članak -Odgovornost za štetu nastalu uslijed ozljeda u športu-, Odvjetnik 9.-10.2012., str. 25-33, autor Dario Čehić

7/22/2019 članak -Odgovornost za štetu nastalu uslijed ozljeda u športu-, Odvjetnik 9.-10.2012., str. 25-33, autor Dario Čehić

http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 1/64

IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE / FROM THE CROATIAN BAR ASSOCIATION

VIJESTI I OBAVIJESTI / NEWS AND NOTICES

IZ SUDSKE PRAKSE / FROM CASE LAW

SADRÆAJ / CONTENTS

3SADRŽAJ

00 Hugh Mercer: Savjeti za odvjetnike pred Sudom pravde u predmetima zahtjeva za prethodno pitanje / Tips for Advocatesbefore the Court of Justice in Preliminary Reference Cases

00 Bruno Spiz: Komentar nacrta Zakona o obveznim osiguranjima u prometu / Commentary on the Bill on CompulsoryInsurance within the Transport Sector

00 Leu Andreisu dodijeljena Povelja Advokatske komore Vojvodine / Leo Andreis Awarded the Charter of the Bar Associationof Vojvodina

00 Mariu Kosu dodijeljena Plaketa Odvetniške zbornice Slovenije / Mario Kos Awarded the Charter of the Bar Associationof Slovenia

00 (Portorož, 27.-29. IX 2012.) IzvješÊe s Dana slovenskih odvjetnika / Slovenian Lawyers’ Day Report

00 Da li se konaËno poËelo suditi nadripisarima? / Have Court Proceedings Finally Been Initiated against Unlicensed Lawyers?

00 (Vodice, 26.-30.9.2011.) IzvješÊe sa 17. Sportskih igara odvjetnika i odvjetniËkih vjeæbenika Hrvatske odvjetniËke komore / Report from the 17th Annual Sports Games of Lawyers and Law Trainees of the Croatian Bar Association

00 Ugovor o dugoroËnoj meusobnoj suradnji s Inæenjerskim biroom / Long-Term Cooperation Contract with Inæinjerskibiro d. d.

00 NatjeËaj za dodjelu stipendije Zaklade “Zlatko CrniÊ” za studente /Competition for Zlatko CrniÊ Foundation StudentScholarships

00 NatjeËaj za dodjelu stipendije Zaklade “Zlatko CrniÊ” za postdiplomante / Competition for Zlatko CrniÊ FoundationPost-Graduate Student Scholarships

00 Mladen Žuvela: Upravna, upravnosudska, sudska praksa / Administrative, Administrative Case, and Case Law

»LANCI I RASPRAVE / ARTICLES AND DISCUSSIONS

ENGLESKI ZA ODVJETNIKE / ENGLISH FOR LAWYERS

PRISEGE / OATHS

IN MEMORIAM / OBITUARIES

00 Dario »ehiÊ: Odgovornost za štetu nastalu uslijed ozljeda u športu / Liability for Damages Resulting from Sports Injuries

00 Dragan KatiÊ: Izvanredna revizija / Extraordinary Audit

00 Ante Paæanin: Sporovi o nazivima poddomena unutar .hr nacionalne vršne mreæe / Legal Disputes Regarding the Names ofSubdomains within the .hr National Peak Network

00 Kolokacije u jeziku prava / Collocations in the Language of Law

00 25.9.2012 / Oaths Taken on September 25th 2012

00 Luka TrconiÊ • Zdravko BartovËak • Dr. Milorad AndriËeviÊ • Željko RajaËiÊ


http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 2/644 ODVJETNIK 9-10/2012.

RIJE» PREDSJEDNIKA

Robert Travaš, predsjednik HrvatskeodvjetniËke komore

od kad sam stupio na duænost predsjednika Hrvat-ske odvjetniËke komore prošlo je nešto više od 3mjeseca, ali 3 mjeseca vrlo intenzivnih aktivnostikoje nisu dopuštale nikakav odmor u našemradu. U vremenima ekonomskih kriza pritisci naodvjetništvo uvijek postaju intenzivniji pa se to isada dogaa, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugimzemljama Europske unije, a i u svijetu. Koriste sesve moguÊnosti pritisaka i utjecaja na neovisnostodvjetništva pa se ponekad stekne dojam da nekipolitiËari u nekim zemljama shvate vaænost neo-visnosti odvjetnika tek kad sami zatrebaju struËnu

pravnu pomoÊ i zastupanje odvjetnika, bilo u ci-vilnim, a posebno u kaznenim predmetima. Samoneovisan odvjetnik je jamac pravne sigurnosti izaštite prava graana, a što je prvenstveni interesodvjetnika i svake dræave koja dræi do svojihgraana i njihovih prava. Od ovog proljeÊa ponovose aktualizirala tema uvoenja fiskalnih blagajnii za odvjetnike, a što je novi napad na neovisnostodvjetništva, odvjetniËku tajnu i povjerljivostodnosa izmeu odvjetnika i stranke. Taj je odnospovjerljivosti osnova obavljanja naše sluæbe i sva-ko zadiranje u taj odnos u konaËnici ošteÊuje pravagraana. Upravo iz tog razloga i gospoa MarcellaPrunbauer-Glaser, predsjednica CCBE (krovne

udruge odvjetniËkih komora zemalja Europskeunije) uputila je pismo g. Zoranu MilanoviÊu,predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i g. Or-satu MiljeniÊu, ministru pravosua RH, u kojemCCBE podupire stav HOK i iznosi argumente izmeunarodnog prava zbog kojih Ëlanice EU neprimjenjuju fiskalne blagajne za odvjetnike. Na-vodi se da je to upravo zato jer se time narušavaneovisnost odvjetništva i odnos povjerljivostiodnosa stranke i odvjetnika, a što je u cijelomsvijetu osnovni temelj odvjetniËke sluæbe. Takvimmeunarodnim povezivanjem HOK-a s drugimkomorama Europe i svijeta, bilo bilateralno bilokroz odvjetniËke meunarodne organizacije i

udruæenja, postiæe se zajedništvo odvjetništva uEuropi i svijetu u rješavanju zajedniËkih problemaobavljanja naše odvjetniËke sluæbe. Iz tog razlogai dalje naša meunarodna aktivnost ostaje jedanod vaænih pravaca djelovanja HOK u nastavkuodliËnih rezultata koje je do sada postigla HOKu mandatima mojih prethodnika.Mišljenja smo da su sadašnji instrumenti kontroleapsolutno dostatni za osiguranje naše financijske iporezne discipline, koje naravno mora biti u cije-lom društvu bez izuzetaka i za koju se zalaæemo.Ponovo i stalno ponavljamo i podsjeÊamo naËinjenicu da je odvjetništvo ustavom definiranasluæba koja nije gospodarska djelatnost, veÊ je na

poseban naËin dio pravosua.

Prioritet djelovanja HOK-a u ovom razdoblju jesudjelovanje u izradi prijedloga brojnih zakona,te se ovom prigodom zahvaljujem kolegama kojisu nesebiËno odvojili svoje vrijeme i sudjelovali uradu radnih grupa Ministarstva pravosua ili natribinama i okruglim stolovima, te na druge naËinepridonijeli našim pokušajima što veÊeg utjecajanaše struke i našeg bogatog iskustva i prakse naprijedloge novih zakonskih rješenja. Pri tome na-ilazimo na brojne probleme, od nerazumijevanjaodredbi naše Tarife i potrebe njenog usklaenjas novim zakonskim rješenjima (npr. ZKP-om i

ZUS-om), kada i ta jednostavna terminološkausklaenja moramo braniti i pred Gospodarskosocijalnim vijeÊem u kojem nailazimo na aprioriodbijanja bez argumenata od strane predstavnikasindikata, naravno uz primjedbe da je npr. iznosod 2.000,00 kn za cijeli prvostupanjski postupaku radnom sporu previsok, iako iz naše praksedobro znamo da takav postupak Ëesto, osimsastava tuæbe, zahtjeva i odlazak na veÊi broj ra-sprava sa saslušanjima svjedoka kao i sastav višeobrazloæenih podnesaka. S takvim se stavovimapredstavnika sindikata nikako ne moæemo sloæiti

jer mislimo da je takva odredba Tarife više negopovoljna i odraz naše socijalne osjetljivosti na

situaciju u kojoj su se našli naši graani. Moramopodsjetiti i na potpuno besplatnu pravnu pomoÊkoju samostalno odreuje HOK odreenim kate-gorijama socijalno ugroæenih graana, kao i djeciu postupcima radi njihova uzdræavanja, a kojabesplatna pravna pomoÊ nije u vezi sa Zakonom obesplatnoj pravnoj pomoÊi u kojoj takoer sudje-lujemo za više nego simboliËnu državnu naknadu.Mišljenja smo da su i za druge sporove u kojimanašu pravnu pomoÊ trebaju prosjeËni graaninaše nagrade primjerene gospodarskom trenutkui relativno niske (posebno mislim na postupkenavedene u Tbr. 7.2. Tarife kao i na minimalnucijenu 1 sata našeg rada iz Tbr. 34. Tarife) u odno-

su na druge usluge i cijene u Republici Hrvatskoj.Ukazujemo i na nedavno samostalno odreenosmanjenje naknade za obrane po sluæbenojduænosti od strane Ministarstva pravosua, koje

je doneseno bez ikakve ranije konzultacije s HOK.Iako se radi o visini odvjetniËke nagrade koja je udomeni odluke Ministarstva pravosua a ne HOK,zbog toga smo prosvjedovali kako kod ministrapravosua tako i u javnosti jer smatramo da su nataj naËin najviše ošteÊena prava graana, te da sena taj naËin ne štede znaËajna sredstva dræavnomproraËunu pa je šteta od takvog naËina štednjenemjerljivo veÊa od ostvarene materijalne koristi.Takoer smo prosvjedovali zbog naËina donošenja

prijedloga Zakona o obveznim osiguranjima u pro-

Poštovane kolegice i kolege, poštovane Ëitateljice i Ëitatelji,


http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 3/645RIJE» PREDSJEDNIKA 5RIJE» UREDNIKA

Glasilo-Ëasopis Hrvatske odvjetniËke komore, Zagreb, rujan - listopad 2012., god. 85.Journal of the Croatian Bar Association, Zagreb, September - October 2012, annual file 85

UredniπtvoZagreb, Koturaπka cesta 53/IItel: 6165-218; fax: 6170-838e-mail: [email protected]

Prodaja oglasnogprostora-marketing(1/1-6.800,00 kn,

1/1 (omot)-7.800,00 kn,1/2-3.800,00 kn)

IzdavaËHrvatska odvjetniËka komora, Zagreb

Koturaπka cesta 53/IItel: 6165-200; fax: 6170-686

www.hok-cba.hr

Æiro-raËun 2360000-1101268409 Godiπnja pretplata za tuzemstvo 200,00 kn, za inozemstvo 40 eura,pojedinaËni broj za tuzemstvo 40,00 kn, za inozemstvo 8 eura.

Copyright ∂ Hrvatska odvjetniËka komora 2008.

Ni jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti bez posebnog odobrenja izdavaËa.Svi potpisani tekstovi odraæavaju stavove i miπljenja iskljuËivo njihovih autora, a ne Hrvatske odvjetniËke komore, urednika

i Uredniπtva Ëasopisa-glasila “Odvjetnik”. Uredništvo zadræava pravo objave primljenih materijala u Ëasopisu i/ili na webstranici HOK-a. Materijali objavljeni na web stranici ne honoriraju se.

Glavni i odgovorni urednik Leo Andreis, odvjetnik, Zagreb, Pavla Hatza 8/1, tel: 4840-823; fax: 4840-824 Urednik mr. sc. Tin MatiÊ,odvjetnik, Zagreb, Vlaπka 95, tel: 6170-791, 6170-793; fax: 6170-792 Zamjenik urednika mr. Mladen Vukmir, odvjetnik, Zagreb,GramaËa 2L, tel: 3760-511; fax: 3760-555 Izvrπna i grafiËka urednica mr. Agnes Milovan-Solter, prof., Zagreb, Koturaπka cesta53/II, tel: 6165-218, fax: 6170-838, e-mail: [email protected] Uredniπtvo Mirko BogdanoviÊ, Ivica CrniÊ, Marijan HanæekoviÊ,Igor Hrabar, Maroje Matana, mr. sc. ©ime PavloviÊ, Ranko PelicariÊ, Boris Porobija, Mladen SuËeviÊ, Robert Travaš, Branimir Tuškan,Josip Vukadin - odvjetnici, Arno ViËiÊ, odvjetnik u.m., Snjeæana BagiÊ (Ustavni sud RH), Mario Kos (sudac Ustavnog suda RH umiru), mr.sc. Hrvoje MomËinoviÊ, (sudac Ustavnog suda u miru) i Antun PalariÊ (Ustavni sud RH), Mladen Žuvela (sudac Ustavnogsuda u miru) Darko Horvat, poslovni tajnik HOK-a Lektor Branka VojnoviÊ Tisak Kerschoffset d.o.o. - Zagreb GrafiËka priprema P.L. Studio - Zagreb Fotografije Grgur ÆuËko (prisege i naslovnica)

ODVJETNIK 9-10/2012.

metu. HOK nikada nije pozvana na sudjelovanje uradu kod izrade tog prijedloga zakona, niti nam jeikada dostavljen na oËitovanje sluæbeni prijedlogtoga zakona. Radna grupa HOK za naknade šteteoËitovala se na prijedlog tog zakona, odnosno naodredbe za koje je nesluæbeno saznala, te je svojomaktivnosti putem HOK ili u javnosti pokušala uka-

zati na neprihvatljivost nekih odredbi prijedlogatoga zakona. Predstavnici HOK trenutno sudjelujuu radu radnih grupa za izradu izmjena i dopunaZakona o parniËnom postupku, SteËajnog zakonai Zakona o zemljišnim knjigama. Naæalost, Ëestose dogaa da prijedlozi naših kolega ne buduuvaæavani, a poseban je problem da se HOK-u naoËitovanje dostavljaju prijedlozi izmjena i dopunanekih znaËajnih zakona te da se za to oËitovanjeHOK-u daje neprimjereno kratki rok od sveganekoliko dana, a što je rok u kojem su nemoguÊastruËna i obrazloæena oËitovanja, pa nam u ta-kvim sluËajevima ne preostaje ništa drugo negoukazati na nemoguÊnost takvog oËitovanja u roku

od nekoliko dana i ponovo prosvjedovati i traæitinapuštanje takve prakse. S druge strane apeliramna sve kolegice i kolege da se ukljuËe u rad Komorekako bi imali dovoljno kolegica i kolega koji mogupreuzeti obveze sudjelovanja u radu radnih grupaili davati prijedloge i primjedbe HOK-u i kad nisuËlanovi radnih grupa, a koje Êe HOK proslijeditinadleænima kao prijedloge i primjedbe odvjetnika.Jedino na taj naËin moæemo olakšati rad odvjetnikai sudaca, a sve u cilju nalaæenja dobrih i provedivihzakonskih rješenja kojima graani i pravne osobeostvaruju svoja prava.ZnaËajne su i aktivnosti, a time i troškovi Komoreu edukaciji naših Ëlanova. Ulaskom Hrvatske u EUta Êe potreba za stalnom edukacijom i struËnimusavršavanjem samo rasti. ZnaËajni i vrlo visokiiznos sredstava Komora izdvaja za naše kolegevjeæbenike i njihovu pripremu za polaganje pra-vosudnog ispita. Komora i naše Ëlanstvo mora setakoer pripremiti za rad nakon ulaska Hrvatske

u EU, kada Êe i inozemna konkurencija moÊiobavljati sluæbu u Republici Hrvatskoj, naravnona naËin propisan Zakonom o odvjetništvu. HOKpozdravlja naš ulazak u EU i time proširenjemoguÊnosti i za naš rad. Mišljenja sam da je uvijekprva i osnovna zadaÊa HOK zaštita interesa našihËlanova, te Êemo i djelovati u tom smislu.

Svake godine znaËajno raste broj odvjetnika uHrvatskoj, pa pokušavamo raditi i na boljoj orga-nizaciji rada HOK-a te informatizaciji HOK, kao iureenju naše arhive, no i te aktivnosti zahtijevajuznaËajna sredstva. Obavljati sve potrebne posloveza tako veliki broj Ëlanova postaje sve zahtjevnije,posebno u ovoj opÊoj situaciji nedostatka sred-stava. HOK se financira iskljuËivo iz Ëlanarine iupisnina kojih je drastiËno manje nego prije. HOKnije poveÊavala Ëlanarinu 16 godina pa se trudimonaÊi moguÊe naËine uštede, ali ukoliko te uštededo kraja godine ne budu dostatne, morat Êemonaæalost odluËivati o poveÊanju iznosa Ëlanarinekoji iznos poveÊanja sigurno neÊe dodatno ugroziti

sve teæe financijsko stanje odvjetnika. Ukoliko dopoveÊanja Ëlanarine ne doe moÊi Êe se jedinoodluËivati o smanjenju aktivnosti Komore, a štosigurno nije u interesu razvoja i jaËanja ulogeodvjetništva u društvu. Samo potpuno neovisnaKomora moæe djelovati iskljuËivo u interesuodvjetništva i ostvarenja svih prava graana, amaterijalna neovisnost jedan je od osnovnih uvjetaza takvo djelovanje.Nadam se i uvjeren sam da Êe odvjetništvo i sada,kao i puno puta prije u našoj dugoj povijesti, naÊinaËina da svi zajedno uspješno djelujemo i radi-mo na oËuvanju neovisnosti, podizanju ugleda iostvarenju znaËajnije uloge odvjetništva u društvu,a što je opet u interesu naših stranaka i svih naskao graanki i graana Republike Hrvatske.



IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE

Ovi savjeti odnose se prvenstveno na one koji seprvi put pojavljuju pred Sudom pravde Europskeunije. Sastavilo ih je Stalno izaslanstvo VijeÊaodvjetniËkih komora Europske unije (CCBE) priSudu pravde kako bi poboljšali uËinkovitost po-stupka koji se odnose na zahtjeve po prethodnompitanju. Ovi savjeti sluæe kao nadopuna smjerni-cama samog Suda objavljene na web-stranici podnaslovom “Postupak”, a posebno u bilješkama oSmjernicama za odvjetnike:http://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/appli-cation/pdf/2008-09/txt9_2008-09-25_17-37-52_275.pdf Vidjeti takoer Savjete za odvjetnike na stranici:http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_12354/ conseils-aux-plaideursi Obavijest o zahjevima nacionalnih sudova u vezis odlukama o prethodnom pitanju:http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2011:160:0001:0005:EN:PDF Ovi savjeti odnose se na tri podruËja:- Pismeni podnesci

- Usmeni podnesci- PraktiËna pitanja

Pismeni podnesci upredmetima zahtjeva oprethodnom pitanju

OpÊenito

- U razumnoj mjeri podnesci bi trebali biti štokraÊi

- Ne ponavljati sadræaj odluke ili naloga pred-

metnog suda ( Sud isto veÊ ima prevedeno)

Savjeti za odvjetnike pred

Sudom pravde u predmetima

zahtjeva za prethodno pitanje

Hugh Mercerpredsjednik CCBE-eve Stalne

delegacije pri Sudu pravde iOpÊem sudu EU

- Ukoliko vaša stranka ima iste interese kao idruge stranke koje su podnijele zahtjev Sudu(ukljuËujuÊi dræave Ëlanice), unaprijed dogo-vorite tko Êe se usredotoËiti na koju toËku

- Prije poËetka, bilo bi poæeljno zabiljeæiti glav-ne toËke suprotne strane kako bi se usmjerilivlastiti argumenti

- Bitno je naglasiti da produæetak roka od dvamjeseca i deset dana ne moæe biti odobren

- Treba imati na umu da usmeno saslušanjemoæda neÊe biti odobreno, stoga pismeni pod-nesak moæe biti jedina moguÊnost za utjecanjena rezultat predmeta u postupku

NaËin izrade podneska

- Stil mora biti jednostavan radi lakšegprevoenja- najbolje je koristiti jasne i jedno-stavne reËenice

- Poæeljno je zamoliti neizvornog govornika daproËita tekst kako bi se provjerilo je li jedno-stavan za prevoditi

- Izbjegavati korištenje nacionalnog pravnogæargona koji moæe biti teško prevoditi

- Treba pisati saæeto i jezgrovito, koliko je tomoguÊe

Struktura podneska

- Poæeljno je zapoËeti s kratkim saæetkom kakobi se Sud usmjerio na glavna pitanja

- Izbjegavati dugaËke uvode i detaljnja ponav-ljanja pitanja predmetnog suda ili stavaka iznaloga za zahtjev

- OgraniËiti bilo kakav iskaz Ëinjenica na onestrogo potrebne Sudu za rješavanje pitanja za-


http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 5/647IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE


kona EU-a, imajuÊi na umu da se odluke Sudau pravilu kratko osvrÊu na Ëinjenice predmetau postupku

- Biti svjestan da se Sud oslanja na iskaz Ëinje-nica i na zakone iz odluke predmetnog suda,osim ako nema jasnog prigovora jedne odstranaka

- OpÊenito, predlaæe se uputiti svako pitanjenacionalnog suda po veÊ danom redosljedu;meutim, ako bi htjeli predloæiti da se pita-nja preoblikuju ili da se na njih odgovara podrugaËijem redosljedu, navedite isto na jasan ipregledan naËin

- ZakljuËiti pismeni podnesak s predloæenim od-govorima na pitanja, koja Sud, u operativnomdijelu donošenja odluke, moæe koristiti

Sadræaj podneska

- Pismeni podnesci obiËno imaju veÊi utjecaj naSud od usmenih podnesaka

- UsredotoËiti se na kljuËne toËke- Upamtiti da postoji samo jedan krug za pismenepodneske, a sve toËke oËitovanja odnose se is-kljuËivo na usmeno saslušanje, ako bi do njegadošlo

- Koliko je to moguÊe predvidjeti pitanja koja bise mogla pojaviti na usmenom saslušanju,

- Saæeti iskaz nacionalnog pravnog okvira moæebiti od vaænosti te bi trebao biti pripremljentako da je lako razumljiv odvjetnicima iz dru-gih pravnih podruËja i da moæe biti uvršten uodluku.

- Kada je postupovni sadræaj od vaænosti (npr. upredmetima bruxelleskih propisa), a nije oËitiz naloga za zahtjev, detaljno ga opisati.

- Ako isto nije jasno iz naloga za zahtjev, saæetiËinjenice na kojima se temelji odluka

- Imajte na umu da Prilozi nisu prevedeni naradni jezik Suda (francuski) te da ih suci neÊevidjeti, osim ako ih ne zatraæe

- Izbjegavati ponavljanje- Predloæiti izmjenu pitanja samo gdje to sma-

trate apsolutno potrebnim

Usmeni podnesci

OpÊenito

- Što prije odgovoriti na pismo sudskog registra uvezi sa zahtjevom za usmeno saslušanje, dajuÊirazloge za isto

- Jednom kada je odreeno vrijeme za glavnipodnesak (uobiËajeno je 15 minuta predsudskim vijeÊem koje se sastoji od 3 suca i 20minuta pred sudskim vijeÊem od 5 sudaca),tog vremenskog ograniËenja se treba strogopridræavati, osim ako na pismenu zamolbusudskom registru nije unaprijed odobrenoproduljenje

- Kontaktirati sudski registar e-mailom ili tele-fonski kako bi saznali koje stranke prisustvujuusmenom saslušanju (i kako bi stupili u kontakts njihovim odvjetnicima, ako bi to bilo potrebno)

- Ukoliko je moguÊe, savjetovati se sa strankamaistog interesa kako bi se dogovorili koja Êe seusredotoËiti na koji argument

- Ako Sud zahtijeva da stranke porade naodreenim pitanjima, razmotriti je li potrebnousmjeriti se iskljuËivo na ta pitanja

- Ukoliko je moguÊe, unaprijed poslati prevodite-

ljima saæetak vašeg podneska (npr. 3-4 straniceoznaËenog i podcrtanog teksta) - ukljuËujuÊipozivanja na sve odluke koje imate namjerucititrati- na e-mail adresu:[email protected]. U svakom sluËaju, ponesite sa sobomna saslušanje kopije za prevoditelje, a akoposuujete bilješke u svrhu kopiranja, prvo ihnumerirajte.

- Ako imate namjeru pozivati se u svom izlaga-nju na sudsku praksu koja nije ranije citiranau pismenom podnesku, ponesite kopije nasaslušanje

- Ne zaboraviti sveËanu odjeÊu u kojoj se pojav-ljujete na predmetnom Sudu

Što treba oËekivati

- PronaÊi sudnicu i dodijeljenu mu odvjetniËkusobu (Salon des Avocats), gdje se moæe ostavitisva prtljaga te presvuÊi u sveËanu odjeÊu

- Nakon ulaska u sudnicu, jedan od prevoditeljaÊe vjerojatno zatraæiti kopiju bilješki za vašeizlaganje- stoga ponesite rezervne kopije (uprotivnom, zamolit Êe vas da kopiraju vašebilješke)

- Neposredno prije poËetka saslušanja, voditeljregistra ili njegov predstavnik pozvat Êe odvjet-nike koji su podnijeli zahtjev kako bi upoznali

suce- Ëesto postavljeno pitanje je da li Êe vamtrebati svo dodijeljeno vrijeme. Ponekad Êepredsjednik odjela (President of formation)zamoliti odvjetnike da se izjasne o odreenomproblemu ili da rješavaju odreeno pitanje

- Po rasporedu su prvo glavni podnesci, zatimslijede pitanja sudskog vijeÊa, te moguÊnostda se odgovori na bilo koje pitanje proizašlotijekom saslušanja

- Redoslijed glavnih podnesaka odreuje pred-sjednik, ali uglavnom se sastoji od stranakapred predmetnim sudom, od dræave Ëlanice izkoje potjeËe zahtjev, od drugih dræava Ëlanicapo abecednom redu te, na kraju, od europskihinstitucija (obiËno Europske komisije)

- Pitanja mogu i ne moraju biti postavljena - trebabiti spreman odgovoriti na sva pitanja u vezis Ëinjenicama i zakonima (posebno u vezi sprimjenjivim nacionalnim zakonima)

- Osigurati da suradnici koji mogu biti od pomoÊigovorniku pri odgovaranju na pitanja sjede takoda mogu prisustvovati odgovaranju

- Odgovori bi trebali biti kratki i ograniËeni natoËke koje proizlaze iz usmenih podnesakadrugih stranaka i, kada je isto prikladno, napitanja sudskog vijeÊa koja nisu upuÊena vama.Oni nisu prilika za ponovno izlaganje glavnogpredmeta te ih se moæe zanemariti, ukolikonemate ništa dodati.




Izlaganje podneska

- Usmjeriti se na Ëlanove suda- posebno na sucaizvjestitelja (Reporting Judge), predsjednikavijeÊa i na pravnog savjetnika EU-a (oznaËenina papiru koji se nalazi na stalku za Ëitanje)

- Govoriti u mikrofon (inaËe vas prevoditelji neÊe

Ëuti!)- »itanjem veÊ napisanog govora riskira se da go-vorite prebrzo, da ne uspijete odræati pozornostSuda te da ne pokaæete dovoljno prilagodljivo-sti prema toËkama drugih sudionika

- Sjetiti se prisutnosti prevoditelja, stoga govoritepolako

- Bolje je izbaciti neke toËke iz govora, negonastojati govoriti jako brzo kako bi prošli savsadræaj u danom vremenskom roku

- Izbjegavati knjiæevne opise, šale te idiomatskigovor jer se teško prevode

Sadræaj usmenog podneska

- ZapoËeti s kratkom izjavom o sadræaju pred-meta

- Ne ponavljati u detalje pismene tvrdnje - veÊnastojati iznijeti osnovne razloge zašto bi Sudtrebao stati na vašu stranu, te, ako je potreb-no, odgovoriti na toËke iz pismenih primjedbidrugih sudionika

- Usmjeriti se na 2 ili 3 najvaænije toËke ali po-kazati da ste spremni suoËiti se sa svim ostalimtoËkama

- ZadaÊa Suda je da dostavi tumaËenje zakonaEU-a koji se odnose na sve dræave Ëlanice- stogau središtu paænje trebaju biti zakoni a ne Ëinje-nice pojedinaËnih predmeta

- Izbjegavati ponavljanje toËaka koje su iznijelidrugi sudionici- ako je prikladno, jednostavnoprihvatiti toËke prethodnog govornika

- Spremno poštivati molbe sudskog vijeÊa,ukljuËujuÊi molbu za završetak govora

PraktiËna pitanja

Ranije pripreme

- Sud se nalazi u Kirchbergu, u Luksemburgu. Vidjeti kartu: http://curia.europa.eu/jcms/

jcms/Jo2_7021/

- Ulaz u Sud za odvjetnike nalazi se u Rue duFort Niedergruenewald- Postoji nekoliko hotela koji se nalaze 5 minuta

pješice od Suda, koji dopuštaju da se hotel ra-zgleda u poslijepodnevnim satima prije dolaska

- Kirchberg se nalazi u blizini luksemburškezraËne luke- direktne autobusne linije iz zraËneluke staju ispred zgrade filharmonije koja senalazi 3 minute pješice od ulaza u Sud

- Autobusi iz centra grada Êe vas takoer dovestido zgrade filharmonije, vidjeti www.vdl.lu

- Gradske ceste u Luksemburgu- ukljuËujuÊiautocestu prema i od zraËne luke- znaju bitizakrËene u vrijeme najveÊeg prometa, stoga

treba pomno planirati put

Dolazak na Sud

- DoÊi pravodobno na saslušanje i, u svakomsluËaju, ne manje od 45 minuta ranije- sigur-nosne provjere oduzimaju dosta vremena

- Ponijeti putovnicu radi sigurnosne provjere,identificirati se kao “Avocat” (npr. koristeÊi

CCBE kartice koje su dostupne od svih na-cionalnih odvjetniËkih komora) te se obratitisigurnosnom duænosniku na poËetku šalterarezerviranom za odvjetnike i stranke (ne Ëekatiu redu za posjetioce!)

- Pitati u kojoj sudnici (sale d’audience) je zaka-zan vaš predmet i gdje se nalazi.

