloga kvalitetnog sjemena u obnovi šuma neprocjenjiva

je. Poznavanje kvalitete sjemena važan je činitelj za sve koji su uključeni u proces pro-

izvodnje sjemena, od proizvođača, dorađivača, rasadničara pa do certifikacijskih služ-

bi. Informacija o kvaliteti sjemena omogućuje uporabu sjemena visoke kvalitete te

služi kao smjernica tijekom proizvodnje, trgovine i skladištenja.

Pod kvalitetom sjemena podrazumijeva se njegova genska i analitička čistoća te fizio-

loške i fizičke osobine kao što su masa 1000 sjemenaka, sadržaj vlage, klijavost, vital-

nost, zdravstveno stanje sjemena i dr. Za određivanje pojedinih elemenata kvalitete

šumskog sjemena upotrebljavaju se standardizirane procedure koje su propisane za-

konskim propisima, domaćim i međunarodnim standardima.

Potvrda o akreditaciji

Potvrda o članstvu u CROLAB-u

AKREDITIRANI LABORATORIJI


Potvrda o članstvu u ISTA

Letak o Laboratoriju za ispitivanje sjemena

Potvrda o članstvu u CROLAB-u

LIS se bavi temeljnim istraživanjima i pružanjem usluga ispitivanja kvalitete šumskog

sjemena. Nadzire kvalitetu šumskog sjemena koje se stavlja u promet temeljem Zako-

na o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13,14/14) i među-

narodnih propisa (ISTA, OECD).

LIS kontinuirano obavlja navedene poslove od 1959. godine. Od 2008. godine je akredi-

tiran. Akreditaciju je provela Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Područje akredita-

cije jest: Ispitivanje šumskog sjemena.

Ispitivanje pojedinih svojstava kvalitete šumskog sjemena u laboratoriju obuhvaća:

određivanje sadržaja vlage, utvrđivanje analitičke čistoće, klijavosti, vitalnosti, mase

1000 sjemenaka i zdravstvenog stanja sjemena. Od toga su akreditirane 4 metode:

određivanje čistoća sjemena, određivanje mase 1000 sjemenaka, utvrđivanje sadržaja

vlage u sjemenu te ispitivanje klijavosti sjemena.

Radi poboljšavanja kvalitete usluge i konkurentnosti na tržištu LIS je uspostavio infor-

macijski sustav (LIS IS) namijenjen za vođenje poslovanja Laboratorija. LIS IS je mrež-

na aplikacija koja ima svoju adresu na internetu. Aplikacija se sastoji od dvije cjeline

– javnog i privatnog dijela. Javnom dijelu aplikacije može se pristupiti bez autorizaci-

je, a privatnom dijelu može pristupiti samo autorizirani korisnik.


Laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja (LFKI)

Osnovan je 1974. u sklopu Odjela za ekologiju, današnji Zavod za ekologiju šuma.

Osoblje laboratorija: voditeljica laboratorija dr. sc. Tamara Jakovljević i analitičari Re-

nata Tubikanec, kem. teh., i Monika Hlebić, farm. teh.

Analize koje se obavljaju u Fizikalno – kemijskom laboratoriju Zavod za ekologiju te-

melj su znanstvenicima ovog instituta za istraživanja iz područja kemije okoliša, ishrane

šumskog drveća i šumarske pedologije, opskrbljenost tla hranjivima, zdravstveno sta-

nje tla, atmosferska taloženja i mjerenje ozona u šumskim ekosustavima, analize šumske

biomase i pepela, analize u ekološkoj proizvodnji, analize plodnosti tla i razvoj novih

metoda. Laboratorij provodi analize motrenja stanja šumskih ekosustava - ICP Forests

program (International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of

Air Pollution Effects on Forests) i organizator je Europskih međulaboratorijskih ispitiva-

nja tla u sklopu ICP Forests-a. Fizikalno-kemijske metode i laboratorijska oprema koje

se koriste za analize su ISO metode i uslkađene su sa zahtjevima ICP –Forests-a u čijim

međulaboratorijskim ispitivanjima sudjeluju svake godine.

Od 2008. godine laboratorij je akreditiran prema međunarodnoj normi HRN EN ISO/

IEC 17025. Područje akreditacije je ispitivanje biljnog materijala. Akreditirane metode

Slika 56. Središnji kemijski laboratorij (Snimio: M. Vuković)

�Letak o Laboratoriju za fizikalno-kemijska ispitivanja


Parametri koji se mogu odrediti u laboratoriju:

Analize tla: pH i provodljivost, ukupni CaCO3, aktivno vapno, ukupni dušik (N), hu-

mus, organska tvar, fiziološki aktivni fosfor i kalij (P2O5 i K2O), određivanje olova

(Pb), bakra (Cu), cinka (Zn), mangana (Mn), željeza (Fe), kadmija (Cd), bakra (Cu)

nakon ekstrakcije s 2n HCl, ukupni sumpor (S), tekstura tla i fizikalna svojstva (kapa-

citet, propusnost, gustoća, pF- vrijednosti …).

Analize biljnog materijala: ukupni dušik (N), fosfor (P2O5), kalij (K) i kalcij (Ca), magnezij

(Mg), željezo (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), kadmij (Cd) i ukupni sumpor (S).

Analize vode i onečišćivača zraka: određivanje kationa u vodi ( litij, natrij, amonij,

kalij,magnezij i kalcij ) i određivanje aniona u vodi ( floridi, acetati, kloridi, nitriti, bro-

midi, nitrati, fosfati, sulfati ), određivanje alkaliteta, određivanje ozona.

ANALITIČKA OPREMA (slika 57. a-d) (Snimila:T. Jakovljević)

Slika 57. a) UV/VIS spektrofotometar

LaboMed

Slika 57. b) mikrovalna Milestone

Ethos One Slika 57. c) atomski apsorpcijski spekrofotometar-plamena i grafitna tehnika Perkin-Elmer Aanalyst 700

Slika 57. d) pHmetar/konduktometar Mettler Toledo

su: Određivanje ukupnog dušika u biljnom materijalu i Određivanje ukupnog ugljika

u biljnom materijalu.


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIODJEL ZAJEDNIČKIH POSLOVA

Fikret Ahmetović, dipl. iur.

U Odjelu zajedničkih poslova kao središnjoj ustrojstvenoj jedinici Instituta obavljaju se:

• administrativni poslovi (prijepis, fotokopiranje)

• poslovi uredskog poslovanja

• kadrovski poslovi (ustrojavanje kadrovskih evidencija, rješavanje radno-pravnih odnosa, ostvarivanje prava iz kolektivnih ugovora, zdravstvena i socijalna zaštita zaposlenih)

• pravni poslovi (zastupanje Instituta pred sudovima i drugim organima, imovinsko-pravni poslovi, izrada ugovora, praćenje propisa, davanje stručne pomoći u tuma-čenju propisa, pripreme i izrade općih akata, prijave i upisi u sudske i druge registre i upisnike, poslovi osiguranja)

• poslovi znanstvene knjižnice (smještaj knjižnične građe iz područja prirodnih zna-nosti, zaprimanje nabavljenih knjiga, vođenje evidencije knjiga i publikacija, kon-taktiranje s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, ishođenje potrebnih numera-cija za publikacije u izdanju Instituta)

• poslovi tiskanja i objavljivanja rezultata znanstvenih, istraživačkih i stručnih radova

• planski, financijsko-računovodstveni poslovi (praćenje novčanih tijekova: potraži-vanja, obveza i poslovanja, izrade planova priljeva i odljeva novčanih sredstava, vođenje svih potrebnih evidencija i praćenja vezanih uz problematiku financija po potrebi internih, a posebno državnih organa i institucija, praćenje propisa iz po-dručja poreza na promet proizvoda i usluga te poreza na dohodak, suradnja na planiranju sredstava za investicije, izrada godišnjih i dugoročnih planova poslova-nja Instituta, izrada periodičnih i godišnjih izvješća o izvršenju plana poslovanja Instituta te prezentacija ravnatelju i Upravnom vijeću, poslovi bilanciranja, financij-skoga knjigovodstva, materijalnoga knjigovodstva, vođenja računovodstva Institu-ta, praćenje, kontiranje i evidentiranje poslovnih događaja AOP-om)


• poslovi financijskog upravljanja i kontrole (FMC)

• poslovi organizacije, obuke i podrške u primjeni računalnih programa i opreme

• izrada baza podataka za pojedine grane znanstvenih istraživanja

• podrška uključivanju u mreže CARNET i internet

• poslovi međunarodne suradnje

• poslovi održavanja i čuvanja objekata.

U zajedničkim službama zaposleno je 14 zaposlenika, od kojih: 1 diplomirani pravnik, 1 diplomirani ekonomist, 1 diplomirani knjižničar, 1 diplomirani inženjer šumarstva na poslovima međunarodne suradnje, 1 tajnica ravnateljice, 2 ekonomska tehničara, 2 osobe na prijepisu i u pisarnici, 2 osobe za energetsko postrojenje i čuvanje objekata, 3 spremačice.

Zajedničke službe nisu do kraja kadrovski ekipirane, nedostaje voditelj informatičke

podrške i osoba za poslove financijskog upravaljanja i kontrole.


zNANSTVENI zAVODI I ODJELIODJEL RASADNIČKE PROIZVODNJE

Ivica Čehulić, dipl. ing., Romana Maradin, dipl. ing. agr.

OPĆENITO

Rasadnik Hrvatskoga šumarskog instituta (Slika 58) osnovan je 1961. godine s ciljem proizvodnje sadnica za pošumljavanje i umjetnu obnovu sastojina te znanstvenoistraživačkih radova iz područja rasadničke proizvodnje.

Nakon osnivanja rasadnika započela su intenzivna istraživanja iz područja proizvod-nje četinjača, a nešto kasnije i listača. Proizvodnja se bazirala na sadnicama domaćih i stranih (osobito sjevernoameričkih) vrsta različitih provenijencija, kojima su u tom vremenu osnovani brojni pokusni nasadi i kulture četinjača.

Mnogobrojna istraživanja o uzgoju, zaštiti, ishrani, vegetativnom razmnožavanju, supstratima, pripremi sjemena za sjetvu, klijavosti, intenzitetu sjetve, racionalizaciji rada i drugim djelatnostima važnim za unapređenje rasadničke proizvodnje objavlji-vana su u brojnim stručnim i znanstvenim radovima djelatnika Instituta.

Sam rasadnik nalazi se u Jastrebarskom, neposredno uz Institut, na površini od 24 ha, od čega je cca 15 ha proizvodnoga karaktera, dok su preostale površine u znanstvenoistra-živačkoj funkciji, tj. na tim parcelama nalaze se višegodišnje pokusne plohe, klonski ar-hivi te matičnjaci namijenjeni proizvodnji ukrasnog bilja vegetativnim putem.

Prosječna je nadmorska visina 138 m, s padom terena od 2 %. Zemljopisna širina N = 45°40’ i dužina E = 15°39’. Prema Köppenovoj klasifikaciji rasadnik se nalazi u Cfwbx” klimatskom tipu.

Tlo je u pedosistematskom pogledu u vrijeme osnivanja rasadnika bilo u kategoriji plitkog do srednje dubokog, eutričnoga obronačnog pseudogleja. Zbog takve preli-minarno nepovoljne strukture tla godinama su provođene antropogene mjere u smi-slu poboljšanja njegove kvalitete. Sustavnim unošenjem organskih gnojiva (stajnja-ka), komposta i treseta, mineralnih gnojiva (u vidu osnovne i startne gnojidbe te


kontinuirane prihrane), zelenom gnojidbom (krmno bilje, leguminoze – fiksatori du-šika) i plodoredom danas je dobiven antropogeni tip tla.

Na otprilike 4 ha proizvodne površine postoji sustav za zalijevanje, primjeren proizvod-nji klijanaca hortikulturnoga sadnog materijala (lijehe i gredice), a koji se sastoji od pod-zemne linije vodovoda te pomičnih aluminijskih cijevi s rasprskivačima za navodnjava-nje. Za uzgoj klijanaca na odvojenoj jedinici proizvodnje formirane su još početkom rasadničke proizvodnje Dunemann lijehe (betonirane), na površini od oko 0,5 ha, sa svrhom stvaranja uvjeta kontrolirane proizvodnje. Lijehe su dimenzija 1,5 m x 108 m.

Proizvodnja sadnica u rasadniku Instituta započela je 1961., a do 1976. godine proi-zvode se isključivo četinjače. Iste godine počela je i proizvodnja sadnica hrasta lužnja-ka. Količina proizvedenih sadnica listača od tada je bila u stalnom porastu.

Od listača u proizvodnji najzastupljenija vrste bile su hrast lužnjak, zatim kitnjak, poljski jasen, obična bukva, joha i druge vrste u manjim količinama. Od četinjača najzastupljenija je bila obična smreka, zatim crni bor, europski ariš, zelena duglazija i druge vrste u manjem broju.

Proizvodnja šumskoga sadnog materijala rezultirala je kontinuitetom isporuke u uku-

pnoj količini od preko 120 milijuna visokokvalitetnih sadnica.

Slika 58: Rasadnik

(Snimio: V. Roth)


DJELATNOSTI – USLUGE

Od osnutka pa do danas Odjel rasadničke proizvodnje ima veliku ulogu u edukaciji

stručnjaka iz šumarske operative iz područja rasadničke proizvodnje, učenika šumar-

skih škola i studenata Šumarskog fakulteta. Edukativna uloga posebno je naglašena

kroz stručnu suradnju, predavanja i savjetovanja te provođenjem terenske nastave

navedenih ustanova u rasadniku Instituta.

Proizvodne aktivnosti rasadnika danas su usmjerene na višegodišnje ukrasno bilje.

Aktualnim Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11,

56/13, 14/14) koji prenosi Direktivu 1999/105/EZ Vijeća Europske unije Institut po-

staje Službeno tijelo za nadzor nad proizvodnjom šumskog reprodukcijskog materi-

jala. Temeljem navedenih novih ovlasti Institut ne smije nastaviti s proizvodnjom

šumskih sadnica, zbog toga se glavni naglasak daje proizvodnji hortikulturnih sadnica

(ukrasnog bilja) široke namjene.

I u ovom segmentu rasadnik nastavlja primjenu dugogodišnjega proizvodnog isku-

stva te se i dalje razvijaju nove metode i načini realizacije proizvodnje prateći trendo-

ve tržišta, tako da se danas u ponudi rasadnika nalazi više stotina različitih vrsta i

kultivara hortikulturnih biljaka. Naglasak je proizvodnje na kontejniranom sadnom

materijalu dobivenom tehnikama vegetativnog razmnožavanja (cijepljenje), čime je

rasadnik Hrvatskoga šumarskog instituta već preuzeo vodeću poziciju u Hrvatskoj

prema spektru proizvodnog asortimana, osobito raritetnoga i egzotičnoga ukrasnog

sadnog materijala. I sam istraživački rad u toj je domeni dijelom vezan na oplemenji-

vanje ukrasnog bilja vlastitom selekcijom novih kultivara.

Za ostvarivanje tih kapaciteta, za razmnožavanje sadnica rasadnik iskorištava 650 m2

površine dvaju potpuno automatiziranih zatvorenih plasteničkih kompleksa te 5000

m2 oformljenih kompleksa vanjskih kontejnerišta (Slika 59). Na vanjskim otvorenim

površinama također su, u svrhu kontinuiteta dostupnosti vegetativnog materijala,

podignuti novi matičnjaci te se paralelno obnavljaju već postojeći.

Posebna pozornost također se pridaje uzgoju kvalitetnoga sadnog materijala (klijana-

ca) crnogoričnih vrsta namijenjenih proizvodnji božićnih drvaca. Cjelokupni asorti-

man sadnog materijala vlastite je proizvodnje (Slika 60), bilo generativnim ili vegeta-

tivnim putem, čime je zajamčeno njegovo podrijetlo i kvaliteta.

Važno je spomenuti da se osim standardne rasadničke opreme, u koju spadaju dva

poljoprivredna traktora s priključnim alatima, motorne kopačice i kosilice, čistači, šišači,


pile, linije za punjenje kontejnera i navodnjavanje te ostalo, u rasadniku nalazi i postro-

jenje za vađenje i doradu sjemena, tzv. trušnica (Slika 61). Trušnica je započela s radom

1994. godine te nastavlja i danas s isporukom usluge visoke kvalitete, koja je osnovni

preduvjet za proizvodnju kvalitetnoga sadnog materijala. Kapacitiranost same trušnice

pokriva segment dorade sjemena za potrebe cjelokupnog šumarstva Hrvatske.

Osim same proizvodnje sadnica u domeni uslužne djelatnosti rasadnika uključena su

i stručna projektiranja te izvedbe krajobraznih oblikovanja, njihova njega i održavanje

te savjeti vezani uz uzgoj, sadnju, održavanje i zaštitu sadnica. Neke od važnijih pozi-

tivnih suradnji na ostvarivanju projekata krajobrazne arhitekture proteklih godina

ostvarene su s gradovima Jastrebarsko, Čakovec, Varaždin, Lepoglava, Ivanec, Pakrac,

Ozalj te s mnogobrojnim drugim pravnim i fizičkim subjektima.

Jedna od važnih uloga Odjela rasadničke proizvodnje jest i sudjelovanje u znanstve-

noistraživačkim radovima, posebice na realizaciji njihovih terenskih komponenti.

Slika 59. Vanjsko kontejnerište

(Snimio: I. Čehulić)


Tako je suradnja sa znanstvenim zavodima Hrvatskoga šumarskog instituta posljed-

njih godina provedena na zadatcima istraživanja fitoremedijacijskih kapaciteta poje-

dinih vrsta, pokusnim sanacijskim oblicima degradiranih površina, na unapređenju

oplemenjivanja ukrasnog bilja i očuvanju genofonda posebno vrijednih ili zaštićenih

biljnih vrsta / pojedinačnih primjeraka te na testovima gradacije štetnika i opcijama

sprječavanja njihova daljnjeg širenja.

Više od 50 godina stabilnog djelovanja u proizvodnim i znanstvenoistraživačkim pro-

cesima potvrđuje status rasadnika Hrvatskoga šumarskog instituta kao prepoznatlji-

vog brenda, a time i same kvalitete proizvoda i usluge.