- Nakon osiguranja, skrenite lijevo prema ši-rokom hodniku (la Gallerie) te nakon 30 mskrenite desno gore po širokim stepenicamauz koje se nalazi Rodinova skulptura

- Na vrhu stepenica nalazi se dvorana Salle desPas Perdus. Na lijevoj strani nalazi se dvoranala Grande Salle d’audience. Zadnji ured u

hodniku odmah na desno je odvjetniËka soba/Salon des Avocats.- Na raspolaganju su ormariÊi za osobne stvari i

tri raËunala sa štampaËima od kojih jedan imapristup internetu

- Na Sudu nije moguÊe fotokopirati- Postoji zamjenska odvjetniËka soba na šestom

katu - kad se izae iz lifta, nalazi se na desnojstrani hodnika

Dolazak u sudnicu

- Predmeti pred Velikim vijeÊem (Grande Cham-bre) odræat Êe se u Grande Salle d’Audience

- U drugim sluËajevima, sudnica Êe biti na jed-nom od katova iznad Salle des Pas Perdus (iakopostoje još dvije sudnice na dnu tornja A)

- Premda mjesta za stranke i njihove odvjetnikenisu posebno odreena, institucije imaju obiËajsjediti na desnoj strani dok dræave Ëlanice istranke mogu birati- obiËno stranke sa sliËniminteresima sjede na istoj strani sudnice

- Odvjetnici obiËno sjede za stolom ispredsudskog vijeÊa, dok njihove stranke/savjetnicisjede u prvom redu odmah iza njihovih stolova

- Nemojte pokušati sjesti “boËno”- okrenutiprema stolovima: ta mjesta namijenjena suza referente koji pomaæu sucima i za sudskog

Ëinovnika (huissier)- Kad ima više stranaka, postolje i mikrofon Êese morati koristiti naizmjeniËno

- Provjeriti svoje slušalice za prijevod te jesu lina toËnom kanalu- pogledati broj na prozorukabine radi provjere broja kanala

- Stalak za Ëitanje se moæe prilagoditi premavašoj visini, ukoliko je to potrebno

- Power point Êe biti osiguran za vaše prijenosnoraËunalo- ugasiti mobilne telefone

- Nakon otprilike 2 sata bit Êe kratka pauza, usluËaju da je prošlo manje od 3/4 saslušanja.Ukoliko je potrebno, pauza za ruËak Êe biti u13:00 te se nastavlja sa saslušanjem u 14:30 -

shodno tome planirati dan




Odgovornost za naknadu štete iz prometnenesreÊe regulira Zakon o obveznim odnosima iZakon o obveznim osiguranjima u prometu od 15.prosinca 2005. koji je izmijenjen i dopunjen 13.oæujka 2009. godine i time usklaen s europskimzakonodavstvom.Visina naknade formirana je podjednako naËitavom teritoriju Republike putem usklaenihkriterija lijeËniËkog vještaËenja s jedne strane iorijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RepublikeHrvatske i sudske prakse s druge strane. U svakomsluËaju moæe se tvrditi da u tom podruËju postoje ipravna tradicija i pravni red koji jamËe ošteÊeniku

da doe do praviËne satisfakcije u okvirima takvesudske prakse.U proteklih nekoliko godina pravosudni sustav uHrvatskoj bio je izvrgnut pritisku nekih osigura-telja da se u postupke naknade štete implementiramedicinska tablica uz obrazloæenje da ona znaËi

jedinstveni kriterij za sve ošteÊenike te da jamËibræe i praviËnije rješavanje odštete i ubrzanjepostupka naplate, sve uz smanjenje broja sudskihpostupaka.StruËna javnost (Vrhovni sud Republike Hrvatske,æupanijski i opÊinski sudovi, Hrvatska odvjetniËkakomora, Hrvatsko društvo sudskih vještaka, Hr-vatski lijeËniËki zbor) odbacila je meutim, ove

tablice smatrajuÊi ih opasnim za sudsku praksu jerbi njihova primjena mogla dovesti do nejednakostiošteÊenika pri odluci o visini naknade i vjerojatnotu naknadu umanjiti.Nakon što je propao pokušaj implementacije spor-nih medicinskih tablica u sudsku praksu javljajuse te tablice ponovno, ovaj put u formi zakonskogprijedloga, i to kao sastavni dio prijedloga Zakonao obveznim osiguranjima u prometu, a zajednos medicinskim tablicama još i tablice odštete ubodovima kojom se tarifira visina naknade štete.Ministarstvo financija kao resorno ministarstvoosnovalo je radnu skupinu za izradu prijedloga Za-kona o obveznim osiguranjima u prometu unutar

koje su predloæene dvije sasvim razliËite verzije.Verzija Hrvatskog ureda za osiguranje i veÊineosiguratelja ne predvia novi zakon smatrajuÊi daza to ne postoji nikakva potreba veÊ predlaæe iz-mjene u pogledu visine osigurane svote, rokova zarješavanje odštetnog zahtjeva i dr. Verzija Institutaza osiguranje odnosno Agram koncerna predlaæepotpuno novi zakon koji izmeu ostaloga sadræi imedicinsku tablicu i tablicu odštete s bodovima.Ministarstvo financija prihvatilo je potonju verzijuzakona izraenu po Institutu za osiguranje te je go-tovo izvjesno da Êe upravo ta verzija biti ponuenaVladi i nakon toga Saboru kao zakonski tekst.S obzirom na to da na dan pisanja ovog komentarau Ministarstvu financija nije bilo moguÊe dobiti

Komentar nacrta Zakona o

obveznim osiguranjima u prometu

najnoviju verziju prijedloga Zakona, navodimkomentar njegovih najspornijih dijelova, a to sumedicinska tablica i tablica odštete s bodovima.»l. 1 propisuje da Zakon ureuje obvezna osigu-ranja u prometu u RH te ukljuËuje izvanugovorneobvezne odnose odgovornosti za štetu koji nastajuiz ugovora o osiguranju.S obzirom na to da prijedlog Zakona sadræi tablices postocima tjelesnog ošteÊenja i tablicu odštetes bodovima za naplatu štete, jasno je da Zakonprometne nesreÊe tretira kao ugovornu obvezu. ToznaËi da bi osiguratelji odgovarali u okviru novogZakona o obveznim osiguranjima u prometu dok

bi vozaËi ili vlasnici motornih vozila i dalje bili od-govorni po propisima izvanugovorne odgovornostiza štetu Zakona o obveznim odnosima.Tablica odšteta propisana je kao sustav kojim seodreuje novËana vrijednost za tjelesne ozljede,smrt ili imovinski gubitak kao posljedica prometnenezgode. Ovom tablicom ureuju se oblici (vrste),naËin i kriteriji (mjerila) za utvrivanje prava naodštetu zbog tjelesne ozljede ili smrti ovisno odstupnja ošteÊenja i godina ošteÊene osobe odno-sno teæine tjelesnih ozljeda i ostalih okolnostisluËaja kao i novËano vrednovanje tjelesne ozljedeodreujuÊi istovremeno maksimalne vrijednostiodštete te krug osoba koje imaju pravo na odštetu.

Tjelesna ošteÊenja razdijeljena su u pet skupina:I posve laka ozljeda od 0-4% tjelesnogošteÊenja

II lake ozljede 5-24%III srednje teške 25-49%IV teške ozljede 50-69%IV teške ozljede 70-95%V osobito teške 96-100%Za svaku grupu ošteÊenja predviaju se bodovikoji su razvrstani po starosti ošteÊene osobe i tabe-larno su prikazani uz postotke tjelesnog ošteÊenja.Sam sustav je izrazito kompliciran te Êe sigurnopredstavljati velike poteškoÊe u izraËunavanju od-štete. U svakom sluËaju zaobilazi se sudbena vlast

iz postupka utvrivanja praviËne naknade i tajpostupak ostaje jedino u kompetenciji osiguratelja.Krajnje je sporna predviena odšteta za lakeozljede s tjelesnim ošteÊenjem od 0-4% u kojuulazi masa ozljeda poput prijeloma nosa, potresamozga, prijeloma metatarzalnih kostiju, prijelomalisne kosti, prijeloma lakatne kosti i sliËno jer jeza tu vrstu tjelesnog ošteÊenja predviena odštetado 400 bodova, a vrijednost boda predviena jes 10 kn ili 12 kn.Tzv. „posve lake ozljede“ ne obuhvaÊaju ozljedekoje nisu medicinski objektivizirane prema kri-teriju sudske medicine. To znaËi da sve ozljedekoje u lijeËniËkoj dokumentaciji budu utvrenedijagnozama poput potresa mozga, trzajne ozljede

Bruno Spiz,odvjetnik u Zagrebu




vratne kraljeænice, istegnuÊa mišiÊa vrata, raznanatuËenja i sliËno neÊe biti prihvaÊene kao ozljedeu smislu ovoga Zakona ukoliko uz dijagnozu nebude navedena objektivna kliniËka pretraga kojom

je ta dijagnoza utvrena. U tom smislu neÊe pred-stavljati ozljedu dijagnoza potresa mozga ukolikonpr. pacijent nije povraÊao pred ordinarijusom ilinije dopremljen u besvjesnom stanju na pregled.Bolnost kao simptom ozljede je subjektivnog

karaktera te neÊe biti uvaæena ukoliko uz mjesto

ozljede ne budu opisani i simptomi poput modrice,razderotine, uboda ili sliËno.Na taj naËin iskljuËene su iz obveze osigurateljabrojne ozljede Ëije je dijagnoze utvrdio lijeËnik poprijemu u bolnicu ali lijeËniËka dokumentacija nesadræi opis tzv. objektivnih kliniËkih pretraga natemelju kojih je dijagnoza postavljena.Sud neÊe biti ovlašten da u dokaznom postupkuutvruje je li u takvom sluËaju povrijeeno pravo

na tjelesno i duševno zdravlje, a lijeËniËka doku-




mentacija s tako utvrenim ozljedama izgubitÊe svojstvo javne isprave Ëiji se sadræaj smatraistinitim dok se ne dokaæe suprotno.»l. 1100 ZOO koji propisuje da Êe „pri odluËiva-nju o visini praviËne novËane naknade sud voditiraËuna o jaËini i trajanju povredom izazvanihfiziËkih boli, duševnih boli i straha…“ bit Êe de-rogiran od strane legis speciali, a brojni odštetnizahtjevi s tzv. neobjektivnom medicinskom doku-

mentacijom Êe otpasti.

Medicinska tablica koja dobiva zakonsku snagupodignula je veÊ dosta prašine odkad je prvi putaobjavljena. Provjerom autorstva koju je provelapravobraniteljica za osobe s invaliditetom AnaSlonjšek utvreno je da od šezdesetak potpisanihautora (lijeËnici specijalisti) preteæna veÊina nijeËebilo kakvu suradnju na projektu pa se moæe reÊida su jedini pravi autori tablica dr. Josip ŠkaviÊ idr. Davor StrinoviÊ, oba vještaci sudske medicine.

UsporeujuÊi medicinske tablice s medicinskim




kriterijima iz knjige Osnove sudske medicine zapravnike (izdanje Barbat, 1996. godine) vidlji-vo je na prvi pogled da su svi postoci tjelesnogošteÊenja bitno smanjeni što direktno navodi nazakljuËak da Êe razmjerno tomu i visina naknadebiti smanjena. Osobito opasno za sudsku praksuodnosno za ošteÊenike jest naËin objedinjavanja

postotaka tjelesnog ošteÊenja kod višestrukihtjelesnih ozljeda. Prvo i najveÊe ošteÊenje uzimase u predvienom postotku (1/1), drugo najveÊekao ½, treÊe kao ¼, a svako sljedeÊe ošteÊenje kao1/8 predvienog postotka.UopÊe nema sumnje da bi ovakav naËin utvrivanjaukupnog postotka tjelesnog ošteÊenja drastiËnooštetio teško ozlijeenu osobu u postupku na-knade štete.Napominjem da su se ovakvim tablicama veÊranije protivili i suci Vrhovnog suda i drugihsudova, Hrvatsko društvo sudskih vještaka, Hr-vatski lijeËniËki zbor, pravobraniteljica za osobes invaliditetom, Hrvatska odvjetniËka komora, a

te tablice ne podræavaju niti Hrvatski ured za osi-guranje kao niti velika veÊina osiguratelja. UnatoËsvemu, moæe se oËekivati da Êe se Zakon vrlo brzonaÊi u saborskoj proceduri a tada nema nikakvesumnje da Êe biti izglasan. Time Êe sudbena vlastbiti zaobiena iz postupka utvrivanja praviËnenaknade štete, a ošteÊenici Êe biti upuÊeni da to

pravo ostvaruju kod osiguratelja koji Êe im odštetuisplaÊivati prema tablicama i tarifiranim cjenicima.I na kraju ovaj Zakon predlaæe Ministarstvofinancija s obrazloæenjem da se æeli smanjiti brojsudskih postupaka, uvesti ujednaËenje sudskeprakse na podruËju cijele RH te ubrzati isplataodšteta. Zakon moæe dosegnuti sve ove ciljeve,ali samo u odnosu na osiguravatelje koji Êe odgo-varati u okviru novog Zakona dok Êe se s drugestrane enormno poveÊati broj tuæbenih zahtjevaprotiv vlasnika motornog vozila odnosno protivosoba koje su vozilom upravljale jer Êe te osobei dalje odgovarati po kriterijima izvanugovorneodgovornosti za štetu prema ZOO.

Za izniman doprinos razvoju i afirmaciji odvjetniš-tva Advokatska komora Vojvodine dodijelila je 8.rujna 2012. Leu Andreisu “Povelju s plaketom”.Povelju je uz Lea Andreisa, primio i bivši predjsed-

nik Odvetniške zbornice Slovenije Miha Kozinc.

Leu Andreisu dodijeljena Povelja

Advokatske komore Vojvodine



IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMOREMariju Kosu dodijeljena

plaketa dr. Danila Majarona

Odvetniške zbornice Slovenije

Poštovani i dragi predsjedniËe,Poštovani i dragi kolegice i kolege,Želim posebno istaknuti da sam svojim inten-zivnim radom 30 i više godina u odvjetništvu,svojim ponašanjem, pisanom rijeËju, odgovornim

javnim djelovanjem nastojao dati svoj doprinos iprilog odvjetništvu - bitnoj struci za ostvarenjeideala vladavine prava i zaštite ljudskih prava, u

Zahvala Marija Kosa prilikom dodjele plakete dr. Danila Majarona

bivšoj Jugoslaviji, odnosi s komorom Slovenije bilisu najkvalitetniji, najuËinkovitiji, najsadræajniji inajiskreniji. Treba se izmeu ostalog podsjetitina izriËiti stav predsjednika Odvetniške zborniceSlovenije kolege Mitje Stupana 1994. godine kad

je rekao “Posebno bih æelio naglasiti da nikadaneÊemo zaboraviti da je hrvatsko odvjetništvo dalopotporu slovenskim odvjetnicima u borbi sloven-skog naroda za samostalnu i nezavisnu dræavu”.Suradnja hrvatskih i slovenskih odvjetnika jebila kontinuirana. Više od 30 godina hrvatski islovenski odvjetnici redovito su se sastajali napola puta izmeu Zagreba i Ljubljane u OtoËcuna Krki, te raspravljali i dogovarali se o svimvaænijim pitanjima koja su se odnosila na status,materijalne odnose i drugo. Na tim se sastancimauvijek iskazivao iznimno visok stupanj suglasja osvim bitnim pitanjima.Naše su polazne osnovice oËito bile jedinstvene:neovisno i samostalno odvjetništvo, samostalnosti neovisnost odvjetniËkih komora, konsenzus pridonošenju svih bitnih odluka, dogovor i razumije-vanje, meusobna tolerancija i poštovanje, protivbilo kakvih nametanja.Na kraju æelim posebno zahvaliti na dodijeljenojplaketi, što sam doæivio kao jedno od najznaËaj-nijih priznanja u mojoj karijeri, kao posljedicasadræajnog i kolegijalnog rada tijekom više dese-taka godina.Dodjelu Plakete doæivljavam vrhuncem svojekarijere, zahvaljujem dušom i srcem.

Na poziv Odvetniške zbornice Slovenije, dahrvatski odvjetnici nazoËe Danima slovenskihodvjetnika, Hrvatska odvjetniËka komora je poziviskreno prihvatila i odazvala se pozivu.Hrvatsku odvjetniËku komoru u Portoroæu supredstavljali, Robert Travaš, predsjednik HOK-a, Leo Andreis, bivši predsjednik HOK-a, ËlanIzvršnog odbora HOK-a; Mladen KlasiÊ, dopred-

dr. sc. Attila »okoliÊ,odvjetnik u Osijeku

PORTOROŽ, 27.-29. IX 2012.

IzvješÊe s Dana slovenskihodvjetnika

sjednik HOK-a, Biserka Barac, poslovna tajnicaHOK-a, Anton Etinger, Ëlan Upravnog odboraHOK-a i Attila »okoliÊ, u prošlom sazivu ËlanUpravnog odbora HOK-a. Poseban poziv upuÊen

je i Mariju Kosu, sucu Ustavnog suda RH u miru jer mu je na sveËanom dijelu Dana slovenskihodvjetnika uruËena novoustanovljena plaketa dr.Danila Majarona.

slobodnoj i neovisnoj dræavi. Bio sam inspiriranistinoljubljem, domoljubljem i pravdoljubljem.Bilo je to vrijeme kada sam obavljao niz duænostiu odvjetniËkoj komori od davnih 80-ih godina pado odlaska u mirovinu 2009. godineŽelim posebno istaknuti da od svih odvjetniËkihkomora u Austougarskoj Monarhiji i kasnije u




Dani slovenskih odvjetnika ove godine su odræaniu Portoroæu, pa su domaÊini bili Ëlanovi Zbora uKopru. Ovogodišnji dani su poËeli u Ëetvrtak 27.rujna sveËanom veËerom domaÊina s gostima urestoranu Mediteran u Grand hotelu Portoroæ.Sutradan su Dani slovenskih odvjetnika nastavlje-ni sveËano - radnim dijelom. Sve je bilo u ozraËju

najnovijih ideja dræavnih vlasti u Sloveniji da seukine obvezno Ëlanstvo odvjetnika u odvjetniËkojkomori (Odvetniška zbornica Slovenije), što biautomatski znaËilo i prijenos ovlasti koje ima ko-mora na neka od dræavnih tijela. Otvaranje Danaslovenskih odvjetnika uveliËao je i dr. Danilo Türk,predsjednik Republike Slovenije, koji je u svojem

govoru prilikom obraÊanja slovenskim odvjetnici-ma i njihovim gostima naglasio da su samostalnosti neovisnost odvjetništva proklamirani UstavomSlovenije, te da o tim utvrenim naËelima ne moæebiti bilo kakvih pogaanja.Na tom sveËanom dijelu skupa, uruËeno je inovooformljeno priznanje Odvetniške zborniceSlovenije, “Plaketa dr. Danilo Majaron”. Plaketa

je nazvana po znamenitom slovenskom odvjetnikudr. Majaronu (1859. - 1931.), koji je doktoriraopravo u BeËu 1888. g., a nakon upisa u Imenikodvjetnika, što je ostao do svoje smrti, bio je 30godina predsjednik Odvetniške zbornice u Ljublja-ni. Velika mu je zasluga za Sloveniju, osim Ëasnog

i profesionalnog obavljanja odvjetniËkog poziva, ita da je jedan od osnivaËa SveuËilišta u Ljubljani(Ljubljanska univerza), koja ga je u svojoj dese-togodišnjici postojanja 1919. g., proglasila svojimprvim poËasnim doktorom.Na tom prvom sveËanom uruËenju nagrade Odvet-niške zbornice Slovenije, uruËene su dvije plakete,i to: bivšem predsjedniku Odvetniške zborniceSlovenije, odvjetniku u miru Rudiju Šelihu, i sucu

Ustavnog suda RH u miru i bivšem predsjednikuHrvatske odvjetniËke komore, Mariju Kosu.U svom zahvalnom govoru, Mario Kos je nagla-sio povezanost i veliku suradnju, te prijateljstvoizmeu Odvetniške zbornice Slovenije i HrvatskeodvjetniËke komore koje traje desetljeÊima, aposebno je izraæeno od osamostaljivanja dræava

Slovenije i Hrvatske.SveËani dio je time bio završen. Prešlo se na radnidio na kojem je bio prireen okrugli stol s temom:“Samostalno i neovisno odvjetništvo - mediji -pravna dræava”. Sudionici okruglog stola su bili:odvjetnik dr. Slobodan Beljanski (Srbija), odvjet-nik mr. Emil Zakonjšek, odvjetnik Rok »eferin,prof. dr. Vlado Mihaljek (Fakultet za društveneodnose) i Majda VukeliË (novinarka kuÊe Delo).Nakon vrlo znaËajnih izlaganja, u kojima sukomparirani i drugi pravni sustavi velikih eu-ropskih dræava, te poloæaj odvjetništva, prešlose na kljuËni dio ovogodišnjih Dana slovenskihodvjetnika - izlaganje i potpisivanje Rezolucije

o samostalnosti i neovisnosti odvjetništva. OvaRezolucija iz Portoroæa od 28. rujna 2012. g. još jednom podvlaËi da svaka dræava dræavljanimai drugim stanovnicima mora jamËiti uËinkovituzaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te za-konitost i poštenost postupanja svojih tijela, kaoi da mora skrbiti za povjerenje u sustav zaštiteljudskih prava i temeljnih sloboda u cjelini.Posebno je naglašeno da je neovisno i samostalnoodvjetništvo jedan od osnovnih uvjeta za ostva-renje povjerenja dræavljana i drugih stanovnika,kao i za ostvarenje postulata vladavine prava ipravne dræave. U rezoluciji se kaæe da bi ukidanjeodvjetništva kao takvog, tj. ukidanje obveznogËlanstva u komorama i prijenos njezinih ovlasti nadræavu znaËilo ujedno pravno i stvarno upletanjeu samostalnost i neovisnost odvjetništva.Svojim potpisima, svi potpisani odvjetnici, kaopredsjednici nacionalnih i regionalnih komora,izmeu kojih i odvjetnik Robert Travaš, predsjed-nik Hrvatske odvjetniËke komore, izjavili su da Êepoduzeti sve potrebno za obranu samostalnosti ineovisnosti odvjetništva, pa se u to ime pozivajudræave da osiguraju opstanak samostalnog i neo-visnog odvjetništva.HoÊe li odvjetniπtvo biti prisiljeno samo sebebraniti (zastupati) u obrani svojih prava i davnosteËene autonomije (koja je ukljuËivala samostal-nost i neovisnost), još od godine 1868., pokazat Êe

vrijeme. O tome Êe zasigurno odluËivati politiËkaelita. Gajimo nade da Êe se pitanju odvjetništvapristupiti s dræavnog gledišta krajnje ozbiljno.Slovenski kolege su priredili u popodnevnim sa-tima i kraÊe krstarenje po slovenskom primorjuza sve uzvanike.Dani slovenskih odvjetnika su završili sveËanomveËerom s plesom koja je odræana u hotelu Slo-venija u Portoroæu.




Hrvatska odvjetniËka komora praktiËki od svogpostojanja bori se protiv nadripisara, ne samoradi zaštite odvjetniËke profesije, veÊ prvenstvenoradi zaštite stranaka. Pravna nesigurnost pojaËavase djelovanjem nadripisara koji pravnu pomoÊpruæaju, naravno mimo zakona, a u stvari bezikakve odgovornosti, prvenstveno materijalne, apogotovo struËne. Nakon mnogobrojnih kaznenihprijava koje je Hrvatska odvjetniËka komora pod-nijela protiv nadripisara, konaËno smo doæivjeli da

je OpÊinski sud u Daruvaru donio presudu kojom je okr. M.T. proglasio krivim da je poËinio kazne-

Da li se konaËno poËelo suditi

nadripisarima?

no djelo nadripisarstva i kaznio ga bezuvjetnomzatvorskom kaznom u trajanju od tri (3) mjeseca.Navedenu presudu je povodom æalbe optuæenikapotvrdio Županijski sud u Bjelovaru.Moæemo se samo nadati da su presude kojeobjavljujemo samo poËetak ozbiljnije borbe protivosoba koje misle da nešto znaju o pravu i koje sidopuštaju da dovode u zabludu graane RepublikeHrvatske pruæajuÊi im pravnu pomoÊ, a da za tonemaju odgovarajuÊu kvalifikaciju ili, ako ju ieventualno imaju, nemaju bilo kakvu odgovornostprema svojim nazovimo strankama.

Izvod presude OpÊinskog suda u Daruvaru Integralna verzija presude Æupanijskog suda u Bjelovaru







Vodice, 26.-30.9.2011.

IzvješÊe sa 17. Sportskih igara

odvjetnika i odvjetniËkih vjeæbenika

Hrvatske odvjetniËke komore

Sedamnaeste Sportske igre odvjetnika i odvjet-niËkih vjeæbenika odræane su u Vodicama od 26.-30.rujna ove godine a sudionici su bili smješteni uhotelu Olympia. Uz pomoÊ dubrovaËke agencije“Dubrovnik Sun” i djelatnika HOK-a LjiljaneAdamiÊ, Željke Horvat, Renate Cohe te poslovnogtajnika Darka Horvata Igre su ponovno odliËnoorganizirane. Odvjetnici i odvjetniËki vjeæbenicinatjecali su se u tenisu, malom nogometu, košarci,

pikadu, plivanju, stolnom tenisu, šahu, te odbojcina pijesku., a natjecanja su praÊena s velikompozornošÊu. Pošto su odigrani finalni susreti, 29.rujna za vrijeme sveËane veËere, najuspješnijimsudionicima Igara, dopredsjednik HOK-a BrankoBajica, SreÊko IliÊ, Ëlan UO i predsjednik UOVMaro Konjuh uruËili su medalje i pokale pobjed-nicima. Sveukupni pobjednik ovogodišnjeg turnira

je OZ Zagreb.



IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMOREREZULTATI SA 17. SPORTSKIH IGARA ODVJETNIKA

I ODVJETNI»KIH VJEŽBENIKA

ODBOJKA NA PIJESKU/M1. Boris RaviÊ (odvjetnik Novi Marof)/

Davorin KapustiÊ (vjeæbenik Ivanec)2. Mladen JuriÊ (odvjetnik Osijek)/Tomislav KajkiÊ (odvjetnik Zagreb)

3. Zoran Iviš (odvjetnik Split)/Ivo JuriËko (vjeæbenik Split)

ODBOJKA NA PIJESKU/Ž1. Anamarija TonkoviÊ/Tanja GrbanoviÊ

(vjeæbenice Zagreb)2. Martina MarušiÊ (vjeæbenica Zadar)/Katarina ZriliÊ (vjeæbenica Split)

3. Ana Šivak (vjeæbenica Zagreb)/Senka Zuber (vjeæbenica Varaædin)

ODBOJKA NA PIJESKU MIX1. Branka Ivana SaviËeviÊ/Nikola MandiÊ (odvjetnici Zagreb)2. Marina BabiÊ (odvjetnica Zagreb)/Neven KneæeviÊ (vjeæbenik Rijeka)3. Senka Zuber (vjeæbenica Varaædin)/ Hrvoje Vukadin (vjeæbenik Zagreb)

PLIVANJE DO 45/M1. Bruno KuvaË (vjeæbenik Šibenik)2. Luka MarËiÊ (vjeæbenik Šibenik)3. TonËi RestoviÊ (odvjetnik Šibenik)

PLIVANJE PREKO 45/M1. Zdravko BalenoviÊ (odvjetnik Zagreb)2. Igor Labura (odvjetnik Šibenik)3. Mladen Oštro (odvjetnik Split)

PLIVANJE DO 45/Ž1. Mirna PeršiÊ (odvjetnica Zagreb)2. Marina BabiÊ (odvjetnica Zagreb)3. Vedrana Suša (odvjetnica Zagreb)

TENIS DO 45/M1. Tomislav BarišiÊ (odvjetnik Zagreb)2. Hrvoje RajiÊ (vjeæbenik Split)3. Mladen JuriÊ (vjeæbenik Osijek)

TENIS PREKO 45/M1. Mate MatiÊ (odvjetnik Zagreb)2. Boro RajiÊ (odvjetnik

Slavonski Brod)3. Davor JeliÊ (odvjetnik Zagreb)

TENIS DO 45/Ž1. Senka Zuber (vjeæbenica Zadar)2. Srana Labura (odvjetnica Šibenik)3. Suzana Malenica (odvjetnica Šibenik)

MALI NOGOMET/M1. Advocatus Zagreb2. Ne smeta ništa Zagreb3. Šibenik

PIKADO/Ž1. Marina MrkliÊ (vjeæbenica Split)2. Branka Ivana SaviËeviÊ

(odvjetnica Zagreb)3. Nela BajiÊ (vjeæbenica Split)

STOLNI TENIS/Ž1. Senka Zuber (vjeæbenica Varaædin)2. Ana Šivak (vjeæbenica Zagreb)3. Josipa MrkliÊ ( vjeæbenica Split)

MALI NOGOMET/Ž1. Split2. Barcelonete Zagreb

PIKADO/M1. Adrian »ada (odvjetnik Zagreb)2. Neven KneæeviÊ (vjeæbenik Rijeka)3. Zoran Iviš (odvjetnik Split)

STOLNI TENIS/M1. Marko PetkoviÊ (vjeæbenik Šibenik)2. Tomislav Boljat (vjeæbenik Šibenik)3. Branko GoviÊ (odvjetnik Šibenik)

KOŠARKA/M1. Zagreb2. Šibenik3. Split

ŠAH1. Bojan ŠikanjiÊ (vjeæbenik Rijeka)2. Ivan Kobaš (odvjetnik Zagreb)3. TonÊi RestoviÊ (odvjetnik Šibenik)

BO∆ANJE1. Marko FilipoviÊ/SreÊko IliÊ (odvjetnici Zagreb)2. Mate MatiÊ/Nikola MandiÊ (odvjetnici Zagreb)3. Andrea »eËuk/Dino PuljiÊ (odvjetnici Split)


http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 17/6419VIJESTI I OBAVIJESTI

VIJESTI I OBAVIJESTI

ZAKLADA “ZLATKO CRNI∆”Zagreb, Trg Nikole ŠubiÊa Zrinskog 5, tel. 4801-183, fax. 4801-015Broj: 2012/13, Zagreb, 27. rujna 2012.ZAKLADNO VIJE∆E RASPISUJE natjeËaj za dodjelu STIPENDIJE ZAKLADE “ZLATKO CRNI∆”

I. NatjeËaj se raspisuje za akademsku godinu 2012/2013. Pravo na dodjelu Stipendije imaju svi studenti II, III i IV i V godine studija na dodiplomskom studiju na svimpravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj koji nisu stariji od 26 godina:- ako nisu, osim iz opravdanih razloga, ponavljali godinu studija i- ako im je prosjek ocjena u dosadašnjem studiju 4,00 ili više. Prosjek ocjena predstavlja broj koji se dobije

kada se zbroj ocjena poloæenih ispita podijeli s brojem svih predmeta koje je kandidat odslušao u dosadašnjemtijeku studija.

II. Kandidati se vrednuju u skladu s Pravilnikom o stipendiranju i to na naËin da se boduje uspjeh u studiju, znan-stvenostruËni rad vezan uz pravni studij, nagrada dekana ili rektora (osim za uspjeh u studiju), i odgovarajuÊameunarodna ili druga nagrada za osvojeno jedno od prva tri mjesta, vezana uz pravni studij, što se dokazujeispravom ustanove ili organizatora natjecanja.

III. Zaklada dodjeljuje ukupno 15 stipendija.IV. Visina stipendije iznosi 1.200,00 kn mjeseËno (listopad - srpanj).V. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se dobije u Dekanatu fakulteta ili u Upravi zaklade, a moæe se naÊi, kao i

sam natjeËaj, i na internetskim stranicama Zaklade www.zakladazlatkocrnic.hr . Zahtjevu se prilaæe: potvrdafakulteta o upisu, fotokopija indexa i potvrda fakulteta o prosjeku ocjena. Kandidat je duæan priloæiti i druge dokaze (o opravdanosti ponavljanja godine, znanstveno-struËnim radovima,

nagradama) ako u zahtjevu traæi da se uzmu u obzir.VI. Zahtjev zajedno s dokazima treba poslati preporuËeno na adresu: ZAKLADA “ZLATKO CRNI∆” 10000 ZAGREB, Trg N. Š. Zrinskog 5 do 26. listopada 2012. godine. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi neÊe se uzeti u obzir. O rezultatu natjeËaja svi Êe kandidati biti obaviješteni u roku od 15 dana nakon isteka roka za prijavu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora Zakladnom vijeÊu u roku od 8 dana od primitka obavijesti. Prigovor

se šalje poštom preporuËeno na adresu Zaklade.VII. Stipendist i Zaklada zakljuËuju ugovor o meusobnim pravima i obvezama.

Predsjednik Zakladnog vijeÊa:dr. sc. Danko ŠpoljariÊ

HOK je krajem 2010. godine potpisom Ugovora o dugoroËnoj meusobnoj suradnji s Inæenjerskim biroom d.d.omoguÊio svim svojim Ëlanovima pravo na besplatan pristup cjelokupnom sadræaju pravnog portala. Radi se opravnom portalu koji je u pravnoj struci kroz duæi niz godina prepoznat kao jedan od najboljih ili najbolji.IzvješÊuju se svi Ëlanovi HOK da citirani ugovor traje do 31. prosinca 2013. godine, tako da se cjelokupansadræaj Pravnog portala ING biroa i nadalje moæe koristiti besplatno, i to putem web stranice HOK ili izravno nawww.ingbiro.com.Sadræaj Pravnog portala odnosi se na:

IZVORI PRAVA PUBLIKACIJE

ZAKONODAVSTVO RH ING REGISTARSUDSKA PRAKSA ING PREGLED SUDSKE PRAKSESTRUKA I ZNANOST HRVATSKA PRAVNA REVIJA

Svi Ëlanovi HOK koji nemaju ili su zagubili dobivenu lozinku za ulazak na Pravni portal Ing . biroa mogu sedirektno obratiti Inæenjerskom birou d.d., Heinzelova 4a, Zagreb, telefon: 01/4600 888, fax: 01/460085, iliputem e-maila: [email protected] a kako bi Vam se dodijelila nova lozinka.Ujedno molimo sve Ëlanove i korisnike tog portala da nam dostave povratnu informaciju da li ste zadovoljni uslu-gom i sadræajem portala, odnosno da nas informiraju o eventualnim problemima prilikom korištenja portala, i todirektno ili putem svojih zborova. Sva mišljenja, primjedbe ili pohvale bit Êe uzete u obzir prigodom pregovaranjao eventualnom nastavku suradnje sa Inæenjerskim biroom d.d. nakon 31.12.2003. godine.



VIJESTI I OBAVIJESTIZAKLADA “ZLATKO CRNI∆”Zagreb, Trg Nikole ŠubiÊa Zrinskog 5, tel. 4801-183, fax. 4801-015Broj: 2012/14Zagreb, 27. rujna 2012.

ZAKLADNO VIJE∆E RASPISUJE

natjeËaj za dodjeluSTIPENDIJE ZAKLADE “ZLATKO CRNI∆” - POSTDIPLOMANTIMA

I. NatjeËaj se raspisuje za dodjelu 1 (jedne) stipendije studentima poslijediplomskog specija-listiËkog i doktorskog studija iz podruËja graanskog, trgovaËkog, upravnog, europskog,meunarodnog ili financijskog prava na pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj.

II. Pravo na dodjelu Stipendije imaju polaznici, ne stariji od 35 godina:- ako su na dodiplomskom studiju imali prosjek ocjena 4,0 ili više,- ako poznaju barem jedan svjetski jezik do te mjere da se mogu uspješno sluæiti struËnom

i znanstvenom literaturom,- ako sami plaÊaju školarinu za poslijediplomski studij,- ako imaju dvije preporuke istaknutih pravnika, osobito sudaca, dræavnih odvjetnika,

odvjetnika i redovnih profesora pravnih znanosti.

III. Stipendija se sastoji u plaÊanju školarine za poslijediplomski studij. Stipendija za plaÊanje školarine za I (prvi) i II (drugi) semestar isplaÊuje se (fakultetu) na

temelju potvrde o upisu; za III (treÊi), IV (Ëetvrti), V (peti) i VI (šesti) semestar osim potvrdeo upisu sukladno Pravilniku o poslijediplomskom studiju treba priloæiti i potvrdu fakultetada je kandidat poloæio najmanje 30% (za III), 50% (za IV), 70% (za V) odnosno 90% (zaVI) odslušanih predmeta, sve uz ispunjenje i ostalih obveza prema studiju (izrada obveznihseminarskih radnji).

IV. Zahtjevu valja priloæiti:- potvrdu o upisu, poloæenim ispitima i ispunjenju ostalih obveza prema studiju i o visini

školarine,- potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena na dodiplomskom studiju,- dvije preporuke istaknutih pravnika.

NatjeËaj i zahtjev nalaze se na internetskim stranicama Zaklade www.zakladazlatkocrnic.hrV. Zahtjev zajedno s dokazima treba poslati preporuËeno na adresu: ZAKLADA “ZLATKO CRNI∆”, 10000 ZAGREB, Trg N. Š. Zrinskog 5 do 23. studenoga 2012. godine. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi neÊe se uzeti u obzir.

VI. O rezultatu natjeËaja svi Êe kandidati biti obaviješteni u roku od 15 dana nakon isteka rokaza prijavu.

Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora Zakladnom vijeÊu u roku od 3 dana od primitkaobavijesti. Prigovor se šalje poštom preporuËeno na adresu Zaklade.

VII. Stipendist i Zaklada zakljuËuju ugovor o meusobnim pravima i obvezama.

Predsjednik Zakladnog vijeÊa:dr. sc. Danko ŠpoljariÊ



IZ SUDSKE PRAKSE

IZ SUDSKE PRAKSE 21

Mladen Æuvela,sudac Ustavnogsuda RH u.m.

»lanak 18. Zakona o naknadi glasi:

1) Pravni poslovi koje su prijašnji vlasnicisklopili protivno propisima kojima je biozabranjen promet graevinskim zemljištem udruštvenom vlasništvu smatraju se valjanimukoliko nemaju drugih nedostataka koji ihËine ništavim ili pobojnim.

2) Osobi koja je na temelju stavka 1. ovoga Ëlan-ka stekla pravo korištenja na neizgraenomgraevinskom zemljištu pravo vlasništvapriznat Êe na njezin zahtjev sluæba nadleænaza obavljanje imovinskopravnih poslova

u uredima dræavne uprave u æupanijama(u daljnjem tekstu: nadleæna sluæba uredadræavne uprave).

3) Osoba kojoj se na temelju odredaba ovo-ga Ëlanka priznaje pravo vlasništva naneizgraenom graevinskom zemljištu

Upravna, upravnosudska, sudska

praksa

Konvalidacija pravnih poslova sklopljenih protivno propisima kojima

je bio zabranjen promet graevinskim zemljištem u društvenom

vlasništvu - je li rijeË o konvalidaciji po samom zakonu ili odlukom

upravne vlasti - primjena Ëlanka 18. zakona o naknadi za imovinu

oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine1

duæna je platiti porez na promet nekretninau roku od 15 dana od dana primitka rješe-nja, ako taj porez nije platila do stupanja nasnagu ovoga Zakona. 2

U vezi s ovom odredbom postavlja se više pitanja.

1. Jedno od njih je i to je li rijeË o konvalidacijiex lege ili se u svakom sluËaju mora provestiupravni postupak po zahtjevu zainteresiraneosobe?

Tako drugostupanjsko upravno tijelo odnosnoMinistarstvo pravosua (klasa: UP/II-942-01/04-01/1053 od 19. 6. 2006.) navodi:

Zahtjev se pozivom na Ël. 18. Zakona o naknadi,moæe podnijeti u svako doba, a konvalidacijatakvih ugovora koji su sklopljeni suprotnopropisima o zabrani raspolaganja neizgraenimgraevinskim zemljištem, moæe se provesti is-kljuËivo u upravnom postupku.

1 “Nar., novine”, br. 92/96, 39/99 - Odlukom USRH, 42/99 - ispr., 92/92, ispr., 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - OdlukaUSRH, 34/01 - ispr., 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02 i 81/02 - ispr.

2 Odredbe Ëlanka 18. Zakona o naknadi svoje mjesto su oËito sasvim sluËajno pronašle u tom Zakonu jer one ne propisuju nikakvaprava u vezi s denacionalizacijom, veÊ ureuju pitanja konvalidacije ugovora o prijenosu prava korištenja neizgraenog graevinskogzemljišta na osobe izvan kruga osoba na koje se to pravo moglo zakonski prenositi prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvui drugim stvarnim pravima (1. sijeËnja 1997.). Stoga se za provedbu takvih postupaka ne traæi podnošenje zahtjeva u roku odšest mjeseci (1. sijeËnja do 1. srpnja 1997. godine), veÊ se zahtjev za konvalidacijom ugovora moæe i danas podnijeti. To je jedinazakonska odredba koja Êe se uvijek moÊi primjenjivati. Vidi PeËek, R.: Komentar Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme

jugoslavenske komunistiËke vladavine, Organizator, Zagreb, 2010., str. 179., u nastavku Komentar (PeËek).



IZ SUDSKE PRAKSE

22 ODVJETNIK 9-10/2012.

Suprotno tome Vrhovni sud Republike Hrvatske(Rev-899/06 od 15. 5. 2007.) kaæe:Pravni poslovi sklopljeni protivno propisimakojima je bio zabranjen promet graevinskimzemljištem konvalidirani su odredbama Ël. 18.Zakona o naknadi.“… Tuæitelj svoj zahtjev temelji na stajalištu

da su navedene nagodbe (ugovori) bile ništavezbog protivnosti tadašnjim propisima o zabraniprometa graevinskim zemljištem u društvenomvlasništvu. Niæestupanjski sudovi temelje odlukuna stajalištu da su raspolaganja kao što je predmet-no, konvalidirala i da, suprotno stajalištu tuæitelja,proizvode pravni uËinak.Prema odredbi Ël. 18. st. 1. Zakona o naknadipravni poslovi, koje su prijašnji vlasnici sklopiliprotivno propisima kojima je bio zabranjenpromet graevinskim zemljištem u društvenomvlasništvu smatraju se valjanim ako nemaju drugihnedostataka koji ih Ëine ništavim ili pobojnim.Navedenom zakonskom odredbom konvalidirali

su pravni poslovi sklopljeni protivno pravnimpropisima o zabrani prometa graevinskim ze-mljištem, pa tako i predmetne nagodbe kojima jetuæitelj prenio svoje pravo na spornom zemljištupredniku tuæenika.”Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-899/2006-2, od 15. 5. 2007. NIZK(2) NI, 2012., 125., str.185. Cjelovito obrazloæenje moæe se vidjeti u Zbir-ci sudskih odluka (2) izdanja Novog informatora:Nekretnine i zemljišne knjige, 2012., str. 185.Sudovi dakle, zauzimaju stajalište da je rijeË okonvalidaciji ex lege (po samom zakonu) i neosvrÊu se na Ëinjenicu da je zakon nadleænost zapostupanje povjerio upravnim tijelima.DrukËijeg je mišljenja Županijski sud u Zagrebu,koji kaæe:Ništav je ugovor sklopljen u vrijeme zabrane ras-polaganja graevinskim zemljištem ako nadleænoupravno tijelo nije korisniku priznalo pravo vla-sništva na nekretnini (Ël. 18. Zakona o naknadi).“Nadalje, pravilan je i zakljuËak prvostupanjskogsuda da je ugovor na temelju kojeg je predloæenupis, sklopljen u vrijeme kad je bilo zabranjenoraspolaganje graevinskim zemljištem u druš-tvenom vlasništvu (Ël. 8. i Ël. 52. st. 1.Zakona ograevinskom zemljištu), što takav ugovor Ëininištavim.Upravo zbog navedenog, taj ugovor ne bi pred-stavljao valjanu pravnu osnovu za uknjiæbu (Ël. 43.

ZZK-a) sve i pod pretpostavkom da je bilo moguÊedopustiti provedbu predmetnih prijavnih listova, ato stoga što uz prijedlog nije dostavljena isprava izkoje bi bilo vidljivo d je nadleæno upravno tijelo,u smislu Ël. 18. Zakona o naknadi predlagateljupriznalo pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini.”Županijski sud u Zagrebu, Gæ-4478/08 od 31. 8.2010. NIZK (2), NI, 2012., 40., str. 92. (Potpu-nije obrazloæenje vidi u Zbirci sudskih odluka (2)izdanja Novog informatora: Nekretnine i zemljišneknjige, 2012., str. 92.).Županijski je sud odluËan u svom stajalištu da jeodluka nadleænog upravnog tijela nuæan akt zautvrenje odnosno konvalidaciju ugovora skloplje-

nog protivno propisima koji su zabranjivali prometgraevinskog neizgraenog zemljišta.Isti Sud nešto drukËije zakljuËuje tako da smatra,u bitnom, da je konvalidacija nastupila po samomzakonu, ex lege i da, uz ispunjenje nekih pretpo-stavki, o konvalidaciji moæe odluËiti i sud u parnicikao o prethodnom pitanju.

Nema zapreke da se u parnici kao o prethodnompitanju odluËi o konvalidaciji ugovora skloplje-nog (1979.) protivno propisima kojima je biozabranjen promet graevinskim zemljištem udruštvenom vlasništvu, kada stjecatelj s takvimzahtjevom nije odbijen u upravnom postupku,niti se je odrekao prava na konvalidaciju, autvreno je da ugovor nema nedostataka koji gaËini ništavim ili pobojnim.Takav ugovor (pravni posao) smatra se konva-lidiranim po samom zakonu, ex lege ili kakoto zakon kaæe: smatra se valjanim (Ël. 18. st. 1.Zakona o naknadi).“…Iz stanja spisa, te valjano obrazloæenih, lo-

giËnih i na dokazima utemeljenih ËinjeniËnihutvrenja pobijane presude proizlazi da je bitspornog odnosa izmeu parniËnih stranaka utome što su I. i II. tuæenici (odnosno njihovipravni prednici), III. tuæeniku ponovno otuili istunekretninu koju su veÊ prodali i predali tuæiteljupravnim poslom iz 1979. godine.S obzirom na izvršeni zk. upis II. tuæenika s

jedne strane, te okolnost da tuæiteljevo stjecanjenekretnine u vrijeme kada je predmetno zemljištekao prazno nacionalizirano graevinsko zemljištebilo u reæimu zabrane otuenja i izvan pravnogprometa, prvostupanjski sud odbija tuæiteljevvlasniËki zahtjev usmjeren na ishoenje presudekao tabularne isprave, smatrajuÊi u bitnom da

je tuæitelju istina pripadalo pravo na priznanjeprava vlasništva kupljene nekretnine na osnoviinstituta konvalidacije iz Ël. 18. Zakona o naknadiza imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske ko-munistiËke vladavine (“NN” 92/96 - dalje: Zakonao naknadi) ali da on nije u tom pravcu pokrenuoodgovarajuÊi upravni postupak, pa pravo vlasniš-tva sporne nekretnine pripada III. tuæeniku, koji

je ishodio uknjiæbu prava vlasništva u zemljišnimknjigama. Takvo stajalište pobijane presude nemoæe se prihvatiti kao valjano.U sluËaju kada je više osoba sklopilo posebnepravne poslove radi stjecanja prava vlasništva naistim nekretninama (tzv. dvostruka prodaja) pre-

ma osvojenoj jedinstvenoj i beziznimnoj sudskojpraksi u primjeni pravnih pravila OGZ-a i kasnijegZakona o osnovnim vlasniËkopravnim odnosima(“Narodne novine”, br.: 53/91, 91/92 - dalje:ZOVO), pitanje uknjiæbe nema apsolutan znaËaj,pa kasniji kupac iako ishodi upis u zemljišnim knji-gama neÊe steÊi vlasništvo ako nije u dobroj vjeri,

jer u momentu sklapanja ugovora, a najkasnije pripodnošenju prijedloga za upis zna ili mora znatida je predmetna nekretnina veÊ prodana ranijemkupcu koji je s tupio u njezin posjed. Takvo pravnostajalište proizlazi iz primjene univerzalnih naËelamorala, savjesnosti i poštenja i principa zabranezlouporabe prava u smislu Ël. 10., 12. i 13. Zako-



IZ SUDSKE PRAKSE

IZ SUDSKE PRAKSE 23

na o obveznim odnosima (“Narodne novine”, br.53/91, 73/91, 3/94, 69/94, 7/96, 112/99 i 88/01)odnosno Ël. 4. st. 2. ZOVO-Iz dokaza provedenih u ovom postupku, posebicesadræanih u ËinjeniËnim utvrenjima pobijanepresude slijedi da je osnovan tuæiteljev prigovordobre vjere na strani III. tuæenika (list 197 spisa),

jer iz provedenog oËevida i geodetskog vještaËenjanesumnjivo proizlazi da je sporno zemljište (kat.Ëest. br. 1377/5. k. o. VrapËe Novo) sastavnidio tuæiteljevog poploËenog i ograenog kuÊnogdvorišta, te u njegovom kontinuiranom mirnomposjedu od 1979. godine (od sklapanja ugovora saprednicima I. i II. tuæenika kao bivšim vlasnicima),a što nije moglo ostati nepoznato III. tuæeniku kojiæivi u neposrednom susjedstvu, a ugovor za istunekretninu sklapa dvadeset godina kasnije, 1999.godine. Pogrešan je takoer i stav pobijane presu-de o naËinu primjene Ël. 18. Zakona o naknadi.Prema toj odredbi ex lege konvalidiraju (smatrajuse valjanim) pravni poslovi sklopljeni protivno

tada vaæeÊem zakonu ukoliko nemaju nedostatakakoji bi ih ili Ëinili ništavim ili pobijanima.S obzirom na to da se tuæitelj nije odrekao prava nakonvalidaciju, niti je s takvim zahtjevom odbijen uupravnom postupku, a ugovor iz 1979. godine kaotemelj stjecanja evidentno nije ništav niti pobijan,nema zapreke da se u ovoj parnici odobri konva-lidacija takvog ugovora kao prethodno pitanje…”Županijski sud u Zagrebu, Gæ-5827/08 od 2. 2.2011. izv.Valja upozoriti (odredba Ël. 12. st. 2. ZPP) da od-luka suda o prethodnom pitanju ima pravni uËinaksamo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno, timeda sud ne moæe kao prethodno pitanje riješiti onopitanje o kojem je sud ili drugo nadleæno tijelo veÊdonijelo pravomoÊnu odluku (VSH, Rev 1108/87.od 29. 7. 1987. PSP 37/57).PeËek u svom Komentaru (str. 190.) navodi danije rijeË o konvalidaciji ex lege, veÊ da se moraprovesti upravni postupak po zahtjevu zaintere-sirane osobe!

2. Upravnosudska praksa je izmijenjena u odno-su na pitanje moæe li se konvalidirati ugovoru odnosu na zemljište koje je deposedirano idanas više nije u posjedu stjecatelja?

Upravni je sud Republike Hrvatske 2000 godinezauzeo stajalište (presuda br. Us-11321/98 od26. 10. 2000.):

Ne moæe se konvalidirati ugovor u odnosu nazemljište koje je deposedirano i danas više nijeu posjedu stjecatelja.“… Sud prihvaÊa zakljuËak tuæenog tijela da seu konkretnom sluËaju predlagateljima nije moglopriznati pravo vlasništva na predmetnom zemlji-štu u skladu s Ëlankom, 18. stavkom 1. Zakonao naknadi, jer se ta odredba odnosi na sluËajeveu kojima nije doneseno rješenje o uzimanju izposjeda i davanju na korištenje zemljišta novom

korisniku. Nadalje, odredbom Ëlanka 53. stavka 1.navedenog Zakona propisano je da se prijašnjem,vlasniku ne vraÊa u vlasništvo i posjed imovina(neizgraeno graevinsko zemljište)… koja jeu skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenihpoduzeÊa unesena u društveni kapital poduzeÊa(…).

UzimajuÊi u obzir navedeno, tuæeno tijelo pravilno je postupilo kada je osporenim rješenjem poništi-lo rješenje tijela prvog stupnja te odbilo zahtjevtuæitelja za priznavanje prava vlasništva na temeljusklopljenog ugovora o darovanju od 14. travnja1977. na predmetnom zemljištu….” 3.Deset godina poslije isti sud kaæe:Za priznavanje prava vlasništva nekretnine, natemelju Ëlanka 18. Zakona, nije propisana i Ëinje-nica da je osoba kojoj se priznaje pravo vlasništvaujedno i posjednik te nekretnine.“…Sud, pritom, napominje da Ëinjenica tko senalazi u posjedu nekretnina nije odluËna za pri-mjenu navedene zakonske odredbe, jer je odredba

Ëlanka 18. Zakona o naknadi specifiËan pravniinstitut pretvaranja ništavih pravnih poslova uvaljane, pod uvjetima odreenim tom zakonskomodredbom, koja za priznavanje prava vlasništva nepropisuje i Ëinjenicu da je osoba kojoj se priznajepravo vlasništva ujedno i posjednik nekretnina zakoje se pravo priznaje….”Odluka Upravnog suda Republike Hrvatske, br.Us-7825/2009 od 10. studenog 2010., Informator,broj 6067-6068, 28. 4. i 2. 5. 2012.

3. Postavilo se i pitanje kojeg je znaËaja Ëinjenicada je u meuvremenu, dok je sklapanje ugovo-ra (pravnog posla) bilo zabranjeno a Zakon onaknadi te pravne poslove konvalidira, doni- jeta pravomoÊna presuda kojom je taj ugovorproglašen ništavnim?

Upravni sud Republike Hrvatske zauzeo je staja-lište (Us.8808/2001 od 16. 3. 2006.):Ima mjesta primjeni Ël. 18. Zakona o naknadi jer je u vrijeme sklapanja ugovora postojala zabrananjegovog sklapanja… Pri tome nije od znaËajapostojanje pravomoÊne presude kojom je istiugovor proglašen ništavim.(Presuda Okruænog suda u Dubrovniku, br. P (?)-173/77 od 7. 3. 1979.godine).4

Drugog je mišljenja komentator dr. sc. RobertPeËek, viši sudski savjetnik Ustavnog suda Repu-blike Hrvatske.5

4. Radi potpunijeg prikaza sudske i upravno-sudske prakse u primjeni Ël. 18. Zakona onaknadi prenosimo još dvije odluke iz reËenogkomentara dr. sc. PeËeka.

4.1. Odluka upravnih tijela da tuæitelju ne pri-pada pravo na priznavanje prava vlasništvasporne Ëestice temeljem Zakona o naknadinije zapreka da u postupku pred nadleænimsudom tuæitelj uspije s tuæbom na priznanje

3 Vidi u Komentaru (PeËek) str. 1834 Komentar (PeËek) str. 181.5 V. u Komentaru (PeËek) str. 180.



IZ SUDSKE PRAKSE

24 ODVJETNIK 9-10/2012.

prava vlasništva po drugoj pravnoj osnovi.(Presuda Upravnog suda RH, Us-10485/03od 26. 4. 2007.)

4.2. U sluËaju postojanja više ugovora kojimase raspolaæe istim zemljištem, konvalidiratÊe se onaj koji je valjan odnosno onaj koji je prije sklopljen. (presuda Upravnog suda

RH, Us-8619/2002-6 od 14. rujna 2006.).Napomena:OËito je da ovakve isuficijentne norme, smješte-ne unutar propisa (zakona) gdje im nije mjesto,izazivaju odreene dvojbe. NajznaËajnijim namse Ëini pitanje je li rijeË o konvalidaciji po samomzakonu (ex lege) ili ona nastupa po zahtjevuzainteresirane osobe pravomoÊnošÊu rješenjanadleænog ureda dræavne uprave kojim je kon-validacija utvrena i toj osobi priznato pravovlasništva zemljišta koje je bilo predmet pravnogposla sklopljenog protivno propisima kojim jebio zabranjen promet graevinskim zemljištem

u društvenom vlasništvu.Pojednostavljeno reËeno rijeË je o tome je lise konvalidacijom pravo vlasništva nekretnine(graevinskog neizgraenog zemljišta) (vrši seistovremeno i pretvorba prava korištenja u pravovlasništva!) stjeËe na temelju zakona (Ël. 129.Zakona o vlasništvu) ili odlukom upravne vlasti(Ël. 126. Zakona o vlasništvu).Odlukom (upravne) vlasti pravo6 se stjeËekonaËnošÊu odluka, a ako je rijeË o sudskoj odlucipravomoÊnošÊu te odluke (Ël. 126. st. 2.). Na te-melju zakona pravo se stjeËe u trenutku ispunjenjazakonom odreenih pretpostavki (Ël. 129. st. 1.).I tu nastaje zabuna. Trenutak ispunjenja tihpretpostavki treba redovito utvrditi u (sudskom)postupku. To se Ëini tuæbom za utvrenje - Ël.187. ZPP; Zakon o vlasništvu ovlašÊuje onogatko stekne pravo na temelju zakona, da ishodiupis tako steËenog prava u zemljišnoj knjizi - Ël.130. Zakona o vlasništvu.7 Da bi se pravo upisalo

zemljišnoknjiænom sudu treba podastrijeti ispravu(privatnu ili javnu) sastavljenu u obliku propisanuza njezinu valjanost (Ël. 43. Zakona o zemljišnimknjigama). Bez isprave (presude) redovito nemaupisa.Suštinska je razlika izmeu ove isprave (Ël. 129.)i one iz Ël. 126. u tome što se ovom odlukom

(Ël. 129.) samo utvruje trenutak ispunjenjapretpostavki (npr. za dosjelost), kojim trenutkomse stjeËe i pravo, a odlukom iz Ël. 126. pravo jesteËeno pravomoÊnošÊu (konaËnošÊu) presudeodnosno druge vlasti.Evo nekoliko primjera stjecanja:a) Stjecanje odlukom suda ili druge vlasti (Ël.

126. i 127. Zakona o vlasništvu):- Ovršni zakon (odluka o dosudi),- Zakon o vlasništvu (razvrgnuÊe zajednice

nekretnina)- Zakon o izvlaštenju (naknada u drugoj

nekretnini)- Zakon o kaznenom postupku (oduzimanje

stvari i imovinske koristi)- Zakon o ukidanju agrarnih odnosno feu-dalnog karaktera na podruËju Dalmacije iHrvatskog primorja (odluka o razrješenjuagrarnog odnosa - danas presuda) itd.

b) Stjecanje na temelju zakona - Zakon o vla-sništvu i drugim stvarnim pravima (Ël. 129. i130. - 160.):- Stjecanje prisvojenjem i nalazom- Stjecanje priraštajem = graenje na tuem zemljištu- Stjecanje dosjelošÊu.

Usput napominjemo da se i stjecanje (nekretnine)pravnim poslom (Ël. 115. i slj) ponekad završavapresudom jer se stranke spore oko nekog pitanjavezanog uz taj pravni posao (koji je inaËe valjan!).Niti ovom presudom ne stjeËe se pravo. Tek se ra-zjašnjavaju neki odnosi izmeu stranaka dotiËnog(ugovornog) odnosa i omoguÊava provedba (upis)prava u zemljišnu knjigu.

6 Govorimo o pravu a ne o pravu vlasništva jer se i ove norme odgovarajuÊe primjenjuju na sva stvarna prava (Ëlanak 1. stavak 6.Zakona o vlasništvu)

7 Podrobnije kod Žuvele, Tuæba na utvrenje vlasništva dosjelošÊu, Odvjetnik 7-8/2012


http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 23/6425»LANCI I RASPRAVE

»LANCI I RASPRAVE

“Redknapp potvrdio: KranjËar je ozlijeen, neÊeigrati protiv Chelseaja” (“Index.hr”, 13.04.2012.).

“U sudaru jet-skija i glisera ozlijeen 49-godišnjiPoljak i njegovo sedmogodišnje dijete” (“Jutarnjilist” 08.08.2012.).

“U masovnoj tuËnjavi na terenu teško je ozlijeennogometaš” (“24 sata”, 04.06.2012.).

“Bolnica na Poljudu, ozlijeeni gotovo svi iskusnijiigraËi!” (“Dalmacijanews.com” 16.04.2012.).

Ovo bi bili neki tipiËni novinski naslovi koji se od-nose na ozljede u športu1. Mi pravnici takve stvarisagledavamo kao štetne dogaaje, uslijed kojihošteÊenici trpe štetu - imovinsku i neimovinsku.Ovaj rad ima za cilj da dade pregled stanja u takonaznaËenoj tematici pravne odgovornosti za štetekoje nastaju u kontekstu športskih aktivnosti.Naglasak Êe biti na prikazu sudske prakse VSRHu ovoj tematici.Krenimo onda s prvim pitanjem:

Koliko su Ëeste športske

ozljede?Športske aktivnosti, osobito one vezane uzrekreativni šport, svakako pozitivno utjeËu nazdravlje stanovništva. Meutim je posve oËito, da

Odgovornost za štetu nastalu

uslijed ozljeda u športu

se tijekom aktivnosti koje zahtijevaju jaËu fiziËkuaktivnost poveÊava moguÊnost raznih ozljeda - sveako športaši i treneri posloviËno poduzimaju mjereda se rizik od ozljeda ograniËi.Prema temeljitom istraæivanju koje su 2009. god.proveli dr. Medjit Smailji i dr. u Rijeci2, šport jedaleko najËešÊi uzrok ozljeda u djece, koje zahti-

jevaju medicinsku pomoÊ: Ëak 16% djece bivaozlijeeno u športskoj igri. SljedeÊa najËešÊa grupaozljeda su one zadobivene tijekom aktivnosti ukuÊi - 5%; ozljede u prometu su zastupljene sasvega 3%. Kod ozljeda lokomotornog sustava

udio športskih ozljeda je Ëak 63%.3

Na studiji provedenoj na natjecateljima u džudo- športu u Hrvatskoj4, u prosjeku džudaš bivaozlijeen 0,38 puta godišnje (tj. 4 puta u 10 go-dina); od toga 61% bivaju ozljede na treningu,onih na natjecanju 26%, a u slobodno vrijeme13%. Ovaj bi nam podatak zapravo ukazivao dašportaš u tom kontaktnom športu ima otprilike8 puta veÊe izglede da bude ozlijeen, nego dase športom ne bavi (u kojem bi im sluËaju, oËito,ostao rizik od onih preostalih 13% ozljeda).5 Autori ne propuštaju naglasiti da se džudo - uspr-kos renomeu grubog i riziËnog športa - zapravosvrstava u kategoriju športova u kojemu ozljede

i nisu osobito Ëeste.6

Profesionalni šport je priËa za sebe: makar je posveoËito da se vrhunskim športom mogu baviti samoosobe Ëije je tjelesno zdravlje natprosjeËno, ozljedesu u tom “zanatu” Ëeste.

Dario »ehiÊ,odvjetnik u PoreËu

1 U ovom Êemo Ëlanku koristiti inaËicu “šport”, jer se u citiranoj hrvatskoj sudskoj praksi bez iznimke baš tako piše2 pregledom podataka o lijeËenju sve djece zbrinute kod Odjela za djeËju kirurgiju KBC Rijeka u Razdoblju 1.1.1990. - 31.12.1999. Medjit

Smajilji, Anton MarËiÊ, Ante KvesiÊ i Vlatka MartinoviÊ, “Incidencija prijeloma kostiju lokomotornog sustava u djece i adolescenata”,“Medicina” 2009., Vol. 45. No 4. p. 358-368

3 op. cit. str. 363 - 3654 na uzorku od 66 natjecatelja u dobi od 15 do 28 godina, koji su aktivni natjecatelji i koji su u trenaænom procesu najmanje dvije

godine. Hrvoje SertiÊ Ivan Segedi, Tatjana Trošt BobiÊ, “Športske ozljede u Judu”, “Hrvatski Športskomedicinski Vjesnik” 2011; 26:71-77

5 op .cit., str. 726 ibid., str. 75



»LANCI I RASPRAVE

Premda su šport i rekreacija “krivi” za oko 1/6ukupnog broja ozljeda u opÊoj populaciji - udiokoji je vrlo blizak broju ozljeda u prometu - kodsmrtonosnih nesreÊa ne sudjeluju športovi u takovisokim udjelima: prema statistikama za zemljeEuropske unije, sudjeluju nesreÊe vezane uz športi rekreaciju s 3,6 % u ukupnom broju smrtnih

sluËajeva uslijed ozljeda (ako se izuzmu podaci obiciklistima i drugim športašima koji poginu naprometnicama). Cestovne prometne nesreÊe su uprosjeku mnogo pogibeljnije - 20 % svih smrtnihsluËajeva u zemljama EU dogaa se u cestovnomprometu.

OËito je udio športskih ozljeda meu nesreÊamakoje uzrokuju teæak invaliditet, sliËan ovome koješport ima u smrtnim sluËajevima.

Meutim je ovih 3,6 % udjela sportskih nesreÊau ukupnom broju smrti uslijed tjelesnih ozljeda,posve usporediv s nesreÊama na radu: ozljede naradu sudjeluju s 2% u ukupnom broju nesretnihsluËajeva sa smrtnim ishodima. SliËno je i s nesmr-tonosnim ozljedama: ukupno 5 milijuna ljudi budegodišnje u EU medicinski tretirano zbog ozljedana radu, dok 8,4 milijuna završi na lijeËenju zbogšportskih ozljeda.7

Moramo opaziti da u ovim statistiËkim podacimašport biva donekle “pošteen” jer se veliki brojneorganiziranih športskih aktivnosti prikazujeu kategoriji “dom i slobodno vrijeme” - gdje sebiljeæi oko 60% svih ozljeda i oko 45% svihsmrtnih sluËajeva. Takoer moramo uzeti da sestanoviti broj športskih nesreÊa dogodi u cestov-

nom prometu, te se onda statistiËki prepoznajukao prometne nesreÊe.Dodatno valja uoËiti, da športske aktivnosti znat-no smanjuju rizik od smrti uslijed bolesti; stoga sekod osoba koje se umjereno ili vrlo aktivno bavešportom biljeæi otprilike upola manji mortalitetnego kod osoba koje se športom ne bave.8

Premda bi iz gore navedenog proizlazilo dašportske aktivnosti predstavljaju djelatnosti spoveÊanim rizikom, ne smatraju se one u Hrvat-skoj - ni prema pozitivnim propisima, a ni premasudskoj praksi - “opasnom djelatnošÊu” u smisluodredaba o odgovornosti za štetu. Stoga se zaštetu nastalu u kontekstu športa ne odgovara s

osnova tzv. objektivne odgovornosti (Ël. 1063.ZOO), nego po osnovi krivnje štetnika za štetu(Ël. 1045. ZOO).Evo, zapravo, jednog osobito interesantnog pri-mjera sudske prakse:“Predmetnom tuæbom tuæitelj je zatraæio naknaduštete za koju tvrdi da ju je pretrpio, kao aktivnavojna osoba u štetnom dogaaju dana 27. veljaËe2006. kada je tjelesno ozlijeen prigodom sudje-lovanja na nogometnoj utakmici na turniru malognogometa koja je športska aktivnost bila vojnozapovijeena. Prvostupanjski i drugostupanjskisud odbili su tuæbeni zahtjev, polazeÊi od utvrenjai zakljuËka da nisu ostvarene pretpostavke odgo-vornosti tuæene za štetu koju je tuæitelj pretrpiou spomenutom štetnom dogaaju, buduÊi da usluËaju kao što je konkretni, tuæena odgovara poprincipu krivnje (Ël. 1045. Zakona o obveznimodnosima - “Narodne novine”, broj 3/05 - dalje:ZOO, a u svezi s odredbom Ël. 48. Zakona osluæbi u oruæanim snagama - “Narodne novine”,broj 23/95). U svezi s time utvruje i ocjenjujeda prilikom sudjelovanja tuæitelja u nogometnojutakmici za vrijeme vojne sluæbe po zapovijedi,kao sastavni dio aktivnosti nije utvreno postoja-nje propusta tuæene koji bi se njoj mogli pripisatiu krivnju. Kako se u konkretnom sluËaju radiloo nogometnoj utakmici na prikladnom šport-skom terenu, pri Ëemu je tuæitelj bio primjereno

opremljen športskom obuÊom navedena športskaaktivnost se niti po stajalištu ovog revizijskog sudane moæe smatrati opasnom djelatnošÊu, pa seniti odgovornost tuæene u ovom sluËaju ne moæeocjenjivati sa stajališta objektivne odgovornosti,kako to pogrešno smatra tuæitelj, neosnovano sepozivajuÊi na odredbe Zakona o zaštiti na radu,koje u ovom sluËaju ne dolaze do primjene. Na-protiv, primjenom opÊih pravila o odgovornosti

“RazmatrajuÊi sudsku praksu,

moæemo uoËiti da se nigdje ne

spominje da bi sudovi ocjenu da

pojedine športske aktivnosti ne

predstavljaju opasnu djelatnost iz Ël.

1063. ZOO (gdje bi štetnici odgovarali

prema naËelu predmnijevane

uzroËnosti, tj. objektivne

odgovornosti) utvrivali na temelju

nekog vještaËenja. Primjerice bi

sudovi mišljenje o tome ima li

pojedina športska aktivnost karakter

opasne djelatnosti mogli zatraæiti od

vještaka iz oblasti zaštite na radu,iz oblasti medicine rada ili športske

medicine. Moæemo pretpostaviti da

bi takvo vještaËenje moglo uvjeriti

sudove da su npr. motokros ili

penjaËko planinarenje ‘opasne

djelatnosti’.”