Slika 60: Izložbeno kontejnerište (Snimio: I. Čehulić)


Slika 61: Trušnica

(Snimio: I. Čehulić)


175UVODNE RIJEČI

Znanstvena i stručna djelatnost (programi, projekti

i suradnja)

177zNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST (PROGRAMI, PROJEKTI I SURADNJA)

zNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST (PROGRAMI, PROJEKTI I SURADNJA)

Znanstveni projekti koje financira Hrvatska zaklada za znanost (projekti odobreni 2014. godine):

1. Defoliators as invasive forest pests in changing climate conditions, voditelj projekta

dr. sc. Milan Pernek (2014. - 2018.)

2. Advanced Forest Environmental Services Assessment, voditelj projekta dr. sc. Ivan

Pilaš (2014. - 2018.)

3. Conservation of genetic resources of forest trees in light of climate changes, voditelj

projekta dr. sc. Mladen Ivanković (2014. - 2018.)

4. Estimating and Forecasting Forest Ecosystem Productivity by Integrating Field Measu-

rements, Remote Sensing and Modelling, voditelj projekta dr. sc. Hrvoje Marjanović

(2014. - 2017.)

Projekti Agencije za mobilnost i programe Europske unije Erasmus + (od 2015. do 2018.)

1. Suradnja za inovativni pristup osposobljavanju u održivom gospodarenju šumama

CIS2SFM Cooperation for innovative approach in sustainable forest management

training), voditeljica projekta dr.sc. Silvija Krajter Ostoić

Znanstveni projekti koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (projekti od 2006. do 2013. godine):

1. Značaj, vrednovanje i potrajno korištenje socijalnih usluga šuma, voditeljica dr. sc.

Dijana Vuletić, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Jastrebar-

sko (šifra projekta: 024-0242049-2101)


2. Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava, voditelj dr. sc. Tomislav Dubravac, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Jastrebarsko (šifra projekta: 024-0000000-3505)

3. Rast i razvoj šuma u različitim ekološkim i gospodarskim uvjetima, voditelj dr. sc. Miroslav Benko, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Jastre-barsko (šifra projekta: 024-0242049-2106)

4. Šumska staništa u uvjetima izloženosti štetnim utjecajima i klimatskim promjena-ma, voditelj dr. sc. Boris Vrbek, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Jastrebarsko (šifra projekta: 024-0242049-2103)

5. Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, voditelj dr. sc. Mladen Ivanković, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Jastrebarsko (šifra projekta: 024-0242108-2099)

6. Kukci i gljive – bioindikatori zdravstvenog stanja poplavnih šuma Hrvatske, voditelj dr. sc. Milan Pernek, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Ja-strebarsko (šifra projekta: 024-0681966-2100)

7. Očuvanje stabilnosti i produktivne sposobnosti šumskih kultura, voditeljica dr. sc. Sanja Perić, naručitelj: MZOS, ustanova projekta – Šumarski institut, Jastrebarsko

(šifra projekta: 024-0682041-2098).

Znanstveni projekti financirani iz drugih izvora - EU FP7 Regions of knowledge: Sustainable forest management providing renewable

energy, sustainable construction and bio-based products (RoK-FOR) (2009. – 2011.)

- EUFORGEN – Očuvanje i konzervacija važnih i ugroženih vrsta šumskog drveća u Europi (EUFORGEN – European Forest Genetic Resources Programme) (1999. – kontinuirano)

- EUFGIS – Establishment of a European Information System on Forest Genetic Resources (2013. –kontinuirano)

- ERA-NET FORESTERRA - INtegrated research on FOrest Resilience and Management in the mEDiterranean (INFORMED) (2014. – 2017.)

- ERA-NET FORESTERRA - Global Change Impacts on Wildland Fire Behaviour and Uses in Mediterranean Forest Ecosystems (MedWildFireLab) (2015. – 2018.)

- SEE-ERA.net: Regional forest management support needs – comparative user requirements analysis with regional stakeholder groups in Balkan countries and middle and eastern European countries (REFORMAN), (2007. – 2008.)

- Austrian Ministry of Agriculture, Forestry, Environment and Water Management:


Research into the organization of private forest owners in the Western Balkan Region (PRIFORT), (2007. – 2009.)

- EFI: Citizens and urban forest governance in South East Europe: case studies from selected cities (FORCITY), (2011. – 2013.)

- Ministarstvo vanjskih poslova Republike Finske: Strengthening of Capacities in Forest Policy and Economics Education and Research in SEE (FOPER), (2004. – 2009.)

- Ministarstvo vanjskih poslova Republike Finske: Consolidation of Capacities in Forest Policy and Economics Education and Research in (FOPER II), (2009. - 2013.)

- IPA Adriatic program prekogranične suradnje 2007 – 2013 - Prevencija i sustav nadzora rizika od šumskih požara i potresa (HOLISTIC) (2013. – 2016.)

- IPA Adriatic program prekogranične suradnje 2007. – 2013. - Jadranska modelna šuma (AMF) (2012-2015)

- INTERREG III B CADSES Carbon balance drafting and new resources management tools according to Kyoto PROtocol (CARBON.PRO) (2006. – 2008.)

- SEE-ERA.net program – Multi-functional management of coppice forests in SE Europe (2007. – 2008.)

- Citizens and urban forest gouvernance in South-East (FORCITY) (2012. – 2013.)

- Konsolidiranje kapaciteta u obrazovanju i istraživanjima u području šumarske politike i ekonomike u jugoistočnoj Europi (FOPER II) (2009. – 2013.)

- Forest Policy and Economics Education and Research – FOPER (2005. – 2009.)

- Mediterranean forest externalities (MEDFOREx 2) (2004. – 2008.)

Vođenje COST akcija:1. TN1401 | Capacity Building in Forest Policy and Governance in Western Balkan

Region (CAPABAL) | 16. lipnja 2014. – 1. listopada 2016. | voditeljica dr.sc. Vuletić,

dr. sc. Krajter Ostoić, Beuk, mag. ing. silv.

Sudjelovanje u COST akcijama:1. E33 | Forest for Recreation and Nature Tourism (FORREC) | 30. travnja 2003. – 25.

lipnja 2008. | dr. sc. Vuletić, dr. sc. Gračan

2. E52 | Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry | 14. Listopada

2005. – 26. rujna 2010. | dr. sc. Ivanković

3. FP0601 | Forest Management and the Water Cycle (FORMAN) | 28. ožujka 2007.

– 28. svibnja 2011. | dr. sc. Vrbek, dr. sc. Pilaš


4. FP0703 | Expected Climate Change and Options for European Silviculture (ECHO-

ES) 11. siječnja 2008. – 26. svibnja 2012. | dr. sc. Pilaš

5. FP0803 | Belowground carbon turnover in European forests | 16. siječnja 2009. – 24.

svibnja 2013. | dr. sc. Marjanović

6. FP0903 | Climate Change and Forest Mitigation and Adaptation in a Polluted Environment

8. srpnja 2009. – 17. studenoga 2013. | dr. sc. Potočić, dr. sc. Seletković, dr. sc. Jakovljević

7. FP0905 | Biosafety of forest transgenic trees: improving the scientific basis for safe

tree development and implementation of EU policy directives | 13. siječnja 2010. –

11. travnja 2014. | dr. sc. Ivanković

8. FP1002 | Pathway Evaluation and pest Risk Management In Transport (PERMIT) |

22. srpnja 2010. – 17. studenoga 2014. | dr. sc. Pernek, dr. sc. Matošević, dr. sc.

Lacković, Đođ, dipl.ing. šum.

9. FP1102 | Determining Invasiveness And Risk Of Dothistroma (DIAROD) | 26. Srpnja

2011. – 4. prosinca 2015. | dr. sc. Pernek

10. FP1106 | STReESS – Studying Tree Responses to extreme Events: a SynthesiS | 10.

siječnja 2012. – 22. travnja 2016. | dr. sc. Potočić

11. FP1201 | Forest LAnd Ownership Changes in Europe: Significance for Management

And Policy (FACESMAP) | 22. lipnja 2012. – 14. studenoga 2016. | dr. sc. Paladinić,

dr. sc. Krajter Ostoić

12. FP1202 | Strengthening conservation: a key issue for adaptation of marginal/perip-

heral populations of forest tree to climate change in Europe (MaP-FGR) | 27. Lipnja

2012. – 7. studenoga 2016. | dr. sc. Perić, dr. sc. Tijardović, dr. sc. Medak

13. FP1203 | European non-wood forest products (NWFPs) network | 18. prosinca 2012.

– 8. travnja 2017. | dr. sc. Zgrablić

14. FP1204 | Green Infrastructure approach: linking environmental with social aspects

in studying and managing urban forests | 11. prosinca 2012. – 13. veljače 2017. |

dr.sc. Krajter Ostoić, dr. sc. Vuletić

15. FP1206 | European mixed forests. Integrating Scientific Knowledge in Sustainable

Forest Management (EuMIxFOR) | 10. prosinca 2012. – 18. veljače 2017. | dr. sc.

Perić, dr. sc. Tijardović

16. FP1207 | Orchestrating forest-related policy analysis in Europe (ORCHESTRA) | 5. pro-

sinca 2012. – 23. siječnja 2017.| dr. sc. Vuletić, dr. sc. Indir

17. FP1301 | Innovative management and multifunctional utilization of traditional co-

ppice forests - an answer to future ecological, economic and social challenges in the


European forestry sector (EuroCoppice) | 27. lipnja 2013. – 15. listopada 2017. |

dr. sc. Dubravac, mr. sc. Županić

18. FP1304 | Towards robust PROjections of European FOrests UNDer climate change

(PROFOUND) | 29. studenoga 2013. – 12. svibnja 2018. | dr. sc. Marjanović, dr. sc.

Ostrogović Sever

19. FP1306 | Valorisation of lignocellulosic biomass side streams for sustainable produc-

tion of chemicals, materials & fuels using low environmental impact technologies |

11. prosinca 2013. – 14. svibnja 2018. | dr. sc. Jakovljević

20. ES1308 | ClimMani: Climate Change Manipulation Experiments in Terrestrial Ecosy-

stems: Networking and Outreach | 29. studenoga 2013. – 23. travnja 2018. | dr. sc.

Potočić, dr. sc. Jakovljević

21. FP1401 | A global network of nurseries as early warning system against alien tree

pests (Global Warning) | 23. svibnja 2014. – 1. prosinca 2018. | dr. sc. Matošević, dr.

sc. Pernek, Čehulić, dipl. ing. šum., dr. sc. Lacković

22. TD1209 | European Information System for Alien Species | 10. prosinca 2012. – 1.

svibnja 2017. | dr. sc. Matošević, dr. sc. Pernek

23. FP1403 | Non-native tree species for european forests - experiences, risks and op-

portunities (NNExT) | 3. lipnja 2014. – 20. studenoga 2018. | dr. sc. Perić

Bilateralni projekti koje sufinancira RH- Hrvatska – Njemačka: DAAD 1, Identifikacija provenijencija obične bukve (Fagus syl-

vatica L.) tolerantnih na sušu pomoću molekularno-genetičkih i fizioloških markera

(Identification of drought-tolerant beech provenances (Fagus sylvatica L.) by using mo-

lecular and physiological markers), hrvatski voditelj dr. sc. Mladen Ivanković (2014.)

- Hrvatska – Njemačka: DAAD2, Utjecaj klimatskih čimbenika na raznolikost pato-

gena i grinja kod južno- i srednjeeuropskih šumskih štetnika (Influence of climate

factors on pathogen and mite diversity in Southern and Central European forest

pests), hrvatski voditelj dr. sc. Milan Pernek (2014.)

- Hrvatska – Srbija: Usporedba nekih ekofizioloških i stanišnih parametara u sastoji-

nama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) smanjenog vitaliteta u Hrvatskoj i Srbiji,

voditelj dr. sc. Nenad Potočić (2011. – 2012.)

- Hrvatska – Austrija: Klimatske promjene i širenje genotipova šumskih štetnika od

juga prema sjeveru, voditelj dr. sc. Milan Pernek (2010. – 2011.)


- Hrvatska – Srbija: Monitoring strukture i rasta lužnjakovih sastojina na trajnim poku-

snim plohama u Slavoniji i Srijemu, voditelj dr. sc. Tomislav Dubravac (2010. – 2011.)

- Federal Financial Assistance Award of SRS 06-IC-11330129-038; USDA Forest Service,

Southern Research Station P. O. Box 2680, Asheville, North Carolina: Phoretic mites of

Pityokteines spp. In Croatia, hrvatski voditelj dr. sc. Milan Pernek (2006. – 2007.)

- Hrvatska – Mađarska: Parasitoid community structures of two invading blacklocust

leafminers (Phyllonorycter robiniella and Parectopa robiniella) in Croatia and Hun-

gary, hrvatski voditelj dr. sc. Dinka Matošević (2005. – 2006.)

Projekti koje su financirale „Hrvatske šume” d.o.o. iz sredstava Naknade za općekorisne funkcije šuma OKFŠ (od 2014. do 2017.)- Ekološko-klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u Spačvan-

skom bazenu, (SPAČAVA) multidisciplinarni projekt, voditeljica dr.sc. Dijana Vule-

tić, koordinator projekta dr. sc. Tomislav Dubravac

Projekti koje su financirale „Hrvatske šume” d.o.o. iz sredstava Naknade za općekorisne funkcije šuma OKFŠ (od 2014. do 2015.)- Unapređenje gospodarenja crnogoričnim šumskim kulturama u RH i značaj kon-

cepta mješovitosti kao mjera prilagodbe na klimatske promjene, multidisciplinarni

projekt, voditeljica dr. sc. Sanja Perić

- Očuvanje kestenovih šuma u Hrvatskoj – Smjernice očuvanja šuma pitomog keste-

na uzgojnim zahvatima i biološkim suzbijanjem najvažnijih štetnih čimbenika, vo-

diteljica dr. sc. Dinka Matošević

- Metode procjene šteta na šumskim ekosustavima uzrokovanih velikim prirodnim ne-

pogodama s pregledom mjera sanacije te gospodarskih mjera s ciljem umanjivanja

rizika, voditeljica projekta dr. sc. Dijana Vuletić, suvoditeljica dr. sc. Lukrecija Butorac

Projekti koje su financirale „Hrvatske šume” d.o.o. iz sredstava Naknade za općekorisne funkcije šuma OKFŠ

(od 2011. do 2013. godine):- Istraživanje primjenjivosti postojećih prirasno-prihodnih tablica, voditelj dr. sc. Miro-

slav Benko

- Selekcija običnog oraha (Juglans regia L.) u submediteranu i eumediteranu, voditelj dr. sc. Tibor Littvay


- Varijabilnost plodonošenja i kvalitete sjemena u šumskim sjemenskim objektima, voditeljica dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak

- Genetska varijabilnost familija običnog oraha (Juglans regia L.), voditeljica dr. sc. Nevenka Ćelepirović

- Oplemenjivanje i očuvanje genofonda šumskog drveća od gospodarskog značaja putem sjemenskih objekata, voditelj dr. sc. Mladen Ivanković

- Šumska staništa u uvjetima klimatskih promjena i štetnih utjecaja atmosferskih taloženja, voditelj dr. sc. Boris Vrbek

- Stanje i mogućnosti rekonstrukcije prirodnog vodnog režima na području šumskog kompleksa Spačva, voditelj prof. dr. Zvonko Seletković

- Istraživanje stanja oštećenosti šuma u okviru ICP Forests, voditelj dr. sc. Nenad Potočić

- Istraživanje utjecaja različitih vrsta mineralnih gnojiva, supstrata i tipova kontejne-ra na vitalitet sadnica šumskih vrsta drveća, voditelj dr. sc. Ivan Seletković

- Praćenje i unaprjeđenje eko-hidroloških odnosa u nizinskim šumama zapadne Hr-vatske, voditelj dr. sc. Ivan Pilaš

- Atmosferska taloženja u šumskim ekosustavima, voditeljica dr. sc. Tamara Jakovljević

- Prizemna vegetacija kao bioindikator u nizinskim šumskim ekosustavima, voditelji-ca dr. sc. Jasnica Medak

- Struktura, uzgojni postupci i mogućnost primjene oplodnih sječa u priobalnim pa-njačama hrasta crnike i medunca, voditelj dr. sc. Tomislav Dubravac

- Gospodarenje šumskim kulturama na krškim poljima u Lici, voditeljica dr. sc. Sanja Perić

- Unapređenje dorade sjemena i rasadničke proizvodnje, voditelj dr. sc. Valentin Roth

- Utjecaj intenziteta uzgojnih radova na sušenje šuma hrasta lužnjaka, voditelj dr. sc. Tomislav Dubravac, suvoditelj Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.

- Stanje kultura četinjača s posebnim osvrtom na zahvate supstitucije, voditeljica dr. sc. Sanja Perić, suvoditeljica Martina Tijardović, dipl. ing. šum.

- Mogućnost primjene biotehničkih i bioloških metoda u suzbijanju štetnih kukaca u šumarstvu, voditelj dr. sc. Milan Pernek

- Određivanje kritičnih brojeva populacija ranih defolijatora u kontinentalnim hra-stovim šumama, voditeljica dr. sc. Dinka Matošević

- Sveobuhvatna zaštita šuma pitomog kestena, voditeljica dr. sc. Sanja Novak Agbaba

- Ekološki prihvatljivi pesticidi sukladno načelima i kriterijima FSC, voditelj mr. sc. Boris Liović


- Potrajnost pohrane ugljika u gospodarskoj šumi hrasta lužnjaka, voditelj dr. sc. Hr-voje Marjanović

- Mogućnost primjene standardnih prirasnih nizova za regularne šume na području UŠP Koprivnica, voditelj dr. sc. Krunoslav Indir

- Ekonomske posljedice sušenja jele (Abies alba Mill) uzrokovanog klimatskim pro-mjenama, voditelj dr. sc. Elvis Paladinić

- Utvrđivanje normalnog broja stabala hrasta lužnjaka u različitim ekološkim uvjeti-ma, voditelj mr. sc. Vladimir Novotny

- Primjena digitalne fotogrametrije u praktičnom uređivanju šuma, voditelj dr. sc. Ivan Balenović

- Značaj i uloga OKFŠ-a u kontekstu EU, voditeljica dr. sc. Dijana Vuletić, suvoditelji-ca Silvija Krajter Ostoić, dipl. ing. šum.