7 Robert Bauer i Monica Steiner “2009-Report: Injuries in the European Union tatistics Summary 2005-2007”, Kuratorium fürVerkehrssicherheit, BeË 2009., str. 6, te 14 - 18

8 Lars bo Andersen i dr., “All-Cause Mortality Associated With Physical Activity During Leisure time, Work, Sports, and Cycling to

Work”, Arch Intern Med. 2000; 160/11):1621-1628



»LANCI I RASPRAVE

za štetu, na koje upuÊuje posebni zakon (Ël. 48.Zakona o sluæbi u oruæanim snagama RepublikeHrvatske - “Narodne novine”, broj 23/95), a štou konkretnom sluËaju znaËi primjenu pravila oodgovornosti po principu krivnje, kako to pravilnozakljuËuju prvostupanjski i drugostupanjski sud(Ël. 1045. Zakona o obveznim odnosima) tuæena

u ovom sluËaju, zbog nepostojanja njezine kriv-nje nije u obvezi naknaditi štetu tuæitelju koju jepretrpio u navedenom štetnom dogaaju.” (VSRHRevr-83/2008-2 od 15.4.2008.)Dakle, vojniku koji doæivi nesreÊu npr. noseÊikanistar s gorivom “poslodavac” Êe biti duæannaknaditi štetu zbog ozljede prema naËelu objek-tivne odgovornosti; za vojnika koji doæivi nesreÊuna športskim aktivnostima u vojarni (svakodnevnisadræaj vojniËkih obveza, inaËe) naknade štete uveÊini sluËajeva ne bi trebalo biti.To VSRH odluËuje primjenom “opÊih propisa onaknadi za štetu” - kako upuÊuje odredba Ël. 86.vaæeÊeg Zakona o sluæbi u oruæanim snagama

RH iz 2002. godine (u citiranoj se rješidbi citiraistovjetna odredba iz Ël. 48. bivšeg Zakona osluæbi u oruæanim snagama RH iz 1995. godine);pa bismo mogli ovakvo stajalište primjenjivati zašportske aktivnosti i kod drugih poslodavaca. Tubi, oËito, trebalo izuzeti poslodavce kod kojih sušportske aktivnosti sastavni dio radnog procesa -tako bismo trebali zakljuËiti da su treneri ipak bitizaštiÊeni odredbama o odgovornosti poslodavcaprema naËelu objektivne odgovornosti iz Ël. 15.Zakona o zaštiti na radu.Naravno, moæe se sudska praksa i mijenjati; nisupravna stajališta VSRH obvezujuÊa na naËin kaostajališta Ustavnog suda RH i Europskog suda zaljudska prava.

Sudionici športskihaktivnosti ne spadaju uosobito zaštiÊene kategorijeošteÊenika

Kako gore moæemo vidjeti, osoba koja se zate-kne u športskoj aktivnosti (u gore navedenomsluËaju, na sluæbi u oruæanim snagama - gdje joj

je zapovijeeno da igra nogomet) ne uæiva zaštitukakvu inaËe imaju osobe koje pretrpe nesreÊuna radu: naime je Ëlankom 15. Zakona o zaštiti

na radu iz 1996. godine9 izrijekom propisano da“poslodavac odgovara radniku za štetu uzroko-vanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešÊuili bolešÊu u svezi s radom po naËelu objektivneodgovornosti”; iznimno se poslodavac moæe takveodgovornosti osloboditi “ako se radi o dogaajimanastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolno-sti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoËnjegovoj duænoj paænji nije mogao utjecati.”

OšteÊenici koji pretrpe štetu uslijed prometnenezgode takoer uæivaju bolju zaštitu, od onihkoji stradaju u sklopu športskih aktivnosti: kakonam je poznato, sudska praksa smatra vozilo u po-kretu opasnom stvari, pa njegov vlasnik odgovaraošteÊeniku - opet - prema naËelu objektivne odgo-vornosti. Uz to, prema Zakonu o obveznim osigu-

ranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09)vlasnik cestovnih vozila, plovila i zrakoplova morabiti osiguran za štetu nanesenu treÊim osobama,a prema Ël. 29. tog zakona ošteÊenik je uglavnomzaštiÊen Ëak i od štete koja bi nastala upotrebomneosiguranog vozila/plovila/zrakoplova.10 Takvoosiguranje pokriva i rizike koje imaju športaši; osi-guranje od autoodgovornosti Êe u principu uæivatii športaš koji strada u športskoj aktivnosti kojaukljuËuje “vozila” i “nesretne sluËajeve” u smisluZakona o obveznim osiguranjima u prometu. Tajzakon u Ël. 23. st. 5. stoga iskljuËuje izrijekomtek nesreÊe koje bi se dogodile na športskim pri-redbama što se odræavaju na cesti ili dijelu ceste

zatvorenom za promet drugim vozaËima “a koji jecilj postizanje najveÊe ili najveÊe prosjeËne brzine,odnosno na vjeæbama za te priredbe”. Ako promet-nica tijekom priredbe ili treninga nije zatvorenaza vozaËe koji nisu natjecatelji, ovo izuzeÊe se neprimjenjuje. Ako vlasnik vozila koje se koristi ušportskim priredbama i treninzima propusti prija-viti sudjelovanje u takvim priredbama s poveÊanimrizikom, moæe biti izloæen posljedicama iz Ël. 932.- 933. ZOO; te odredbe meutim ne ograniËavajuprava ošteÊenika na naknadu štete.Ukratko: športski klubovi i drugi organizatorišportskih natjecanja, te sami sudionici športskihaktivnosti odgovaraju za štetu nastalu u kontekstušporta prema naËelu krivnje:“Nogometni klub odgovara po naËelu krivnjeza štetu koju je igraË pretrpio ozljeivanjem zavrijeme utakmice. Kad je štetu prouzroËio protiv-niËki igraË namjerno ili grubim kršenjem pravilaigre odgovara taj igraË a solidarno s njim i njegovnogometni klub ili organizator ako u pripremi iliu tijeku igre nisu poduzeli mjere da se igra odvijau športskom duhu ili u skladu s pravilima igre.”(VSRH Revr 366/2005-2 od 15.6.2003.)Iznimka bi bili osobito opasni športovi i športovikod kojih se mogu primijeniti odredbe o osigura-nju temeljem Zakona o obveznim osiguranjima uprometu. Po mišljenju autora, športski radnici uradnom odnosu (imajmo na umu da profesionalni

športaši Ëesto imaju status slobodnog zanimanja,te njihovi ugovorni odnosi s klubovima nisuradni odnosi u smislu Zakona o radu) bi za štetukoju doæive u športskim aktivnostima - gdje oniobavljaju svoje radne zadatke za poslodavca - bilizaštiÊeni prema odredbama Zakona o zaštiti naradu, gdje se predvia objektivna odgovornostposlodavca za štete uslijed ozljeda na radu, bolestivezanih uz rad i profesionalne bolesti.

9 “Narodne novine”, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09)10 “Automobil u pokretu je opasna stvar, pa pored imatelja i u granicama njegove objektivne odgovornosti postoji i odgovornost tuæenika

kao osigurateljnog društva iz obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti”. VSRH, rješidba Broj: Rev 310/07-2 od 11.07.2007.god.



»LANCI I RASPRAVE

Stav, da se za ozljede koje nastanu u športu od-govara prema naËelu krivnje, Ëvrsto je prihvaÊenu sudskoj praksi VSRH. Pogledajmo nekolikoprimjera, koji nam daju instruktivne uvide u ovupravnu materiju:“Sudionik športske igre, naime, kome drugi igraËu igri nanese tjelesnu ozljedu, nema pravo na na-

knadu štete nastale tom ozljedom, osim ako mu je ozljeda nanijeta namjerno ili grubim kršenjempravila športske igre.” (VSRH Rev 229/1997-2od 23.11.2000.)“...nogometna utakmica u konkretnom sluËajuigrana na uobiËajenom športskom terenu, a da po-vreda tuæitelju nije nanesena namjerno, niti grubimkršenjem pravila nogometne igre. Stoga, polazeÊiod pravilnog stajališta, koje prihvaÊa i ovaj revizij-ski sud, da igranje nogometne utakmice po svomsadræaju i pravilima igre ne predstavlja djelatnosts poveÊanom opasnošÊu, što znaËi da tuæena ukonkretnom sluËaju ne odgovara po principu

uzroËnosti, veÊ po principu krivnje, zakljuËuju danisu utvrene takve okolnosti koje bi upuÊivalena postojanje krivnje tuæene za nastali štetni

dogaaj.” (VSRH Rev-62/2008-2 od 25.11.2008.)“kao sastavni dio aktivnosti nije utvreno postoja-nje propusta tuæene (op.: organizatora športskognatjecanja) koji bi se njoj mogli pripisati u krivnju.Kako se u konkretnom sluËaju radilo o nogomet-noj utakmici na prikladnom športskom terenu,pri Ëemu je tuæitelj bio primjereno opremljenšportskom obuÊom navedena športska aktivnostse niti po stajalištu ovog revizijskog suda nemoæe smatrati opasnom djelatnošÊu, pa se nitiodgovornost tuæene u ovom sluËaju ne moæe ocje-njivati sa stajališta objektivne odgovornosti, kakoto pogrešno smatra tuæitelj ... a što u konkretnomsluËaju znaËi primjenu pravila o odgovornosti po

principu krivnje ... tuæena u ovom sluËaju, zbognepostojanja njezine krivnje nije u obvezi nakna-diti štetu tuæitelju koju je pretrpio u navedenomštetnom dogaaju” (VSRH Revr-83/2008-2 od15.04.2008.)“Presudom prvog stupnja odbijen je tuæitelj stuæbenim zahtjevom kojim je traæio da se tuæeniku

naloæi isplatiti mu na ime naknade štete iznos od135.940,00 kn ... presudom drugog stupnja odbijena je æalba tuæitelja ... reviziju je izjavio tuæitelj... u postupku je sporno da li tuæenik kao orga-nizator športskog natjecanja odgovara tuæiteljuza nastalu mu štetu uslijed povreivanja, koja jeposljedica sraza s jednim od igraËa sudionika ušportskom natjecanju koje je organizirao tuæenik... ne proizlazi niti da se tuæenik ogriješio kao or-ganizator predmetne športske priredbe o odredbekoje reguliraju njihovu organizaciju, a to su Zakono športu ... niti o Pravila A. street ball challengeH. ... valjalo je stoga reviziju ... kao neosnovanuodbiti” (VSRH Rev 1103/2002-2 od 16.11.2004.)

Kako vidimo iz gore navedenih sluËajeva, športskiklubovi, igraËi i treneri moraju paziti da športskiteren/objekt bude na uobiËajen naËin pripremljeni da se športske aktivnosti odvijaju prema uo-biËajenim pravilima. Ako se netko plaši da Êe muse u takvim okolnostima dogoditi nesreÊa - moæese obratiti osiguravatelju koji Êe mu ponuditipolicu osiguranja (s uobiËajenim kompliciranimodredbama kojima osiguratelji ograniËavaju svojuodgovornost za naše rizike).RazmatrajuÊi sudsku praksu, moæemo uoËiti dase nigdje ne spominje da bi sudovi ocjenu da po-

jedine športske aktivnosti ne predstavljaju opasnudjelatnost iz Ël. 1063. ZOO (gdje bi štetnici od-govarali prema naËelu predmnijevane uzroËnosti,tj. objektivne odgovornosti) utvrivali na temeljunekog vještaËenja. Primjerice bi sudovi mišljenje otome ima li pojedina športska aktivnosti karakteropasne djelatnosti mogli zatraæiti od vještaka izoblasti zaštite na radu, iz oblasti medicine radaili športske medicine. Moæemo pretpostaviti dabi takvo vještaËenje moglo uvjeriti sudove da sunpr. motokros ili penjaËko planinarenje “opasnedjelatnosti”.Nae se, naposljetku, i poneka presuda gdje šport-ski klubovi odgovaraju za štetu. Tako se u presudiVSRH Broj: Rev 1197/08-2 od 15. rujna 2010.godine dosuuje tuæiteljici na ime naknade nema-terijalne štete iznos od 220.000,00 kn, povodom

smrti bliskog Ëlana obitelji, gdje je“M.K. bio Ëlan tuæenika, pa je kod njega prošaoobuku i poloæio ispit za padobranca uËenika ...prilikom skoka padobranom izvedenog u organi-zaciji tuæenika, M.K. smrtno stradao ... padobran... (je) bio u funkcionalnom stanju (bez ošteÊenjai nepravilnosti ‘za koju bi se sa sigurnošÊu moglotvrditi da je doprinijela nesretnom sluËaju’) ...nije moguÊe utvrditi uzrok i vrstu otkaza glav-nog padobrana; nije moguÊe utvrditi na kojoj

je visini M.K. odbacio glavni padobran i koliko je vremena proteklo od trenutka odbacivanjaglavnog padobrana i koliko je vremena proteklood trenutka odbacivanja glavnog do otvaranja

“Kako vidimo iz gore navedenihsluËajeva, športski klubovi,

igraËi i treneri moraju paziti da

športski teren/objekt bude na

uobiËajen naËin pripremljen i da

se športske aktivnosti odvijaju

prema uobiËajenim pravilima. Ako

se netko plaši da Êe mu se u takvim

okolnostima dogoditi nesreÊa -

moæe se obratiti osiguravatelju koji

Êe mu ponuditi policu osiguranja

(s uobiËajenim kompliciranim

odredbama kojima osiguratelji

ograniËavaju svoju odgovornost za

naše rizike).”



»LANCI I RASPRAVE

rezervnog padobrana, kao ni visinu na kojoj jeaktiviran rezervni padobran - i je li M.K. imaopravilan poloæaj tijela prilikom aktiviranja rezer-vnog padobrana; da nije poštivana odredba Ël. 46.Pravilnika u padobranstvu - jer priËuvni padobrannije prepakiran najranije 90 dana prije izvoenjaskoka; da padobran kojim je skakao M.K. nije bio

opremljen sukladno odredbi Ël. 35. Pravilnika opadobranstvu - padobranskim automatom ... dase iz provedenih dokaza ne moæe sa sigurnošÊuutvrditi uzrok štetnog dogaaja u kojem je M.K.smrtno stradao. Niæestupanjski sudovi su natemelju navedenih utvrenja zakljuËili da je dosmrti M.K. došlo u svezi s djelatnošÊu skakanjapadobranom, koja je po svojoj naravi opasna dje-latnost, a koju je organizirao tuæenik, pa su tuæbenizahtjev tuæiteljice ocijenili osnovanim i prihvatilinalazeÊi tuæenika odgovornim za utuæenu štetuprema naËelu objektivne odgovornosti ... poshvaÊanju revizijskog suda, pravilan je zakljuËakniæestupanjskih sudova da u konkretnom sluËaju

skakanje padobranom s visine od preko 2000 me-tara po svojoj naravi predstavlja opasnu djelatnost,takvu iz koje potjeËe poveÊana opasnost za onekoji se njome bave... nije znaËajna Ëinjenica što

je M.K. svojevoljno pristao skakati padobranomi time na poveÊani rizik koji je pritom postojao,uz izjavu o odricanju od prava na naknadu šteteu sluËaju udesa”. Ovaj je osobito tragiËan sluËajzapravo teško ovdje zapisivati. Takvi su sluËajevi,meutim, dio svakodnevnice - pa stoga i dio poslakojim se pravna struka bavi.Padobran se spominje i u presudi VSRH Rev928/1997-2 od 20.01.2000. god., gdje je dosuentuæitelju na ime naknade štete iznos od 154.000kn, koju je štetu pretrpio u nesreÊi gdje je“tuæenik vlasnik padobrana koji je bio vezan zanjegov gliser ËeliËnom uæadi, koji gliser vuËe pado-bran po akvatoriju pristaništa dok se letaË ne vineu zrak, te da je upitne zgode tuæitelj bio udarentom uæadi i odbaËen na kamenje i u more zbogËega je tjelesno ozlijeen ... (te) je tuæitelj zbogdobivenih ozljeda (otrgnuÊe vlasišta, te povredetestisa s posljedicom upale i gubitkom lijevogtestisa u gnojnom procesu) trpio jake i dugotrajnebolove ... (i) strah”.

“Paænja dobrog struËnjaka”

Valja ipak znati da u obavljanju poslova iz regi-strirane djelatnosti kluba (tj. organizacije treningai natjecanja) mora športski klub postupati tzv.“paænjom dobrog struËnjaka”, tj. “s poveÊanompaænjom, prema pravilima struke i obiËajima” (Ël.10. Zakona o obveznim odnosima). Stoga moramouzeti da se korištenje neispravnih sportskih rekvi-zita, nemarno odræavanje terena i propust da sešportske aktivnosti razumno/savjesno organiziraju

mogu predstavljati okolnosti povodom kojih Êetreneri i organizatori športskih aktivnosti (pa isami športaši) odgovarati za štetu.Šport, prema recentnim podacima, sudjeluje ubruto proizvodu zemalja Europske unije s oko2%.11 »ak i kada je šport amaterski, u pravilunije i besplatan - športski tereni, športska oprema,

usluge trenera, organizacije putovanja; sve to imasvoju cijenu, tj. sve to involvira usluge koje sepruæaju profesionalno, koriste se nekretnine (štou principu takoer nije besplatno) i razni športskirekviziti, koji takoer imaju svoju cijenu. ImajuÊiu vidu ove Ëinjenice, svakako moramo zakljuËiti dase od profesionalaca u športu - od profesionalnihšportaša, a još više od trenera i uprava športskihustanova, pa i športskih sudaca - traæi da postu-paju - kao profesionalci.Pri tome se u športu u principu odgovara zanepaænju (sluËajevi namjernog izazivanja štete surijetki); nepaænja se za razliku od teæeg stupnja

krivnje procjenjuje usporeivanjem ponašanjaštetnika s ponašanjem nekog zamišljenog Ëovje-ka koji se uzima za mjerilo koje Êe pokazati je lištetnik postupao s duænom paænjom. Pritom su odiznimne vaænosti pravila odreenog športa. Protu-pravno ponašanje u športu je onakvo koje vrijeašportska pravila odreene športske discipline.12

Primjeri iz komparativnogprava

Od zemalja koje volimo uzimati za uzore, moæemo

pogledati stanje u SAD i SR NjemaËkoj: u obje tezemlje pravni poredak je ovu materiju riješio nanaËin koji je usporediv sa stanjem u Hrvatskoj.ZnaËajna recentna presuda u SAD je ona koju

je u sluËaju Noffke v. Bakke donio 2009. godineVrhovni sud Wisconsina13: tu je sueno u sluËajugdje je Ëlanica navijaËke trupe (“cheerleader”)prilikom izvoenja akrobatskog skoka na trenin-gu pretrpjela teške ozljede glave, kada je kolega

“Stoga moramo uzeti da korištenjeneispravnih športskih rekvizita,

nemarno odræavanje terena i propust

da se športske aktivnosti razumno/

savjesno organiziraju mogu

predstavljati okolnosti povodom kojih

Êe treneri i organizatori športskih

aktivnosti (pa i sami športaši)

odgovarati za štetu.”

11 Maja Proso, “Športsko osiguranje”, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 47, 2/2010., str. 411-425; str. 41612 ibid., str. 41713 Brittany L. Noffke v. Kevin Bake, American Family Mutual Insuranc comany, Holmen High School, Holmen Area School District,

Wausau Unerwriters Insurance Company, gundersen Lutheran Health Plan Inc and Atrium Health Plan Inc; SUPREME COURT OFWISCONSIN Case No. 2006AP1885, 27. sijeËanj 2009.



»LANCI I RASPRAVE

iz trupe nije uspio prihvatiti. Sud je našao dašportašica nema pravo na naknadu štete, jer je“cheerleading” kontaktni šport (takav u kojemudolazi do fiziËkog kontakta meu sudionicima) patuæiteljica kao sudionica takvog športa preuzimarizik da pretrpi ozljedu - a tuæeni kolega koji ju

je propustio prihvatiti i trener koji je organizirao

trening nisu postupali nemarno (“reckless”). Sudse nije dao uvjeriti niti mišljenjem tuæiteljice da je trener trebao za vrijeme uvjeæbavanja opasnogskoka (uËesnici su bili relativno neiskusni u ak-tivnosti “cheerleadinga”) osigurati strunjaËu kojabi ublaæila pad i osobu koja bi pazila da nešto nekrene krivo i da priskoËi u sluËaju greške (nad-ziratelj, “spotter”). Ovaj zadnji zakljuËak suda jeËak pomalo neoËekivan, obzirom se tuæiteljica po-zvala na sluæbene smjernice Nacionalne federacijeudruæenja srednjih škola za školsku godinu u kojojse dogodila predmetna nesreÊa (2004-05), gdje setraæi da “tehnike nadziranja i strunjaËe treba kori-stiti sve dok akrobacije ne budu dobro uvjeæbane”.

Sud naprosto nalazi da se u smjernicama govorida strunjaËe i “spotting” “treba” (“should be”)koristiti, tj. da se ne govori imperativno da “Êe”(“shall”) ih se koristiti.StruËna javnost u Americi tumaËi da bi drugaËijapresuda suda mogla imati obeshrabrujuÊi uËinak(“chilling effect”) na sudionike u športu, koji bise mogli poËeti plašiti da sudjeluju u riziËnimaktivnostima u kontaktnim športovima 14 15.U NjemaËkoj se odgovornost za štetu nanesenupovodom športskih aktivnosti odgovara temeljemËl. 823. BGB, koja predvia odgovornost za štetukoju se nanese namjerno (“vorsätzlich”) ili uslijednemara (“ fahrlässig ”). Ne odgovara se po osnoviobjektivne odgovornosti (“Kausalhaftung”) - to

jest situacija je i opet sliËna onoj u Hrvatskoj.16

Osiguranje od rizika vezanihuz šport

Športsko osiguranje osigurava mir sudionika- športaša, trenera sudaca, sluæbenih osoba, vla-snika športskih terena i prostora, organizatorašportskih priredbi - nad Ëinjenicom da se po-vodom športskih aktivnosti moæe dogoditi štetakako športašima, tako i raznim drugim osobamaukljuËenima u organizaciju športskih priredbi, na-posljetku i publici. U Hrvatskoj za sada ne postoje

specijalizirani osiguratelji, kakve veÊ duæe vreme-na nalazimo u inozemstvu (u Australiji još od 19.stoljeÊa postoji Lloydov sindikat “3334 Sportco-ver”).17 U praksi hrvatskih osiguratelja mahom

se ugrauju rizici vezani uz športske aktivnostiu ugovore o osiguranju od posljedica nesretnihsluËajeva, gdje se tretiraju športske djelatnostikao dodatni rizik za kojega se doplaÊuje dodatnapremija18. Pojedini športovi su razvrstani u tzv.“razrede opasnosti” - tako primjerice CO.R.I.S. In-ternational (društvo za meunarodno poravnanje

šteta) nudi preko svoje hrvatske Ëlanice CORISd.o.o. Zagreb osiguranja za športaše, gdje se neprimjenjuje doplatak za nezgode koji se primje-rice dogode u lakoj atletici, gimnastici, plivanjuna bazenima, streljaštvu, pikadu, takoer nemani kod za športskih sudaca i trenera dodataka uodnosu na osiguranje koje bi te osobe plaÊale dane sudjeluju u sportskim aktivnostima; I. cjenovnirazred obuhvaÊa (primjerice) tešku atletiku, bici-klizam i jahanje, planinarsko hodanje, veslanje narijekama i jezerima, te se za te riziËnije športoveprimjenjuje doplatak od 50% na osnovnu premiju;a za riziËne športove obuhvaÊene II. cjenovnimrazred poput planinarstva s veranjem, biciklizma,

bungeejumpinga, raftinga, karatea, kick boxinga,kajak voænje na divljim vodama, nogometa (sic!),skijanja, rukometa i cartinga primjenjuje se dopla-ta od 100% na osnovnu premiju19

Kod Merkur osiguranja d.d. se kod osiguranja odnezgode plaÊa doplata od 50% kod hobi športaša(bez natjecanja) koji se bave skijanjem, tenisom,košarkom i nogometom, a onima u “II. razreduopasnosti” - koja obuhvaÊa ronjenje do 40 m,letenje zmajem, paragladingom i sl. doplata od240%. Kod klupskih športaša - amatera plaÊase dodatak od 100% na osnovnu premiju u “I.razredu opasnosti” u kojem su rukomet, košar-ka, odbojka, tenis, skijanje i sl., a u “II. razreduopasnosti”, za koji se plaÊa dodatak na osnovnupremiju od 240% su klupski amateri koji se baveronjenjem, paraglidingom, padobranstvom; no-gomet je (opet) u toj grupi riziËnih športova zakoje se zbog visokog rizika plaÊa znatna dodatnapremija osiguranja. Merkur osiguranje d.d. neæeli osigurati športaše koji se bave najriziËnijimšportovima poput automobilizma i letenja zmajemna motor; takoer ne æeli osigurati profesionalneronioce i profesionalne nogometaše.Kada razmatramo podatke o poveÊanim rizicimaza športaše kako ih valorizira osigurateljska stru-ka, moramo ponoviti podatak da gotovo ½ svihsmrtonosnih i nesmrtonosnih ozljeda nastane kodkategorije “dom i slobodno vrijeme” - tj. police

osiguranja zbog nezgode tu jednu polovicu oz-ljeda koje doæivljava stanovništvo uzima u obzirkod izraËunavanja uobiËajenog rizika za “obiËneljude” koji sklapaju takve ugovore o osiguranju.

14 Casey Sanderds i Ed Bushnell za “The Legality” (online law journal), 23. travnja 2009., “Somebody May Beat Me, But They Are Goingto Have to Bleed to Do It: Injury Liability in Sports”. http://www.thelegality.com/2009/04/23/somebody-may-beat-me-but-they-are-going-to-have-to-bleed-to-do-it-injury-liability-in-sports/, pregledano 12.8.2012.

15 Sluæbene stranice “American Associaton of Chearleading Coaches & Administrators”: “Wisconsin Supreme Court Ruling”, http://www.aacca.org/content.aspx?item=News/Wisc013909.xml, pregledano 12.8.2012.

16 Klaus Vieweg, “Faszination Sportrecht”, Institut für Recth und Tehnik, Erlangen (Bayern, Ger.) 2010., str. 48 - 5517 Maja Proso, op. cit., str. 41818 Tako npr. Ël. 6. toË. 2. Ël. 7. toË. 1. i Ël. 22. OpÊih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog sluËaja - nezgode, Izvor osiguranje

d.d.; Ël. 8. toË. 1, OpÊih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog sluËaja (nezgode), Triglav osiguranje d.d.19

Cjenik osiguranja za športaše - van Europe, Coris d.o.o., http://www.coris.hr/Stat_Cenik_Šport_WORLD_HR.asp, pregledano 12.8.2012.



»LANCI I RASPRAVE

Odgovornost organizatorapriredbi prema Ël. 1081. ZOO

Ovom bi izlaganju trebalo još dodati, da moæešportski klub odgovarati i u svojstvu organizatorapriredbi, gdje “organizator okupljanja veÊeg brojaljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoruodgovara za štetu nastalu smrÊu ili tjelesnomozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednihokolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati,kao što je neuobiËajeno gibanje masa, opÊi neredi sliËno.” (Ël. 1081. ZOO). Organizator priredbeodgovara (samo) u takvim izvanrednim sluËajevi-ma prema naËelu objektivne odgovornosti, kakoizrijekom propisuje pri stavak Ël. 1081. ZOO.Odredba Ël. 1081. ZOO samo rijetko moæe obu-hvatiti štete koje pretrpe športaši - npr. u sluËajukada u opÊim neredima stradaju natjecatelji.Moæe to izgledati kao u sluËaju, koji nalazimo upresudi VSRH Rev 375/1997-2 od 12.04.2000.god.: sud tu nalazi odgovornim ZagrebaËkuorganizaciju za športske aktivnosti uËenika, kaoorganizatora natjecanja u krosu na hipodromu uZagrebu, gdje “je zbog naguravanja veÊeg brojadjece na startu, do kojeg je došlo zbog toga, što

je svako od njih htjelo izboriti što bolju startnupoziciju, zbog Ëega je tuæitelj pao, te je došlo dotoga, da su ostala djeca preko njega pretrËavala iudara ga nogama uslijed Ëega je i zadobio povrede... je tuæenik .... iskljuËivo odgovoran za tuæiteljunastalu štetu, jer kao organizator športskog natje-canja, isto nije organizirao na naËin da se odræina siguran naËin za sve natjecatelje pa i tuæitelja.Naime, trebao je organizirati natjecanje tako, dadjeca krenu sa starta na naËin, da ne doe do

guæve i naguravanja djece razliËitog rasta, a time imoguÊnost da koje od djece bude na bilo koji naËinugroæeno od druge djece, jer da je poduzeo svepotrebne radnje do pada i povrjeivanja tuæiteljane bi došlo. Kako je tuæenik propustio postupatina naprijed iznijeti naËin, to je u smislu odredbeËl. 1081. ZOO20 odgovoran iskljuËivo za tuæiteljunastalu štetu”.GovoreÊi o “opÊim neredima”, moramo uoËitida taj zakonski termin nije precizan: makar Êe seteško dogoditi da bi u tuËnjavi ili makar u bjeæanjupo stadionu sudjelovala cjelokupna publika odprimjerice 30.000 ljudi, doista je teško reÊi ko-liko sudionika u neredima mora biti da bi se oni

okarakterizirali kao “opÊi neredi” (npr. da li bibili “opÊi neredi” kada se na stadionu s 10.000ljudi njih 300 nabacuje stolcima i bengalkama).U rijetkim sluËajevima, štete koje mogu nastati usklopu ovakve odgovornosti bivaju dramatiËne:

jedan od takvih primjera je tragedija uslijed huli-ganizma na belgijskom stadionu Heysel, gdje setijekom nogometne utakmice izmeu talijanskogJuventusa i engleskog Liverpoola 1984. godinesrušio nosivi zid stadiona, te je poginulo 39 ljudi.ImajuÊi u vidu osobito huliganizam, Zakon osprjeËavanju nereda na športskim natjecanjima

(NN 117/03, 71/06, 43/09, 34/11) stavlja pred or-ganizatora športskih natjecanja i priredbi cijeli nizobveza. Ne predvia se izrijekom da organizatormora imati policu osiguranja, ali je priliËno jasnoda propust organizatora da provede odgovarajuÊemjere sigurnosti športskog natjecanja moæe rezul-tirati njegovom odgovornošÊu za štetu - sve ako

su nju izravno prouzroËili huligani.Evo primjera iz naše judikature:“Duæan je tuæenik u roku od 15 dana i pod prijet-njom izvršenja isplatiti tuæitelju na ime naknadenematerijalne štete iznos od 360.000 kn ... jetuæitelj 25. studenog 1987. bio gledatelj na nogo-metnoj utakmici izmeu NH H. i O. na stadionutuæenika kojom je prigodom zadobio teške tjelesnepovrede ... da je nakon bacanje bombe suzavca i ši-renja suzavca nastala na stadionu strašna guæva jersu svi nastojali što prije napustiti stadion tako dasu gledatelji doslovce skakali jedan pored drugogai da se svatko snalazio kako je znao i mogao te je

bilo gledatelja koji su preskakivali ogradu ... da

je tuæitelj u takvoj ËinjeniËnoj situaciji preskoËiovisoku æeljeznu ogradu i doskoËio na krov skladi-šta kroz koji je propao i zadobio tjelesne povrede ito: udarac u predjelu glave s nagnjeËenjem mozga,povredu facijalnog æivca s lijeve strane u smislupareze, krvarenje iz lijevog uha, prijelom lijevogruËnog zgloba s pomakom fragmenata ... što jesve uz smanjenje æivotne i radne sposobnosti ocje-njene po okulisti dovelo do ukupnog smanjenjaæivotnih i radnih sposobnosti u opsegu 80 - 90%... tuæenik je organizator utakmice ... eventualnopostojanje solidarne odgovornosti treÊe osobe neoslobaa odgovornosti organizatora športske pri-redbe” (VSRH Rev 1329/200-2 od 05.05.2004.)

Utvrivanje takve odgovornosti organizatora i nemora biti posve jednostavno:“Utvreno je da je tuæitelj dana 31. kolovoza1999. godine u K. oko 2 sata i 30 minuta na par-kiralištu … unutar prostora na kojem se odvijala

javna priredba (manifestacija) … ozlijeen takošto su ga napale i srušile na pod 4 do 5 muškihosoba zadajuÊi mu udarce šakama i nogama... Nijesporno da je tuæenik Grad K. bio organizator tepriredbe, a izvršni organizator K. d.o.o. Premautvrenju sudova niæeg stupnja radno vrijeme ma-nifestacije bilo je od 8 sati do 2,00 sata slijedeÊeg

“Dobrovoljno osiguranje od rizikavezanih uz šport svakako moæe

pomoÊi; meutim bi u buduÊnosti

svakako trebalo razmišljati o

obveznom osiguranju od takvih šteta

- po uzoru na obvezno osiguranje od

autoodgovornosti.”

20 RijeË je o Ël. 181. ZOO iz 1978. godine, koji po sadræaju odgovara današnjem Ël. 1081. ZOO 2005.



»LANCI I RASPRAVE

dana, ali su se ljudi zadræavali i nakon istekaradnog vremena, a redari su se razilazili kada se jerazišao najveÊi broj ljudi i kada bi ocijenili da višeneÊe biti izgreda... Prema odredbi Ël. 181. ZOO,organizator okupljanja veÊeg broja ljudi u zatvore-nom ili na otvorenom prostoru odgovara za štetunastalu smrÊu ili tjelesnom povredom koju netko

pretrpi uslijed izvanrednih okolnosti koje u takvimprilikama mogu nastati, kao što je gibanje masa,opÊi nered i sliËno. Nesporno je da se u sklopupriredbe … okupljao veÊi broj ljudi i da je tuæenikGrad K. bio organizator takvog okupljanja... Zapostojanje odgovornosti organizatora priredbiu smislu Ël. 181. ZOO moraju biti ispunjenjeodreene pretpostavke, a da li one zaista postojeu konkretnom sluËaju ostalo je nerazjašnjeno zbogtoga što sudovi niæeg stupnja tu zakonsku odredbunisu primijenili. Smrt ili tjelesna ozljeda mora sedogoditi u prostoru (zatvorenom ili otvorenom)na kojem se okupio veÊi broj ljudi pod nadzorom

organizatora (za štetu koja se dogodila izvan togprostora organizator moæe odgovarati po naËelukrivnje). Šteta mora biti posljedica izvanrednihokolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati,kao što je gibanje masa, opÊi nered i sliËno. Ako ješteta na prostoru pod nadzorom organizatora pri-redbe nastala kao posljedica nekog drugog uzroka,on ne odgovara po naËelu objektivne odgovornosti(što ne iskljuËuje eventualno njegovu odgovornostpo naËelu krivnje). Bilo je stoga potrebno utvrditii raspraviti je su li tjelesne ozljede tuæitelja pro-uzroËene izvanrednim okolnostima koje mogunastupiti kod okupljanja veÊeg broja ljudi naodreenom prostoru ili one nisu u uzroËnoposlje-diËnoj vezi s tim okolnostima. Pritom treba imatina umu da se mora raditi o izvanrednim prilikama

koje su karakteristiËne za okupljanje veÊeg brojaljudi (gibanje masa, opÊi nered i sliËno) te danisu rijetke tjelesne ozljede zadobivene na takvimokupljanjima koje nisu uzrokovane izvanrednimprilikama. Svae i tuËnjave izmeu odreenihosoba (sudionika priredbe) same po sebi nisuizvanredne okolnosti u smislu Ël. 181. ZOO, akoone nisu rezultat gibanja masa, opÊeg nereda isliËno.” (VSRH Rev 286/05-2 od 28.12.2005.)(Op. autora: Ël. 181. bivšeg ZOO 1978 istovjetan

je današnjem Ël. 1081. ZOO 2005)Štete koje nastaju za vrijeme ili povodom šport-skog natjecanja mogu se svrstati u tri kategorije:1) štete koje su nastale propustom organizatora

da osigura uvjete za nesmetano i sigurnoodræavanje športskog natjecanja/priredbe,

2) štete zbog izvanrednih dogaaja na športskim

natjecanja kao što su gibanje masa i opÊi neredi(to bi bile štete iz Ël. 1081. ZOO),3) štete za koje odgovara organizator kao vlasnik

odnosno posjednik športskog objekta kao ne-kretnine21 (npr. uslijed nestabilnosti tribina).

U širem smislu, mogu se kao štete vezane uzorganizaciju športskih aktivnosti sagledati (pa iosiguravati) i štete uslijed krae novca na blagajni,štete zbog poplava na športskim terenima i dr.Valja osobito opaziti da Ël. 1081. ZOO - ponovi-mo da nisu tim Ëlankom pokrivene sve štete napriredbama, nego samo one koje nastanu uslijed“izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikamamogu nastati, kao što je neuobiËajeno gibanje

masa, opÊi neredi i sliËno”, i to samo ako je rijeË oozljedama i smrtnim sluËajevima (npr. prevrtanjeneËijeg automobila ili deranje neËijeg odijela odstrane huligana ne bi tu bile “pokrivene”) - ne go-vori samo o športskim natjecanjima i priredbama,nego propisuje odgovornost organizatora svakog“okupljanja veÊeg broja ljudi u zatvorenom ili naotvorenom prostoru”. Ta definicija, oËito, moæeobuhvaÊati i treninge u športskim klubovima.Osiguratelj koji pokriva rizik organizatora (šport-ske) priredbe, odgovara u istom opsegu kao štoodgovara sam organizator. OšteÊenici mogu od-štetni zahtjev isticati izravno prema osiguratelju,sukladno odredbi Ël. 965. ZOO. Osiguratelji i uove ugovore o osiguranju ugrauju klauzule oiskljuËenjima iz osigurateljnog pokriÊa - npr. zasluËaj da organizator svjesno postupa suprotnopropisima kojima je regulirana odreena djelat-nost (to bi, npr. mogle biti odredbe Zakona osprjeËavanju nereda na športskim natjecanjima;ili pak propisi o prostornom ureenju i gradnji).Struka smatra da ova iskljuËenja od odgovorno-sti ne bi smjela biti na štetu treÊih osoba - takošportaša i publike.22

De lege lata organizatori športskih aktivnosti senisu duæni osigurati od rizika šete uslijed natjeca-nja, priredaba i treninga koje organiziraju; de legeferenda bi takvo što svakako trebalo predvidjeti.Naime nije socijalno prihvatljivo da osoba koja

posjeti neku javnu priredbu i ondje npr. padnes` tribine zbog naguravanja u publici, ostane beznaknade štete samo zato, što je klub koji organiziranatjecanje siromašan ili zato što je nakon nesreÊeprestao sa radom.Na ovom mjestu moæemo ukratko napomenuti davlasnici nekretnina u kojima se odvijaju športskeaktivnosti (koji ne moraju biti i organizatori šport-skih priredbi i treninga) mogu odgovarati za štetenastale uslijed otpadanja dijelova zgrade i sliËno:

“U praksi hrvatskih osigurateljamahom se ugrauju rizici vezani

uz športske aktivnosti u ugovore o

osiguranju od posljedica nesretnih

sluËajeva, gdje se tretiraju športske

djelatnosti kao dodatni rizik za

kojega se doplaÊuje dodatna premija.”

21 Loris BelaniÊ, “Ugovor o osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja”, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,god. 48, 4/2011, str. 843-855: str- 848

22

Loris BelaniÊ, op. cit. str. 852



»LANCI I RASPRAVE

na naËin kako nam opisuje primjerice rješidbaŽupanijskog suda u Bjelovaru Gæ 1812/2004-2od 27.01.2005. god.:“Za štetu treÊoj osobi koja je nastala padom cri-

jepa s krovišta više stambene zgrade ne odgovaraupravitelj nekretnine, veÊ suvlasnici nekretnine- zgrade s koje je pao crijep, jer crijep u padu

predstavlja opasnu stvar, dok upravitelj nekret-nine za svoje propuste odgovara suvlasnicimanekretnine.”Ili u praksi VSRH Rev 1496/2001-2“BuduÊi da je elektriËno dizalo opasna stvar,tuæenik je odgovoran za nadoknadu štete po Ël.174. Zakona o obveznim odnosima (“Narodnenovine” broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99).(Op. autora: materija iz Ël. 174. ZOO 1978 regu-lirana je danas u Ël. 1063. ZOO 2005)Ili pak kao u rješidbi VSRH Rev 792/1998 od22.5.2001.:“Niæestupanjski sudovi su utvrdili, da se štetnidogaaj dogodio u unutrašnjosti kolodvorske

zgrade tuæenika na stubama izmeu prostora gdjese prodaju karte i prostora s duÊanima iz kojih sepušta na autobusne postaje, da je izvan zgradena tlu i stubama bilo snijega, te da su osobe kojesu se kretale kolodvorom na svojoj obuÊi unijelesnijeg u unutrašnjost zgrade koji se topio takoda su navedene stepenice koje su mramorne bilemokre s tankim slojem vode, stupanjem na prvustubu da se tuæitelj poskliznuo, izgubio ravnoteæu ipao prema naprijed udarivši glavom o mramor navrhu stuba. I po stajalištu ovog suda niæestupanjskisudovi su pravilno zakljuËili, da mramorne stubesame po sebi ne predstavljaju opasnu stvar, ali usituaciji kad je na njima snijeg koji se topi i pre-tvara u vodu, postaju skliske i njihova upotrebapredstavlja opasnost za pješake (Ël. 173. Zakonao obveznim odnosima - “Narodne novine”, broj:53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - dalje: ZOO).U takovim okolnostima morale su biti ËišÊenei odræavane s naroËitom paænjom. Temeljemodredbe Ël. 174. st. 1. ZOO, za štetu od opasnestvari odgovara njezin imalac - tuæenik po naËeluuzroËnosti i imalac bi se mogao osloboditi odgo-vornosti zbog više sile, radnje samog ošteÊenogi radnje treÊe osobe. S obzirom na utvrenjaniæestupanjski sudovi su pravilno zakljuËili da se ukonkretnom sluËaju tuæenik ne moæe osloboditi ododgovornosti.” Ovdje neÊemo šire o odgovornostivlasnika nekretnina; to je tema koja bi zakljuËivala

zaseban Ëlanak.

ZakljuËak

Kao što gore vidimo, za štete u športu se u praviluodgovara po osnovi krivnje; time se velik dio rizikaprevaljuje na pojedinca koji se bavi športom.Stajalište je hrvatske sudske prakse da športskeaktivnosti u principu nisu opasna djelatnost - paonda njihov organizator ne odgovara po osnovi

objektivne odgovornosti, nego samo ako mu sedokaæe krivnja za nesretni sluËaj. Meutim je evi-dentno da je uËestalost ozljeda i smrtnih sluËajevau športskim aktivnostima posve usporediva sozljedama i smrtnim sluËajevima na radu - dapaËe

je i broj ozljeda, i broj smrtnih sluËajeva u sklopušportskih aktivnosti znatno veÊi nego broj ozljeda

i smrtnih sluËajeva na radu. Za razliku od orga-nizatora športskih aktivnosti, hrvatski poslodavciprema Ël. 15. Zakona o zaštiti na radu odgovarajuza štetu uslijed ozljeda na radu, bolesti u svezis radom i profesionalnih bolesti prema naËeluobjektivne odgovornosti - neovisno o tome da lise rad odvija u sklopu opasne djelatnosti poputcestovnog prometa, ili je organiziran u kakvomsigurnijem ambijentu.U praksi hrvatskih osiguratelja se npr. nogomettretira kao riziËna djelatnost, te se amatere u na-tjecateljskom nogometu osigurava od nezgoda uzdoplatu od Ëak 240% u odnosu na premiju kojubi iste osobe plaÊale da dio njihovih aktivnosti

ne predstavlja i sudjelovanje u natjecateljskomnogometu. Praksa VSRH meutim do sada - beznekog uporišta u mišljenjima vještaka - stoji nastajalištu da nogomet nije opasna djelatnost, akose odvija na prikladnom terenu i ako su igraËiopremljeni prikladnom obuÊom. U pogledu pado-branstva, ipak, postoji judikatura koji ga svrstavau opasne djelatnosti - te organizator padobranskihaktivnosti odgovara za štetu po osnovi objektivneodgovornosti. Za cijeli niz športova još uvijeknije formirana sudska praksa, koja bi dala odgo-vor na pitanje da li ih se ima smatrati “opasnimdjelatnostima”.Kod štete nastale smrÊu ili tjelesnom ozljedom

kod publike, natjecatelja ili drugog osoblja našportskim natjecanjima, priredbama i treninzimas veÊim brojem sudionika, odgovara se premaobjektivnoj odgovornosti (Ël. 1081. ZOO).Meutim niti ta odredba ne štiti športaše od rizikakoji proistjeËu iz same športske aktivnosti - negotek od štetnih dogaaja koji bi svoj uzrok imali uhuliganizmu ili drugim izvanrednim dogaajima“izvan terena”. SliËan doseg ima i odgovornostvlasnika športskih objekata prema odredbama oopasnoj stvari - koja bi obuhvaÊala štete od padadijelova zgrade i sliËo.Dobrovoljno osiguranje od rizika vezanih uz športsvakako moæe pomoÊi; meutim bi u buduÊnosti

svakako trebalo razmišljati o obveznom osiguranjuod takvih šteta - po uzoru na obvezno osiguranjeod autoodgovornosti. Tu, meutim, ne govorimoo nekoj posve doglednoj buduÊnosti: Ëak i mnogobogatije i organiziranije zemlje poput SAD i SRNjemaËke imaju ovu oblast reguliranu na vrlosliËan naËin, kako je to sluËaj u Hrvatskoj. Sustav(dio kojega sustava je i sudska praksa) naprostostavlja u relaciju oËite socijalne i zdravstvenekoristi od športa, pa rizike od ozljeda u principusnosi ozlijeena osoba.



»LANCI I RASPRAVE1. Uvod

U praksi Vrhovnog suda Republike HrvatskeuoËeno je da se znatan broj revizija iz Ëlanka 382.stavak 2. Zakona o parniËnom postupku ZPP-aodbacuje upravo iz razloga nepravilnog sastavlja-nja jer u sadræaju ovog pravnog lijeka, s obziromna kogentan sadræaj propisa iz Ëlanka 382. stavak2. i 3. ZPP, najËešÊe nedostaju postupovnopravnepretpostavke o kojima ovisi dopustivost takverevizije.U ovom radu prikazane su osnovne odrednice kojeu praksi mogu biti korisne u izradi i sastavljanjutzv. “izvanredne revizije” iz Ëlanka 382. stavak 2.ZPP-a. Uradak nema namjeru dati sveobuhvatanprikaz ove revizije u svjetlu njezina potpunogzakonskog odreenja i mjesta koje zauzima u

našem parniËnom postupku veÊ se pokušalo,iskljuËivo s praktiËne strane, izraditi jedan kratkipodsjetnik s najvaænijim zakonskim odredbama inapomenama koje se odnose na reviziju iz Ëlanka382. stavak 2. ZPP, uz naglasak na bitan sadræajnekih sudskih odluka Vrhovnog suda RepublikeHrvatske i s prikazom primjera u obliku obrazacakoji mogu posluæiti kao priruËnik za sastavljanje“izvanredne” revizije. Razumljivo je da su nekeodluke i primjeri pretrpjeli odreene zahvate zapotrebe ovog uratka i to prije svega radi zaštiteosoba koje su sudjelovale u postupcima iz kojihsu korišteni navedeni materijali.Koliko se u reËenoj namjeri uspjelo pokazat Êe

primjena savjeta iz ovog “priruËnika” u svakod-nevnoj praksi.

2. Revizija iz Ëlanka 382.stavak 2. ZPP

Izvanredna revizija je nadasve zanimljiv pravnilijek koji se pojavljuje kao poseban institut postu-povnog prava sa svrhom osiguranja jedinstveneprimjene prava i ravnopravnosti svih u njegovojprimjeni, pritom Vrhovni sud Republike Hrvatske,postupajuÊi, uz ostalo, i po tom pravnom lijeku,sukladno Ëlanku 24. stavak 1. Zakona o sudovima

(“Narodne novine” broj 150/05, 16/07, 113/08,153/09, 116/10, 27/11 i 130/11, u nastavku tek-sta: ZS) osigurava jedinstvenu primjenu prava iravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

Izvanredna revizija

U radu se govori o izvanrednoj reviziji kako jeodreuje novela ZPP-a iz lipnja 2011. godine(“Narodne novine” broj 57/11, u nastavku teksta:

ZID ZPP/11), koja je stupila na snagu 2. lipnja2011. godine. Prema prijelaznom Ëlanku 53. sta-vak 4. ZID ZPP/11, odredbe Ëlanka 29. do 42.i Ëlanka 47. ovoga Zakona neÊe se primjenjivatina postupke u kojima je drugostupanjska odlukadonesena prije stupanja na snagu ovoga Zakona.Slijedom toga se “izvanredna” revizija propisananajnovijom novelom primjenjuje samo na postup-ke u kojima je drugostupanjska odluka donesenanakon stupanja na snagu ZID ZPP/11. Naprotiv,za one postupke u kojima je drugostupanjskaodluka donesena prije stupanja na snagu reËenenovele primjenjuju se odredbe o “izvanrednoj” re-viziji iz Ëlanka 382. stavak 2. Zakona o parniËnom

postupku (“Narodne novine” broj 84/08 i 123/08,u nastavku teksta: ZID ZPP/08).Prema pravnoj teoriji, revizija je izvanredansamostalan pravni lijek koji je po svojoj pravnojprirodi devolutivan, nesuspenzivan i ograniËen(dvostrani) pravni lijek protiv pravomoÊne odlukedrugostupanjskog suda donesene povodom æalbeprotiv presude prvostupanjskog suda.U glavi dvadeset šestoj ZPP-a, koja nosi naslov:“IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI” u Ëlanku3821. stavak 2. propisano je da u sluËajevima ukojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka1. ovoga Ëlanka, stranke mogu podnijeti revizijuprotiv drugostupanjske presude ako odluka u spo-

ru ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ilipostupovnopravnog pitanja vaænog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svihu njegovoj primjeni2. Stavkom 3. Ëlanka 382. ZIDZPP/11 propisano je da u reviziji iz stavka 2. ovo-ga Ëlanka stranka treba odreeno naznaËiti pravnopitanje zbog kojeg ju je podnijela uz odreenonavoenje propisa i drugih vaæeÊih izvora pravakoji se na njega odnose te izloæiti razloge zbogkojih smatra da je ono vaæno za osiguranje je-dinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih unjegovoj primjeni.Istodobno je Ëlankom 400. stavak 1. ZPP-a pro-pisano da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv

rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupakpravomoÊno završen u sporovima u kojima birevizija bila dopuštena protiv drugostupanjskepresude (Ëlanak 382.). Osim toga, prema stavku

1 Prema Ëlanku 382. stavak 1. ZPP-a, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna, 2) ako je presuda donesena u sporu o postojanju

ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrenja postojanja radnog odnosa, 3) ako je drugostupanjska presudadonesena prema odredbama Ëlanka 373.a i 373.b ovoga Zakona.Ovdje se radi o tzv. redovnoj (ili redovitoj) reviziji koja se moæepodnijeti prema: 1. vrijednosnom kriteriju - revizijski vrijednosni cenzus; 2. kauzalnom kriteriju - po vrsti parniËnih predmeta i 3. sobzirom na to kakav je postupak (drugostupanjskog suda) prethodio donošenju pobijane drugostupanjske odluke. »lankom 497.aZPP-a, propisano je da revizija iz Ëlanka 382. stavka 1. toËke 1. ovoga Zakona u postupku pred trgovaËkim sudovima nije dopuštenaako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoÊne drugostupanjske presude ne prelazi 500.000,00 kuna. »lankom 467.aZPP-a, propisano je da je revizija iz Ëlanka 382. stavka 1. ovoga Zakona uvijek dopuštena u situaciji kada drugostupanjski sud moraprovesti raspravu ako ne moæe ukinuti pobijanu presudu (radni sporovi, sporovi pred trgovaËkim sudom i obiteljski sporovi)

2 Prema ZID ZPP/08 u reviziji iz stavka 2. ovoga Ëlanka stranka treba odreeno naznaËiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i

izloæiti razloge zbog kojih smatra da je ono vaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana.

Dragan KatiÊ,sudac VSRH



»LANCI I RASPRAVE

2. tog Ëlanka, protiv rješenja drugostupanjskogsuda kojim se podnesena æalba odbacuje, odno-sno potvruje rješenje prvostupanjskog suda oodbacivanju revizije uvijek je dopuštena revizijaiz Ëlanka 382. stavka 1. ovoga Zakona, neovisnoo tome je li rijeË o sporu u kojem bi revizija biladopuštena protiv drugostupanjske presude po

odredbi Ëlanka 382. stavka 1. ili Ëlanka 382.stavka 2. ovoga Zakona.Radi se o zakonskim odredbama koje predstavljajupostupovnopravne pretpostavke o kojima ovisidopustivost izvanredne revizije.

2.1. Izvanredna revizija u drugimpostupcima

a) Izvanredna revizija u posebnim postupcimapo ZPP-u

»lankom 443. stavak 4. ZPP-a propisano je da jeprotiv rješenja donesenih u parnicama zbog sme-

tanja posjeda dopuštena samo revizija iz Ëlanka382. stavka 2. ovoga Zakona ako su ispunjeniuvjeti iz Ëlanka 400. ovoga Zakona.»lankom »lanak 467.a ZPP-a u postupku u sporo-vima male vrijednosti dopuštena je samo revizijaiz Ëlanka 382. stavka 2. ovoga Zakona, i to samoako je drugostupanjski sud u izreci svoje presudeodredio da je revizija protiv nje dopuštena3 (izvan-redna revizija na temelju dopuštenja).Iz odredbe Ëlanka 488. ZPP-a proizlazi da se upostupku pred trgovaËkim sudovima primjenjujuodredbe ZPP-a ako u odredbama glave XXXII.ZPP koja propisuje postupak pred trgovaËkimsudovima nije što drugo odreeno. Prema tome,

iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se upostupku pred trgovaËkim sudom moæe podnijetirevizija iz Ëlanka 382. stavak 2. ZPP, dakle, i upredmetu u kojem je trgovaËki sud odluËivao uizvanparniËnom postupku4.

b) Izvanredna revizija u drugim sudskim po-stupcima

Valja istaknuti da je u odnosu na sve izvanparniËnepostupke Ëlankom 150. stavak 2. Zakona o sudo-vima (“Narodne novine” broj 150/05, 16/07) bilopropisano da protiv odluka suda drugog stupnja uizvanparniËnim stvarima nije dopuštena revizijaako zakonom nije drukËije odreeno. Meutim,Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona osudovima (“Narodne novine” broj 113/08) spo-menuta zakonska odredba je brisana.Na temelju Ëlanka 399. stavak 25. ZPP-a, revizijapropisana posebnim zakonom smatra se revizijomiz Ëlanka 382. stavka 2. ovoga Zakona, ako tim

posebnim zakonom nije drugaËije propisano. Zbogtoga su sve revizije koje je moguÊe izjaviti na teme-lju odredbi posebnih zakona zapravo izvanrednerevizije iz Ëlanka 382. stavak 2. ZPP-a.U postupcima, u kojima sudovi ne donose odlukeu obliku presuda, a to su svi izvanparniËni po-stupci u kojima postupak završava rješenjem, za

podnošenje revizije, uz ostale postupovnopravnezakonske odredbe, mjerodavna je odredba izËlanka 400. ZPP-a.Prema Ëlanku 12. Ovršnog zakona (“Narodnenovine”, broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03.,194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) uovršnom postupku i postupku osiguranja dopu-štena je samo revizija iz Ëlanka 382. stavka 2.Zakona o parniËnom postupku, meutim, premaËlanku 11. Ovršnog zakona (“Narodne novine”,broj 139/10., 125/11., 150/11., 154/11. i 12/12,koji još uvijek nije na snazi6) protiv pravomoÊneodluke donesene u postupku ovrhe i osiguranjanije dopuštena revizija niti ponavljanje postupka.

Prema odredbi iz Ëlanka 190. Zakona onasljeivanju (“Narodne novine”, broj 48/03 i163/03, u nastavku teksta: ZN), u ostavinskompostupku nisu dopušteni izvanredni pravni lijekoviosim zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Meutim,zakonska osnova za podnošenje revizije u ovom jesluËaju prijelazni Ëlanak 285. Zakona o izmjenamai dopunama ZPP-a iz 2003., koji i danas vaæi tepredstavlja samostalnu pravnu normu, a koji pro-pisuje da se u sudskim postupcima u kojima se naodgovarajuÊi naËin primjenjuju odredbe Zakonao parniËnom postupku7 zahtjev za zaštitu zako-nitosti ne moæe se izjaviti ako je postupak predprvostupanjskim sudom okonËan nakon stupanjana snagu ovoga Zakona (1.12.2003.), ali se u timpostupcima (iz stavka 1. ovoga Ëlanka) moæe sepodnijeti revizija iz Ëlanka 382. stavka 2. ZPP-a.»lankom 91. stavkom 1. Zakona o zemljiš-nim knjigama (“Narodne novine” broj 91/96,68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i152/08 - u nastavku teksta: ZZK) propisano jeda zemljišnoknjiæni sud postupa po pravilimaizvanparniËnog postupka, a podredno parniËnogpostupka ako zakonom nije što drugo odreeno.Stoga je za podnošenje izvanredne revizije uzemljišnoknjiænom postupku, uz navedenuodredbu ZZK-a o supsidijarnoj primjeni ZPP-a,mjerodavna odredba iz Ëlanka 400. ZPP.U postupku koji se provodi po odredbama Zako-na o sudskom registru (“Narodne novine”, broj1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07,91/10 i 90/11, u nastavku teksta: ZSR), premaodredbama Ëlanka 9. Zakona o izmjenama i do-punama ZSR-a (“Narodne novine”, broj 91/10),dopuštena je revizija iz Ëlanka 382. stavka 2.

3 Odredbe ovog Ëlanka ne primjenjuju se na postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena prije stupanja na snagu ZIDZPP/11. Prijašnja odredba Ëlanka 467. stavka 7. ZID ZPP/08 glasi: Protiv odluke drugostupanjskog suda dopuštena je samo revizijaiz Ëlanka 382. stavka 2. ovoga Zakona.

4 Vidjeti Ëlanak 40. stavak 2. Zakona o trgovaËkim društvima (“Narodne novine”, broj 111/93., 34/99., 121/99. - vjerodostojno tumaËenje,52/00. - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08 i 152/11 - proËišÊeni tekst)

5 U primjeni od 2. lipnja 2011. godine6 Stupit Êe na snagu 15. listopada 2012. - Zakon o izmjenama Ovršnog zakona ( “Narodne novine” broj 70/12)7 »lankom 175. stavak 2. ZN-a propisano je da - ako ovim zakonom nije drukËije odreeno, u ostavinskom postupku na odgovarajuÊi

naËin se primjenjuju odredbe ZPP-a.



»LANCI I RASPRAVE

Zakona o parniËnom postupku pod uvjetima izstavka 3. tog Ëlanka8.Prema Ëlanku 23. Zakona o suzbijanju diskrimina-cije (“Narodne novine”, broj 85/08 ) u postupcimaiz Ëlanka 17. stavka 1. ovoga Zakona revizija jeuvijek dopuštena.Prema mjerodavnim odredbama Obiteljskog

zakona (“Narodne novine”, broj 116/03, 17/04,136/04, 107/07 i 61/11, u nastavku teksta: ObZ),protiv drugostupanjske presude o utvrivanju iliosporavanju oËinstva dopuštena je (izvanredna)revizija (Ëlanak 293. ObZ i Ëlanak 399. stavak 2.ZPP). »lankom 305. stavak 3. ObZ-a (izrijekom

je) propisano je da je protiv drugostupanjskepresude o uzdræavanju maloljetnog djeteta ilidjeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljskuskrb nakon punoljetnosti dopuštena revizija izËlanka 382. stavak 2. ZPP-a.Prema odredbi iz Ëlanka 52. stavak 4. i Ëlanka58. Zakona o medijima (“Narodne novine”, broj59/04 i 84/11) u postupku za objavu ispravkainformacije i odgovora na objavljenu informacijudopuštena je izvanredna revizija.Na osnovi odredbe iz Ëlanka 42.g Zakona o iz-vlaštenju (“Narodne novine”, broj 9/94, 35/94,112/00 - Odluka USRH, 114/01, 79/06, 45/11i 34/12), protiv odluke vijeÊa nije dopuštenaæalba, ali je protiv odluke vijeÊa dopuštena revi-zija9. U postupku povodom izjavljene revizije naodgovarajuÊi se naËin primjenjuju odredbe Zako-na o parniËnom postupku10. Napominje se da je spojavom i poËetkom rada upravnih sudova došlodo znatnih promjena u odnosu na reËeno tako dase revizija protiv odluke upravnog suda (s obziromda u tom postupku nije propisana supsidijarnaprimjena ZPP-a) više ne moæe izjaviti. MoguÊe je,

na temelju odredbe iz Ëlanka 78. Zakona o uprav-nim sporovima (“Narodne novine”, broj - 20/10- stupio na snagu 1. sijeËnja 2012., u nastavkuteksta: ZUS), pod uvjetima koji su propisani tompravnom normom, predloæiti Dræavnom odvjet-ništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva zaizvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoÊnesudske odluke upravnog suda ili Visokog upravnogsuda, s tim da Dræavno odvjetništvo RepublikeHrvatske i po sluæbenoj duænosti Vrhovnom suduRepublike Hrvatske moæe podnijeti “Zahtjev zaizvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoÊnesudske odluke11”

2.2. Izvanredna revizija u svjetluzakonodavnih rješenja iz Ëlanka 382.stavak 2. i 3. ZPP

Prema mjerodavnom Ëlanku 382. stavak 2. ZPP-a, u sluËajevima u kojima je ne mogu podnijetiprema odredbi stavka 1. ovoga Ëlanka, stranke

mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjskepresude ako odluka u sporu ovisi o rješenju ne-koga materijalnopravnog ili postupovnopravnogpitanja vaænog za osiguranje jedinstvene primjeneprava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni,primjerice:1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek

nije zauzeo shvaÊanje odluËujuÊi u pojedinimpredmetima na odjelnoj sjednici, a rijeË je opitanju o kojemu postoji razliËita praksa dru-gostupanjskih sudova;

2) ako je o tom pitanju revizijski sud veÊ zauzeoshvaÊanje, ali je odluka drugostupanjskogasuda utemeljena na shvaÊanju koje nije podu-

darno s tim shvaÊanjem12;3) ako je o tom pitanju revizijski sud veÊ zauzeoshvaÊanje i presuda se drugostupanjskogasuda temelji na tom shvaÊanju, ali bi - osobitouvaæavajuÊi razloge iznesene tijekom prethod-noga prvostupanjskoga i æalbenoga postupka,zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovanenovim zakonodavstvom ili meunarodnimsporazumima te odlukom Ustavnoga suda Re-publike Hrvatske, Europskoga suda za ljudskaprava ili Europskog suda - trebalo preispitatisudsku praksu.

Naglašava se da je izvanredna revizija dopuštena13 protiv svih presuda i rješenja, ali samo onda ako

odluka o sporu ovisi o rješenju nekog materijal-nopravnog ili postupovnopravnog pitanja vaænogza osiguranje jedinstvene primjene prava i ravno-pravnosti svih u njegovoj primjeni.Pod reËenim pretpostavkama uvijek je dopuštenau sluËaju iz Ëlanka 400. stavak 2. ZPP-a, protivrješenja drugostupanjskog suda kojim se podnese-na æalba odbacuje, odnosno potvruje rješenje Iosuda o odbacivanju revizije, ali ne i protiv rješenjakojima se postupak pravomoÊno ne završava14.Izvanredna revizija nije dopuštena niti protivdrugostupanjskih presuda u svim sporovima ukojima je izrijekom reËeno da (nikakva) revizija

8 Prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju (“Narodne novine” broj 79/06) revizija nije biladopuštena.

9 Smatra se da je i ova revizija, s obzirom na odredbu iz Ëlanka 399. stavak 2. ZPP-a izvanredna revizija te ju je moguÊe podnijetiprotiv odluka vijeÊa donesenih nakon stupanja na snagu ZID ZPP/11 i to samo onih sudskih donesenih do 21.3.2012.

10 Vidjeti vaæeÊe odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju (“Narodne novine”, broj 34/12 - stupio na snagu 21.3.2012.prema Ëlanku 3. tog zakona Glava V.a “Postupak pred æupanijskim sudom” i Ëlanci 42.a - 42.h brišu se.

11 Prema Ëlanku 78. ZUS-a, stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predloæiti Dræavnom odvjetništvu Republike Hrvatskepodnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoÊne sudske odluke upravnog suda ili Visokog upravnog suda.Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoÊne sudske odluke moæe podnijeti Dræavno odvjetništvo Republike Hrvatskeu roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoÊne sudske presude strankama. Dræavno odvjetništvo Republike Hrvatske ovajzahtjev moæe podnijeti i po sluæbenoj duænosti.. O zahtjevu odluËuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeÊu koje Ëini pet sudaca.Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, moæe ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinaËitipresudu.

12 Novelom iz lipnja 2001. iz Ëlanka 382. stavak 3. ZPP “izbaËena” je prijašnja odredba toËke 2. ZID ZPP/08 koja je glasila: “ ako o tompitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaÊanje , a moglo bi se oËekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemuimati razliËita shvaÊanja, na primjer zbog moguÊnosti razliËitog tumaËenja odreenih zakonskih odredaba”. Meutim, to ne znaËida se, zbog izostanka ovog dijela zakonskog teksta, u praksi ovakvi razlozi više ne mogu koristiti u izvanrednoj reviziji.

13 Ako zakonom nije propisano da revizija nije dopuštena.14

Revizija primjerice nije dopuštena protiv razliËitih rješenja ovršnog suda kojima se postupak pravomoÊno ne završava.



»LANCI I RASPRAVE

u tim predmetima nije dopuštena, primjerice: ubraËnim sporovima - Ëlanak 285. stavak 1. ObZ-aili u sporovima o tome s kojim Êe roditeljem dijeteæivjeti i roditeljskoj skrbi- Ëlanak 299. ObZ.