- Šumski proizvodi i tehničko-tehnologijski modeli njihove procjene i pridobivanja, vo-ditelj dr. sc. Elvis Paladinić, suvoditelj Pavao Bašić Palković, dipl. ing. šum.

- Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma, vo-diteljica dr. sc. Dijana Vuletić

- Patogeni šumskog drveća iz roda Phytophthora, voditelj mr. sc. Miljenko Županić

- Ovisnost prirasta o stanišnim i meteorološkim prilikama u šumi hrasta lužnjaka, vodi-telj dr. sc. Hrvoje Marjanović, suvoditeljica Maša Zorana Ostrogović, dipl. ing. šum.

- Ispitivanje biorazgradivih polipropilenskih štitnika u obnovi šuma, voditelj mr. sc. Boris Liović

- Primjena biorazgradivih polipropilenskih štitnika i Ecopot sadnica obloženog korije-na za obnovu šuma hrasta lužnjaka, voditelj mr. sc. Boris Liović

- Problematika sušenja borova na području Srednje Dalmacije, voditelj dr. sc. Milan Pernek

- Mogućnost pošumljavanja neobraslih šumskih površina u Lici za energetske svrhe, voditelj prof. dr. Zvonko Seletković

- Istraživanje stavova svih dionika u procesu priprema za donošenje Nacionalnog šu-marskog programa uz analizu potreba prilagodbi Europskom šumarskom progra-mu i Akcijskom planu, voditeljica dr. sc. Dijana Vuletić

- Izrada plana unaprjeđenja sustava HŠ Fond modulom za evidenciju i praćenje šum-ske zalihe ugljika ‘HŠ Fond – Ugljik’, voditelj dr. sc. Hrvoje Marjanović



(od 2009. do 2010. godine):- Istraživanje učinkovitosti i ekonomičnosti suzbijanja pepelnice (aviotretiranje, pre-

poručljive tehnologije), voditelj mr. sc. Miljenko Županić

- Utvrđivanje normalnog broja stabala hrasta lužnjaka u različitim ekološkim uvjeti-

ma, voditelj mr. sc. Vladimir Novotny

- Zaštita i obnova degradiranih šuma pitomog kestena (Castanea sativa Mill.),voditelj

mr. sc. Boris Liović


(od 2006. do 2010. godine):- Primjena daljinskih istraživanja u šumarstvu, voditelj dr. sc. Miroslav Benko

- Utjecaj intenziteta uzgojnih radova i novih proreda na sušenje šuma hrasta lužnja-ka, voditelj dr. sc. Tomislav Dubravac

- Oplemenjivanje i očuvanje genetske raznolikosti četinjača, voditelj dr. sc. Joso Gračan

- Izostanak uroda žira hrasta lužnjaka, voditeljica mr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak

- Primjena suvremenih metoda izmjere šuma, voditelj mr. sc. Krunoslav Indir

- Masovna individualna selekcija, izbor i bonitiranje sjemenskih objekata, voditelj dr. sc. Mladen Ivanković

- Zaštita hrastovog ponika od pepelnice, voditelj mr. sc. Boris Liović

- Oplemenjivanje običnog oraha, priznavanje klonova i proizvodnja sadnica, voditelj mr. sc. Tibor Littvay

- Načini uključivanja u tržište ugljikom kao dodatni izvor prihoda, voditelj mr. sc. Hrvoje Marjanović

- Razvoj metoda prognoziranja gradacija štetnih kukaca, voditeljica mr. sc. Dinka Matošević

- Istraživanje šumskih zajednica pitomog kestena (Castanea sativa Mill.), voditeljica mr. sc. Jasnica Medak

- Zaštita šuma pitomog kestena, voditeljica mr. sc. Sanja Novak Agbaba

- Istraživanje primjenjivosti postojećih prirasno-prihodnih tablica, voditelj mr. sc. Vladimir Novotny


- Utjecaj kvalitete sadnica na uspjeh pošumljavanja na području krša, voditelj mr. sc. Željko Orešković

- Ekonomski aspekti sušenja jele, voditelj mr. sc. Elvis Paladinić

- Gospodarenje kulturama četinjača, voditeljica dr. sc. Sanja Perić

- Uloga potkornjaka u sadašnjem problemu sušenja jele u prebornim sastojinama, voditelj dr. sc. Milan Pernek

- Istraživanje režima vode u tlu, voditelj dr. sc. Ivan Pilaš

- Istraživanje oštećenosti šuma u okviru ICP Forests, voditelj dr. sc. Nenad Potočić

- Unapređenje dorade sjemena i rasadničarske proizvodnje glavnih vrsta, voditelj dr. sc. Valentin Roth

- Istraživanje vitaliteta sadnica različitih starosti primjenom više tipova kontejnera, vrsta supstrata i mineralnih gnojiva, voditelj dr. sc. Ivan Seletković

- Izbor vrsta i metoda pri pošumljavanju mediteranskog krškog područja, voditelj dr. sc. Vlado Topić

- Pedološko istraživanje šumskih staništa, voditelj dr. sc. Boris Vrbek

- Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma, vo-diteljica dr. sc. Dijana Vuletić

- Istraživanje utjecaja Phytophthora na sušenje topola u nasadima, voditelj mr. sc.

Miljenko Županić

Projekti koje su financirale javne ustanove (od 2005. do 2014. godine):

- JU NP Krka: Istraživanje biljnih bolesti i štetnika u šumskim ekosustavima NP Krka (2007. – 2011.)

- JU NP Krka: Stanje šumskih ekosustava i mogućnost prirodne obnove šuma hrasta crnike i medunca N.P. Krka (2007. – 2009.)

- JU NP Krka: Informiranje posjetitelja NP Krka o posebnostima šumskih eko-sustava na području Parka i važnosti njihovoga očuvanja (2011.)

- JU NP Krka: Istraživanje štetnosti i opasnosti od širenja patogene gljive Phe-llinus pini na boru i praćenje bio ekologije i prognoza populacije jasenove grbice u NP Krka (2010. – 2011.)

- JU NP Krka: Praćenje stanja reprezentativnih šumskih zajednica i mjere zašti-te u cilju očuvanja biološke raznolikosti NP Krka (2013. – 2014.)


- JU PP Lastovsko otočje: I. faza studije iskorištavanja alepskog bora (2009.)

- JU PP Medvednica: Istraživanje tipova tala područja Parka prirode Medvednica s

pedološkom kartom mjerila 1 : 25 000 (2008. – 2009.)

- JU PP Medvednica: Oštećenost šumskih ekosustava na području Parka prirode Med-

vednica (2008.)

- JU NP Paklenica: Analiza uzoraka vode sakupljene na pokusnoj plohi NP Paklenica

(2008.)- JU NP Risnjak: Obnova i praćenje strukture šumskih sastojina na pokusnim

plohama NP Risnjak (2011.)

- JU NP Risnjak: Istraživanja oštećenosti šumskih ekosustava na području Nacional-

nog parka Risnjak (2011.)

- JU NP Risnjak: Analiza uzoraka vode sakupljene na pokusnoj plohi NP Risnjak (2010.)

- JU PP Učka: Prikaz biljnog svijeta Parka prirode Učka (2012.)

- JU NP Sjeverni Velebit: Istraživanje tipova tala šireg područja Lubenovca u NP Sje-

verni Velebit (2008. – 2009.)

- JU NP Sjeverni Velebit: Uloga reduktivnih biotičkih čimbenika u razvoju gradacije

potkornjaka na području NP Sjeverni Velebit (2009.)

- JU PP Velebit: Uspostavljanje monitoringa stanja šumskih ekosustava u PP Velebit

(2009. – 2011.)

- JU PP Velebit: Publikacija Vodič kroz biljni svijet velebitskih šuma (2012.)

- JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske župani-

je: studija zdravstvenog stanja parkova (2012.)

- JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije: Elaborat

zdravstvenog stanja spomenika prirode hrast lužnjak u Sisku (2008.)

- JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije: Proizvod-

nja potomstava i klonova hrasta lužnjaka spomenika prirode (2014.)

Najvažniji projekti koje su financirale agencije, gradovi i trgo-vačka društva (od 2005. do 2015. godine):

- Hrvatski centar za razminiranje: Priprema dokumentacije za aplikaciju projekta

razminiranja, obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura

2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji za financiranje iz Kohezijskog fonda,

(2015. - 2016.)

- Grad Zagreb: Interaktivni pregled šuma Grada Zagreba (2010. – 2015.)


- Grad Zaprešić: Studija zdravstvenog stanja i statike stabala (2014.)

- Ekonerg, d.o.o.: Izrada dokumenta Proces definiranja mjera za smanjenje emisija i

povećanje odliva stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (2014.)

- Ekonerg, d.o.o.: Izrada elaborata Odabir modela za prikaz podataka iz sektora šu-

marstva u CRF Reporter bazi podataka (2014.)

- Grad Čakovec: Studija obnove SPA perivoj Zrinski, Čakovec (2014.)

- Grad Čakovec: Idejni projekt SPA perivoj Zrinski, Čakovec (2014.)

- Grad Čakovec: Glavni i izvedbeni projekt SPA perivoj Zrinski, Čakovec (2014.)

- Grad Donja Stubica: Očuvanje genofonda stabla Gupčeve lipe (2014.)

- Grad Jastrebarsko: Projekt očuvanja genoma stabla obične bukve – središnjeg sta-

bla u perivoju Erdödy u Jastrebarskom (2014.)

- Grad Jastrebarsko: Projekt procjene zdravstvenog stanja stabala u perivoju Erdödy

u Jastrebarskom (2014.)

- ROTOKOR d.o.o.: Uređenje autokampa u Grabovcu (2013. – 2014.)

- Grad Varaždin: Idejni projekt krajobraznog oblikovanja, južni dio Trga Matije

Gupca u Varaždinu (2013.)

- Grad Lepoglava: Projekt Zdravstveno stanje i održavanje urbanog zelenila u gradu

Lepoglavi (2012.)

- Grad Split: Izrada studije Pedološke karakteristike park-šume Marjan (2012.)

- Grad Ozalj: Studija zdravstvenog stanja parka oko Starog grada Ozlja (2011.)

- Grad Karlovac: Studija zdravstvenog stanja stabala Vrbanićevog perivoja u Karlov-

cu s prijedlogom orezivanja (2011.)

- Elaborat postojećeg stanja i rješenje krajobrazne sanacije uvale Piskel na otoku

Cresu (2011.) - Ured predsjednika RH: Izrada programa za gospodarenje park-šu-

mom Predsjednički dvori (2010.)

- AMS Biomasa d.o.o.: Ispitivanje primjenjivosti tekućeg gnojiva HUNGAVIT-A i mi-

krobiološkog poboljšivača tla TRIFENDER u proizvodnji šumskih sadnica (2010.)

- Grad Krapina: Zdravstveno stanje drveća u parkovima grada Krapine (2010.)

- HAC: Stručni nadzor krajobraznog uređenja autocesta (2010.)

- Grad Križevci: Zdravstveno stanje divljih kestena na Trgu Antuna Nemčića u Kri-

ževcima (2009.)

- Agencija za zaštitu okoliša: Izrada poglavlja o šumarstvu u izvješću o stanju okoliša

(2009.)


- Grad Dubrovnik: Idejni projekt Krajobrazno oblikovanje i uređenje Srđa (2009.)

- Zelendvor d.o.o.: Osnivanje poučne staze ZELENDVOR (2009.)

- Grad Ivanec: Elaborat zdravstvenog stanja drveća u parkovima i ulicama grada

Ivanca (2008.)

- Grad Ivanec: Idejni projekt krajobraznog oblikovanja u parkovima i ulicama grada

Ivanca (2008.)

- Parkovi d.d., Varaždin: Studija uređenja zapadnog dijela šume Jelačićka u Varaždinu

(2008.)

- Grad Lepoglava: Idejni projekt krajobraznog oblikovanja (prijedlog sanacije i ure-

đenja) parka u Lepoglavi (2008.)

- Holcim, d.o.o.: Biološka sanacija kamenoloma autohtonim šumskim vrstama

(2007. – 2012.)

- Grad Zagreb: Zdravstveno stanje šuma na području grada Zagreba s uvođenjem

ekološkog monitoringa (2007. – 2009.)

- Agencija za zaštitu okoliša: Šifrarnik biljnih vrsta (2007.)

- Grad Duga Resa: Studija zdravstvenog stanja parka između Jozefinske ceste i

mrežničke obale (2007.)

- Grad Karlovac: Program sanacije i revitalizacije drvoreda platana u Marmontovoj

aleji u Karlovcu (2005.)

- Grad Pakrac: Projekt krajobraznog uređenja parka (2005.)

- HAC: Studija sanacije deponija građevinskog materijala (2005.)

- Lidl: Krajobrazno uređenje trgovačkih centara (2005.)

- Perivoj dvorca Lužnica – krajobrazno uređenje, zdravstveno stanje drveća i eko-

loški prihvatljive mjere zaštite (2005.)


191IzDAVAČKA DJELATNOST

Izdavačka djelatnost


IzDAVAČKA DJELATNOSTKNJIŽNICA INSTITUTA

Mladen Vuković, dipl. komp., dipl. bibl.

Hrvatski šumarski institut kao znanstvenoistraživačka ustanova od samog je na-

stanka imala potrebu za specijalnom zbirkom namijenjenom specifičnomu znan-

stvenom području koje istraživači Instituta obavljaju. Ona je prikupljala, čuvala i

davala na korištenje dokumente u kojima su bili zabilježeni podatci od ključne važnosti za

ovu specifičnu znanstvenu zajednicu, a korisnost i dostupnost informacija bila su glavna

načela pri osnivanju knjižnice Hrvatskoga šumarskog instituta, Jastrebarsko.

Osnivanjem samog Instituta nakon Drugoga svjetskog rata počinje sustavno prikuplja-

nje literature vezane i nužne za šumarsku struku iako ne postoje konkretni dokumenti

o postojanju knjižnice kao zasebne jedinice u sastavu Instituta. Nakon osnivanja Zavo-

da za četinjače (kasnije Jugoslavenski institut za četinjače) u Jastrebarskom i njegova

useljenja u sadašnju zgradu Instituta (1965.) u njegovu je sastavu postojala i knjižnica, a

1974. godine, spajanjem Instituta sa Zavodom za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci i

Institutom za šumarska istraživanja SRH u Zagrebu, novonastalom Šumarskom institu-

tu, Jastrebarsko i njegovoj knjižnici pridodaje se i literatura s dokumentacijom pripoje-

nih ustanova, što je vidljivo iz oznaka na knjigama. Tim spajanjem knjižnica dobiva kon-

ture istinske specijalne knjižnice s dovoljno nužne literature koja uključuje i najstarije

knjige i časopise još iz 19. stoljeća, važne za znanstveni dio povijesti šumarstva.

Znatan doprinos osnivanju i razvoju knjižnice dali su i prof. dr. Ivo Pevalek, Josip Šafar,

dipl. ing. šum., Ante Lovrić, dipl. ing. šum., Žarko Hajdin, dipl. ing. šum., te Petar Ziani,

dipl. ing. šum. Od 1960. godine dužnost knjižničara u knjižnici su obavljali dr. sc. Mi-

roslav Harapin, Vladimir Karas, Ante Bognar, Ljiljana Uroda, Goranka Samson, dok su

poslove knjižničara obavljali Vesna Špac i Mladen Vuković.

Današnji knjižničar uspješno surađuje s ustanovama u Hrvatskoj i svijetu, sudjeluje na

domaćim i međunarodnim konferencijama, seminarima i radionicama, pohađa teča-

jeve stalnoga stručnog usavršavanja, a sve u svrhu praćenja i unapređivanja knjižnične


struke. Također aktivno održava i unapređuje sadržaje Instituta na internetu putem

mrežne stranice i društvenih mreža.

Knjižnica se nalazi u Sustavu znanstvenih informacija pri Ministarstvu znanosti, obra-

zovanja i sporta Republike Hrvatske što omogućuje njezino povezivanje s gotovo

svim fakultetskim i institutskim knjižnicama u zemlji, a time i pretraživanje fonda

knjižnica internetom.

Knjižnica Hrvatskoga šumarskog instituta podupire znanstveni i stručni rad matične

ustanove. Svoje usluge temelji na zbirci od preko 16 000 svezaka knjiga, časopisa te ma-

gistarskih i doktorskih radova, tekućih naslova inozemnih i domaćih znanstvenih i struč-

nih časopisa, elektroničkih baza podataka te na zbirci referentnih radova, dokumenata i

karata. Kroz sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice knjižnica ima puni pristup velikom

broju stručnih i znanstvenih časopisa, iz Hrvatske i iz svijeta. Knjige se nabavljaju iz vlasti-

tih sredstava Instituta prema potrebama istraživača te raznim donacijama.

Knjižnica posjeduje komplete izdanja časopisa iz vlastite naklade – Radovi Šumarskog

Instituta, Jastrebarsko, koji je počeo izlaziti još 1960. godine, te SEEFOR, čije je objavlji-

vanje započeto 2010. godine u suradnji sa srodnim regionalnim državnim ustanova-

ma za šumarstvo.

Knjižnica Hrvatskoga šumarskog instituta i njezin knjižničar sudjeluju u organizaciji

Dana otvorenih vrata, redovitoga godišnjeg događaja za vrijeme kojeg Institut širokoj

javnosti pruža na uvid svoje aktivnosti, te u organizaciji međunarodnih konferencija.

Knjižnica Instituta ima višestruku knjižničnu, organizacijsku i informacijsku ulogu te

intelektualnim kapacitetom trajno osigurava znanstveno-stručne informacijske uslu-

ge svojim korisnicima koje čine ponajprije zaposlenici Instituta i istraživači iz područ-

ja šumarstva, a zatim i šira zajednica.