2.3. Zakonske pretpostavkedopustivosti izvanredne revizije

(s obzirom na sadræaj)

Protiv drugostupanjske presude iz Ëlanka 382.stavka 2. ovoga Zakona revizija se moæe podni-

jeti samo zbog materijalnopravnog ili postupov-nopravnog pitanja koje je vaæno za osiguranje

jedinstvene primjene prava i ravnopravnostisvih u njegovoj primjeni (Ëlanak 385.a ZPP).Dakle, navedena odredba odnosi se na razlogeza podnošenje “izvanredne” revizije, s tim da ovepretpostavke, zajedno s drugim pretpostavkama izËlanka 382. stavak 3. ZPP-a, moraju biti ispunjenekumulativno.U tom je smislu korisno izloæiti dio sadræaja revi-

zijskih odluka VSRH-a:“Prema odredbi Ël. 382. st.2. ZPP-a , koja se uovom predmetu primjenjuje na temelju odredbeËl. 53. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunamaZPP (“NN” broj 57/11) u svezi s Ël. 400. st.1.ZPP, a koje odredbe se na temelju Ël 91.st.1 ZZKsupsidijarno primjenjuju i u zemljišnoknjiænimpostupcima, propisano je da stranke mogu pod-nijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke akoodluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalno-pravnog ili postupovnopravnog pitanja vaænog zaosiguranje jedinstvene primjene zakona i ravno-pravnosti graana, te da u takvoj reviziji strankatreba odreeno naznaËiti pravno pitanje zbog

kojeg ju je podnijela i izloæiti razloge zbog kojihsmatra da je ono vaæno za osiguranje jedinstveneprimjene zakona i ravnopravnosti graana (Ël.382.st.3. ZPP).Iz sadræaja naprijed navedenih odredaba ZPP ja-sno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni

je li rijeË o pravnom pitanju vaænom za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnostigraana i s tim u vezi dopuštenosti revizije, potreb-no da revizija sadræi: odreeno navedeno pravnopitanje, da je rijeË o pitanju o Ëijem rješenju ovisiodluka u konkretnom sporu i odreeno navedenerazloge zbog kojih revident smatra da je to pitanjevaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakona

i ravnopravnosti graana.U sluËaju da je u reviziji izostao bilo koji odnavedenih elemenata nema pretpostavki za raz-matranje takve revizije u smislu odredbe Ëlanka382.stavak 2. ZPP.15”Iz navedenog slijedi da se tzv. “izvanredna revizija”sastavlja na naËin koji je u svojoj ukupnosti sasvimposeban i formalnopravno zahtjevan tako da nijesliËan izradi niti jednog drugog pravnog lijeka.Zbog toga valja dobro poznavati naËin na koji se

sastavlja ova revizija jer od njega u velikom brojusluËajeva ovisi dopustivost tog pravnog lijeka.Slijedom toga, da bi bila dopuštena izvanrednarevizija mora sadræavati:1. odreeno navedeno pravno pitanje;2. da je rijeË o pitanju o Ëijem rješenju ovisi odluka

u konkretnom sporu;

3. odreeno navedene razloge zbog kojih revidentsmatra da je to pitanje vaæno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnostisvih u njegovoj primjeni.

a) Odreeno naznaËeno pravno pitanje - prvapretpostavka dopustivosti

Prema tome, prva zakonska pretpostavka svodi sezapravo na - odreeno navedeno pravno pitanje(uz odreeno navoenje propisa i drugih vaæeÊihizvora prava koji se na njega odnose). U praksiVSRH ovaj pravni standard znaËi da se uvijekradi o (konkretnom) odreenom pravnom pitanju

i to postupovnopravnom ili materijalnopravnompitanju, a da bi neko pravno pitanje bilo odreeno,naznaËeno potrebno je da bude individualiziranodo te mjere da ne ostavlja nikakve dvojbe o kojem

je pravnom pitanju rijeË. Slijedom toga VSRH nijeovlašten sam prepoznati ili ispitivati krije li semoæda u navodima revidenta neko vaæno pitanje(ili se ono nazire) jer bi se takvim ekstenzivnimpristupom izgubila zakonom propisana granica us-postavljena izmeu redovne i izvanredne revizije.Bilo bi korisno da postavljeno pravno pitanje usadræaju revizije bude jasno i uoËljivo, a trebalo biga sastaviti (po moguÊnosti upitnom reËenicom16)tako da ne ostavlja baš nikakve dvojbe o kojem ikakvom se pitanju radi. Poæeljno je da pitanje usamom tekstu bude vidljivo odvojeno i naglašeno(“odreeno naznaËiti”), kako bi revizijski sud svo-

je ispitivanje dopustivosti revizije mogao usmjeritina pravnu suštinu tog pitanja, a ne pretraæivatisadræaj revizije i “pronalaziti” moæebitno pitanjekoje nije odreeno naznaËeno. Prema tome,revident ne moæe postaviti pitanje na naËin kojibi bio odrediv ili tako da se ono samo nazire jerga mora postaviti jasno i razumljivo te u svemuodreeno naznaËeno.U pravilu nije potrebno postavljati veÊi broj pita-nja veÊ bi se (ako je moguÊe) trebalo ograniËiti nakljuËno - materijalnopravno ili postupovnopravnopitanje o kojem ovisi rješenje konkretnog spora.

Pritom se izvanredna revizija nikako ne bi smjelaiscrpljivati u opÊenitim i opširnim razlozimakojima se ukazuje na bitne povrede odredaba par-niËnog postupka i pogrešnu primjenu materijalnogprava. Ponovno se naglašava da se izvanrednarevizija, sukladno odredbi iz Ëlanka 385.a ZPP-a,ne moæe podnijeti zbog æalbenih razloga ili razlogakoji se tiËu redovne revizije, dakle, bitnih povredaodredaba parniËnog postupka i pogrešne primjenematerijalnog prava.

15 Rev 365/10-2, od 29. 10. 2010 i Rev-637/2011-2 od 30. 3. 2012.16 Prof. dr. sc. Milan MihaljeviÊ istaknuo je razliku izmeu pitanja i upitne reËenice. Pitanje je, prema rijeËima profesora, govorni Ëin

kojim se nešto pita, dok je upitna reËenica sintaktiËka konstrukcija s obiljeæjem. »estiËna su pitanja najËešÊi oblik pitanja. Takvapitanja mogu biti uvedena Ëesticama: je li, da li.



»LANCI I RASPRAVE

Osim toga, revident je u sadræaju revizije duæanna jasan naËin odreeno navesti propise i drugevaæeÊe izvore prava koji se odnose na postavljenopitanje. To znaËi da se revizija mora sastaviti joši tako da se u sadræaju, sliËno kao i kod samogpitanja, izrijekom i odreeno naznaËe propisii drugi vaæeÊi izvori prava - koji se odnose na

postavljeno pitanje. Ovo se naznaËavanje morakretati u okviru odreenog pravnog instituta nakoji se jednostavno treba pozvati uz citiranjekljuËne zakonske odredbe.Slijedi nekoliko primjera iz sudske prakseneodgovarajuÊeg sadræaja revizije glede duænostida se odreeno postavi pravno pitanje:

1. Primjer:Tuæitelj navodi da je: “… reviziju podnio zbogbitne povrede odredaba parniËnog postupka,pogrešne primjene materijalnog prava te zbog po-grešno i nepotpuno utvrenog ËinjeniËnog stanja”.Revident istiËe da reviziju podnosi zbog pogrešne

primjene materijalnog prava i povrede odredabaparniËnog postupka navodeÊi da su niæestupanjskisudovi pogrešno primijenili odredbu iz Ëlanka 196.stavak 1. Zakona o obveznim odnosima.”

2. Primjer:Tuæitelji u reviziji navode da istu podnose: “Radirješavanja postupovnopravnog i materijalno-pravnog pitanja vaænog za osiguranje jedinstve-ne primjene zakona i ravnopravnosti graanaglede primjene materijalno pravnih propisa kojipropisuju naknadu štete protiv dræave i to zbognezakonitog i nepravilnog rada suda te upravnihtijela tuæene i NB Hrvatske. Revident tvrdi da susudovi pogrešno primijenili naËelo tereta dokaza,odnosno da se radi o jednom od najbitnijih pitanjau tijeku postupka, tj. kada se to naËelo primjenjujena tuæitelja, a kada prelazi na tuæenika, što da jerelevantno pitanje radi zakonitosti u postupanjuodnosno jednakosti stranaka pred sudovima, štoda je u ovom predmetu narušeno zbog Ëega jerevident diskriminiran u odnosu na ostale graanebuduÊi mu je uskraÊena pravilna primjena tognaËela.”

3. Primjer:Tuæenik dopuštenost revizije obrazlaæe slijedeÊimnavodima: “Molim da prilikom rješavanja o revi-ziji Vrhovni sud uzme u obzir i navode iz moje

æalbe, kao i iz mojih ranijih podnesaka, za kojepredlaæem da se smatraju i revizijskim navodima.Uz to, navodim da sud koji odluËuje o glavnojstvari moæe i sam riješiti prethodno pitanje, akoposebnim propisima nije drugaËije odreenoili odrediti prekid postupka dok sud ili drugonadleæno tijelo ne riješi to prethodno pitanje.Kako prvostupanjski sud nije sam riješio pret-hodno pitanje, a odbio je moj prijedlog za prekidpostupka do pravomoÊnosti i konaËnosti presude(u predmetu P-X/06) kojom Êe ono biti riješeno,to nije ni na koji naËin riješio o prethodnom pi-tanju, pa je time poËinio bitnu povredu odredabaparniËnog postupka.”

4. Primjer:“PodnoseÊi izvanrednu reviziju revident istiËe dapogrešna primjena materijalnog prava postoji uprimjeni Ëlanka 158. i 178. Zakona o obveznimodnosima, odnosno da u sluËaju nezgode izazvanemotornim vozilima u pokretu, ako postoji obo-strana krivnja, svaki imalac odgovara razmjerno

stupnju svoje krivnje kada dolazi do primjeneodredba iz Ëlanka 178. stavak 2. ZOO.”

5. Primjer:“PodnoseÊi izvanrednu reviziju revident, kao prvo,navodi da je pobijanim rješenjem poËinjena bitnapovreda odredaba postupka jer da je prvostu-panjsko rješenje donio mjesno nenadleæni sud,a pobijanim rješenjem je zauzeto stajalište da jeprigovor mjesne nenadleænosti neosnovan, s timda se u pobijanom rješenju drugostupanjski sudsuglasio s pravnim stajalištem suda prvog stupnjaprema kojem se prijedlog za ovrhu odbija iako jeveÊ zapoËeto provoenje ovrhe. Uz navedeno,

revident istiËe da je i materijalno pravo pogrešnoprimijenjeno tvrdeÊi da iz Ëlanka 252.h stavak 2.Ovršnog zakona ne proizlazi da se moæe zatraæitiovrha drugim sredstvom i na drugom predmetuovrhe samo ukoliko je izvansudska ovrha prethod-no ostala bezuspješna.”.Posljedica ovakvog sastava revizije jest utvrenjerevizijskog suda da u reviziji nije odreenonaznaËeno pravno pitanje zbog kojeg se pod-nosi izvanredna revizija (jer revidenti samo naopÊenit naËin osporavaju pravilnost primjenematerijalnog prava i to onako kako su to uËiniliu æalbi protiv prvostupanjske presude. Prematome, u konkretnim primjerima nema odreenonaznaËenog pitanja pa je podnesena revizijanedopuštena!

b) Pitanje o Ëijem rješenju ovisi odluka u sporu- druga pretpostavka dopustivosti

Drugu postupovnopravnu pretpostavku dopusti-vosti izvanredne revizije zakonodavac je ograniËiopotrebama konkretnog predmeta. Prema zakon-skom tekstu iz Ëlanka 382. stavak 2. ZPP-a, uvijekse mora raditi o pitanju o Ëijem rješenju ovisiodluka u sporu u kojem je revizija podnesena. Akonije tako, tada postavljeno pitanje nije vaæno zaodluku u tom sporu i to je razlog za nedopustivosti odbacivanje izvanredne revizije.

U tom se smislu navode tri primjera revizijskihodluka:

Primjer 1.“Uz Ëinjenicu da su niæestupanjski sudovi tuæbenizahtjev odbili izmeu ostalog i zbog toga što suutvrdili da tuæitelj sa svojim poslodavcem nijesklopio nagodbu, a niti da je do sklapanja nagodbedošlo u smislu odredbe Ël.26. ZOO, pitanje stav-ljanja tuæitelja u neravnopravni poloæaj u odnosuna ostale radnike kojima je temeljem nagodbeisplaÊena razlika plaÊe, ne bi se moglo smatratipitanjem od vaænosti u smislu odredbe Ël.382. st.2.ZPP, jer ovisi o ËinjeniËnom i pravnom supstratu



»LANCI I RASPRAVE

pojedinog predmeta. Stoga postavljeno pitanjenije vaæno…”

Primjer 2. “Tuæitelj u reviziji kao materijalnopravno pitanjevaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakona iravnopravnosti graana istiËe pitanje prekida za-

starijevanja potraæivanja prema osnivaËu društvapodnošenjem tuæbe protiv samog društva. Smatrada bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o nje-mu imati razliËito shvaÊanje npr. zbog moguÊnostirazliËitog tumaËenja odreenih zakonskih odre-daba. Kako proizlazi iz razloga drugostupanjskepresude drugostupanjski sud tuæbeni zahtjev uodnosu na tuæenicu ocijenio je neosnovanim izdva razloga. S jedne strane na temelju nespornihËinjenica, ocijenio je pogrešnim zakljuËak pr-vostupanjskog suda o ispunjenju pretpostavakaodgovornosti tuæenice za štetu temeljem Ël.10.st.3. Zakona o trgovaËkim društvima (“Narodnenovine” 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03 i

107/07 -dalje: ZTD), dok je s druge strane ocijenioi osnovanim prigovor zastare potraæivanja.Kako veÊ zbog nedokazanosti odgovornostituæenice za štetu tuæbeni zahtjev nije osnovan,to odluka u ovom sporu ne ovisi o rješenju po-stavljenog materijalnopravnog pitanja o prekiduzastarijevanja.Slijedom navedenog, kako nisu ispunjenje za-konom predviene pretpostavke za dopuštenostrevizije predviene Ël. 382. st. 2. ZPP, valjalo jena temelju Ël. 392. st. 1. i 2. ZPP odluËiti kao uizreci.”

Primjer 3.“Obzirom na izloæeno, proizlazi da je i prvostu-panjski i drugostupanjski sud o postavljenompravnom pitanju zauzeo pravno shvaÊanje suprot-no pravnom shvaÊanju u istovrsnim predmetimaRev-1029/09-2 i Rev-1040/09-2 u kojima jeprihvaÊena revizija predlagateljice te preinaËenorješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni brojGæ-4551/07-2 od 18. oæujka 2009. i rješenjeOpÊinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1098/06od 14. svibnja 2007., odnosno rješenje istogŽupanijskog suda poslovni broj Gæ-1428/09 od26. svibnja 2009. i rješenje istog opÊinskog sudaposlovni broj Z-899/06 od 01. prosinca 2008.,na naËin da je dopuštena zabiljeæba postupkautvrivanja granica pomorskog dobra, jer je ovaj

revizijski sud zauzeo pravno shvaÊanje da su ispu-njenje sve pretpostavke iz Ël. 81. st. 1. ZZK, u sve-zi s Ël. 82. st. 2. i 3. da se temeljem opÊih odredbio zabiljeæbi spora dopusti i zabiljeæba pokretanjapostupka utvrivanja granica pomorskog dobra.Sama Ëinjenica da su niæestupanjski sudovi zauzelipravno shvaÊanje u pogledu primjene odredbe Ël.81. st. 1. ZZK suprotno pravnom shvaÊanju ovogrevizijskog suda, nije odluËna, jer o razrješenjunavedenog pravnog pitanja ne ovisi odluka u ovomzemljišnoknjiænom predmetu.To zato, što je sud prvog stupnja prijedlog zazabiljeæbu postupka utvrivanja granica pomor-skog dobra odbio iz drugog razloga - nedostatka

zakonom propisanih pretpostavki za provedbusvakog zemljišnoknjiænog upisa, pa tako i zazabiljeæbu spora na temelju Ël. 81. st. 1. ZZK, akoje pretpostavke u konkretnom sluËaju, po ocjenisuda prvog stupnja nisu bile ispunjene.Pri tome treba reÊi da se revident u reviziji niti neosvrÊe na navedeni razlog za odbijanje prijedloga

kao razlog nepravilnosti i nezakonitosti prvostu-panjskog rješenja niti o tom razlogu ne postavljaodreeno pravno pitanje o kojem bi ovisila odlukau ovom sporu.Prema tome, kako nisu ispunjene pretpostavke usmislu odredbe Ël. 382. st. 2. ZPP zato što pravnopitanje navedeno u prvom razlogu prvostupanj-skog rješenja nije pravno odluËno, a za drugirazlog revident nije naveo pravno pitanje, to jerevizija nedopuštena.Stoga revizija predlagateljice u ovom predmetunije dopuštena, pa je temeljem odredbe Ël. 392.st. 2. u svezi Ël. 400. st. 3. ZPP i Ël. 91. st. 1. ZZKodluËeno kao u izreci.”

c) Razlozi zbog kojih revident smatra da je po-stavljeno pitanje vaæno za osiguranje jedinstveneprimjene prava i ravnopravnosti svih u njegovojprimjeni - treÊa pretpostavka dopustivosti

TreÊa pretpostavka dopustivosti odnosi se na ra-zloge zbog kojih revident smatra da je postavljenopitanje vaæno za osiguranje jedinstvene primjeneprava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.Razlozi se trebaju izloæiti te se moraju odnositina (svako) postavljeno pravno pitanje, odnosnoukoliko je postavljeno više pravnih pitanja tadana svako pitanje pojedinaËno. U praksi je vidljivoda se ponekad razlozi odnose samo na materijal-nopravno, a za postupovnopravno pitanje razloziizostanu. Dakle, svako postavljeno pravno pitanje,ako ih ima više i ukoliko to po prirodi stvari nijepotrebno, uvijek moraju pratiti njegovi razlozi.- Izloæiti razloge zbog kojih revident smatra

da je postavljeno pitanje vaæno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnostisvih u njegovoj primjeni, uz ostalo, znaËi dase revident u sadræaju revizije mora pozvatise na neku od toËki iz Ëlanka 382. stavak 2.toËka 1. do 3. ZPP-a u kojima su zakonomapsolutizirani sluËajevi u kojima bi postojalirazlozi za podnošenje ove revizije. Kako se radio razlozima koji su u pravnoj normi navedeni

samo primjerice, to nema zapreke da se istaknui neki drugi razlozi zbog kojih revident smatrada je postavljeno pitanje vaæno za osiguranje

jedinstvene primjene prava i ravnopravnostisvih u njegovoj primjeni.

Izlaganje razloga ne bi trebalo biti samo poziva-nje na brojËanu oznaku pravne norme ili njezinpuki sadræaj veÊ to treba uËiniti opisno, odnosnopovezujuÊi i konkretizirajuÊi razloge s postavlje-nim pitanjem.Razlozi iz Ëlanka 382. stavak 2. toËka 1) ZPP-a,postoje ako o tom pitanju revizijski sud još uvijeknije zauzeo shvaÊanje odluËujuÊi u pojedinimpredmetima na odjelnoj sjednici, a rijeË je o pitanju



»LANCI I RASPRAVE

o kojemu postoji razliËita praksa drugostupanjskihsudova. Ali u tom sluËaju treba odreeno naznaËitirazliËite (usporedne) odluke drugostupanjskih su-dova, dakle, njihov poslovni broj te se uz revizijubez daljnjega trebaju dostaviti preslike ili primjercitih odluka, a korisno je u sadræaju revizije citiratii bitne dijelove odnosnih odluka.

Razlozi iz Ëlanka 382. stavak 2. toËka 2) ZPP-apostoje ako je o tom pitanju revizijski sud veÊzauzeo shvaÊanje, ali je odluka drugostupanjskogasuda utemeljena na shvaÊanju koje nije podudarnos tim shvaÊanjem.U tom je sluËaju u sadræaju re-vizije potrebito toËno naznaËiti revizijsku odlukuili izloæiti postojeÊe pravno shvaÊanje revizijskogsuda, dakle, treba naznaËiti pojedinaËne revizijskeodluke njihovim poslovnim brojem ili se pozvatina odreeno pravno shvaÊanje VSRH zauzetona odjelnoj sjednici u odnosu na koje pobijanaodluka nije podudarna. U ovom je sluËaju korisnodostaviti presliku revizijske odluke ili odluka, ali tonije odluËno jer VSRH ima moguÊnosti za pregled

svojih odluka.Razlozi iz Ëlanka 382. stavak 2. toËka 3) ZPP-a,postoje ako je o tom pitanju revizijski sud veÊzauzeo shvaÊanje i presuda se drugostupanjskogasuda temelji na tom shvaÊanju, ali bi - osobitouvaæavajuÊi razloge iznesene tijekom prethodno-ga prvostupanjskoga i æalbenoga postupka, zbogpromjene u pravnom sustavu uvjetovane novimzakonodavstvom ili meunarodnim sporazumimate odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske,Europskoga suda za ljudska prava ili Europskogsuda - trebalo preispitati sudsku praksu. U ovombi se sluËaju, uz ostalo, trebalo odreeno pozvatina odluku Ustavnoga suda Republike Hrvatske,Europskoga suda za ljudska prava ili Europskogsuda, te bi uz reviziju bilo korisno dostaviti pri-mjerak preslike te odluke uz reviziju.SluËajevi iz stavka 2. Ëlanka 382. toËka 1) do 3)ZPP-a iako su navedeni primjerice zapravo suapsolutizirani kao sluËajevi u kojima bi uvijekpostojali razlozi za podnošenje tzv. “izvanrednerevizije”.Vaæno je istaknuti da kada se spominju usporedneodluke drugih sudova koje nisu podudarne, mora-lo bi se raditi o istoj (ili barem sliËnoj) ËinjeniËnoji pravnoj, odnosno postupovnopravnoj situaciji.- Meutim, u reviziji se mogu navesti i drugi

razlozi neovisno od toËke 1) do 3) Ëlanka 382.stavak 2. ZPP-a, na primjer:

Ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nijezauzeo shvaÊanje odluËujuÊi u pojedinim predme-tima, a rijeË je o pitanju o kojemu, zbog nejasnepravne norme ili brojnih promjena u propisimaili Ëinjenice da više drugostupanjskih sudovasudi u istovrsnim predmetima postoji moguÊnostrazliËitog tumaËenja i zapravo razliËite praksedrugostupanjskih sudova (primjerice: kad se radio sporovima koji proizlaze iz primjene kolektivnihugovora ili se iz nekih drugih razloga opravdanomoæe oËekivati da Êe postavljeno pitanje biti vaænoza primjenu odreenog pravnog instituta kao što

je primjena pravne norme o kojoj nema sudskeprakse, postojanje pravne praznine koja redovito

izaziva dvojbe, pojava zakonske novele, itd..)U nastavku se daju primjeri neodgovarajuÊegsadræaja revizije glede duænosti da se odreenonaznaËe razlozi zbog kojih revident smatra da

je postavljeno pitanje vaæno za osiguranje jedin-stvene primjene prava i ravnopravnosti svih unjegovoj primjeni.

Primjer 1.“Meutim, revident je propustio odreeno izloæitirazloge o tome zašto smatra da je postavljenopitanje vaæno za osiguranje jedinstvene primjenezakona i ravnopravnosti graana, što je bio duæanprema izriËitoj zakonskoj odredbi iz Ëlanka 382.stavak 3. ZPP.U tom smislu za udovoljene zakon-skoj pretpostavci iz Ëlanka 382. stavak 3. ZPP-a,nije dovoljna samo revidentova puka tvrdnja izkoje proizlazi da bi imao saznanja o velikom brojupokrenutih ovakvih sporova, a da revizijski sud otome još nije zauzeo pravno shvaÊanje.”

Primjer 2.“Iako je odreeno naznaËila pravno pitanje zbogkojeg podnosi izvanrednu reviziju, revidentica nijeodreeno izloæila razloge o tome zašto smatra da

je postavljeno pitanje vaæno za osiguranje jedin-stvene primjene zakona i ravnopravnosti graana,što je bila duæna prema izriËitoj zakonskoj odredbiiz Ëlanka 382. stavak 3. ZPP. Naprotiv, u svojojreviziji, osim što tvrdi da su navedena pravnashvaÊanja niæestupanjskih sudova pogrešna, revi-dentica samo opÊenito navodi da takva shvaÊanjadovode do pravne nesigurnosti i neravnopravnostiglede ostalih graana.”

Primjer 3.“Osim toga, u reviziji nisu odreeno izloæeni nitirazlozi iz Ëlanka 382. stavak 3. ZPP-a, jer revi-dentica istiËe tek vlastito mišljenje - da je takvomprimjenom zakona dovedena u neravnopravanpoloæaj prema ostalim graanima.”

Primjer 4.“IzlaæuÊi razloge zbog kojih smatra da su postav-ljena pitanja vaæna za osiguranje jedinstvene pri-mjene zakona i ravnopravnosti graana revidentpaušalno ponavlja tekst odredbe Ël.382. st.2.toË.2. ZPP, ne obrazlaæuÊi pri tome zbog Ëega bise mogla oËekivati razliËita shvaÊanja drugostu-panjskih sudova.”

Primjer 5.“Revident se naime, u svojoj reviziji pozivomna odredbe Ël. 382. st. 2. t. 3. ZPP-a nije uopÊepozvao ni na jednu konkretnu odluku Vrhovnogsuda Republike Hrvatske, odnosno shvaÊanjezauzeto na odjelnoj sjednici Vrhovnog suda,te s time u vezi osim pukog pozivanja na Ël.382. st. 2. t. 3. ZPP-a revident nije naveo bilokakove argumente u Ëemu bi se ogledala ra-zliËitost pravnih shvaÊanja izmeu pobijanepresude i bilo koje presude Vrhovnog suda.Prema odredbi Ël. 382. st. 3. ZPP-a u tzv. izvanred-noj reviziji iz Ël. 382. st. 2. ZPP-a stranka je duæna



»LANCI I RASPRAVE

ne samo odreeno naznaËiti pravno pitanje zbogkojeg ju je podnijela veÊ mora i izloæiti razlogezbog kojih smatra da je ono vaæno za osiguranje

jedinstvene primjene zakona i ravnopravnostigraana. To je posebno vaæno zato jer u smisluËl. 392. a) st. 2. ZPP-a u povodu revizije iz Ël.382. st. 2. ZPP-a revizijski sud je ovlašten ispitati

pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se onapobija revizijom i samo zbog pitanja koje je vaænoza osiguranje jedinstvene primjene zakona i rav-nopravnosti graana zbog kojeg je podnesena.”Prema praksi VSRH u sluËaju postojanja razliËiteprakse istog æupanijskog suda ne postoje razlozi zaizvanrednu reviziju jer se ne radi o pitanju koje jevaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakonai ravnopravnosti graana zbog kojeg je revizijapodnesena. Takvo pitanje ima se raspraviti nasjednici graanskog odjela tog drugostupanjskogsuda (Ëlanak 35. Zakona o sudovima).

Primjer:

“Ako postoji neujednaËenost sudske prakse narazini jednog æupanijskog suda (u ovom sluËajuŽupanijskog suda u xxx) to pitanje se ima ra-spraviti na sjednici graanskog odjela tog suda usmislu odredbe Ëlanka 35. Zakona o sudovima.”,Prema praksi VSRH u sluËaju izvanredne revizijekoja je podnesena zbog razliËite primjene odreda-ba iz Ëlanka 200. Zakona o obveznim odnosima usvezi s Orijentacijskim kriterijima VSRH, iako bise radilo o razliËitim drugostupanjskim sudovimai razliËitim odlukama, to nije razlog koji bi oprav-dao podnošenje odnosne revizije jer postavljenopitanje zapravo nije vaæno za osiguranje jedin-stvene primjene zakona i ravnopravnosti graana.

Primjer 1.“U pogledu treÊeg pitanja valja reÊi da pravnoshvaÊanje Vrhovnog suda doneseno na odjelnojsjednici odræanoj 29. studenog 2002. kada surazmatrani i prihvaÊeni “orijentacijski kriteriji iiznosi za utvrivanje visine praviËne novËane na-knade nematerijalne štete”, predstavlja kako samarijeË “orijentacijski” ukazuje na takve kriterije kojitrebaju omoguÊiti ujednaËenu primjenu odredabaËl. 200. st. 1. ZOO/91. Pri tome kriteriji ne mogupredstavljati matematiËku formulu koja pukimautomatizmom sluæi za izraËunavanje praviËnenovËane naknade te su nuæna odstupanja odiznosa navedenih u kriterijima, a što proizlazi izodredaba Ël. 200. ZOO prema kojima se novËanasatisfakcija odreuje prema svim okolnostimasvakog konkretnog sluËaja. Kako se pored reËenogrevidentova usporedna analiza kriterija i visinadosuenih naknada za pojedine vidove nema-terijalne štete iz pobijane presude u odnosu na“orijentacijske kriterije” Vrhovnog suda svodi navlastitu, dakle, subjektivnu procjenu o tome kolikabi visina naknade trebala pripadati I. tuæiteljici, tovalja zakljuËiti da postavljeno pitanje nije vaænoza osiguranje jedinstvene primjene zakona i rav-

nopravnosti graana jer odluka drugostupanjskogsuda nije utemeljena na shvaÊanju koje ne bi bilopodudarno sa shvaÊanjem Vrhovnog suda.”

Primjer 2.“Meutim, kako se radi o Orijentacijskim krite-rijima koji ne mogu predstavljati matematiËku

formulu koja sluæi za izraËunavanje naknade,kako je to veÊ naprijed navedeno, veÊ se novËa-na naknada odreuje prema svim okolnostimasvakog konkretnog sluËaja, postavljeno pitanjeu vezi s primjenom Orijentacijskih kriterija zadosuivanje naknade neimovinske štete u ovomsluËaju ne moæe se smatrati vaænim pitanjem zaosiguranje jedinstvene primjene zakona i ravno-pravnosti graana.

3. Kako bi pravilno trebaloizraditi i sastaviti izvanrednureviziju

U uvodnom dijelu korisno je oznaËiti da se radi oizvanrednoj reviziji.Ako to nije tako i ako iz sadræaja nije moguÊe sasigurnošÊu utvrditi o kojoj se reviziji radi - tadaVSRH moæe razmatrati podnesenu reviziju kao“redovnu” reviziju jer se u praksi napušta pristup ukojem se svaka revizija podredno i za svaki sluËajuvijek ocjenjuje još i kao izvanredna revizija.U sadræaju revizije trebalo bi ukratko izloæiti što

je predmet spora (uputno je to uËiniti na onajnaËin kako to inaËe rade sudovi i sam revizijskisud) izbjegavajuÊi pritom iznošenje i osporavanjeËinjeniËnih utvrenja17. Sadræaj revizije treba

kratko potkrijepiti samo bitnim okolnostima kon-kretnog sluËaja - te izvršiti jasnu usporedbu, ako je moguÊa, s razliËitim odlukama drugih drugostu-panjskih sudova ili revizijskog suda koje se odnosena istu (ili sliËnu) ËinjeniËnu i pravnu situacijuNakon iznošenja predmeta spora valjalo bi ukrat-ko izloæiti:- pravne razloge (pravno shvaÊanje) na koje se

poziva obrazloæenje pobijane odluke;- revidentov zakljuËak kojim se ukazuje na

nepodudarnost (postupovnopravne ili materi- jalnopravne nepravilnosti).

Potom bi trebalo odreeno naznaËiti i postaviti jasno pravno pitanje od Ëijeg rješenja ovisi odlukau konkretnom sporu. Pitanje se razumljivo postav-lja u upitnoj formi (?) i to na jasan i u sadræajurevizije vidljiv naËin. Bilo bi korisno da je uoËljivoodvojeno iz ostalog teksta revizije. Ponekad jepotrebno (u pravilu neÊe biti) izloæiti još i dodatnerazloge zbog Ëega je postavljeno pitanje vaæno zakonkretni spor.Slijedi izlaganje razloga s tim da bi ih trebaloizloæiti pozivanjem na jedan od tri apsolutiziranasluËaja iz Ëlanka 382. stavak 2. toËka 1) do 3) ilinavesti druge okolnosti koje, na primjer: izazivajudvojbe u primjeni pravne norme. Nije dovoljno

17 “Na takve revizijske navode treba reÊi da se revizijski prigovor pogrešne primjene materijalnog prava moæe temeljiti samo na

Ëinjenicama koje su utvrene u postupku, a ne na nekom drugaËijem ËinjeniËnom stanju.”



»LANCI I RASPRAVE

samo navesti sadræaj gore navedene pravne normeveÊ ga se kao apstraktnu pravnu normu uvijekmora konkretizirati - s obzirom na stanje predmetau kojem je podnesena revizija, odnosno povezatis postavljenim pitanjem.Vaæno je istaknuti da se u privitku izvanrednerevizije, prema dosadašnjoj praksi VSRH, trebaju

dostaviti razliËite usporedne presude nekog dru-gog drugostupanjskog suda18 - u preslici, odnosnooznaËiti poslovni broj revizijske odluke ili odlukeVisokog trgovaËkog suda ili Ustavnog suda RH, uodnosu na koje pobijana odluka nije podudarna.Postoji i široka moguÊnost pozivanja na objav-ljene sentence i sudsku praksu u Ëasopisima ilirazliËitim pravnim priruËnicima i komentarimazakona, odnosno na objave sudskih odluka naodgovarajuÊim internetskim stranicama (uvijek jekorisno dostaviti preslike takvih sudskih odlukai sentenci).Ako se ne radi o apsolutiziranim sluËajevima izËlanka 382. stavak 2. toËka 1) do 3) ZPP - mora se

razloæno izloæiti zbog Ëega zapravo - u konkretnomsluËaju postoji izvjesna moguÊnost razliËite praksedrugostupanjskih sudova, primjerice radi: primje-ne pravne norme koja je oËito nejasna, primjeneneke pravne norme o kojoj uopÊe nema sudskeprakse, zbog toga što postoji pravna praznina kojau praksi redovito izaziva dvojbe, zbog primjenedvaju zakona iste vaænosti (kad su oba specijalna),novele zakona, itd..Završno slijedi revizijski prijedlog (koji nije bitandio revizije) uz odreeni popis troškova sastavaizvanredne revizije i (plaÊenih) sudskih pristojbi(Ëesto nedostaje).Slijedi nekoliko primjera odluka VSRH iz Ëijeg sesadræaja moæe zakljuËiti o naËinu na koji bi trebalopravilno izraditi izvanrednu reviziju:

Primjer 1.“Rješenjem suda prvog stupnja od 14. svibnja2007. ispravljenim rješenjem istoga suda i poslov-nog broja od 27. srpnja 2007. riješeno je:“I. Odbija se prijedlog od 10. srpnja 2006.predlagateljice Republike Hrvatske zastupane pozz ODO u Crikvenici, radi zabiljeæbe postupkautvrivanja granica pomorskog dobra, na nekret-ninama P. M. iz R., K. …, upisanim u zk.ul. 1289k.o. K., a na k.Ë. 379/5 oranica sa 264 m2II. Odreuje se zabiljeæba odbijenog prijedloga.”Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je

æalba predlagateljice i potvreno je rješenjesuda prvog stupnja (toË. I. izreke) te je naloæenozemljišnoknjiænom sudu brisanje zabiljeæberješenja o odbijanju upisa i da o tome obavijestisudionike.Protiv ovog rješenja suda drugog stupnja revizijuiz Ël. 382. st. 2. Zakona o parniËnom postupku(“Narodne novine” broj 53/01, 91/92, 112/99,88/01, 117/03, 88/02, 2/07, 84/08 i 96/08 - dalje:ZPP) izjavljuje predlagateljica zbog procesnoprav-nog pitanja:

“Ima li mjesta upisu zabiljeæbe pokretanja po-stupka utvrivanja granice pomorskog dobra uzemljišnim knjigama?Na reviziju nije odgovoreno.Revizija je osnovana.Ovaj sud ispituje pobijano rješenje sukladnoodredbi Ël. 392.a. ZPP-a samo u onom dijelu u

kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanjakoje je vaæno za osiguranje jedinstvene primjenezakona i ravnopravnosti graana.Pitanje koje je predmet odluËivanja u ovoj fazi po-stupka vaæno je radi jedinstvene primjene zakona.”

Primjer 2.“Revizija nije dopuštena.Odredbom Ël. 382. st. 2. ZPP u vezi Ël. 400. st.1. ZPP, a koje se odredbe na temelju Ël. 91. st. 1.ZZK podredno primjenjuju i u zemljišnoknjiænimpostupcima propisano je da stranke mogu podni-

jeti reviziju protiv drugostupanjske odluke akoodluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijal-

nopravnog ili postupovnopravnog pitanja vaænogza osiguranje jedinstvene primjene zakona i rav-nopravnosti graana.U reviziji iz st. 2. Ël. 382. ZPP stranka trebaodreeno naznaËiti pravno pitanje zbog kojeg ju

je podnijela i izloæiti razloge zbog kojih smatra da je ono vaæno za osiguranje jedinstvene primjenezakona i ravnopravnosti graana.U skladu sodredbom Ël. 392.a st. 2. ZPP ovaj revizijski sudispitao je pobijano rješenje samo u dijelu u kojemse pobija revizijom i samo zbog pitanja koje jevaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakonai ravnopravnosti graana zbog kojeg je podnesena.Nadalje, iz zakonske odredbe Ël. 382. st. 2. ZPP

jasno proizlazi da se revizija moæe izjaviti samo izonog materijalnopravnog ili postupovnopravnogpitanja o Ëijem rješenju ovisi odluka u predmet-nom sporu.Podrazumijeva se takoer i da je upravo pobijanaodluka posljedica stava niæestupanjskih sudovau odnosu na to materijalnopravno ili postupov-nopravno pitanje. To su osnovne pretpostavkeza razmatranje postojanja daljnjih elemenata zaocjenu je li u konkretnom sluËaju rijeË o nekompravnom pitanju vaænom za osiguranje jedinstveneprimjene zakona i ravnopravnosti graana odkojih su neka primjerice navedena u odredbi Ël.382. st. 2. toË. 1-4. ZPP.U predmetnoj reviziji jedino pravno pitanje koje

revident odreeno navodi je:“Ima li mjesta zabiljeæbe pokretanja postupkautvrivanja granica pomorskog dobra u zemljiš-nim knjigama na temelju odredbe Ël. 81. st. 1.ZZK?”Isti tvrdi da o tom pitanju postoji razliËita praksadrugostupanjskih sudova.Prema sadræaju obrazloæenja prvostupanjskogrješenja proizlazi da sud prvog stupnja odbijaprijedlog za zabiljeæbu postupka utvrivanjagranica pomorskog dobra, zato što “…se za upis

18 VSRH nema moguÊnosti izvršiti usporedbu razliËitih ili nepodudarnih drugostupanjskih odluka jer mu veÊi dio njih jednostavno nijedostupan, a s obzirom na sadræaj Ëlanka 382. stavak 2. i 3. ZPP-a, smatra se da je revident, izlaæuÊi razloge, duæan dostaviti takve

odluke, uostalom i radi provjere vjerodostojnosti njegovih revizijskih tvrdnji.



»LANCI I RASPRAVE

zabiljeæbe, neovisno o tome što je njezin predmet,moraju ispuniti sve pretpostavke koje se morajuispuniti za provedbu svakog zemljišnoknjiænogupisa. Jedna od tih pretpostavki je da se upis za-htijeva protiv onoga koji je u vrijeme podnošenjazahtjeva za upis upisan kao nositelj knjiænog pravaglede kojeg se zahtjeva upis ili bude istodobno

uknjiæen ili predbiljeæen. Naime, ni prijedlog nipodnesena isprava na temelju koje se zahtijevaupis ne ispunjavaju ovu pretpostavku”.Dakle, ne zbog postupovnopravnog pitanja u po-gledu primjene Ël. 81. st. 1. ZZK, veÊ iz drugograzloga - nedostatka zakonom propisane pret-postavke za provedbu svakog zemljišnoknjiænogupisa pa tako i zabiljeæbu spora na temelju Ël.81. st. 1. ZZK, a koja se pretpostavka po ocjeniniæestupanjskih sudova nije ispunila u konkretnomsluËaju.Pri tome treba reÊi, da se revident u reviziji nitine osvrÊe na navedeni razlog za odbijanje prijed-log za zabiljeæbu postupka utvrivanja granica

pomorskog dobra kao razlog nepravilnosti i ne-zakonitosti pobijanih rješenja niti o tom razlogune postavlja odreeno pravno pitanje o kojem biovisila odluka u ovom predmetu.Prema tome, kako postavljeno pravno pitanjenije pravno odluËno za odluku o odbijanjuzatraæenog upisa to nisu ispunjene pretpostavkeu smislu odredbe Ël. 382. st. 2. ZPP, jer se ne radio pravnom pitanju koje je vaæno za osiguranje

jedinstvene primjene zakona i ravnopravnostigraana, revizija je nedopuštena.Zbog navedenog na temelju odredbe Ël. 392. st.2. u vezi s Ël. 400. st. 3. ZPP i Ël. 91. st. 1. ZZKodluËeno je kao u izreci.”

Primjer 3.Prema odredbi Ël. 443. st. 4. Zakona o parniËnompostupku (“Narodne novine”, broj: 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08 - da-lje: ZPP) protiv rješenja donesenih u parnicamazbog smetanja posjeda dopuštena je samo revizijaiz Ël. 382. st. 2. ZPP-a ako su ispunjeni uvjeti izËl. 400. ZPP-a.U smislu citirane odredbe, protiv pobijanog rješe-nja dopušteno je podnijeti tzv. izvanrednu revizijuiz Ël. 382. st. 2. ZPP-a kao što je konkretna.Prema odredbi Ël. 382. st. 2. i 3. ZPP-a strankemogu podnijeti tzv. izvanrednu reviziju protivdrugostupanjske presude ako odluka u sporu

ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ilipostupovnopravnog pitanja vaænog za osiguranje

jedinstvene primjene zakona i ravnopravnostigraana, time da u reviziji stranka treba odreenonaznaËiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podni-

jela i izloæiti razloge zbog kojih smatra da je onovaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakonai ravnopravnosti graana.Pravno pitanje, a kako je navedeno u reviziji: oodnosu izmeu posjeda dvorišta i posjeda pravastvarne sluænosti staze je opÊenito formuliranopitanje, no sve i ako bi se prihvatilo da odluka usporu ovisi o istom, ništa ne upuÊuje na to zaštobi ono bilo vaæno za jedinstvenu primjenu zakona

i ravnopravnost graana, a niti je u tom pravcurevident izloæio bilo kakve razloge u svojoj reviziji.Kako je pak zakonska pretpostavka za dopušte-nost izvanredne revizije da su svi prethodno nave-deni elementi iz Ël. 382. st. 2. i 3. ZPP kumulativnoispunjeni, a što ovdje nije sluËaj, zakljuËiti je daovako podnesena revizija nije dopuštena.”

Primjer 4.“Drugostupanjskim rješenjem je potvrenoprvostupanjsko rješenje kojim se tuæba u ovompredmetu odbacuje i nalaæe se tuæitelju naknaditituæeniku parniËni trošak u iznosu od kn. Protivtog rješenja reviziju je izjavio tuæitelj na temeljuËl. 382. st. 2. Zakona o parniËnom postupku (“Na-rodne novine”, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 2/07 i 84/08 - dalje: ZPP). Predlaæe dase pobijano rješenje ukine.Revizija je osnovana.U ovom predmetu je rijeË o zahtjevu tuæiteljaza naknadu nematerijalne štete po odredba-

ma Ël. 21. i 22. Zakona o medijima (“Na-rodne novine”, broj 59/04 - dalje: ZM).Niæestupanjski sudovi temelje odluku na odredbiËl. 22. st. 2. ZM, smatrajuÊi da nije ispunjenaprocesna pretpostavka za podnošenje predmetnetuæbe, jer da tuæitelj nije prethodno zatraæio odnakladnika objavljivanje ispravke sporne infor-macije odnosno objavljivanje isprike. Zbog toganiæestupanjski sudovi smatraju da tuæitelju nepripada pravo na predmetnu tuæbu.U postupku je utvreno da je tuæitelj od glavnogurednika dnevnog lista “list” pozivom na odredbeËl. 22. ZM zatraæio ispravak i ispriku radi objavlje-nje informacije u tom listu i da je “listu” od 2006.objavljena isprika tuæitelju.Pravno pitanje zbog kojeg tuæitelj podnosi revi-ziju je:- je li za postojanje procesne pretpostavke za

podnošenje tuæbe za naknadu nematerijalneštete u smislu Ël. 22. ZM odluËno kome seošteÊenik obratio radi ispravka ili isprike usluËaju kad su ispravak ili isprika objavljeni umediju u kojem je bila objavljena informacija.

U odgovoru na to pravno pitanje tre-ba poÊi od sadræaja odredaba Ël. 22. ZM.Prema odredbi Ël. 22. st. 1. ZM nematerijalna štetau pravilu se naknauje objavljivanjem ispravkainformacije i isprikom nakladnika, te isplatom na-knade sukladno opÊim propisima obveznog prava.

Prema odredbi Ël. 22. st. 2. ZM pravo natuæbu za naknadu nematerijalne štete sukladnoopÊim propisima obveznog prava ima osobakoja je prethodno zatraæila od nakladnikaobjavljivanje ispravka sporne informacije teispriku nakladnika kada ispravak nije moguÊ.Dakle, prije svega moæe se uoËiti da objavaispravka i isprike u smislu Ël. 22. st. 1. ZMpredstavlja jedan od oblika naknade pretrpljeneštete objavljenom informacijom. Naknada šteteisplatom u novcu sukladno opÊim propisimadolazi u obzir ukoliko objava ispravka ili isprikene bi predstavljala dovoljnu naknadu odnosno nebi bila odgovarajuÊa pretrpljenoj šteti objavom



»LANCI I RASPRAVE

informacije. Iz toga oËito proizlazi smisao propi-sivanja traæenja ispravka ili isprike kao procesnepretpostavke za podnošenje tuæbe za naknaduštete sukladno opÊim propisima obveznog prava(isplatom naknade u novcu), a taj je da se naj-prije pokuša da se objavom ispravka ili isprikeotkloni pretrpljena šteta - dakle da to predstavlja

odgovarajuÊu naknadu pretrpljenoj nematerijalnojšteti - u cilju izbjegavanja daljnjeg nepotrebnogangaæiranja pravosudnih institucija.Iz toga slijedi i daljnji zakljuËak da u situaciji kad

je ispravak i/ili isprika objavljen treba smatratida je procesna pretpostavka za podnošenje tuæbeu smislu Ël. 22. st. 2. ZM u cijelosti ispunjena- neovisno o tome kojim putem je to uËinjeno.U takvom sluËaju bi bilo besmisleno traæiti odnakladnika ponovno ono što je veÊ uËinjeno-objava ispravka ili isprike, jer, u okviru naprijednavedenog sadræaja odredaba Ël. 22. ZM, to ne biimalo nikakvu svrhu.Prema tome, odgovor na navedeno pravno pitanje

je da u sluËaju da su ispravak ili isprika objavljenitreba smatrati da je ispunjena procesna pretpo-stavka iz Ël. 22. st. 2. ZM za podnošenje tuæbe- kakav je i u ovom konkretnom predmetu sluËaj.Kako su niæestupanjski sudovi pogrešnim pravnimpristupom smatrali da nije ispunjena procesnapretpostavka za podnošenje predmetne tuæbe, natemelju Ël. 394. st. 4. ZPP u vezi s Ël. 394. st. 3.ZPP je odluËeno kao u izreci.19”

Primjer 5.20

“Protiv drugostupanjske presude tuæenik je pod-nio reviziju iz Ël. 382. st. 2. Zakona o parniËnompostupku (“Narodne Novine” broj 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84708 i 123/08,dalje: ZPP/08) zbog pogrešne primjene odredabamaterijalnog prava navodeÊi da odluka o sporuovisi o rješenju materijalnopravnog pitanja vaænogza jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnostgraana. Revident smatra pitanje vaænim zatošto o tom pitanju revizijski sud još nije zauzeoshvaÊanje odluËujuÊi u pojedinim predmetima ilina odjelnoj ili opÊoj sjednici, a rijeË je o pitanju okojemu postoji razliËita praksa drugostupanjskihsudova.Tuæenik predlaæe da Vrhovni sud RepublikeHrvatske ukine drugostupanjsku i prvostupanj-sku presudu i predmet vrati prvostupanjskomsudu na ponovno suenje a tuæitelju da naloæi

naknaditi tuæeniku trošak revizije u iznosu1.125,00 kuna. Tuæitelj je odgovorio na revizi-

ju i predloæio odbiti reviziju kao neosnovanu.Revizija je osnovana.Presuda je ispitana po Ël. 392.a st. 2. ZPP/08 kojise u ovom sluËaju primjenjuje temeljem odredbeËl. 52. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP(“Narodne novine” broj 84/08) u onom dijelu u ko-

jemu se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je vaæno za osiguranje jedinstvene primjene zakonai ravnopravnosti graana zbog kojeg je podnesena.

Predmet spora je isplata 6.135,98 kuna što pred-stavlja obraËunatu razliku plaÊe za vrijeme od 1.travnja 2005. do 30. sijeËnja 2006. i to za radnomjesto voe ophodnje u Policijskoj upravi K.,Policijskoj postaji O. na koje je tuæitelj rasporeenrješenjem i povoljnije plaÊe propisane za radnomjesto detektiva kriminaliteta droga u istoj policij-

skoj upravi na kojemu je radio na temelju usmenognaloga nadreenog sluæbenika.U postupku pred niæestupanjskim sudovima jeutvreno:- da je tuæitelj na temelju rješenja o prijamu

u dræavnu sluæbu bio zaposlen kao policijskisluæbenik na radnom mjestu višeg policajcavoe ophodnje u PU K., Policijska postaja O.,

- da je u razdoblju od 1. travnja 2005. do 30.sijeËnja 2006. obavljao poslove detektivakriminaliteta droga u PU K. PP O. na temeljuusmenog naloga nadreenog sluæbenika zakoje poslove nije dobio rješenje o rasporeduna radno mjesto i plaÊi sluæbenika,

- da su poslovi na koje je tuæitelj rasporeenrješenjem poslovi niæeg stupnja struËnosti, aposlovi koje je obavljao na temelju usmenognaloga poslovi višeg stupnja struËnosti, te darazlika u plaÊi izmeu te dvije sluæbe za spornorazdoblje iznosi 6.135,98 kuna.

Na temelju tako utvrenog ËinjeniËnog stanjaniæestupanjski sudovi prihvatili su tuæbeni zahtjev.Presude se u bitnomu temelje na stajalištu da poli-cijskom sluæbeniku pripada pravo na isplatu plaÊeradnog mjesta za poslove koje stvarno obavlja natemelju usmenog naloga nadreenog sluæbenikaako je ta plaÊa povoljnija u odnosu na onu kojubi primao prema rješenju o rasporedu na radnomjesto i plaÊi. Takvo stajalište sudovi temeljena propisima o policiji i propisima o dræavnimsluæbenicima i namještenicima te na odredbi Ël.7. st. 1. Zakona o radu (“Narodne Novine” broj137/04 - proËišÊeni tekst).Tuæenik smatra da je zauzeto stajalište pogrešno pa

je u reviziji naznaËio pravno pitanje zbog kojega je izjavljena izvanredna revizija iz Ël. 382. st. 2.ZPP, a koje glasi:Pripada li policijskom sluæbeniku pravo na isplatuplaÊe prema rješenju o rasporedu na radno mjestoi plaÊi ili pravo na isplatu povoljnije plaÊe rad-nog mjesta za poslove koje stvarno privremenoobavlja na temelju usmenog naloga nadreenogsluæbenika?

Tuæenik navodi da je pitanje vaæno jer da o njemuVrhovni sud RH nije zauzeo shvaÊanje u pojedinimpredmetima ili na odjelnoj ili opÊoj sjednici, arijeË je o pitanju o kojemu postoji razliËita praksadrugostupanjskih sudova.VijeÊe Vrhovnog suda ocijenilo je da se radi o ma-terijalnopravnom pitanju o kojemu ovisi rješenjekonkretnog spora, vaænom za osiguranje jedin-stvene primjene zakona i ravnopravnosti graanau smislu odredbe Ël. 382. st. 2. toËka 1. ZPP/08.Prema odredbi Ël. 79. Zakona o policiji (“Narodne

19 Rev 322/09-2 od , 7. travnja 2009. godine, sve ostale revizijske odluke dostupne na internetskim stranicama VSRH.20 Revr-810/2010 od 9.6.2010.



»LANCI I RASPRAVE

Novine” broj 129/00, dalje: ZP) na poloæaj, pravai obveze i odgovornost policijskog sluæbenikaMinistarstva unutarnjih poslova primjenjuju sepropisi o dræavnim sluæbenicima, ako tim zako-nom ili propisima donesenim na temelju njeganije drugaËije odreeno. Policijski sluæbenik imaplaÊu radnog mjesta na koje je rasporeen (arg.

iz Ël. 85. ZP).U razdoblju od 1. travnja 2005. do 31. prosinca2005. prava dræavnih sluæbenika ureivao je Za-kon o dræavnim sluæbenicima i namještenicima(“Narodne Novine” broj 27/01, dalje: ZDSN), aod 1. sijeËnja 2006. nadalje Zakon o dræavnimsluæbenicima (“Narodne Novine” broj 92/05,142/06, 77/07, 107/07, 27/08, dalje: ZDS).Prema odredbi Ël. 17. ZDSN o prijamu u dræavnusluæbu odluËuje se rješenjem, a po konaËnostirješenja donosi se rješenje iz Ël. 20. ZDSN o ras-poredu na radno mjesto kojim se izmeu ostalihpitanja utvruje plaÊa sluæbenika. Iz odredbe Ël.23. st. 1. ZDSN proizlazi da nadleæno tijelo o svim

pravima i obvezama iz sluæbe odluËuje rješenjem,pa je takvo rješenje potrebno donijeti i u sluËajuprivremenog premještaja u smislu odredbe Ël. 102.u vezi s Ël. 96. ZDSN.Dræavni sluæbenik rasporeuje se, dakle, naradno mjesto rješenjem i duæan je izvršavatione poslove koji su mu povjereni rješenjemu kojemu je odreeno pravo na plaÊu i visi-na plaÊe. Sluæbenici imaju pravo na jednakuplaÊu za jednak rad, odnosno rad jednakevrijednosti, neovisno o tome jesu li u dræavnojsluæbi na odreeno ili na neodreeno vrijeme.Prema odredbi Ël. 96. ZDSN sluæbenik moæe popotrebi sluæbe biti premješten na drugo radno mje-sto, u istom ili drugom dræavnom tijelu, u istomili drugom mjestu rada, u pravilu na neodreenovrijeme, pod uvjetima i na naËin ureen zakonom.Sluæbenika se moæe za potrebe sluæbe privremenopremjestiti na drugo radno mjesto u istom ili dru-gom dræavnom tijelu, u istom ili drugom mjesturada, pod uvjetima ureenim zakonom i u tomsluËaju sluæbenik ima pravo na plaÊu koja je zanjega povoljnija (Ël. 102. st. 1. i 3. ZDSN).Zakon o dræavnim sluæbenicima na identiËannaËin ureuje pitanje rasporeda sluæbenika naradno mjesto i njegovo pravo na povoljniju plaÊuza sluËaj premještaja. Naime i po odredbama togzakona o prijamu u dræavnu sluæbu kao i o ras-poredu na radno mjesto kojim se izmeu ostalih

pitanja utvruje plaÊa sluæbenika odluËuje serješenjem koje je upravni akt.Dræavni sluæbenik dakle moæe, u smislu odredbeËl. 76. st. 1. u vezi s Ël. 80. st. 1. i 2. ZDS, te usmislu odredbe Ël. 96. u vezi s Ël. 102. ZDSN popotrebi sluæbe biti premješten na drugo radnomjesto u istom ili drugom dræavnom tijelu, u istom

ili drugom mjestu rada, pod uvjetima ureenimtim zakonom, i u tom sluËaju ima pravo na plaÊukoja je za njega povoljnija. Iz citiranih odredabameutim proizlazi da se o njegovim pravima moraodluËiti rješenjem.Ovo zato što se pravo na isplatu plaÊe dræavnogsluæbenika ne stjeËe se po samom zakonu. To je

osobno imovinsko pravo dræavnog sluæbenikakoje rješenjem utvruje nadleæno tijelo, dospijeÊeiznosa plaÊe nastupa donošenjem rješenja o pravuna plaÊu i visini plaÊe a tim se rješenjem odreujei dan poËetka isplate plaÊe na temelju priznatogprava.ImajuÊi na umu navedene razloge odgovor na po-stavljeno pitanje glasi: Policijski sluæbenik koji jeprivremeno rasporeen na drugo radno mjesto natemelju usmenog naloga nadreenog sluæbenikanema pravo na isplatu povoljnije plaÊe radnog mje-sta za poslove koje stvarno privremeno obavlja natemelju usmenog naloga nadreenog sluæbenikadok ne ishodi rješenje o premještaju u kojemu Êe

se utvrditi visina plaÊe koja mu pripada za poslovekoje stvarno privremeno obavlja.S obzirom na to da tuæitelj nije ishodio potrebnorješenje kojim se utvruje pravo na povoljnijuplaÊu i iznos te plaÊe, niæestupanjski sudovi supogrešno primijenili materijalno pravo kada suprihvatili tuæbeni zahtjev, pa je valjalo prihvatitireviziju tuæenika i preinaËiti niæestupanjske pre-sude, te odbiti tuæbeni zahtjev.Zato je ostvaren istaknuti revizijski razlog pogreš-ne primjene materijalnog prava, pa je valjalo pri-hvatiti reviziju po Ël. 395. st. 1. ZPP te preinaËitiniæestupanjske presude i odbiti tuæbeni zahtjev.

3.1. Primjer jednostavnog obrasca21

zaizradu izvanredne revizije (tuæitelja):

Posl.broj:

OpÊinskom sudu u XXX

Pravna stvarTuæitelj:Tuæeni:Radi:Vps:

R E V I Z I J A

Protiv drugostupanjske presude Županijskog sudau XXX, posl.broj Gæ-111/11, od 01.11.2011.tuæitelj podnosi reviziju iz Ëlanka 382. stavak 2.toËka 222. ZPP-a.Predmet spora je zahtjev tuæitelja za isplatu10.560,00 kn na ime (uglavniËenih) zakonskih

21 U obrascu, koji je izraen za potrebe ovog rada, tamo gdje je izostavljeno treba dodati sve ono što inaËe mora sadræavati svakiuredan podnesak - Ël. 106.i 108. u svezi s Ëlankom 109.ZPP.

22 MoguÊe su varijante izvanredne revizije s toËkama 2. ili 3. stavaka 2. Ëlanka 382. ZPP, a ukoliko revident smatra da postoji moguÊnostda bi u praksi drugostupanjski sudovi o postavljenom pitanju mogli imati razliËita shvaÊanja - tada treba izloæiti razloge zbog Ëegai zašto se oËekuju razliËita drugostupanjska shvaÊanja (konkretizirati i analizirati razloge, kao što su primjerice: nejasna pravnanorma, o tome nema sudske prakse, postoji /i zbog Ëega/ moguÊnost razliËitog tumaËenja odreenih zakonskih odredbi, itd.).Nije dovoljno samo navesti vlastito mišljenje - da bi u praksi drugostupanjski sudovi o postavljenom pitanju mogli imati razliËita

shvaÊanja.



»LANCI I RASPRAVE

zateznih kamata na isplaÊenu glavnicu naknadeneimovinske štete od strane odgovornog osigu-ratelja, s kamatama tekuÊim na taj iznos od danapodnošenja tuæbe. Tuæitelj je, kao ošteÊenik, umirnom postupku od osiguratelja ostvario nakna-du neimovinske štete iz prometne nezgode za koju

je neprijeporno odgovoran osiguranik tuæenog

osiguratelja. Tuæbom je zatraæio isplatu zakonskihzateznih kamata tekuÊih od dana podnošenjazahtjeva osiguratelju do isplate. Osiguratelj mu

je, istina, isplatio glavnicu naknade neimovinskeštete, ali mu je nezakonito odbio isplatiti zakonskezatezne kamate tekuÊe od dana podnošenja zahtje-va do isplate. Tuæbeni zahtjev temelji se na tvrdnjida je osiguratelj u ovom sluËaju, izvršivši isplatuu roku od 65 dana od dana podnošenja zahtjeva,postupio protivno odredbi iz Ëlanka 12. Zakona oobveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP)

jer su odgovornost za naknadu štete te visina štetebili nesporni.Sudovi su odbili tuæbeni zahtjev uz obrazloæenje

da zatezne kamate na naknadu neimovinske šteteu ovom sluËaju, neovisno od toga što je utvrenoda osiguratelj nije postupio po odredbama Ëlanka12. ZOOP, s obzirom na prirodu sporne štete, neteku od dana podnošenja zahtjeva veÊ najranijeod dana kada je osiguratelj ošteÊeniku dostavioobrazloæenu ponudu za naknadu štete.Navedeno shvaÊanje je po mišljenju tuæiteljapravno pogrešno, a odluka drugostupanjskog sudautemeljena je na shvaÊanju koje nije podudarno sveÊ zauzetim shvaÊanjem revizijskog suda (Ëlanak382. stavak 2. toËka 2. ZPP).

I. Postavlja se materijalnopravno pitanje:Ima li ošteÊenik pravo na isplatu iznosa zateznihkamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva,ako su odgovornost za naknadu štete te visinaštete bili nesporni, a osiguratelj nije izvršio obvezuisplate naknade štete u roku od 30 dana od danapodnošenja zahtjeva?

Mjerodavno materijalno pravo sadræano je u Ëlan-ku 12. ZOOP-a (“Narodne novine” br. 151/05.,36/09 i 75/09), koja glasi:1) Odgovorni osiguratelj duæan je u sluËaju neimo-

vinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a usluËaju imovinske štete najkasnije u roku od 14dana od dana podnošenja odštetnog zahtjevaošteÊenoj osobi dostaviti:

- obrazloæenu ponudu za naknadu štete, akosu odgovornost za naknadu štete te visinaštete nesporni, odnosno

- utemeljeni odgovor, ako su odgovornost zanaknadu štete ili visina štete sporni.

2) Ako odgovorni osiguratelj u roku iz stavka1. ovoga Ëlanka ošteÊenoj osobi ne dostaviobrazloæenu ponudu za naknadu štete, odno-sno utemeljeni odgovor, ošteÊena osoba moæeprotiv njega podnijeti tuæbu. Tuæba podnesenaprotiv odgovornog osiguratelja ili odgovorneosobe prije proteka roka iz stavka 1. ovoga

Ëlanka smatrat Êe se preuranjenom.3) U sluËaju nemoguÊnosti utvrenja visine ko-naËnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj jeošteÊenoj osobi duæan isplatiti iznos nespornogiznosa naknade štete kao predujam u rokupropisanom stavkom 1. ovoga Ëlanka.

4) U sluËaju neizvršenja obveze isplate naknadeštete u roku iz stavka 1. ovoga Ëlanka, ošteÊenaosoba uz duæni iznos naknade štete, ima pravoi na isplatu iznosa kamate i to od dana podno-šenja odštetnog zahtjeva.

5) U sluËaju neimovinske štete u postupku predodgovornim osigurateljem ošteÊena osobaima pravo priloæiti nalaz i mišljenje neovisnog

vještaka kojeg je osobno izabrala.II. Tuæitelj smatra da je postavljeno pitanje vaænoza odluku u sporu jer je - pobijana odbijajuÊaodluka upravo posljedica nepodudarnog i po-grešnog stava niæestupanjskih sudova u odnosuna postavljeno materijalnopravno pitanje zbogkojeg je podnesena ova revizija.

III. Razlozi:Ovdje je rijeË o pitanju o kojem je revizijski sud uistovrsnim predmetima veÊ zauzeo shvaÊanje u re-vizijskim odlukama Rev-X/00, Rev-XX/01 i Rev-XXX/1123, prema kojem shvaÊanju - ošteÊenikau tom sluËaju pripada isplata iznosa pripadajuÊihzateznih kamata od dana podnošenja odštetnogzahtjeva pa je slijedom toga pobijana odlukadrugostupanjskog suda utemeljena na shvaÊanjukoje nije podudarno s tim shvaÊanjem.Zbog toga tuæitelj smatra da je podnesena revizijadopuštena na temelju odredbe iz Ëlanka 382.stavak 2. toËka 2. ZPP-a.Predlaæe se reviziju prihvatiti i pobijanu drugo-stupanjsku odluku, pravilnom primjenom mje-rodavnog materijalnog prava, preinaËiti na naËinda se tuæbeni zahtjev u cijelosti usvoji i tuæenikunaloæi plaÊanje parniËnih troškova, kao i troškovaove revizije.

Popis troškova:Tuæitelj po punomoÊnikuPrivitak:Rev-X/00, Rev-XX/01 i Rev-XXX/1124

SAPIENTI SAT!

23 Ili je rijeË o pitanju o kojem postoji razliËita praksa drugostupanjskih sudova što je vidljivo iz priloæenih preslika drugostupanjskihpresuda Ž. suda u X. i Ž. suda u XX, a revizijski sud o tom pitanju još uvijek nije zauzeo shvaÊanje.

24

Priloæiti preslike usporednih i nepodudarnih ili razliËitih drugostupanjskih odluka



»LANCI I RASPRAVE

Ante Paæanin, dipl. iur.

Sporovi o nazivima poddomena

unutar .hr nacionalne vršne

domene1. Uvod

PoËeci interneta datiraju još od 1969. godine.1 Na-ime, tada je Ministarstvo obrane SAD-a osnovalo,tj. pokrenulo mreæu Arpanet u svrhu povezivanjaodreenog broja raËunala u toj zemlji. No, tek seod poËetka devedesetih, kada se putem world wideweba probio u sveopÊu javnost, moæe govoriti onjegovom ‘boomu’ koji je doveo do toga da jedanas jedan od najvaænijih medija u svijetu.

Internet je zapravo skup meusobno povezanih,umreæenih raËunala koji obuhvaÊa cijeli svijet (popodacima iz 2009. Ëetvrtina ËovjeËanstva koristiinternet).2 On je u cijelosti promijenio naËin ko-municiranja i povezivanja ljudi u svijetu. Osim štoomoguÊuje jednostavan pristup bilo kojoj informa-ciji smještenoj na bilo kojem raËunalu ukljuËenogu mreæu bilo gdje u svijetu, omoguÊuje i razgovor(tj. chatanje) s drugim ljudima, slanje i primanjeelektroniËke pošte, bankarstvo i kupovinu, igranjeonline igara itd.Jedna od najvaænijih stavki kod interneta su in-ternetske domene koje i omoguÊuju pristup nekojstranici, tj. olakšavaju ga. Tema ovoga rada upravo

su domene, toËnije, postupak njihove registracijei sporovi u vezi s njom.Internetske domene su tekstualne oznake kojekorisnicima interneta omoguÊuju da preko svojihinternetskih preglednika pristupaju razliËitimstranicama i sadræajima na internetu. Imenainternetskih domena træišno su vrlo zanimljiva iatraktivna pa su zato Ëesto predmet sporova. Uskladu s tim javlja se i potreba da se takvi sporovireguliraju toËno odreenim posebnim pravilima.