IzDAVAČKA DJELATNOSTZNANSTVENI I STRUČNI ČASOPISI, KNJIGE, MONOGRAFIJE, BIBLIOGRAFIJE

dr. sc. Tomislav Dubravac, dr. sc. Mladen Ivanković, dr. sc. Ivan Balenović

Rezultati istraživanja znanstvenika i istraživača Hrvatskoga šumarskog instituta

kontinuirano se objavljuju od samih početaka rada Instituta, a izlaze u doma-

ćim i stranim časopisima, znanstvenim knjigama, zbornicima, monografijama,

edicijama, studijama, godišnjim i završnim izvještajima, ekspertizama, izvanrednim

brojevima te drugim publikacijama. Rezultati istraživanja koja financiraju „Hrvatske

šume” d.o.o., Zagreb, objavljuju se uglavnom u Šumarskom listu, Radovima Hrvatskog

šumarskog instituta, Glasniku za šumske pokuse i Mehanizaciji šumarstva. U znanstve-

no-stručnom časopisu Radovi Hrvatskog šumarskog instituta, također se mogu obja-

viti magistarski radovi i disertacije te međunarodni članci.

Znanstveno stručni časopis Radovi Hrvatskog šumarskog instituta

Nakon osnivanja Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu (1945.) započeta je vrlo in-tenzivna stručna suradnja između šumarske operative i Instituta. Na terenu su održavane instruktaže i seminari o njezi šuma, melioracijama krša, uzgoju topola, doznaci stabala u prebornim šumama i zaštiti šuma. Prva vrlo važna instruktaža održana je u Dalmaciji od 29. 5. do 1. 6. 1954. Ubrzo se zaključilo kako je osim instruktaža i seminara rezultate istra-živanja potrebno objavljivati u stručnom časopisu koji će biti dostupan operativi.

Uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva odlučeno je da se rezultati objav-ljuju u časopisu pod nazivom Obavijesti. Časopis je počeo izlaziti 1954. godine. U Ured-ništvo časopisa imenovani su: Josip Šafar, dipl. ing., Petar Dragišić, dipl. ing., Mirko Špira-nec, dipl. ing., i Zvonko Car, dipl. ing. Glavni urednici Obavijesti bili su Josip Šafar (1954. – 1959.) i Mirko Špiranec (1960. – 1962.). Tijekom razdoblja od 1954. do 1962. ukupno je izdana 51 Obavijest sa 112 različitih članaka. Godišnje se objavljivalo od 3 do 12 bro-jeva časopisa s vrlo važnim rezultatima istraživanja. Velik doprinos objavljivanju rezulta-ta znanstvenoistraživačkog rada u časopisu Obavijesti u razdoblju izlaženja od 1954. do

Stručni časopis Instituta za šumarska istraživanja,

1959.


1966. dali su Josip Šafar, dipl. ing., Ante Lovrić, dipl. ing. šum., Petar Dragišić, dipl. ing. šum., dr. sc. Zvonko Car, dipl. ing. šum., Mirko Špiranec, dipl. ing. šum., Petar Ziani, dipl. ing. šum., Oto Žunko, dipl. ing. šum., dr. sc. Stjepan Bertović.

Vrlo brzo zaključeno je kako je rezultate istraživanja potrebno objavljivati u časopisu koji će biti bolje kvalitete, bolje opremljen i dostupan šumarskoj operativi. Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija koje je osnovano 1963. godine postalo je izdavač stručnog časopisa pod naslovom Radovi. Prvi rezultati istraživanja objavljeni su u Radovima broj 1/1966. U Uredništvo časopisa imenovani su Stjepan Bertović, Vladimir Štetić i Oto Žunko, koji je bio i glavni urednik od broja 2 do 44. U razdoblju od 1966. do 1974. godine rezultati istraživanja Instituta za šumarska istraživanja objavljeni su u Radovima broj 1 do 21. Rezultati istraživanja Jugoslavenskog instituta za četinjače objavljivani su također pod nazivom Radovi broj 1 i 2/1969. Zavod za kontrolu šumskog sjemena, Rijeka, izdao je dvije studije pod naslovom Uređivanje jednodobnih sastojina šumskih sjemenskih baza crnog, običnog, brucijskog, alepskog bora i američkog borovca primjenom neposredne i posredne selekcije i meliorativno sanitarnih mjera (autor Pavle Rupert, dipl. ing. šum., 1966.) i Određivanje vitaliteta sjemena obične jele (Abies alba Mill.) i himalajskog cedra (Cedrus deodara Laws.) me-todom rastenja eksplantiranih embrija (autor Boris Regent, dipl. ing. šum., 1968.).

Osnivanjem Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1. siječnja 1974. godine izabrano je novo Uredništvo (Milan Bubnjević, Dražen Cestar, Miroslav Harapin, Vladimir Hren, Nikola Ko-mlenović, Zorko Kovačević, Stevo Orlić, Zvonimir Pelcer, Boris Regent, Oto Žunko), koje je za glavnog urednika imenovalo Ota Žunka, dipl. ing. šum. Izdavač časopisa Radovi Šumarskog instituta bilo je Poslovno udruženje šumarstva i njegovi pravni sljednici od broja 22 (1974.) do broja 51 (1983.). Dr. sc. Stevo Orlić bio je glavni urednik RADOVA od broja 44 do 80.

Znanstveno-stručni časopis Radovi od broja 58/1984 do broja 75/1988 uređivalo je Uredništvo u sastavu: dr. sc. Dražen Cestar, dr. sc. Joso Gračan, dr. sc. Miroslav Harapin, dr. sc. Vladimir Hren, dr. sc. Nikola Komlenović, dr. sc. Zorko Kovačević, dr. sc. Stevo Orlić i dr. sc. Zvonimir Pelcer. Nakon toga, od broja 76/1988 do 80/1989 članovi Ured-ništva bili su: dr. sc. Joso Gračan, dr. sc. Vladimir Hren, dr. sc. Nikola Komlenović, dr. sc. Zorko Kovačević, dr. sc. Stevo Orlić, dr. sc. Zvonimir Pelcer. Od 1990. godine časopis izlazi po dva broja godišnje. Uredništvo se časopisa mijenjalo i dopunjavalo po potrebi. Mr. sc. Petar Jurjević, „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, član je Uredništva od vol. 27 broj 2/1992, a prof. dr. Vladimir Beus od vol. 33, broj 2/1998. Osim redovitih objavljuju se i izvanredni brojevi, pa je tako u razdoblju od 1984. do 2005. godine objavljeno i 8 izvan-rednih izdanja Radova (1/1984., 2/1984., 3/1985., 4/1986., 5/1992., 6/1987., 7/1998.,

8/2000.), a 2006. godine objavljuje se izvanredno izdanje Radova broj 9.

Radovi broj 1 Instituta za šumarska istraživanja

Radovi broj 1 Jugoslavenskog instituta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za četinjače, Jastrebarsko

Prirasno-prihodne tablice, Radovi broj 25 (1975.), Šumarski institut, Jastrebarsko


Najnovija izdanja časopisa Radovi

Glavni i tehnički urednici u razdoblju od 2000. do 2015. godine: • 2000. glavni urednik dr. sc. Juraj Medvedović, tehnički urednik mr. sc. Tomislav

Dubravac

• 2001. – 2005. glavni urednik dr. sc. Joso Gračan, tehnički urednik mr. sc. / dr. sc.

Tomislav Dubravac

• 2005. glavni urednik dr. sc. Tomislav Dubravac, tehnička urednica Vesna Špac, dipl. bibl.

• 2006. – 2008. glavni urednik dr. sc. Milan Pernek, tehnička urednica za hrvatsko izda-

nje Vesna Špac, dipl. bibl., tehnički urednik za englesko izdanje dr. sc. Nenad Potočić

• 2008. – 2014. glavni urednik dr. sc. Mladen Ivanković, tehnički urednik dr. sc. Hrvo-

je Marjanović

• 2015. glavni urednik dr. sc. Mladen Ivanković, tehnički urednik dr. sc. Nikola Lacković

Izdavanje knjiga, monografija, zbornika sa savjetovanja, sažetaka studija i drugih publikacija

U razdoblju od 1945. do 1963. stručnjaci Instituta za šumarska istraživanja unatoč

rješavanju mnogih praktičnih problema šumarske operative izdali su 22 knjige. Navo-

dimo najvažnija izdanja iz toga razdoblja:

• Veliki i mali šumarski priručnik I i II, urednik Josip Šafar, dipl. ing. šum., Nakladni

zavod, Zagreb, 1946.

• Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih nizinskih šuma, autor i urednik

prof. dr. Zlatko Vajda, Zagreb, 1948.

• Preborne šume i preborno gospodarenje (2 sveska), autor i urednik Josip Šafar, dipl.

ing. šum., Zagreb, 1948.

• Uzgoj topola, autor i urednik Ivo Podloški, dipl. ing. šum., 1951.

• Njega šuma proredom, autor i urednik Ilija Lončar, dipl. ing. šum., Zagreb, 1951.

• Uzgajanje šuma, urednik i autor Josip Šafar, dipl. ing. šum., 1963.

• Šumske zajednice Jugoslavije, autor Ivo Horvat, 1963.

Nakon osnivanja Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1974. godine te Hrvatskoga šu-

marskog instituta 2009. godine nastavilo se s izdavanjem znanstvenih i stručnih knji-

ga, monografija, bibliografija i dr. Nastavno dajemo njihov pregled:

• Šumsko sjemenarstvo, Boris Regent, dipl. ing. šum., 1972. i 1980. (dopunjeno izda-

nje), izdavač: Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija.


• Monografija s bibliografijom, Šumarski institut, Jastrebarsko 1945. – 1985., glavni urednik dr. sc. Vladimir Hren, tehnički urednik dr. sc. Stevo Orlić.

• Bibliografija 1986. – 1995., Šumarski institut, Jastrebarsko, glavni urednik dr. sc. Bra-nimir Mayer, tehnički urednici: mr. sc. Marijan Ocvirek i mr. sc. Zlatko Perić.

• Bibliografija 1945. – 2000., Šumarski institut, Jastrebarsko, glavni urednik dr. sc. Joso Gračan, tehnički urednik mr. sc. Tomislav Dubravac.

• Monografija, Šumarski institut, Jastrebarsko 1945. – 2005., glavni urednik dr. sc. Joso Gračan, tehnički urednik dr. sc. Tomislav Dubravac

• Bibliografija 1945. – 2005., Šumarski institut, Jastrebarsko, glavni i tehnički urednik: dr. sc. Tomislav Dubravac

• Znanstvena knjiga 1: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, za izda-vača prof. dr. Slavko Matić, dr. sc. Joso Gračan, urednik dr. sc. Branimir Mayer, 1996.

• Znanstvena knjiga 2: Zaštita šuma i pridobivanje drva, za izdavača: prof. dr. Slavko Matić, dr. sc. Joso Gračan, urednik: prof. dr. Stanislav Sever, 1996.

• Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, izdavači Šumarski institut, Jastre-barsko i Šumarski fakultet, Zagreb, „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, za izdavače: prof. dr. Ivica Grbac, dr. sc. Joso Gračan, Zagreb, urednici: prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Ante Krpan, dr. sc. Joso Gračan, tehnički urednici dr. sc. Igor Anić i mr. sc. Tomislav Dubravac, 2001.

• Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, autor dr. sc. Jakob Martinović, glavni urednik dr. sc. Joso Gračan, tehnički urednik dr. sc. Tomislav Dubravac, izdavač: Šumarski institut, Jastrebarsko i „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, 2003.

Od 1990. godine, tijekom Domovinskog rata i njegova završetka pa do danas „Hrvat-ske šume” d.o.o., Zagreb, Šumarski fakultet, Hrvatski šumarski institut, Hrvatsko šu-marsko društvo, Akademija šumarskih znanosti u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i državnim tijelima razvili su vrlo intenzivnu izdavačku djelat-nost. Troškove tiskanja osiguravale su uglavnom „Hrvatske šume” d.o.o., Zagreb, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poljo-privrede i šumarstva, Grada Zagreba i dr. U tom su razdoblju objavljene vrlo važne znanstvene i stručne knjige od kojih spominjemo: monografija: Šume u Hrvatskoj (1992.) i Šume moje Hrvatske (1996.), Slavonski hrastici (1996.), Hrast lužnjak u Hrvat-skoj (1996.), Obična jela u Hrvatskoj (2001.), Obična bukva u Hrvatskoj (2003.), Gospo-darenje šumskim tlima u Hrvatskoj (2003.), Višejezični šumarski rječnik (Glavaš, 1998.), Imenik drveća i grmlja (Borzan, 2001.), Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šuma-ma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (Klepac, 2003.), Poplavne šume u Hrvatskoj (2005.),

Šume hrvatskoga sredozemlja (2011.).

Veliki šumarski priručnik I i II, 1946.


Drugo izdanje knjige (1980) Šumsko sjemenarstvo, autor B. Regent, dipl. ing. šum

Monografija s bibliografijom Šumarskog Instituta, Jastrebarsko, 1945. – 1985.

Monografija Šumarskog instituta, Jastrebarsko, 1945. – 2005.

Bibliografija Šumarskog instituta, Jastrebarsko, 1945. – 2005.

Knjiga Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, 2003., autor: dr. sc. J. Martinović

Knjiga Bolesti i štetnici urbanog drveća, 2007., suautor: dr. sc. M. Pernek


Pojedini znanstvenici i istraživači Hrvatskoga šumarskog instituta bili su autori i sua-

utori poglavlja i članaka u navedenim knjigama te urednici i članovi uredništava. Hr-

vatski šumarski institut bio je izdavač i suizdavač nekih od objavljenih knjiga i mono-

grafija, a također i organizator/suorganizator više domaćih i međunarodnih konfe-

rencija i skupova te izdavač knjiga sažetaka od kojih izdvajamo neke.


Časopis South-east European forestry (SEEFOR)

South-east European forestry (SEEFOR) međunarodni je znanstveni časopis koji po-kriva sve aspekte i područja šumarske znanosti. Osnovalo ga je 2009. godine osam vodećih znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova s područja jugoistočne Euro-pe. Časopis objavljuje izvorne znanstvene članke, prethodna priopćenja, pregledne te stručne članke isključivo na engleskom jeziku, a izlazi dva puta godišnje u tiskanom i elektroničkom izdanju. Svi rukopisi podliježu međunarodnoj recenziji (double-blind peer review). Časopis je otvorenog pristupa te su svi objavljeni radovi dostupni na mrežnoj stranici časopisa (www.seefor.eu) u PDF i HTML formatu. Osim toga, časopis primjenjuje tzv. Open Journal System, sustav koji autorima pruža mogućnost elektro-ničke prijave radova te praćenje njihova statusa kroz sve korake recenzijskog i ured-ničkog procesa. Glavna je urednica časopisa dr. sc. Dijana Vuletić, a tehnički je ured-nik dr. sc. Ivan Balenović. Sjedište je Uredništva Hrvatski šumarski institut, dok Urednički odbor časopisa čine znanstvenici iz širega područja regije.

Izdavači: Hrvatski šumarski institut (Hrvatska); Šumarski fakultet Univerziteta u Ba-njoj Luci, (BiH); Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu (BiH); Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad (Srbija); Šumarski fakultet Univerziteta u Beo-gradu (Srbija); Institut za šumarstvo, Beograd (Srbija); Šumarski fakultet Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju (Makedonija); Mađarski šumarski institut (Mađarska)

Časopis je indeksiran u bazama podataka: AGRICOLA, CAB Abstracts, CiteFactor, Cro-ssRef, Forestry Abstracts, Google Scholar, InnoSpace, Universal Impact Factor.

U postupku evaluacije u bazama: Compendex, GEOBASE, Index Copernicus, ISI Thom-

son Reuters, Scopus.

Časopis SEEFOR, počeo izlaziti 2010. godine


203POPULARIzACIJA zNANOSTI

Popularizacija znanosti


POPULARIzACIJA zNANOSTI

U djelatnosti Instituta, njezinoj misiji koja obuhvaća „provođenje vrhunskih

znanstvenih istraživanja u svrhu obogaćivanja znanja te unapređenja šumskih

ekosustava i promicanje potrajnog gospodarenja; osiguranje kontinuiteta i

kvalitete provođenja javnih ovlasti kao i osiguranje protoka znanja u građanstvo s

ulogom podizanja svijesti o ulozi šuma i važnosti njezine zaštite, te pokretanja inova-

cija i gospodarstva” sve važnije mjesto zauzima popularizacija znanosti. Osobita je

pozornost posvećena nazočnosti djelatnika Instituta na domaćim i međunarodnim

skupovima, sudjelovanju u nastavi, predavanjima, seminarima, terenskoj nastavi u

praksi te općenito medijskoj vidljivosti Instituta. Ističemo redovito održavanje inter-

kalibracijskih tečajeva za zaposlenike „Hrvatskih šuma” d.o.o. koji su uključeni u pro-

vođenje aktivnosti praćenja stanja šuma u okviru ICP programa. Nastavno donosimo

najvažnije aktivnosti u posljednjih 10 godina.

ZNANSTVENI SKUPOVI U ORGANIZACIJI I SUORGANIZACIJI HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA

• Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem Uloga i značaj

šumskog sjemena u obnovi šuma, 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici

Hrvatskoj, Zagreb, 28. – 29. listopada 2009.

• Biological-Ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha fructi-

cosa L.) in Croatia, Zagreb, 12. ožujka 2009.

• Croatian Forest Research Institute CFI (Hrvatski šumarski institut) – Hungarian

Forest Research Institute ERTI (Erdészeti Tudományos Intézet): Is there future for

beech – Changes, Impacts and Answers (Ima li bukva budućnost – promjene, utje-

caji i odgovori; Van-e jövje a bükknek a régióban? – Változás, Hatások és Válaszok),

Varaždin, 27. – 28. listopada 2010.

• Konferencija u suradnji s europskim projektom RoK-FOR Razvoj regionalnih klaste-

ra, Zagreb, 26. – 28. listopada 2011.


• Forest Biomass for Renewable Energy: Building Regional Cooperation and Clusters for New Opportunities, Zagreb, 26. – 28. listopada 2011.

• Forests for cities, forests for people – Perspectives on urban forest governance (Šume za gradove, šume za ljude – Upravljanje urbanim šumama), Zagreb, 27. – 28. rujna 2012.

• Međunarodni skup o arborikulturi Stabla u gradovima – sigurnost, zaštita i njega, Rovinj, 10. i 11. svibnja 2013.

• Skup o arborikulturi: Njega mladih stabala u urbanim sredinama, Karlovac, 18. rujna 2014.

• Prirodni resursi, zelena tehnologija i održivi razvoj, Zagreb, 26. – 28. studenog 2014.

• Dugoročne prednosti ispravne i stručne njege stabala u gradovima, Split, 11. i 12.

rujna 2015.

MREŽNE STRANICE – PORTAL

Posebna pozornost posvećuje se mrežnim stranicama te su krajem 2014. postavljene

nove koje se redovito dopunjavaju novim sadržajima. Također je unaprijeđena pri-

vlačnost, preglednost, zanimljivost i kvaliteta sadržaja.

Mrežne stranice Hrvatskoga šumarskog instituta: www.sumins.hr


Portal Štetnici HR: www.stetnici.sumins.hr

Portal Štetnici HR internetski je portal aktivan od 2010. godine koji korisnicima pruža

informacije i servise vezane uz zaštitu šuma. Na njemu se objavljuju aktualnosti iz svih

aspekata zaštite šuma, znanstveni i stručni članci i zanimljivosti, godišnji izvještaji, karte

rasprostranjenosti štetnih organizama, a dostupna je i mala enciklopedija šumskih štet-

nika. To je dio koji je dostupan svima, a od 2008. godine aktivna je baza podataka Štet-

nici SiP koja je dostupna samo ograničenom broju korisnika koji se bave zaštitom šuma.

U toj se bazi nalaze svi podatci o stanju štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika u šuma-

ma Republike Hrvatske, prognoze populacija štetnika, kartografski materijali, rezultati

analiza hrastovih grana i svi ostali podatci koji su vezani uz izvještajno-prognozne poslo-

ve u šumarstvu. Portal i baza podatka omogućili su kvalitetan ulaz podatka, bržu i bolju

obradu, a samim time i točniju prognozu. Krajnjim korisnicima podatci su dostupni

svakog trenutka, dnevno obnovljeni i aktualni. Broj korisnika portala Štetnici HR sva-

kodnevno raste i on je prepoznat kao koristan alat u dobivanju aktualnih informacija

vezanih uz štetne čimbenike u šumama i na drvenastom bilju. Uz portal aktivan je Face-

book profil Štetnici Hr putem kojeg informacije dolaze do još većeg broja korisnika.


Interaktivni prikaz šuma grada Zagreba: www.zagreb.sumins.hr

Hrvatski šumarski institut u suradnji s gradom Zagrebom izradio je i portal Interaktivni

prikaz šuma grada Zagreba (zagreb.sumins.hr), interaktivnu kartu koja omogućuje vir-

tualni pregled šuma grada Zagreba, a osmišljena je tako da su na njoj prikazani i lako

dostupni svi do sada prikupljeni podatci o šumama grada Zagreba koje već godinama

skuplja i obrađuje Hrvatski šumarski institut. Karta se od 2012. godine, kada je postav-

ljena na stranice grada Zagreba, redovito dopunjuje novim slojevima. Interaktivni sloje-

vi s informacijama i slikama služe javnosti kako bi podatci vezani uz šume grada Zagreba

bili lako dostupni i vidljivi. Pedološka i fitocenološka karta, karta gospodarskih jedinica,

park-šuma, karakteristični pedološki profili, kukci, drveće, gljive, ptice, životinje, poku-

sno-znanstvene plohe, utvrde, rudnici, planinarski domovi, špilje – slojevi su koji se na-

laze na interaktivnoj karti i za koje su dostupne razne informacije. Na ovaj način šume,

jedno od najvrednijih prirodnih bogatstava našega grada, postaju pristupačne građani-

ma u virtualnom svijetu s mnoštvom, do sada, još nedostupnih informacija.


Mrežni portal Laboratorija za ispitivanje sjemena: www.lis.sumins.hr

Radi poboljšavanja kvalitete usluge i konkurentnosti na tržištu LIS je uspostavio informa-

cijski sustav (LIS IS) koji je namijenjen za vođenje poslovanja Laboratorija za ispitivanje

sjemena. LIS IS je mrežna aplikacija koja ima svoju adresu na internetu (http://lis.sumins.hr/).

Mrežna aplikacija izvršava se unutar mrežnog preglednika (Internet Explorer, Chrome,

Mozilla Firefox, Safari ili neki drugi), te je za upotrebu bilo koje aplikacije nužna veza

na internet. Kao takva, svaka mrežna aplikacija ima svoju adresu na internetu i može

joj pristupiti svatko tko zna tu adresu.

Aplikacija se sastoji se od dvije cjeline – javnog i privatnog dijela.

Javnom dijelu aplikacije može se pristupiti bez autorizacije, što znači da bilo tko s pristu-

pom internetu može vidjeti i pregledavati javni dio aplikacije (to je dakle isto kao i bilo

koja druga javna mrežna stranica). Privatnom dijelu aplikacije može pristupiti samo au-

torizirani korisnik – kupac ili osoblje LIS-a, odnosno svatko tko ima valjanu lozinku i

korisničko ime. Privatni dio aplikacije sadržava sve funkcionalnosti za upravljanje po-

datcima (dokumentima, analizama, evidenci-

jama i izvještajima). Na sljedećim slikama pri-

kazan je izgled ekrana LIS IS sustava za pojedi-

ne kategorije korisnika.

LIS IS – javni dio

Javni dio aplikacije sadržava osnovne infor-

macije o LIS-u, upute i postupke prijave sje-

mena za ispitivanje kvalitete te ostale javno

dostupne informacije.

Navigacijski izbornik javnog dijela sadržava

linkove na sav dostupan sadržaj javnog dijela

portala i nalazi se na vrhu stranice odmah

ispod trake zaglavlja. Prijava u sustav jest

stranica pomoću koje je moguće pristupiti

privatnom dijelu aplikacije (tzv. Login). Prija-

va ima funkciju koja postojećim korisnicima omogućuje upis svojega korisničkog

imena i lozinke te pristup privatnom dijelu aplikacije, a korisnicima koji ne posjeduju

korisničko ime i lozinku mogućnost da mogu otvoriti račun te tako dobiti pristup

privatnom dijelu aplikacije – to se odnosi samo na kupce.


LIS IS – privatni dio (administratori)

Privatni dio aplikacije namijenjen je za upis i pregled podataka vezanih uz LIS, a to su

dokumenti, izvještaji, evidencije i analize. Kupci i LIS osoblje imaju različita prava pri-

stupa pojedinim dijelovima aplikacije, te se iz tog razloga za kupce i LIS osoblje privat-

ni dio aplikacije razlikuje (kupci imaju manja prava pristupa).

Mrežni portal ICP Hr: http://www.icp.sumins.hr/

Mrežni portal ICP Hr sastoji se od dvije razine: razina dostupna svima donosi osnovne

informacije o projektu ICP Forests Hr i omogućuje pregled stručnih godišnjih izvješća

o oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj. Druga razina, dostupna su-

radnicima na projektu, funkcionira kao internetska baza za unos podataka motrenja

te obradu podataka i izradu popunjenih obrazaca za izvješćivanje.


Promotivni materijali

U okviru provođenja Programa posebnih nadzora Hrvatski šumarski institut izradio je ne-koliko letaka, u kojima se ukratko opisuju štetni organizmi, daje slika i uputa o postupanju u slučaju sumnje na njihovu pojavu. Izrađeni su sljedeći letci: Dinka Matošević Dryocosmus kuriphilus; Milan Pernek Anoplophora glabripennis i Miljenko Župnić Chalara fraxinea. U letcima se stručnjake na terenu i širu javnost upozorava na problem invazivnih štetnih organizama te se u tiskanom obliku dijele po šumarijama, gradskim upravama i rasadnici-ma kako bi se u slučaju pojave štetnog organizma informacija o pojavi što brže prenijela u

ovlaštenu upravu Ministarstva poljoprivrede, koja mora donijeti odluku o eradikaciji.

Slike dijela tiskanih promo-tivnih materijala koje su priredili pojedini djelatnici Instituta.

Letci za invazivne štetne organizme koje su izradili stručnjaci Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje u Hrvatskome šumarskom institutu


Dan otvorenih vrata Hrvatskoga šumarskog instituta

Aktivnosti na popularizaciji znanosti i šumarstva općenito započete su intenzivnije

tijekom 2011. godine kao Međunarodne godine šuma organizacijom Dana otvore-nih vrata, što je preraslo u redovitu aktivnost koja se svake godine organizira u svib-

nju. Za potrebe Dana otvorenih vrata otisne se više knjižnih oznaka koje prate temu

događaja, brošura i program.

Dan otvorenih vrata pokrenut je s namjerom da djelatnici Instituta približe svoj rad i

djelovanje široj javnosti, a ponajprije najmlađima, kako bi na jednostavan način kroz

razne sadržaje djeca ušla u svijet šumarstva, od izmjere stabala, zaštite šuma preko

mućkanja u laboratorijima do kukaca i šumskih štetnika. Djelatnici Instituta svake

godine ponude velik broj radionica, projekcija, vođenih tura te izložbu radova sudio-

nika likovnog natječaja.

Svake godine Dan otvorenih vrata doživljava velik interes i znatan broj posjetitelja te

uz ovogodišnje sudionike bilježimo već preko 4000 djece kojima je Institut za svoj

Dan pružio neobično i važno iskustvo. Velik interes i redoviti povratak mnogobrojnih

škola pozitivan su znak naše predanosti i truda koje posvećujemo široj zajednici.

Dan otvorenih vrata Instituta svake godine obilježava određena tema koja najbolje

oslikava tekuće probleme koje Institut želi predstaviti široj javnosti i educirati najmla-

đe kako bi u svojem odrastanju bili svjesni problema s kojima se šume susreću te

važnosti određenih aspekata.

Teme dana otvorenih vrata po godinama bile su:

2011.— Međunarodna godina šuma

2012.— Šuma moga grada

2013.— Šuma i voda

2014.— Šuma = zdravlje

2015.— Šuma i vatra


Teme dana otvorenih vrata po godinama bile su:

2011.— Međunarodna godina šuma

2012.— Šuma moga grada

2013.— Šuma i voda

2014.— Šuma = zdravlje

2015.— Šuma i vatra

Logotipi svih 5 dana otvorenih vrata:

2011.

2013.

2014. 2015.

2012.


215DJELATNICI INSTITUTA

Djelatnici instituta


DJELATNICI INSTITUTAFikret Ahmetović, dipl. iur.

Izvornog dokumenta o osnivanju Instituta za praktična šumarska istraživanja nema,

ali je ono posredno vidljivo iz dekreta Ministarstva poljoprivrede i šumarstva – šu-

marstvo br. 206 Pers., od 8. 7. 1945. godine, kojim je Zlatko Vajda, dipl. ing. šum.,

postavljen za referenta V. položajne grupe u Zavodu za praktična šumarska istraživa-

nja kod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva – šumarstvo u Zagrebu. U šumarskoj struci, osnivanje Instituta za praktična šumarska istraživanja smatra se počet-kom organiziranoga znanstvenoistraživačkog rada u području šumarstva.

U trenutku spajanja u jednu ustanovu Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko,

imao je ustrojenu Matičnu knjigu za službenike. Prvi upis radnika obavljen je dana 1. 1.

1961. (redni broj 1. Lovrić (Mihovil) Ante). Pregledom upisa u knjigu razvidno je kako

je Matična knjiga službenika ustrojena 1966., a da se do tada vodila evidencija o rad-

nicima na obrascu Dosje za osiguranike zaposlene kod privrednih, zadružnih, društev-

nih i drugih organizacija državnih organa i samostalnih ustanova. Naknadno se ustro-

java Matična knjiga radnika u koju se s 1. 1. 1961. kronološki po godinama prepisuju

podatci zaposlenja iz prvotno ustrojene knjige.

Institut za šumarska istraživanja, Zagreb, i Zavod za kontrolu šumskog sjemena SR

Hrvatske, Rijeka, nisu imali ustrojenu matičnu knjigu radnika, već se evidencija radni-

ka vodila na naprijed navedenom obrascu. Pri spajanju u jednu ustanovu obavljen je

upis radnika u Matičnu knjigu radnika, a osobni Dosjei za osiguranike zaposlene kod

privrednih, zadružnih, društvenih i drugih organizacija državnih organa i samostalnih

ustanova prenijeti su u Jastrebarsko, sjedište novonastale ustanove. Upis u navedenu

evidenciju obavlja se i danas te je zadnji upis obavljen s matičnim brojem radnika 456.

Na temelju navedene evidencije sastavljen je popis radnika zaposlenih u Šumar-

skom institutu, Jastrebarsko, pravnog sljednika ustanova koje su se spojile 1. 1.

1974. Moguće je da je u navedenom popisu izostavljen koji radnik te se ovom pri-

godom autor ispričava.


Ravnateljica Hrvatskoga šumarskog institutadr. sc. Dijana VuletićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1987.Znanstveni i stručni interes: šumarska ekonomika, šumarska politika, vrednovanje šuma, modeliranje razvoja sortimenataPoložaj: ravnateljica, znanstveno zvanje: znanstvena savjetnica

Zajednička službaFikret Ahmetović, dipl. iur.Obrazovanje: diplomirani pravnik: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1986.Položaj: tajnik, voditelj zajedničkih službi

Ksenija Štulec, dipl. oec.Obrazovanje: diplomirana ekonomistica: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.Položaj: voditeljica računovodstvene službe

Renata Stojaković, dipl. knjižničarObrazovanje: diplomirana knjižničarka i preofesorica hrvatskoga jezika i književnosti: Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, 2008.Položaj: diplomirani knjižničar

Ines Fratrić, tajnica ravnateljice

Mandica Benković, knjigovotkinja Andreja Krkuc, knjigovotkinja, blagajnica Danica Boričević, administratorica Nada Jakšić, daktilografkinja Damir Beljak, kotlovničar, čuvar Josip Jurković, kotlovničar, čuvar Snježana Ahmetović, spremačicaJasnica Bijelić, spremačica

Andreja Hozdić, spremačica

Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvodr. sc. Mladen IvankovićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999.


Znanstveni i stručni interes: šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća i sje-menarstvo; očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća

Položaj: znanstveni savjetnik, predstojnik zavoda

dr. sc. Marija Gradečki - PoštenjakObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.

mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.

dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1982.

Znanstveni i stručni interes: genetika, oplemenjivanje šumskog drveća i šumsko sje-

menarstvo

Položaj: znanstvena suradnica

dr. sc. Nevenka ĆelepirovićObrazovanje: dr. sc.: Sveučilište u Beču, 2002.

dipl. ing.: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1993.

Znanstveni i stručni interes: genetska istraživanja

Položaj: stručna suradnica

Maja Morić, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.

Znanstveni i stručni interes: oplemenjivanje šumskog drveća

Položaj: asistentica, znanstvena novakinja

Sanja Mrmić, mag. ing. silv.Obrazovanje: mag. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

Znanstveni i stručni interes: genetska istraživanja

Položaj: stručna suradnica, doktorandica

Miran Lanšćak, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013.

Znanstveni i stručni interes: šumsko sjemenarstvo

Položaj: stručni suradnik

Tehnički suradnici:Tomislav Beg, tehnički suradnik

Ivanka Lacković, viša tehničarka

Mladen Major, viši tehničar

Brigita Mišetić, viša tehničarka

Dubravko Perez, tehnički suradnik

Brankica Pintur, tehnička suradnica

Edita Roca, viša tehničarka

Josipa Vlahović, viša tehničarka

Radnici: Božidar Pintur, Ana Požega


Zavod za ekologiju šuma dr. sc. Nenad PotočićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002. dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998.Znanstveni i stručni interes: ishrana šumskog drveća, ekofiziologijaPoložaj: viši znanstveni suradnik, predstojnik zavoda

dr. sc. Tamara JakovljevićObrazovanje: dr. sc.: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.mr. sc.: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.dipl. ing.: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000.Znanstveni i stručni interes: utjecaj atmosferskih onečišćenja na šumske ekosustave i fizikalno-kemijske analize tla, biljnog materijala i vodePoložaj: znanstvena suradnica, voditeljica laboratorija

dr. sc. Jasnica MedakObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996.Znanstveni i stručni interes: šumarska fitocenologijaPoložaj: znanstvena suradnica

dr. sc. Ivan PilašObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996. dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.Znanstveni i stručni interes: hidropedologija, pedofizika, hidromorfna tlaPoložaj: znanstveni suradnik

dr. sc. Ivan SeletkovićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002. dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997.Znanstveni i stručni interes: ishrana bilja, ekologija šumaPoložaj: viši znanstveni suradnik


dr. sc. Ivan MedvedObrazovanje: dr. sc.: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.dipl. ing.: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.Znanstveni i stručni interes: Analiza prostornih podataka, geoinformacijski sustavi, geostatistikaPoložaj: poslijedoktorand

Tehnički suradnici / laboranti:Monika Hlebić, laboranticaRenata Tubikanec, viša laborantica

Dragan Jakšić, tehnički suradnik

Zavod za uzgajanje šuma dr. sc. Tomislav DubravacObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1989.Znanstveni i stručni interes: uzgoj šuma, struktura i prirodna obnova šumskih sasto-jina, rast i razvoj strukture krošanja, sušenje hrasta lužnjaka, mediteranski šumski ekosustavi, struktura i mogućnost prirodne obnove šuma nacionalnih parkova

Položaj: znanstveni savjetnik, predstojnik zavoda

dr. sc. Sanja PerićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001. mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990.Znanstveni i stručni interes: njega, obnova, prorede, pokusi provenijencija, rasadnič-ka proizvodnja, osnivanje kultura i plantažaPoložaj: znanstvena savjetnica

dr. sc. Martina Tijardović Obrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007.Znanstveni i stručni interes: uzgoj šuma, unapređenje gospodarenja kulturama, konverzijaPoložaj: poslijedoktorandica, znanstvena novakinja

Tehnički suradnik:Zoran Biljan, viši tehničar


Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenjedr. sc. Milan PernekObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.Znanstveni i stručni interes: zaštita šuma, šumarska entomologijaPoložaj: znanstveni savjetnik, predstojnik zavoda

dr. sc. Dinka MatoševićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990.Znanstveni i stručni interes: zaštita šuma, šumarska entomologijaPoložaj: znanstvena savjetnica

dr. sc. Sanja Novak AgbabaObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1985.Znanstveni i stručni interes: zaštita šuma, šumarska fitopatologijaPoložaj: znanstvena suradnica

mr. sc. Boris LiovićObrazovanje: mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1994.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1982.Znanstveni i stručni interes: integralna zaštita šumaPoložaj: stručni suradnik

dr. sc. Nikola LackovićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015 dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.Znanstveni i stručni interes: šumarska entomologija, populacijska genetika šumskih kukacaPoložaj: poslijedoktorand, znanstveni novak

Ivan Lukić, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.Znanstveni i stručni interes: zaštita šuma, šumarska entomologijaPoložaj: stručni suradnik, doktorand

Tehnički suradnici:Blaženka Ercegovac, viša tehničarkaZlatko Huljina, viši tehničar


Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomikudr. sc. Hrvoje MarjanovićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009. mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.dipl. ing.: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000.Znanstveni i stručni interes: kruženje ugljika u šumama, modeliranje, daljinska istraživanjaPoložaj: znanstveni suradnik, predstojnik zavoda

dr. sc. Ivan BalenovićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004.Znanstveni i stručni interes: uređivanje šuma, izmjera šuma, daljinska istraživanja, di-gitalna fotogrametrijaPoložaj: znanstveni suradnik

dr. sc. Miroslav BenkoObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1981.Znanstveni i stručni interes: uređivanje šuma, rast i razvoj, prirast, daljinska istraživa-nja, kartografija, GISPoložaj: viši znanstveni suradnik

dr. sc. Krunoslav IndirObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011. mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.Znanstveni i stručni interes: izmjera šuma, uređivanje šuma, GISPoložaj: znanstveni suradnik

dr. sc. Vladimir NovotnyObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012. mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1988.Znanstveni i stručni interes: istraživanje rasta i razvoja prirodnih šumaPoložaj: znanstveni suradnik

dr. sc. Maša Zorana Ostrogović SeverObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007.Znanstveni i stručni interes: uređivanje šuma, zalihe i bilance ugljika u šumamaPoložaj: znanstvena suradnica


dr. sc. Elvis PaladinićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000.Znanstveni i stručni interes: istraživanje drvne biomase po glavnim sastavnicama sta-bla, istraživanje prirasta glavnim vrstama drvećaPoložaj: znanstveni suradnik

Mislav Anić, mag. phys.-geophys.Obrazovanje: mag. phys.-geophys.: Prirodoslovno - matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013.Znanstveni i stručni interes: mikrometeorologija, mjerenje tokova CO2 metodom vr-tložne kovarijance, izmjena CO2 između šume i atmosferePoložaj: stručni suradnik , doktorand

Danijela Ivanković, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.Znanstveni i stručni interes: GISPoložaj: stručna suradnica

Tehnički suradnici:Marija Kruljac, viša tehničarkaNikolina Milanović, tehnička suradnica

Ankica Šagovac, viša tehničarkaGoran Tijan, dipl. ing. šumarstva, stručni suradnik u sustavu znanosti

Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE dr. sc. Silvija Krajter OstoićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.Znanstveni i stručni interes: politika i upravljanje u šumarstvu i urbanom šumarstvu, socijalni aspekti šumarstva i urbanog šumarstva, projektni menadžment Položaj: znanstvena suradnica, predstojnica zavoda

Antonija Beuk, mag. ing. šumarstvaObrazovanje: mag. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.Znanstveni i stručni interes: projektna administracija i komunikacijaPoložaj: stručna suradnica

mr. sc. Marta CurmanObrazovanje: magistar šumarske politike i ekonomije, Šumarski fakultet univerziteta u Beogradu, 2013; dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013.Znanstveni i stručni interes: šumarska politika, privatno šumarstvo i privatni šumo-posjednici, projektni menadžment; Položaj: stručna suradnica


Istraživački centar za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel u Pazinudr. sc. Željko ZgrablićObrazovanje: dr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.Znanstveni i stručni interes: mikoriza, gljivePoložaj: asistent, znanstveni novak

Anton Brenko, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. Znanstveni i stručni interes: međunarodna znanstvena suradnja, modelne šumePoložaj: stručni suradnik

Istraživački centar za urbane i privatne šume u Varaždinumr. sc. Miljenko ŽupanićObrazovanje: mr. sc.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997.Znanstveni i stručni interes: šumarska fitopatologija, gljive truležnicePoložaj: viši stručni suradnik, voditelj istraživačkih centara

Nikolina Đođ, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.Znanstveni i stručni interes: šumarska fitopatologijaPoložaj: asistentica, znanstvena novakinja

Odjel rasadničke proizvodnjeIvica Čehulić, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.Stručni interes: rasadnička proizvodnja šumskih sadnica i hortikulturePoložaj: voditelj odjela

Romana Maradin, dipl. ing. agronomijeObrazovanje: dipl. ing: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1987.Stručni interes: krajobrazno uređenjePoložaj: viša stručna suradnica

Tehnički suradnici:Marina Mršić, tehnička suradnica

Radnici:Andrea Benko, Draženko Domjančić, Ljubica Krkuc, Branimir Luter, Ilinka Maduna, Da-

nica Mesić, Suvada Novosel, Biserka Pros, Đurđa Šoić, Ane Višošević, Zvonko Žeželić

Istraživački centar za nizinske šume u VinkovcimaRobert Licht, dipl. ing. šumarstvaObrazovanje: dipl. ing.: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006.Znanstveni i stručni interes: uzgoj šuma. Položaj: stručni suradnik


RADNICI ZAPOSLENI U HRVATSKOME ŠUMARSKOM INSTITUTU OD 1945. DO 2015. GODINE (abecednim redom)

RADNIK/RADNICA Zaposlen/zaposlena

Znanstvenoistraživački: od do1. Anić, Mislav 01. 01. 2015. -2. Babogredac, Đuka 01. 09. 1948. 30. 09. 1957.3. Balenović, Ivan 01. 01. 2008. -4. Bašić, Palković Pavao 01. 09. 2008. 31. 10. 2012.5. Batušić, Ivan 01. 03. 2012. 13. 06. 2013.6. Benko, Miroslav 01. 02. 1993. -7. Bertović, Stjepan 01. 07. 1955. 30. 11. 1968.8. Beuk, Antonija 01. 12. 2013. -9. Bezak, Karlo 15. 01. 1973. 02. 08. 1991.10. Bilandžija, Jela 01. 09. 1983. 14. 04. 1997.11. Böhm, Aleksandar 01. 08. 1955. 01. 01. 1958.12. Brenko, Anton 09. 05. 2014. -13. Brixy, Stjepan 17. 08. 1950. 23. 11. 1954.14. Bubnjević, Milan 01. 08. 1961. 29. 08. 1986.15. Bušić, Goran 01. 10. 1992. 10. 02. 1998.16. Car, Zvonko 01. 11. 1954. 30. 06. 1970.17. Cestar, Dražen 21. 09. 1955. 02. 01. 1988.18. Curman, Marta 02. 05. 2014. -19. Čehulić, Ivica 01. 03. 2005. -20. Čeović, Ivo 15. 12. 1945. 1950.21. Čičak, Mato 01. 01. 1962. 15. 06. 1968.22. Čulinović, Josip 08. 07. 2013. 10. 05. 2015.23. Ćelepirović, Nevenka 01. 02. 2005. -24. Danon, Saša 16. 01. 2012. 31. 01. 2013.25. Dekanić, Stjepan 01. 05. 2006. 31. 10. 2012.26. Dereta, Bogdan 01. 02. 1962. 15. 10. 1968.27. Dokuš, Antun 15. 03. 1961. 15. 09. 1985.28. Dolenec, Stella 01. 11. 1981. 31. 07. 1994.29. Dragišić, Petar 01. 09. 1952. 31. 10. 1963.30. Dubravac, Tomislav 02. 09. 1991. -31. Đođ, Nikolina 01. 09. 2008. -32. Fornažar, Ana 01. 09. 2008. 31. 10. 2015.33. Galović, Ante 01. 09. 1972. 15. 01. 1977.34. Gračan, Joso 16. 03. 1966. 30. 12. 2007.35. Gračanin, Zlatko 06. 05. 1957. 31. 03. 1958.36. Gradečki - Poštenjak, Marija 01. 02. 1983. -37. Habuš, Goran 01. 07. 2007. 02. 11. 2011.38. Hajdin, Žarko 01. 04. 1952. 31. 07. 1971.39. Halambek, Marija 01. 05. 1962. 30. 04. 1994.40. Hanzl, Marija 01. 01. 1955. 31. 01. 1961.41. Harapin, Jugoslav 01. 05. 1957. 01. 10. 1960.


42. Harapin, Miroslav 01. 03. 1961. 22. 09. 1995.43. Herpka, Ivan 01. 07. 1955. 1960.44. Horvat, August 1948. 1952.45. Horvat, Stjepan 16. 03. 1965. 18. 10. 1968.46. Hren, Vladimir 16. 07. 1955. 01. 03. 1991.47. Indir, Krunoslav 01. 02. 2005. -48. Ivanković, Danijela 01. 02. 2006. -49. Ivanković, Mladen 02. 03. 2000. -50. Jakovljević, Tamara 01. 01. 2003. -51. Jedlowski, Dušan 18. 05. 1948. 31. 12. 1962.52. Jurković, Mato 01. 03. 1961. 30. 11. 1961.53. Kalinić, Mirjana 01. 01. 1956. 15. 01. 1964.54. Kerić, Sergej 01. 05. 1962. 15. 08. 1972.55. Kolar, Igor 01. 09. 2008. 31. 08. 2015.56. Komunicki, Mihajlo 01. 01. 1965. 31. 08. 1978.57. Komlenović, Nikola 01. 02. 1961. 10. 02. 1998.58. Kosanović, Samuilo 18. 03. 1963. 08. 07. 1963.59. Kovačević, Zorislav 16. 01. 1968. 09. 05. 1991.60. Krajter Ostoić, Silvija 01. 01. 2008. -61. Kraljić, Branko 01. 01. 1963. 31. 01. 1964.62. Krejči, Vlado 01. 01. 1969. 30. 12. 2004.63. Krpan, Ante 21. 03. 1969. 31. 08. 1972.

01. 01. 2008. 30. 06. 2011.64. Krznar, Anka 24. 07. 1967. 31. 10. 1998.65. Kutleša, Stjepan 01. 11. 1957. 22. 05. 1961.66. Lacković, Nikola 01. 09. 2009. -67. Lanšćak, Miran 01. 03. 2015. -68. Licht, Robert 01. 09. 2008. -69. Lindić, Vladimir 01. 10. 1977. 22. 06. 1997.70. Liović, Boris 01. 02. 1983. -71. Littvay, Tibor 20. 06. 1977. 31. 12. 2013. 72. Lojda, Margareta 12. 01. 1962. 15. 02. 1966.73. Lončar, Ilija 1949. 1950. 74. Lovrić, Ante 27. 02. 1958. 15. 03. 1968.75. Lovrić, Marko 01. 02. 2012. 31. 03. 2014.76. Lovrić, Nataša 01. 02. 2012. 31. 03. 2014.77. Lukić, Ivan 16. 10. 2014. -78. Majcen, Zoran 01. 11. 1967. 24. 10. 1968.79. Maksan, Anđelko 01. 10. 1962. 14. 08. 1965.80. Mamić, Inga 02. 09. 1991. 01. 11. 1992.81. Maradin, Romana 16. 02. 1986. -82. Marjanović, Hrvoje 01. 05. 2001. -83. Markić, Mihovil 1946. 194984. Martinović, Jakob 01. 03. 1961. 31. 12. 1994.85. Matošević, Dinka 02. 09. 1991. -86. Mayer, Branimir 01. 04. 1966. 10. 02. 1998.87. Medak, Jasnica 01. 06. 2000. -88. Medved, Ivan 01. 10. 2014. -89. Medvedović, Juraj 01. 04. 1970. 31. 12. 2003.90. Meštrović, Ljubica 01. 06. 1964. 28. 02. 1965.91. Mikan, Josip 10. 03. 1971. 15. 09. 1979.92. Milić, Gajo 1955. 1957.


93. Morić, Maja 01. 09. 2009. -94. Mrmić, Sanja 01. 01. 2015. -95. Mrva, Franc 01. 04. 1963. 22. 02. 1995.96. Mučalo, Vitomir 25. 04. 1955. 30. 06. 1979.97. Nemeš, Tomislav 01. 10. 2008. 08. 07. 2015.98. Nikšić, Borislav 01. 11. 1956. 15. 05. 1959.99. Novak Agbaba, Sanja 18. 01. 1988. -100. Novaković, Bojan 06. 10. 1968. 16. 03. 1969.101. Novosel, Dunja 01. 10. 1993. 15. 12. 2003.102. Novoselac, Franjo 01. 01. 1962. 13. 10. 1965.103. Novotny, Vladimir 01. 06. 1988. -104. Ocvirek, Marijan 01. 03. 1983. 30. 06. 1998105. Oreč, Marinko 18. 01. 1968. 30. 09. 1972.106. Orešković, Željko 16. 02. 1979. 15. 05. 2008.107. Orlić, Stevo 16. 11. 1963. 31. 12. 2004.108. Ostrogović Sever, Maša Zorana 01. 12. 2007. -109. Oštrec, Maja 01. 06. 1977. 31. 01. 1987.110. Paladinić, Elvis 01. 05. 2001. -111. Palfy, Tibor 15. 12. 1972. 30. 04. 1975.112. Pelcer, Zvonimir 28. 07. 1952. 07. 06. 1990.113. Perić, Sanja 01. 10. 1998. -114. Perić, Zlatko 15. 11. 1990. 10. 02. 1998.115. Pernek, Milan 15. 06. 1998. -116. Pezdirc, Nadežda 08. 04. 1964. 31. 07. 1993.117. Pilaš, Ivan 15. 01. 1998. -118. Podhorski, Ivo 10. 11. 1947. 30. 04. 1962.119. Popović, Budimir 01. 05. 1964. 30. 08. 1965.120. Poštenjak, Karmelo 01. 12. 1979. 31. 12. 2004.121. Potočić, Nenad 13. 07. 1998. -122. Premužić, Ante 1951. 1962.123. Radovčić, Ante 17. 06. 1949. 17. 05. 1957.124. Rastovski, Petar 01. 03. 1971. 10. 02. 1998.125. Regent, Boris 25. 03. 1949. 30. 06. 1982.126. Rohr, Oto 01. 08. 1961. 31. 10. 1965.127. Roth, Valentin 01. 02. 1983. 31. 12. 2013.128. Rukavina, Miroslav 23. 10. 1968. 15. 06. 1974.129. Rupert, Pavao 15. 10. 1954. 15. 11. 1967.130. Sarnavka, Roman 1946. 1949.131. Seletković, Ante 14. 02. 2000. 31. 08. 2004.132. Seletković, Ivan 01. 06. 1998. -133. Seletković, Zvonko 01. 10. 2009. 23. 03. 2014.134. Slade, Danko 02. 03. 1998. 31. 12. 2004.135. Spaić, Ivo 25. 07. 1947. 31. 12. 1954.136. Srdić, Dušan 14. 04. 1950. 31. 10. 1965.137. Srnić, Stjepan 15. 02. 1955. 15. 04. 1955.138. Stipaničić, Ante 01. 04. 1966. 30. 04. 1969.139. Supek, Vladimir 01. 09. 1952. 31. 01. 1955.140. Šafar, Josip 15. 12. 1945. 13. 12. 1969.141. Šojat, Miroslav 15. 03. 1979. 27. 03. 1991.142. Špalj, Tomislav 10. 05. 1961. 31. 12. 1962.143. Špiranec, Mirko 22. 02. 1955. 30. 06. 1975.144. Tijardović, Martina 01. 01. 2008. -


145. Tomanić, Simeun 01. 09. 1963. 01. 11. 1963.146. Tončić, Josip 01. 03. 2000. 30. 03. 2005.147. Uroda, Ljiljana 01. 10. 1980. 01. 07. 1985.148. Vajda, Zlatko 08. 07. 1945. 19. 08. 1947.149. Vasiljević, Janko 02. 12. 1963. 16. 12. 1966.150. Viličić, Vinko 01. 07. 1971. 31. 12. 2005.151. Vrbek, Boris 01. 10. 1977. 31. 12. 2014.152. Vrdoljak, Žarko 15. 03. 1951. 01. 09. 1962.153. Vuletić, Dijana 01. 09. 1987. -154. Weiss, Josip 15. 10. 1964. 24. 10. 1968.155. Zelić, Juraj 16. 07. 1970. 20. 02. 1971.156. Zgrablić, Željko 01. 01. 2010. -157. Ziani, Petar 01. 06. 1951. 31. 01. 1966.158. Živković, Vilim 01. 01. 1961. 31. 01. 1964.159. Žunko, Oto 01. 02. 1964. 30. 06. 1981.160. Županić, Miljenko 01. 06. 2000. 18. 03. 2007.

01. 06. 2008. -

Ostali:

1. Ahmetović, Fikret 01. 10. 1986. -2. Ahmetović, Hava 01. 08. 1980. 29. 11. 1980.

10. 03. 1981. 30. 11. 1981.01. 07. 1982. 30. 11. 198221. 03. 1983. 21. 09. 1983.

3. Ahmetović, Jasmin 01. 07. 2005. 16. 09. 2005.10. 07. 2006. 05. 10. 2006.16. 07. 2007. 02. 11. 2007.13. 07. 2008. 08. 10. 200811. 07. 2009. 30. 09. 2009.11. 07. 2010. 11. 10. 2010.18. 07. 2011. 24. 10. 2011.07. 04. 2012. 22. 04. 2012.14. 07. 2012. 10. 10. 2012.15. 07. 2013. 16. 10. 2013.13. 07. 2014. 11. 09. 2014.

4. Ahmetović, Snježana 01. 03. 2007. -5. Babunović, Dragutin 01. 11. 1962. 31. 03. 19636. Bajda, Zvonimir 01. 02. 1963. 30. 06. 1968.7. Barbaglija, Anđela 01. 03. 1951. 30. 06. 1986.8. Bašić, Antun 13. 09. 1966. 30. 06. 1968.9. Bašić, Franjo 12. 09. 1966. 17. 02. 1968.10. Bašić, Stjepan 12. 09. 1966. 30. 06. 1968.11. Bedić, Josip 01. 01. 1962. 05. 12. 1964.12. Beg, Tomislav 12. 03. 2007. -13. Beljak, Damir 22. 01. 1996. -14. Beljak, Tibor 11. 07. 2003. 18. 09. 2003.

16. 07. 2004. 30. 09. 2004.15. Bene, Draženko 07. 07. 1988. 30. 06. 1989.16. Benić, Marko 14. 12. 1950. 31. 12. 1962.17. Benić, Željko 01. 07. 1966. 31. 12. 2004.18. Benko, Andrea 01. 04. 2005. 15. 07. 2005.


01. 09. 2005. 15. 12. 2005.13. 03. 2006. 14. 07. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.23. 01. 2007. 12. 12. 2008.02. 03. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. 31. 01. 2011.08. 03. 2011. -

19. Benko, Josip 15. 11. 1964. 30. 06. 1968.20. Benko, Marija 27. 03. 1964. 30. 11. 1965.21. Benko, Nikola 01. 07. 1962. 22. 05. 1980.22. Benko, Stjepan 01. 07. 1962. 22. 05. 1980.

01. 07. 1982. 30. 11. 1982.23. Benko, Vjekoslava 26. 03. 1979. 08. 05. 1979.24. Benković, Mandica 01. 01. 1990. -25. Beronić, Ivan 01. 11. 1962. 30. 11. 1963.26. Bezjak, Slavko 31. 12. 1945. 31. 12. 1968.27. Biljan, Zoran 01. 04. 1989. -28. Bišćan, Ružica 10. 03. 2003. 31. 05. 2003.29. Bjelić, Jasnica 03. 05. 1990. -30. Bogner, Ante 15. 09. 1950. 31. 07. 1979.31. Böhm, Branko 15. 02. 1981. 05. 01. 1982.

15. 03. 1989. 30. 04. 1992.32. Bokulić, Nevenka 11. 12. 1959. 30. 09. 1978.33. Bosilj, Barica 27. 03. 1964. 07. 06. 1966.34. Borić, Mile 1963. nepoznato35. Boričević, Danica 25. 09. 1972. -36. Borić, Drago 06. 09. 1965. 14. 09. 1966.37. Borić, Marko 06. 09. 1965. 14. 09. 1966.38. Bošnjak, Lovro 13. 09. 1966. 30. 06. 1968.39. Botički, Franca 27. 03. 1964. 01. 01. 1965.40. Božić, Stjepan 01. 02. 1962. 30. 06. 1968.41. Bradvić, Nikola 24. 09. 1964. 15. 01. 1966.42. Bračika, Ankica 20. 03. 1970. 24. 08. 1970.43. Bračko, Ivan 01. 03. 1961. 30. 04. 1963.44. Bradvić, Vladimir 23. 09. 1964. 15. 01. 1966.45. Brajković, Štefica 01. 08. 1959. 01. 11. 1979.46. Brebrić, Štefica 15. 10. 1983. 05. 12. 1983.47. Bregar, Emil 01. 02. 1962. 30. 06. 1969.48. Briški, Felicita 01. 09. 1977. 31. 01. 1979.49. Britvec, Marijana 01. 04. 2005. 15. 07. 2005.50. Bubanović, Paulina 23. 05. 1968. 23. 07. 1968.51. Bukovšćak, Antun 01. 12. 1961. 28. 03. 1963.52. Celinšćak, Barica 16. 05. 1983. 02. 08. 1983.53. Cvetan, Josip 16. 05. 1963. 30. 06. 1968.54. Cvetan, Katica 01. 07. 1966. 23. 06. 1967.55. Cvetić, Božica 12. 03. 2007. 31. 05. 2007.56. Čović, Milica 15. 11. 1979. 06. 03. 1986.57. Dajić, Savo 06. 04. 1965. 08. 04. 1965.58. Divjak, Branko 10. 01. 1963. 14. 11. 1966.59. Domitrović, Ivan 01. 02. 1962. 25. 06. 1969.60. Domjančić, Draženko 01. 04. 1990. -61. Domjančić, Josip 01. 06. 1974. 30. 06. 1993.


62. Domjančić, Mijo 01. 09. 1963. 30. 11. 1965.63. Dragović, Manda 01. 09. 1981. 30. 11. 1981.

15. 05. 1976. 16. 07. 1976.01. 04. 1977. 31. 07. 1977.01. 07. 1986. 30. 11. 1986.

64. Drndelić, Nikola 01. 12. 1954. 15. 09. 1957.65. Đaković, Katica 15. 07. 1964. 31. 10. 1966.66. Ercegovac, Blaženka 17. 02. 1986. -67. Fabijančić, Ivica 26. 03. 1970. 31. 03. 1971.68. Fabijanić, Stjepan 02. 09. 1963. 31. 12. 1965.69. Fabijanić, Stjepan 22. 12. 1962. 20. 09. 1963.70. Fabijanić, Zora 30. 03. 1964. 13. 01. 1969.71. Falica, Barica 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.

04. 05. 1998. 30. 11. 1998.01. 06. 1999. 31. 08. 1999.01. 07. 2002. 31. 07. 2002.02. 09. 2002. 30. 09. 200225. 10. 2002. 15. 12. 2002.10. 03. 2003. 31. 05. 2003.01. 07. 2003. 31. 07. 2003.01. 09. 2003. 21. 12. 2003.15. 03. 2004. 14. 06. 2004.02. 08. 2004. 17. 12. 2004.01. 04. 2005 15. 07. 2005.02. 11. 2005. 15. 12. 2005.13. 03. 2006. 12. 05. 2006.11. 09. 2006. 22. 12. 2006.12. 03. 2007. 31. 05. 2007.

72. Fanković, Antun 29. 09. 1966. 30. 06. 1968.73. Fanković, Dragutin 28. 10. 1966. 30. 06. 1968.74. Ferko, Barica 16. 03. 1963. 31. 12. 1965.

01. 09. 1981. 30. 11. 1981.01. 07. 1982. 30. 11. 198221. 03. 1983. 21. 09. 1983.

75. Fišter, Ivan 01. 06. 1961. 16. 02. 1966.76. Fratrić, Barica 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.

04. 05. 1998. 30. 11. 1998.01. 06. 1999. 31. 08. 1999.15. 05. 1976. 12. 09. 1976.

77. Fratrić, Ines 15. 05. 1992. -78. Gežić, Nevenka 16. 04. 1966. 30. 06. 1967.79. Godrijan, Nikola 18. 05. 1964. 31. 10. 1965.80. Gojšić, Ignac 29. 03. 1963. 30. 06. 1967.81. Gojšić, Ivan 01. 07. 1961. 30. 06. 1979.82. Gojšić, Stjepan 29. 03. 1963. 23. 04. 1966.83. Gojšić, Šimun 29. 03. 1963. 13. 06. 1979.84. Gojšić, Valentin 01. 04. 1963. 20. 02. 1965.85. Golubić, Ivan 01. 11. 1979. 31. 08. 2001.86. Gomerac, Barbara 27. 03. 1964. 05. 06. 1964.87. Grčić, Mato 11. 04. 1967. 12. 07. 1966.

04. 09. 1967. 04. 11. 1967.88. Gustetić, Damjan 01. 01. 1962. 31. 12. 1962.


89. Havkić, Alija 01. 07. 1965. 01. 06. 1968.90. Hlaolik, Marija 27. 03. 1964. 15. 11. 1966.91. Hlebić, Monika 01. 05. 2001. -92. Hoborka, Josip 01. 03. 1961. 25. 10. 1973.93. Horvat, Desanka 22. 10. 1958. 31. 12. 1992.94. Horvat, Vladimira 01. 01. 1966. 31. 03. 1990.95. Horvatinčić, Zvonimir 26. 08. 1963. 15. 11. 1966.96. Hozdić, Andreja 18. 07. 2011. -97. Hrdalo, Danica 19. 02. 1963. 30. 04. 1994.98. Hrvoj, Radoslav 12. 04. 1965. 01. 10. 1966.99. Huljina, Zlatko 15. 05. 1982. -100. Ilić, Mate 13. 01. 1962. 16. 01. 1962.101. Ivanković, Vladimira 01. 04. 1963. 31. 12. 1991.102. Ivanušić, Biserka 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.

04. 05. 1998. 30. 11. 1998.01. 06. 1999. 31. 08. 1999.01. 07. 2002. 31. 07. 2002.02. 09. 2002. 30. 09. 2002.25. 10. 2002. 15. 12. 2002.10. 03. 2003 31. 05. 2003.02. 11. 2005. 15. 12. 2005.13. 03. 2006. 12. 05. 2006.01. 06. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. 30. 06. 2012.

103. Ivčec, Josip 23. 09. 1964. 15. 01. 1966.104. Ivelić, Draga 05. 04. 1977. 20. 05. 1977.105. Iviček, Radoslav 01. 07. 1963. 13. 10. 1965.106. Ivok, Ferdo 08. 12. 1962. 15. 03. 1965.107. Ivok, Ignac 05. 04. 1965. 08. 04. 1965.108. Jagatić, Mijo 24. 03. 1961. 30. 06. 1985.109. Jakšić, Dragan 01. 06. 2007. -110. Jakšić, Gordana 15. 12. 1992. 31. 08. 1996.111. Jakšić, Nada 03. 08. 1980. -112. Jankač, Fran 1951. 1957.113. Janušić, Pavica 27. 03. 1964 08. 02. 1965.114. Jelenić, Dragica 16. 03. 1963. 11. 02. 1964.115. Jelenić, Mijo 01. 06. 1961. 16. 03. 1963.116. Jolić, Ankica 01. 04. 1963. 20. 09. 1983.117. Jolić, Gordana 13. 06. 1980. 23. 11. 1982.118. Josipović, Zlata 01. 10. 1964. 15. 06. 2000.119. Jugović, Ivan 25. 03. 1970. 18. 05. 1970.120. Jugović, Mirko 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.121. Jurišica, Neda 21. 12. 1964. 28. 02. 1969.122. Jurjević, Marica 13. 03. 1964. 31. 01. 1984.123. Jurjević, Marija 16. 03. 1963. 15. 06. 1969.

10. 09. 1969. 31. 01. 1970.124. Jurković, Josip 01. 09. 2001. -125. Jurković, Mato 01. 12. 1963. 13. 10. 1965.126. Jutriša, Ankica 27. 10. 1964. 30. 06. 1968.127. Kajgana, Josip 03. 05. 1990. 30. 11. 1995.128. Kapetanović, Slobodanka 01. 08. 1989. 1991.129. Karal, Franjo 01. 08. 1961. 30. 06. 1968.


130. Karal, Ivan 06. 02. 1963. 18. 09. 1965.131. Karas, Brankica 01. 04. 2005. 31. 05. 2005.132. Karas, Franjo 01. 08. 1961. 30. 06. 1968.133. Karas, Vladimir 25. 03. 1965. 30. 12. 2005.134. Karas,Tomislav 02. 11. 1999. 28. 02. 2002.135. Kasunić, Bara 27. 03. 1963. 30. 11. 1965.136. Katovčić, Danica 08. 06. 2009. 31. 01. 2010.

08. 03. 2010. 30. 06. 2010.137. Klopotan, Đurđa 01. 03. 1991. 31. 03. 2007.138. Knaus, Branko 15. 06. 1993. 12. 07. 1994.139. Kobeščak, Magda 01. 08. 1965. 16. 07. 1989.140. Kolenc, Branka 01. 08. 1954. 01. 03. 1970.141. Kolić, Branko 01. 04. 1965. 17. 03. 1966.142. Konosić, Ljubica 01. 06. 1968. 23. 07. 1968.143. Koprivnjak, Višnja 01. 08. 1963. 14. 09. 1999.144. Košćek, Miljenko 15. 06. 1988. 29. 09. 1988.145. Kozjan, Pavao 12. 06. 1986. 31. 10. 1987.146. Kozlovac, Ivan 01. 03. 1961. 22. 12. 1962147. Kozlovac, Ljubica 26. 03. 1979. 16. 05. 1979.148. Kožar Perez, Kristina 05. 07. 2006. 31. 08. 2015.149. Kraljić, Branko 17. 02. 1986. 31. 05. 1986.150. Krkuc, Andreja 02. 01. 2001. 07. 11. 2001.

01. 03. 2002. -151. Krkuc, Ljubica 16. 10. 1978. -152. Kruljac, Marija 16. 07. 1993. -153. Krznarić, (Jose) Mile 25. 04. 1964. 08. 07. 1964.154. Krznarić, Anton 06. 09. 1965. 14. 09. 1966.155. Krznarić, Ivan 10. 12. 1962. 13. 11. 1965.156. Krznarić, Mile 21. 08. 1963 17. 08. 1964.

09. 10. 1965. 14. 09. 1966157. Kuhar, Juraj 01. 06. 1961. 30. 06. 1995.158. Kunić, Ana 01. 06. 1970. 12. 05. 1993.159. Kunović, Dragutin 01. 05. 1962. 14. 03. 1963.160. Kunović, Zrnka 15. 12. 1992. 11. 10. 2007.161. Kušić, Nada 15. 03. 1979. 31. 03. 2010.162. Lacko, Mijo 01. 10. 1963. 01. 05. 1965.163. Lacković, Ivanka 01. 11. 1979. -164. Lacković, Janko 01. 06. 1961. 31. 12. 1979.165. Lacković, Mirko 19. 03. 1963. 03. 04. 1966.166. Lehpamer, Stjepan 01. 06. 1985. 15. 05. 1992.

03. 05. 1994. 30. 06. 1995.167. Lovrećek, Dražen 16. 10. 1978. 16. 08. 1979.168. Lukiček, Ankica 01. 03. 1961. 30. 06. 1977.169. Lukić, Zorka 01. 02. 1970. 30. 11. 1991.170. Luter, Branimir 01. 09. 2000. -171. Ljiljanić, Janja 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.

04. 05. 1998. 31. 07. 1998.172. Ljubanović, Draga 02. 11. 2005. 02. 12. 2005.173. Ljubetić, Mijo 01. 05. 1962. 30. 09. 1964.174. Maduna, Ilinka 01. 04. 2005. 15. 07. 2005.

01. 09. 2005. 15. 12. 2005.13. 03. 2006. 14. 07. 2006.


21. 08. 2006. 22. 12. 2006.23. 01. 2007. 12. 12. 2008.02. 03. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. 31. 01. 2011.08. 03. 2011. -

175. Magđinski, Josip 01. 03. 1964. 15. 11. 1966.176. Magđinski, Mira 01. 03. 1964. 23. 09. 1969.177. Major, Marica 01. 08. 1963. 03. 09. 1997.178. Major, Mladen 01. 07. 1990. -179. Malešić, Dragica 27. 03. 1964. 31. 12. 1965.180. Mandić, Pepica 27. 03. 1964. 30. 11. 1965.181. Maradin, Emil 01. 10. 1965. 11. 08. 2005.182. Marković, Štefica 26. 03. 1979. 05. 05. 1979.183. Markušić, Danica 27. 03. 1964. 27. 05. 1966.184. Mataušić, Franjo 15. 08. 1961. 01. 09. 1968.185. Matešić, Ljubica 01. 03. 1961. 30. 06. 1987.186. Matešić, Slavica 01. 08. 2001. 12. 04. 2011.187. Matijević, Marija 16. 05. 1983. 16. 09. 1983.188. Mesić, Danica 16. 10. 1978. -189. Mesić, Miko 06. 09. 1965. 31. 12. 1965.

24. 02. 1966. 14. 09. 1966.190. Mesić, Milka 15. 07. 1976. -191. Mesić, Vera 15. 05. 1976. 16. 07. 1976.

01. 04. 1977. 31. 07. 1977.26. 03. 1979. 26. 07. 1979.01. 08. 1980. 29. 11. 1980.01. 07. 1982. 30. 11. 1982.21. 03. 1983. 21. 09. 1983.01. 07. 1986. 30. 11. 1986.01. 07. 1987. 31. 12. 1987.

192. Miklan, Divna 13. 03. 2006. 12. 05. 2006.193. Mikan, Ivan 05. 11. 2001. 04. 11. 2007.194. Milanović, Nikolina 11. 04. 1994. -195. Milčić, Stjepan 01. 02. 1967. 04. 03. 1988.196. Mirčetić, Dušan 11. 01. 1962. 15. 05. 1994.197. Mirčetić, Vanja 01. 05. 1962. 28. 02. 1993.198. Mišetić, Brigita 02. 12. 1985. 28. 02. 1993.

15. 10. 1996. -199. Mlinarić, Ivan 10. 12. 1962. 19. 04. 1963.200. Modriš, Aagata 01. 03. 1962. 30. 10. 1962.201. Mršić, Marina 16. 07. 2001. -202. Mrzljak, Jasmina 02. 02. 2009. 29. 12. 2009.203. Mučnjak, Ivan 14. 04. 1972. 15. 10. 1972.204. Mučnjak, Magda 15. 07. 1964. 30. 06. 1983.205. Mujakić, Ćama 01. 06. 1976. 01. 08. 1976.

01. 04. 1977. 31. 07. 1977.26. 03. 1979. 26. 07. 1979.01. 08. 1980. 29. 11. 1980.10. 03. 1981. 30. 11. 1981.01. 07. 1982. 30. 11. 1982.21. 03. 1983. 21. 09. 1983.01. 07. 1986. 30. 11. 1986.


01. 07. 1987. 31. 12. 1987.15. 04. 1988. 30. 09. 1988.

206. Mulig, Slavica 27. 03. 1964. 03. 11. 1965.207. Neralić, Stjepan 23. 06. 1964. 30. 09. 1966.

01. 06. 1968. 23. 07. 1968.208. Nežić, Nadica 04. 05. 1998. 30. 11. 1998.209. Nežić, Nataša 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.

01. 06. 1999. 31. 08. 1999.01. 07. 2002. 31. 07. 2002.02. 09. 2002. 30. 09. 2002.25. 10. 2002. 15. 12. 2002.10. 03. 2003. 31. 05. 2003.13. 03. 2006. 12. 05. 2006.

210. Nikić, Jela 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.04. 05. 1998. 30. 11. 1998.01. 06. 1999. 31. 08. 1999.

211. Nikolić, Vera 10. 03. 2003. 31. 05. 2003.212. Novak, Ignac 01. 05. 1961. 06. 03. 1962.213. Novosel, Ankica 16. 03. 1963. 31. 12. 1998.214. Novosel, Lojzica 26. 03. 1979. 26. 07. 1979.

01. 08. 1980. 29. 11. 1980.10. 03. 1981. 27. 01. 1985.

215. Novosel, Marica 27. 03. 1964. 31. 12. 1965.16. 05. 1983. 16. 09. 1983.01. 07. 2002. 31. 07. 2002.02. 09. 2002. 30. 09. 2002.25. 10. 2002. 15. 12. 2002.10. 03. 2003. 31. 05. 2003.01. 07. 2003. 31. 07. 2003.01. 09. 2003. 21. 12. 2003.15. 03. 2004. 14. 06. 2004.02. 08. 2004. 17. 12. 2004.01. 04. 2005. 31. 05. 2005.01. 09. 2005. 15. 12. 2005.

216. Novosel, Petar 27. 09. 1963. 30. 06. 1968.217. Novosel, Suvada 13. 03. 2006. 12. 05. 2006.

21. 08. 2006. 22. 12. 2006.12. 03. 2007. 12. 12. 2008.02. 03. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. 31. 01. 2011.08. 03. 2011. -

218. Novosel, Stjepan 05. 05. 1962. 30. 06. 1968.219. Ogrizek, Krešo 15. 08. 1981. 30. 09. 1981.220. Ostojić, Stevo 01. 01. 1962. 30. 11. 1972.221. Oštrić, Barica 15. 04. 1977. 31. 07. 2001.222. Oštrić, Josip 23. 09. 1964. 15. 01. 1966.223. Pačić, Miroslava 01. 12. 1980. 30. 12. 2005.224. Pačić, Snježana 03. 05. 1990. 01. 08. 1990.225. Pagadur, Milena 01. 10. 1989. 30. 09. 1990.226. Palajsa, Ankica 16. 03. 1963. 13. 11. 1965.227. Paljug, Dragica 01. 06. 1965. 31. 07. 1970.228. Paljug, Jakob 14. 03. 1961. 09. 02. 1963.


229. Paljug, Mijo 29. 05. 1964. 30. 06. 1968.230. Paljug, Stjepan 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.231. Pasecky, Branko 01. 03. 1961 31. 05. 1965232. Pastuović, Ivica 29. 03. 1965. 10. 07. 1965.233. Pavlačić, Zdravko 01. 04. 1984. 14. 04. 1986.234. Pavlešić, Verica 16. 05. 1983. 21. 09. 1983.

01. 12. 1986. 24. 11. 2009.235. Pavlović, Branko 01. 03. 1980. 30. 11. 1972.236. Perez, Dubravko 02. 02. 2008. -237. Perković, Ivan 15. 02. 1969. 31. 12. 1972.238. Perlić, Ivan 15. 07. 2002. 24. 09. 2002.239. Petanjak, Vlado 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.240. Petrić, Ivan 15. 01. 1985. 01. 01. 1995.241. Pintarić, Nadica 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.

04. 05. 1998. 30. 11. 1998.01. 06. 1999. 31. 08. 1999.01. 07. 2002. 31. 07. 2002.02. 09. 2002. 30. 09. 2002.

242. Pintur, Božidar 13. 03. 2006. 14. 07. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.12. 03. 2007. 31. 01. 2010.01. 02. 2010. -

243. Pintur, Brankica 15. 06. 1992. -244. Pintur, Dragica 27. 05. 1987. 28. 02. 1994.245. Pintur, Franjo 01. 08. 1961. 30. 06. 1968.246. Pintur, Zvonimir 01. 08. 1961. 30. 06. 1968.247. Pogačić, Violeta 13. 03. 2006. 12. 05. 2006.248. Popović, Budimir 27. 03. 1964. 27. 05. 1966.249. Povrženić, Marija 16. 03. 1963. 31. 12. 1965.

26. 03. 1979. 27. 03. 1979.01. 08. 1980. 29. 11. 1980.10. 03. 1981. 30. 11. 1981. 01. 07. 1982. 30. 11. 1982.21. 03. 1983. 21. 09. 1983.01. 07. 1986. 30. 11. 1986.01. 07. 1987. 31. 12. 1987.

250. Pozderac, Dragica 27. 03. 1964. 30. 11. 1965.251. Pozderac, Ignac 02. 10. 1963. 25. 03. 1965.252. Pozderac, Slava 16. 03. 1963. 31. 12. 1965.253. Pozderac, Stjepan 01. 06. 1962. 16. 02. 1966.254. Pozderac, Zvonko 05. 05. 1962. 15. 11. 1966.255. Požega, Ana 01. 04. 2008. 26. 01. 2009.

01. 04. 2009. 31. 01. 2010.01. 04. 2010. 31. 01. 2011.08. 03. 2011. -

256. Pros, Alenka 25. 05. 2009. 30. 06. 2010.257. Pros, Biserka 01. 07. 1982 30. 11. 1982

21. 03. 1983. 21. 09. 1983.01. 03. 1984. -

258. Pros, Vera 16. 05. 1983 16. 09. 1983.259. Prugovečki, Martina 15. 03. 2004. 14. 06. 2004.

02. 08. 2004. 17. 12. 2004.


01. 06. 2005. 15. 07. 2005.13. 03. 2006. 12. 05. 2006.02. 03. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. 30. 06. 2010.

260. Radelja, Dragica 15. 11. 1973. 12. 08. 1996.261. Radić, Josip 01. 09. 1963. 11. 08. 1964.262. Rajnović, Jelena 23. 05. 1968. 23. 07. 1968.263. Rak, Josip 16. 04. 1963. 12. 08. 1996.264. Režek, Biserka 01. 07. 1986. 30. 11. 1986. 265. Roca, Edita 15. 07. 1980. -266. Roščić, Ljubica 25. 03. 1970. 12. 08. 1970.267. Roščić, Verica 27. 05. 1968. 23. 07. 1968.

25. 03. 1970. 25. 08. 1970.268. Rubinić, Ljubica 01. 07. 1986. 01. 07. 1986.269. Rudar, Barica 16. 03. 1963. 15. 02. 1977.270. Rundek, Nikola 15. 06. 1992. 14. 12. 1992.271. Rundek, Stanko 01. 12. 1963. 30. 11. 1964.272. Sačić, Slavica 30. 03. 1964. 30. 11. 1965.273. Sadiković, Mirjana 01. 09. 1986. 27. 04. 1993.274. Samac, Marija 20. 03. 1970. 24. 08. 1970.275. Samarin, Stjepan 15. 05. 1961. nepoznato276. Samson, Goranka 15. 11. 1985. 26. 06. 1994.277. Sečić, Pavica 27. 03. 1964. 24. 12. 1965.278. Sedlar, Milena 10. 03. 1981. 14. 06. 2004.279. Simenić, Dragica 26. 03. 1979. 04. 01. 1979.280. Sirovica, Antun 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.281. Sirovica, Josipa 01. 09. 1981. 30. 11. 1981.282. Slavujević, Branko 01. 05. 1980. 04. 06. 1995.283. Slugečić, Ivica 15. 10. 1981. 15. 08. 1982.284. Slunjski, Marija 01. 04. 1977. 31. 07. 1977.

01. 04. 1977. 31. 07. 1977.285. Slunjski, Mijo 12. 01. 1963. 31. 12. 1965.286. Smetko, Nadica 26. 03. 1974. 24. 05. 1979.287. Smolčić, Blaženka 01. 04. 1977. 31. 05. 1977.288. Smolčić, Kata 20. 03. 1970 24. 08. 1970.

15. 05. 1976. 16. 07. 1976.289. Sorić, Ante 01. 01. 1956. 30. 06. 1965.290. Stanićak, Ivan 07. 05. 1963. 31. 12. 1965.291. Stanilović, Štefica 04. 01. 1984. 23. 02. 1984.292. Stanko, Danica 15. 05. 1976. 16. 07. 1976.

01. 04. 1977. 31. 07. 1977.

10. 03. 1981. 30. 11. 1981.01. 07. 1982. 30. 11. 1982.21. 03. 1983. 21. 09. 1983.01. 07. 1986. 30. 11. 1986.01. 07. 1987. 31. 12. 1987.

293. Stanojević, Snježana 13. 03. 2006. 12. 05. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.12. 03. 2007. 01. 04. 2008.

294. Stepić, Damir 11. 03. 1997. 31. 12. 1999.295. Stić, Marica 01. 07. 2002. 31. 07. 2002.

25. 10. 2002. 15. 12. 2002.


10. 03. 2003. 31. 05. 2003.296. Stipetić, Ljuba 20. 03. 1970. 24. 08. 1970.297. Stipković, Danica 15. 05. 1976. 16. 07. 1976.298. Stojanović, Stanoje 25. 04. 1965. 31. 12. 1965.299. Stojanović, Vinko 01. 01. 1963. 01. 05. 1965.300. Stošić, Ankica 01. 07. 1982 30. 11. 1982

21. 03. 1983. 21. 09. 1983.15. 01. 2010. 31. 05. 2010.

301. Surla, Mane 01. 03. 1961. nepoznato302. Suša, Danica 01. 06. 1968. 23. 07. 1968.303. Šagovac, Ana 14. 01. 1979. -304. Šajatović, Željko 15. 01. 1982. 06. 09. 1991.305. Šalić, Josip 01. 01. 1962. 30. 06. 1966.306. Šarac, Kovinka 01. 04. 1977. 31. 07. 1977.

01. 09. 1981. 30. 11. 1981.01. 07. 1986. 30. 11. 1986.24. 03. 1987. 31. 05. 1987.01. 07. 1987. 31. 12. 1987.

307. Šelofat, Marija 01. 07. 1951. 31. 12. 1965.308. Šeperić, Katica 16. 05. 1983. 21. 09. 1983.309. Šiktar, Stanislav 01. 01. 1965. 28. 02. 1967.310. Škalić, Dragutin 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.311. Škudar, Jadranka 01. 03. 1984. 10. 09. 1984.312. Šoić, Đurđa 01. 07. 2002. 31. 07. 2002.

02. 09. 2002. 30. 09. 2002.25. 10. 2002. 15. 12. 2002.10. 03. 2003. 31. 05. 2003.01. 07. 2003. 31. 07. 2003.01. 09. 2003. 21. 12. 2003.15. 03. 2004. 14. 06. 2004.02. 08. 2004. 17. 12. 2004.01. 04. 2005. 15. 07. 2005.01. 09. 2005. 15. 12. 2005.13. 03. 2006. 14. 07. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.23. 01. 2007. 31. 05. 2007.01. 04. 2008. 05. 02. 2009.02. 03. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. -

313. Šopron, Đurđa 24. 11. 1986. 17. 08. 2009.314. Šoštarić, Stjepan 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.315. Špac, Vesna 05. 02. 2000. 30. 11. 2007.316. Špigelski, Stjepan 06. 11. 1962. 15. 01. 1966.317. Špoljar, Dragutin 01. 04. 1961. 29. 09. 1963.318. Špoljar, Dragutin 16. 03. 1965. 26. 04. 1966.319. Štaničak, Marija 16. 05. 1983. 16. 09. 1983.320. Štulec, Ankica 01. 06. 1968. 23. 07. 1968.321. Štulec, Đurđica 01. 06. 1968. 23. 07. 1968.322. Štulec, Zora 25. 03. 1970. 22. 05. 1970.323. Tadić, Ana 16. 05. 1983. 16. 09. 1983324. Tijan, Goran 01. 01. 2015. -325. Tkalčić, Antun 01. 10. 1962. 14. 06. 1963.


326. Tomičak, Nikola 01. 01. 1962. 30. 06. 1968.327. Tončić, Ljuba 01. 07. 2002. 31. 07. 2002.

02. 09. 2002. 30. 09. 2002.25. 10. 2002. 15. 12. 2002.10. 03. 2003. 31. 05. 2003.01. 07. 2003. 31. 07. 2003.01. 09. 2003. 21. 12. 2003.15. 03. 2004. 14. 06. 2004.02. 08. 2004. 17. 12. 2004.02. 11. 2005. 15. 11. 2005.13. 03. 2006. 12. 05. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.12. 03. 2007. 31. 05. 2007.

328. Trgovac, Nikolina 08. 04. 2008. 30. 06. 2008.329. Trpčić, Mijo 25. 03. 1965. 10. 07. 1965.330. Tubikanac, Renata 01. 02. 1993. -331. Tuđan, Slavko 01. 08. 1957. 31. 10. 1964.332. Valičević, Veronika 01. 06. 1968. 23. 07. 1968.333. Vasiljević, Janko 01. 11. 1963. 24. 02. 1965.334. Vidaković, Adela 20. 03. 1970. 24. 08. 1970.

15. 05. 1976. 16. 07. 1976.01. 04. 1977. 31. 07. 1977.

335. Višošević, Ane 10. 03. 2003. 31. 05. 2003.01. 04. 2005. 15. 07. 2005.01. 09. 2005. 15. 12. 2005.13. 03. 2006. 14. 07. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.23. 01. 2007. 12. 12. 2008.02. 03. 2009. 31. 01. 2010.08. 03. 2010. 31. 01. 2011.08. 03. 2011. -

336. Višošević, Janko 01. 01. 1962. nepoznato337. Vlahović, Josipa 01. 02. 1983. -338. Vlašić, Josip 01. 01. 1962. 27. 07. 1962.339. Vlašić, Stjepan 01. 01. 1962. 02. 07. 1966.340. Vuković, Mladen 02. 01. 2012. 21. 05. 2015.341. Vrabelj, Ana Marija 15. 03. 1999. 15. 11. 2000.342. Vrbićek, Marija 01. 01. 1962. 31. 01. 1969.343. Všetečka, Čedomil 01. 03. 1965. 15. 11. 1966.344. Vučina, Mijo 14. 03. 1961. 25. 07. 1961.345. Vukelić, Vilka 01. 07. 1948. 21. 01. 1955.346. Vukić, Ankica 15. 04. 1988. 30. 09. 1988.347. Vukić, Josip 01. 01. 1962. 15. 01. 1966.348. Vuković, Ivan 03. 09. 1986. 30. 11. 1986.349. Vuković, Ivka 01. 02. 1962. 28. 02. 1974.350. Vuković, Petar 01. 05. 1962. 01. 04. 1965.351. Vuletić, Vida 01. 05. 1980. 16. 09. 1990.352. Wagner, Slavoljub 16. 08. 1963. 01. 08. 1966.353. Zidarević, Hasnija 06. 10. 2003. 12. 11. 2003.

24. 03. 2003. 23. 09. 2003.01. 04. 2005. 15. 07. 2005.01. 09. 2005. 15. 12. 2005.


13. 03. 2006. 14. 07. 2006.21. 08. 2006. 22. 12. 2006.23. 01. 2007. 12. 12. 2008.

354. Zorić, Vjekoslava 20. 03. 1970. 24. 08. 1970.355. Žagar, Dragica 27. 03. 1964. 31. 12. 1965.356. Žeželić, Zvonko 10. 05. 1994. -357. Žužić, Marija 23. 10. 2000. 30. 06. 2003.358. Žužić, Nikolina 01. 07. 1997. 30. 11. 1997.359. Žužić, Stjepan 01. 07. 1987. 28. 07. 1987.360. Žužić, Tomo 24. 03. 1961. 23. 04. 1966.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa1. Anić, Mislav 05. 05. 2014. 31. 12. 2014.2. Babić, Ivan 20. 07. 2015. -3. Bačun, Ana 24. 12. 2013. 23. 12. 2014.4. Bakšić, Nikolina 21. 01. 2013. 31. 10. 2013.5. Ban, Petra 21. 01. 2013. 20. 01. 2014.6. Borak, Svijetlana 29. 06. 2015. -7. Brenko, Anton 09. 12. 2013. 08. 05. 2014.8. Budja, Mateja 16. 12. 2013. 30. 09. 2014.9. Cvitković, Martina 16. 12. 2013. 30. 09. 2014.10. Ćaleta, Mladen 05. 05. 2014. 10. 02. 2015.11. Dorić, Tena 18. 02. 2014. 17. 02. 2015.12. Fabina, Dario 05. 05. 2014. 04. 05. 2015.13. Franić, Iva 15. 07. 2013. 14. 07. 2014.14. Gavranović, Anđelina 13. 04. 2015. -15. Glamočija, Nikola 20. 07. 2015. -16. Grdiša, Filip 20. 07. 2015. -17. Hanousek, Karla 05. 05. 2014. 04. 05. 2015.18. Hrvoj, Božidar 05. 05. 2014. 04. 05. 2015.19. Jagatić, Ivana 05. 05. 2014. 04. 05. 2015.20. Jozić, Marijana 20. 07. 2015. -21. Križanec, Maja 13. 04. 2015. -22. Lanšćak, Miran 05. 05. 2014. 28. 02. 2015.23. Leaković, Ivan 13. 04. 2015. 14. 09. 2015.24. Lovrić, Ivana 20. 07. 2015. -25. Matek, Marta 20. 07. 2015. -26. Mikinac, Antun 20. 07. 2015. -27. Mikulek, Ivica 29. 06. 2015. 14. 09. 2015.30. Milašinčić, Josip 04. 03. 2013. 03. 03. 2014.31. Nedanova, Maša 13. 04. 2015. -32. Petrak, Ivona 14. 09. 2015. -33. Potočki, Ana 25. 02. 2013. 14. 01. 2014.34. Spahija, Sabina 15. 09. 2015. 14. 09. 2015.35. Tijan, Goran 16. 12. 2013. 15. 12. 2014.36. Tumir, Domagoj 15. 09. 2015. 14. 09. 2015.37. Vaštag, Aleksandar 13. 04. 2015. 14. 09. 2015.38. Vidaković, Ilija 08. 07. 2013. 07. 07. 2014.39. Viličić, Antun 05. 05. 2014. 04. 05. 2015.40. Zorić Nikola 20. 07. 2015. -

Documents

croatian forest research institute