2. OpÊenito o internetskimdomenama

2.1. Osnovni pojmovi

Ako se govori o internetskim domenama, prvo tre-ba spomenuti IP-adresu. To je zapravo jedinstvenabrojËana oznaka kojom se raËunala oznaËavaju nainternetu, a sastoji se od Ëetiri ili šest nizova kojisadræe jednu do tri znamenke, odvojene toËkom.

Svako raËunalo koje je povezano na internet moraimati dodijeljenu IP-adresu. S obzirom na tu potre-bu jednoznaËnog dodjeljivanja IP-adresa, postojemeunarodne organizacije koje se o tome brinu(jedna od njih je The Internet Assigned Numbers Authority - IANA). IP-adrese dijele se na privatne,koje su nastale kao rješenje za sve više slobodnihIP-adresa nastalih razvojem interneta, dok su javne

jedinstvene, standardizirane i globalne.3 Bez obzira na to što bez IP-adresa raËunala ne

mogu komunicirati preko interneta, radi po- jednostavljenja te komunikacije i pristupa websadræajima uveden je tzv. sustav imena domenaili Domain Name System (u daljnem tekstuDNS).4 DNS je zapravo internetski servis koji‘prevodi’ imena domena u IP-adrese. Svaki putkada korisnik interneta upiše neko ime domeneu svoj internetski preglednik DNS ga prevodi uodgovarajuÊu IP-adresu.5 Ovdje dolazimo do domena, tj. internetskih do-mena. Imena domena su tekstualne oznake odkojih svaka odgovara odreenoj IP-adresi. Samoime domene mora biti jedinstveno, a kako biodreeni resurs mogao biti dostupan na internetu,

odreenoj IP-adresi pridruæuje se ime domene kojetada korisnici upisuju u svoj internetski pregledniki tako dolaze do te adrese. Primjerice, kod adrese pravo.hr , kod koje je pravo niæa domena, a .hrviša, tj. domenski prostor Republike Hrvatske.6

Drugim rijeËima, domena je jedinstveno ime kojim oznaËavamo odreenu lokaciju na internetu.Moæemo je usporediti i s telefonskim imenikom,

jer ona oznaËava adresu neke osobe na internetupreko koje ona stupa na internetske stranice dru-gih osoba i te osobe na njenu.Najviša razina u hijerarhiji internata jesu tzv. vršnedomene. One se dijele u dvije skupine s obziromna djelatnost kojoj je odreeni resurs na internetuusmjeren ili prema geografskom kriteriju. Takoimamo generiËke vršne domene i nacionalne vršnedomene. Trenutno postoje sljedeÊe generiËke vršnedomene: .com, .org , .net, .mil , .edu, .gov, .int,.aero, .biz, .coop, .info, .museum, .name, .pro,.cat, .jobs, .mobi, .travel , .asia i .tel . S izuzetkomdomena .mil , .edu, .gov i .int. unutar svake odnabrojanih vršnih domena svaka osoba, bez obzira

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet [5.12. 2010.]2 http://en.wikipedia.org/wiki/Internet [5.12. 2010.]3 http://hr.wikipedia.org/wiki/IP_broj [25.11. 2010.]4 JuriÊ, Marko, Rješavanje sporova o imenima internetskih domena primjenom Uniform Domain Name Dispute Resolution Policy,

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 2-3, 2009., str. 424.5 http://www.webopedia.com/TERM/D/DNS.html [5.12. 2010.]6 JuriÊ, M. op.cit. (bilj. 4), str. 426.



»LANCI I RASPRAVE

kojeg je dræavljanstva, moæe steÊi poddomenu. Štose tiËe nacionalnih vršnih domena, one su vezaneuz odreenu dræavu.7 Uvjerljivo najpopularnijavršna domena jest .com domena, uvedena 1985.godine.8 Donedavno je ona bila rezervirana samoza komercijalna mreæna mjesta, dok danas svatkomoæe registrirati poddomenu unutar te domene.

Tako je odnedavno koriste i nekomercijalne stra-nice i neprofitne organizacije. SliËna priËa postojii s .net domenom koja je u poËetku bila rezervi-rana za organizacije koje su se bavile mreænimtehnologijama, a danas je dostupna za generalnuuporabu, tj. registraciju. Domena .org u poËetku

je bila namijenjena organizacijama kojima drugevršne domene nisu odgovarale, dok se danas pre-poruËa za neprofitne organizacije. Domenu .edukoriste obrazovne institucije Sjedinjenih Dræavakoje je za sada jedine mogu zatraæiti, dok domenu.gov koristi ameriËka vlada. I jednu i drugu odposljednje dvije spomenute domene ostale zemljekoriste unutar svog koda za zemlju (npr. za Repu-

bliku Hrvatsku ime domene za hrvatsku Vladu jevlada.hr, a SveuËilišta u Zagrebu unizg.hr). Trebaspomenuti i da svaki dokument dostupan na in-ternetu ima jedinstvenu internetsku adresu (engl.Uniform Resource Locator ili URL).9

Meunarodna organizacija International Organi-zation for Standardization koja okuplja predstav-nike raznih nacionalnih ureda za standardizaciju(ISO) sastavlja listu, naziva ISO 3166-1, s kojese preuzimaju nazivi vršnih domena. Unutarvršnih domena zainteresirane osobe mogu steÊiodreenu poddomenu, tj. sekundarnu domenuili domenu druge razine. Kod nacionalnih vršnihdomena ponekad se postavljaju stroæi uvjetiza registraciju poddomene, kao što je to kodhrvatske nacionalne domene .hr, ili se ponekadtakva registracija i onemoguÊuje (britanskadomena .uk). U takvim sluËajevima moæe seregistrirati poddomena u treÊem stupnju (com.hr ). Kod generiËkih vršnih domena ovakvihograniËenja nema pa tako svaka osoba moæeslobodno u drugom stupnju registrirati poddo-menu, a ona moæe unutar svoje domene otvaratinove poddmene u treÊem, Ëetvrtom stupnju itd.Ime domene stjeËe se registracijom odreenogimena unutar odreene vršne domene. Regi-stracija se obavlja kod pravne osobe ovlašteneupisivati imena poddomena u registar odreenevršne domene. KljuËnu ulogu u tome ima InternetCorporation for Assigned Names and Numbers (u daljnjem tekstu ICANN) koja je neprofitnaudruga stvorena po pravu Sjedinjenih Dræava.Iz sporazuma izmeu ICANN-a i Vlade SAD-aproizlazi kontrola te organizacije nad DNS-om.10 ICANN sklapa ugovore s pojedinim društvima iorganizacijama koje u odreenoj zemlji obavljaju

posao voenja registra za generiËke vršne dome-ne, a unutar odreene zemlje prepušta odreenojorganizaciji posao registriranja nacionalnih vršnihdomena.11 Kao što je veÊ navedeno, neke dræave, ukljuËujuÊii Hrvatsku, postavljaju stroge uvjete za registri-ranje poddomene, dok s druge strane postoji i

liberalna politika registriranja nacionalnih vršnihdomena pa se iste Ëesto koriste u komercijalnesvrhe. Tako je prije nekoliko godina internetskiprostor preplavila .tk domena koja je zapravonacionalna domena otoËja Tokelau. Korištenje jespomenute domene besplatno, no zbog prodajedodatnih funkcionalnosti za tu domenu otoËjeTokelau uprihouje 10 posto nacionalnog budæeta.Osim ovog postoji još niz primjera korištenja na-cionalnih domena u svrhe za koje inicijalno nisunamijenjene, kao što su .tv (otoËje Tuvalu) zamarketing tv proizvoda, .ad (Andora) koju Ëestokoriste reklamne agencije, .la (Laos) koja sluæikao vršna domena Los Angelesa itd.12

2.2. OpÊenito o sporovima o imenimainternetskih domena

S obzirom na to da imena domena træišno mogubiti vrlo atraktivna, sporovi u vezi s njihovimimenima vrlo su Ëesti. Kvalitetno, jednostavno,konkretno i lako pamtljivo ime domene od poËe-taka interneta mnogima je bilo motiv da registra-cijom odreenog imena domene što više zaradekasnijom prodajom istog tog imena.13 Ovakvapraksa poznata je još i kao cybersquatting pri kojojcyberssquatteri registriraju odreeno ime domenekoje sadræi ime neke poznate osobe, zaštiÊeno ime

ili træišni znak s kojim nemaju nikakve veze i ondato ime nude na prodaju odreenoj osobi ili tvrtci skojom je to ime domene povezano. Cybersquattingpak omoguÊuje naËelo first come first served , uprijevodu ‘tko prvi - njegova domena’ i Ëinjenicada je registriranje domene jednostavan postupakpri kojem se ne provjerava pravo ili opravdani inte-res podnositelja zahtjeva za korištenje odreenogimena domene.14 SljedeÊi faktor koji utjeËe na uËestalost sporova

jest Ëinjenica da dva pravna subjekta u okviruDNS-a mogu koristiti samo jedno ime domene.Broj odgovarajuÊih imena manji je od broja poten-cijalnih korisnika tog istog imena što neizbjeænotakoer dovodi do sporova.TreÊi i posljednji faktor jest veÊ spomenuto naËelo first come first served , koje dolazi do izraæaja kodregistracije najvaænijih i najpoznatijih generiËkihvršnih domena kao što su .com (najpopularnijavršna domena), .net i .org . Iako je ovo naËeloekonomski opravdano, ono opet dovodi do prav-nih problema, jer to isto naËelo omoguÊuje zlou-

7 Ibid., str. 425.8 http://en.wikipedia.org/wiki/.com [5.12. 2010.]9 http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_02_lekc_03.htm [27.11. 2010.]10 Ibid., str. 426.11 Ibid., str. 426.12 http://www.pixel .hr/ukratko-o-domenama/ [5.12. 2010.]13 Op.cit. (bilj. 4), str. 429.14

http://www.wipo.int/amc/en/center/faq/domains.html#5 [6.12. 2010.]



»LANCI I RASPRAVE

porabu registracije imena domene od osoba kojenemaju ni pravo ni legitiman interes za korištenjeodreene domene.15

2.3. Vrste sporova o imenima domena

U vezi sa spornim situacijama oko prava na

korištenje imena domena moguÊe je razlikovatinekoliko vrsta:- Spor oko konkurirajuÊih prava pri Ëemu je

moguÊe da poslovni konkurenti korištenjemkvalitetnijeg imena domene stjeËu konkurentnuprednost u poslovanju.16

- Cybersquatting, Ëiji naziv dolazi od rijeËi‘squatting’ (hrv. skvotanje) pod kojim se po-drazumijeva okupiranje napuštenih prostora ilizgrada koje skvoter ne posjeduje, iznajmljuje iliopÊenito nema dozvolu za uporabu. Cybersqu-atting se od navedenog pojma razlikuje potome što cybersquatteri imena domena kojeokupiraju (‘skvotaju’) ipak plaÊaju registraci-

jom istih i nakon toga nude njihovu prodajuza cijene višestruko više od onih koje su platiliza registraciju. Neki cybersquatteri ostavljajunegativne komentare o osobama ili tvrtkamakoje bi ta domena trebala predstavljati kakobi ih ohrabrili da domenu kupe.

Prilikom registriranja domena osobe koje ihregistriraju Ëesto postupaju u zloj vjeri. Takocybersquatteri ponekad registriraju neka popu-larna træišna imena zaštiÊena æigom, što je jednavarijacija te pojave poznata kao typosquatting.MoguÊe je da typosquatteri registriraju odreenoime domene sliËno nekom zaštiÊenom imenuili træišnoj oznaci, ali s namjerno napravljenom

greškom u imenu domene vjerujuÊi da Êe korisniciinterneta iz neznanja ili nesvjesno pogriješiti pritipkanju i upisivanju odreene domene u svojinternetski preglednik.17 Takvi postupci motivi-rani su materijalnom koristi koja se moæe postiÊireklamama na takvim domenama time što sezarauje svakim ‘klikom’ korisnika interneta natu stranicu. Neki primjeri takvih postupaka jesuizostavljanje toËke (tj. oznake ‘dot’) u imenudomene (wwwexample.com), ili jednostavnonamjerno krivo nazvana domena (exemple.com),ili drugaËija vršna domena (example.org).- S obzirom da registracija imena domena vrijedi

odreeno vremensko razdoblje, domena ostajena registraciju svima ako se nakon protekatog vremena ponovno ne registrira. Ta pojavapoznata je pod nazivom renewal snatching.18

- Pojava suprotna cybersquattingu jest reversedomain name hijacking (ili reverse cybersqu-atting), odnosno situacija u kojoj nositelj æigapokuša osigurati domenu neopravdano tvrdeÊida je legitimni nositelj domene istu osiguraocybersquattingom i u postupku predvienom

za takve sluËajeve. Naime, kako su sluËajevicybersquattinga rasli, tuæbe za cybersquatting

osim kao obrambena strategija podnosile su seradi nadjaËavanja i prisiljavanja nositelja da seodreknu svojih domena nositeljima æigova kojina njih nemaju pravo.19

3. Sporovi o domenamaunutar generiËkih vršnihdomena

3.1. NSI i UDRP pravila

PoveÊanje broja sporova o imenima domenadovelo je do potrebe uvoenja odreenih pravilakoja bi regulirala rješavanje sporova i koja bi seuhvatila u koštac s rastuÊim brojem sluËajevacybersquattinga. Vrlo velik broj tih sluËajeva bio

je vezan uz SAD gdje su nositelji æigova smatralida im je registracijom odreenog imena domeneod strane treÊe osobe povrijeeno neko pravo kojeproizlazi iz æiga. Te su osobe mogle pokrenuti sud-ski postupak po propisima æigovnog prava SAD-a

15 Ibid., str. 429.16 Ibid., str. 431.17 http://en.wikipedia.org/wiki/Cybersquatting [6.12.2010.]18 http://cybersquatting.com/index.php?page=what-is-cybersquatting [28.11. 2010.]19 http://en.wikipedia.org/wiki/Reverse_domain_hijacking [28.11. 2010.]

“Pravo na prisutnost i opstanak u

virtualnom prostoru zajamËeno je

pravo, dakle ono je temeljno pravo

koje je dodijeljeno od strane dræave.

S obzirom da je to pravo dodijeljeno,nema raspolaganja nad njime, pa

se moæe reÊi da u takvom sporu

nema stranaka nego se samo radi o

raspolagateljima suprotstavljenim oko

tog jednog spornog prava. Pravo na

domenu je od dræave zajamËeno što

znaËi da bi moæda njegovo nastajanje,

priznavanje i prestanak trebali biti

regulirani u postupku pred dræavniminstitucijama Ustavom i zakonom

ovlaštenim za njihovo provoenje. U

skladu s tim je i moæe se reÊi ‘prisilno’

voenje arbitraænog postupka koji pak

nije reguliran posebnim zakonom kojim

bi se osigurao njegov legitimitet.”



»LANCI I RASPRAVE

ili pokrenuti postupak koji je za odreeni sluËajpredvidio Network Solutions Inc. (NSI), trgovaËkodruštvo koje je od 1991. imalo monopol na regi-striranje poddomena unutar otvorenih generiËkihvršnih domena.20 To je društvo, uz ostale poslovekoje je do tada obavljalo, 1995. donijelo pravilao rješavanju sporova o imenima domena.21 Ova

pravila predviala su razliËita rješenja za rješava-nje sporova. Relativno jednostavan mehanizambio je predvien za sluËajeve povrede prava kojeproizlaze iz æiga. U sluËaju povrede nekih drugihprava stranke su imale moguÊnost riješiti spor prednadleænim sudom SAD-a ili putem arbitraæe.22 NSIpravila ubrzo su dovela do nezadovoljstva zbogpreuskih æigovnih pravila pa se pokazala potrebaza širim pravilima unutar DNS-a.23 Na prijedlogSvjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), ICANN (na koji je 1999. prenesenoupravljanje DNS-om odlukom Ministarstva tr-govine SAD-a) je prihvatio prijedlog pravila zarješavanje sporova o imenima internetskih domenai donio Uniform Domain Name Dispute Resolu-tion Policy.24 Ova pravila pozivaju se na posebnapravila postupka - Rules of Uniform Domain NameDispute Resolution Policy.25 Njihovim donošenjemprestala su vrijediti pravila postupka koje je donioNSI kao i monopol istog društva na registriranjepoddomena unutar vršnih domena.26

UDRP se primjenjuje unutar svih generiËkihdomena neovisno kada je sporno ime registrira-no.27 Moæe se opisati kao sustav pravila kojimase ustanovljuje pravni mehanizam za rješavanjesporova o imenima domena. UDRP ne sprjeËavakorisnike da prije ili nakon postupka po UDRPpravilima pokrenu sudski postupak. Svakaosoba koja namjerava registrirati odreeno ime

domene obvezno mora pristati na sudjelovanjeu postupku po UDRP-u kada neka treÊa osobapodnosi tuæbu. Postupak po UDRP-u moæe sepokrenuti i voditi pred jednom od ustanovaodobrenih od strane ICANN-a, a to odobrenjetrenutaËno posjeduju Center for Arbitration andMediation pri Svjetskoj organizaciji za intelek-tualno vlasništvo (WIPO), National ArbitrationForum (NAF), Asia Domain Name DisputeResolution Centre (ADNDRC) i The Czech Ar-bitration Court Arbitration Center for InternetDisputes.28 Izbor ustanove prepušten je tuæiteljušto je dovelo do odreenih kritika o objektivnostii pristranosti UDRP pravila.29 Unutar izabrane

ustanove propituje se sadræaj tuæbe koja mora bitipropisno dostavljena i na nju tuæenik ima pravopodnijeti odgovor. Nakon toga izabire se panelkoji Êe odluËivati u postupku koji pak završavaodlukom kojom se tuæbeni zahtjev odbija iliusvaja.30 Ako tuæitelj uspije sa svojim zahtjevom,ime domene prenosi se tuæitelju ili se poništava

sporna registracija imena domene.31

Isto tako utom sluËaju tuæenik moæe u vremenu u kojem je voditelj registracije duæan Ëekati prije negoizvrši odluku pokrenuti postupak protiv tuæitelja,i to pred nadleænim sudom i to dræave u kojoj jeglavna uprava Voditelja registra.32 Tuæitelj mora dokazati da je nositelj robnog iliusluænog æiga i da je registrirano ime identiËnoili zbunjujuÊe isto tom æigu.33 Ako uspije u tome,mora dokazati da tuæenik nema ni pravo ni legiti-mni interes za korištenje spornog imena domene.34 Tuæenik ima moguÊnost dokazati da je sporno imedomene koristio ili je isto bio spreman koristitiu dobroj vjeri, da je široko poznat pod spornim

imenom ili da se ime domene koristi u legitimnenekomercijalne svrhe. TreÊi element koji tuæiteljmora dokazati jest da je ime domene registriranoi koristi se u zloj vjeri.35

4. Sporovi o domenamaunutar .hr vršne domene

4.1. Povijest interneta u RH i .hr vršnedomene PoËeci interneta u Hrvatskoj datiraju iz 1991.godine. Naime, te je godine Ministarstvo znanosti

i tehnologije osnovalo koordinacijsko tijelo zauspostavu edukacijske mreæe s Ëime se povezujepoËetak rada Hrvatske akademske i istraæivaËkemreæe - CARNet, ujedno i prvog posluæitelja inter-netskih usluga u Hrvatskoj.36 SljedeÊih nekolikogodina CARNet je bio jedini pruæatelj uslugapristupa internetu u zemlji. Godine 1992. uspo-stavljena je i prva meunarodna komunikacijskaveza koja je CARNetov Ëvor u Zagrebu povezalas Austrijom, Ëime je Hrvatska postala dijelomsvjetske raËunalne internetske mreæe.37 Domena .hr svoj je æivot zapoËela poËetkom1993. godine kada je meunarodna organizacijaInternet Assigned Number Authority (IANA)

20 Op.cit. (bilj. 4), str. 437.21 Ibid.22 Ibid., str. 439.23 Ibid.24 http://www.icann.org/en/udrp/udrp-schedule.htm [7.12. 2010.]25 http://www.icann.org/en/dndr/udrp/uni form-rules.htm [7.12. 2010.]26 Op.cit. (bilj. 4), str. 435.27 http://www.icann.org/en/udrp/#udrp [7.12. 2010.]28 http://www.icann.org/en/dndr/udrp/approved-providers.htm [7.12. 2010.]29 http://www.icann.org/en/dndr/udrp/pol icy.htm [7.12. 2010.]30 Op.cit. (bilj. 25) [7.12. 2010.]31 Ibid. [7.12. 2010.]32 Ibid. [7.12. 2010.]33 Op.cit., str. 457. - 467.34 Ibid.35 Ibid.36 http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/povi jest_carneta [1.11. 2010.]37

http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/povi jest_carneta [1.11. 2010.]



»LANCI I RASPRAVE

CARNetu dodijelila administraciju nad vršnom.hr domenom. Godine 1994. CARNet je poËeoodræavati prve teËajeve o internetu što je tijekomgodina postala jedna od njegovih najbitnijih djelat-nosti.38 Vlada RH 1. oæujka 1995. godine svojomuredbom osniva ustanovu CARNet. Od osnivanjaCARNet je bio samo projekt Ministarstva znano-

sti i tehnologije Republike Hrvatske, dok je od1995. dobio sluæbeni status ustanove osnovane usvrhu pospješivanja napretka pojedinca i društvau cjelini pomoÊu novih informacijskih usluga.39 Poslove registracije i administracije besplatnihdomena unutar vršne .hr domene obavlja SveuËi-lišni raËunski centar, SRCE, na temelju ugovoras CARNetom. Zahtjevi za registraciju i promjenupodataka unutar .hr domene dostavljaju se DNSsluæbi koja vodi Registar besplatnih domena.40

4.2. Stjecanje poddomena unutar .hrvršne domene

VaæeÊa su pravila o registraciji poddomene unutarvršne .hr domene stroga i toËno odreena. Nataj se naËin toËno propisuju uvjeti koji morajubiti ispunjeni za registraciju. Tako se odreujuposebni uvjeti u vezi s osobama koje mogu regi-strirati domene, domene od posebnog znaËenjaza informacijski prostor RH, vrste poddomenekoje se mogu registrirati, plaÊanje naknade zaregistraciju i naËinu korištenja. Isto tako, toËnose odreuju uvjeti o nazivu poddomene, vremenukorištenja domene i uvjeti pod kojima se domenamoæe deaktivirati ili brisati iz registra. S obziromna sve navedeno, kod registracije poddomeneunutar vršne .hr domene ne vrijedi naËelo first

come first served nego upravo suprotno, tj. uvjetiregistracije domene toËno su i strogo odreeni. TaËinjenica znaËi da su i onda sporovi u vezi s ime-nom domene unutar vršne .hr domene puno rjeinego kod registracije generiËkih vršnih domenai da se situacije gdje se odreene stranke mogusporiti u vezi s nekim imenom domene relativnorijetko dogaaju.

4.3. Pravni okvir za funkcioniranjepoddomena unutar .hr vršne domene

Pravni okvir za funkcioniranje poddomena unutar.hr vršne domene predstavljaju:

- Pravilnik registracije sekundarnih domena unu-tar vršne “hr” domene (dalje u tekstu Pravilnik1998) - vrijedio od 15.7. 1998. do 1.2. 2001.godine

- Pravilnik o organizaciji vršne “hr” internetdomene i naËelima upravljanja vršnom “hr”

domenom (dalje u tekstu Pravilnik 2001) -vrijedio od 1.2. 2001. do 8.4. 2010. godine

- Pravilnik o upravljanju vršnom nacionalnominternetskom domenom (dalje u tekstu Pravil-nik 2010) koji je na snazi od 8.4. 2010. godine

4.3.1. Pravilnik 1998

Odredbe Pravilnika 1998 razmjerno su jedno-stavne. Tako je odreeno da se registracijomdomene dodjeljuje pravo uporabe, organiziranjai upravljanja domenskim prostorom podnositeljuzahtjeva.41 Odreeno je koliko znakova moraimati domena i koji uvjeti moraju biti zadovoljeniu pogledu imena domene. Domene je DNS sluæbaCARNeta mogla dodijeliti pravnim subjektimagospodarstva, tijelima dræavne ili lokalne uprave,udrugama, politiËkim strankama, organizacijamaobrazovanja prema postupku odreenim poseb-nim pravilnikom.42 Svakom podnositelju zahtjevaza registraciju domene mogla je biti odobrena regi-

stracija samo jedne domene, a podnositelj zahtjeva je mogao zatraæiti jednu dodatnu domenu poduvjetom da je odgovarajuÊom dokumentacijomdokazao da je legalni korisnik internetskih uslugau Republici Hrvatskoj.Odreene su i domene koje su od posebnogznaËenja za informacijski prostor u Hrvatskoj, ito domene s imenima od posebnog geografskogznaËenja, domene s podruËja pojedinih ljudskihdjelatnosti ili domene koje obuhvaÊaju nacionalnei meunarodne dogaaje od posebne vaænosti iznaËaja za Republiku Hrvatsku. Takve domenemogle su naËelno biti dodijeljene tijelima dræavneili lokalne uprave nadleænima za pojedino geograf-sko podruËje ili podruËje djelatnosti.43

Što se tiËe poddomena unutar .hr domene nijebilo moguÊe registrirati domene za fiziËke osobei privremene domene kao npr. za pojedine izloæbe,promocije, projekte, proizvode itd.44 U sluËajupromjene naziva korisnika domene postojala supravila za traæenje nove domene, kao i pravila zaodricanje od domene u korist drugog podnositeljazahtjeva za registracijom. Isto su tako bili odreeniuvjeti za deaktivaciju registrirane domene kaoi moguÊnost podnošenja æalbe na odluke DNSsluæbe, i to Povjerenstvu te sluæbe.

4.3.2. Pravilnik 2001 i Pravilnik 2010

Pravilnikom 2001 prije svega je bila odreena.hr domena kao temeljni element nacionalnogbogatstva i suvereniteta Republike Hrvatske kaoi temeljno pravo i potreba svake fiziËke i pravneosobe na prisutnost i opstanak u virtualnom svi-

jetu, tj. cyberworldu.45

38 Ibid. [25.10. 2010.]39 Ibid. [25.10. 2010.]40 http://www.srce.hr/proizvodi- i-usluge/internet/domene [25.10. 2010.]41 Pravilnik registracije sekundarnih domena unutar vršne “hr” domene, Ëlanak 1, dostupan na http://www.dns.hr/documents/pdf/

hr-tld-pravilnik_1998.pdf, [24.10. 2010.]42 V. Pravilnik 1998, Ëlanak 543 V. Pravilnik 1998, Ëlanak 10.44 V. Pravilnik 1998, Ëlanak 11.45 Pravilnik o organizaciji vršne “hr” internet domene i naËelima upravljanja vršnom “hr” domenom, Ëlanak 4. i 5., dostupan na http://

www.dns.hr/documents/pdf/HRTLD-pravilnik.pdf, [24.10. 2010.]



»LANCI I RASPRAVE

SliËno, ali malo detaljnije, odreuje i Pravilnik2010, i to da je upravljanje vršnom domenomkao elementom nacionalne prepoznatljivosti ibogatstva i djelatnosti od opÊeg interesa. Istotako odreuje se i da je prisutnost i opstanak uvirtualnom prostoru temeljno pravo svake fiziËkei pravne osobe. Radi ostvarenja spomenutih prava

svaka fiziËka i pravna osoba ima pravo registrirati jednu domenu bez naknade, a sukladno odreenimpravilima Pravilnika uz naknadu mogu registriratii više od jedne domene. Prvenstveno pravo naregistraciju domena od posebnog znaËenja zanacionalni informacijski prostor imaju dræavnatijela i jedinice lokalne i podruËne samouprave.46

Pravilnikom 2001 odreeno je šest vrsta poddo-mena i to HR-P domene za virtualni identitetpravnih osoba, HR-F domene za virtualni identitetfiziËkih osoba, HR-D domene za virtualni identitetsamostalne djelatnosti fiziËkih osoba, HR-T do-mene za træišne potrebe i druge dodatne potrebefiziËkih i pravnih osoba, HR-V domene vaæne za

RH i informacijski prostor RH i HR-I domene zaunapreenje informacijskog prostora RH. Za sva-ku od tih domena podrobno je odreena svrha.47

Podrobno se odreuju i opÊenita pravila za nazivedomena uz izuzetke koje moæe imati naziv HR-Tdomene, a za svaku od vrsta gore spomenutih do-mena odreena su posebna pravila u vezi naziva.Dalje se odreuju kriteriji koje korisnici pojedinihvrsta domena moraju zadovoljavati, i to posebnoza svaku od šest vrsta domena. Tako korisnikomHR-P domene moæe biti pravna osoba registriranau RH za obavljanje zakonom dopuštene djelatno-sti. Korisnikom HR-F domene moæe biti fiziËkaosoba koja obavlja samostalnu djelatnost, a HR-Tdomene bilo koja pravna ili fiziËka osoba koja imaadresu sjedišta, odnosno prebivališta u RepubliciHrvatskoj. Korisnikom HR-V domene moæe bititijelo dræavne ili lokalne uprave ili samouprave,savez profesionalna ili struËna udruga, dok ko-risnikom HR-I domene moæe biti pravna osobaregistrirana u RH ili fiziËka osoba - graanin RH.48

Za razliku od toga, Pravilnik 2010 ne navodi vrstepoddomena koje se mogu registrirati unutar .hrdomene. Navodi se da se kao sekundarne domenemogu registrirati domene za ostvarenje virtualnogindetiteta pravnih osoba, domene za ostvarenjeidentiteta registrirane samostalne djelatnosti i do-mene dræavnih tijela i jedinica lokalne i podruËnesamouprave.49 Prve tri navedene vrste domena

registriraju se bez naknade, dok se posljednje na-vedena domena registrira uz naknadu. Sekundarnedomene koje se registriraju besplatno mogu seregistrirati na poËetno razdoblje od godine dana,a korisnik takve domene moæe traæiti produæenjeregistracije i takvo se produæenje moæe traæiti zasvako daljnje razdoblje od jedne godine. Domene

koje se registriraju uz naknadu mogu se, po izborukorisnika, registrirati na rok od godine, dvije ilipet godina i na zahtjev korisnika registracija moæebiti produljena za daljnji rok u istom ili razliËitomtrajanju. Propisuje se i ukupan broj domena kojepodnositelj zahtjeva moæe istodobno registrirati,i to za pravne osobe najviše 10, a za fiziËke osobe

najviše dvije domene.50

Za svaku od gore navede-nih više vrsta domena propisuju se posebne odred-be u vezi registracije. Unutar poddomena moguÊe

je registrirati i domene niæe razine koje sadræeinformacije o pojedinim organizacijskim oblicima,inicijativama i projektima korisnika, informacijeo djelatnostima i uslugama korisnika, robama iproizvodima koje korisnik stavlja u promet itd.Pravilnik sadræi i podrobne odredbe o nazivudomene koja se moæe registrirati. Tako se nazivmoæe sastojati od niza od najmanje 3, a najviše 63znaka. Znakovi mogu biti slova engleske abecede,brojevi od 0 do 9, pri Ëemu barem jedan znakmora biti slovo, znak crtice, pri Ëemu crtica ne

smije biti ni prvi ni posljednji znak u nazivu niti sesmije pojavljivati na dva uzastopna mjesta. Nazivdomene ne smije biti jednak nazivu one domenekoja je veÊ registrirana niti smije korisniku domeneomoguÊiti laæno predstavljanje niti prisvajanjeidentiteta treÊih osoba. Isto tako ne smije biti

jednak ili zbunjujuÊe sliËan zaštiÊenom nazivu iliznaku, a koji korisnik nema pravo koristiti niti zato ima legitiman interes.51

Pravilnik 2010 takoer odreuje da su korisnicidomena duæni svoja prava iz Pravilnika koristitisukladno naËelu savjesnosti i poštenja i ujedno sesuzdræavati od zlouporabe. Ako doe do povredeovih obveza, CARNet je ovlašten privremeno de-aktivirati domenu. Isto tako ovlašten je uvjetovatidonošenje odluke o privremenom deaktiviranjudavanjem jamstva od neke treÊe osobe ili kori-snika domene. CARNet je duæan poštovati i štititiprava korisnika domena, a jednom registriranadomena neÊe se brisati prije isteka roka na koji jeregistrirana.52 CARNet djeluje javno u provoenjui primjeni Pravilnika i duæan je redovito obavje-štavati javnost o svojim aktivnostima i planovima.Registar domena javan je i dostupan na internetu.U vezi s dokumentima vezanim uz upravljanje .hrdomenom, Pravilnik 2001 odreuje da UpravnovijeÊe CARNeta imenuje Povjerenstvo za “hr”domenu, i to na prijedlog Ravnatelja CARNeta.Osnovni zadaci Povjerenstva jesu nadzor rada HR-

DNS sluæbe i nad provoenjem Pravilnika, davanjepotrebe suglasnosti na odluke HR-DNS sluæbe ozahtjevima za registraciju domena od posebnogznaËenja za informacijski prostor u RH, rješavanjeæalbi na odluke o odbijanju registracije domene,rješavanje prigovora na rad HR-DNS sluæbe ipokretanje arbitraænih postupaka na temelju

46 Pravilnik o upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom, Ëlanak 5., 6. i 7. dostupan na http://www.dns.hr/documents/pdf/HRTLD_pravilnik_2010.pdf, [24.10. 2010.]

47 V. Pravilnik 2001, Ëlanak 6.48 V. Pravilnik 2001, Ëlanak 21., 22., 23., 24., 25. i 26.49 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 17,50 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 18.51 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 16.52 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 9. i 10.



»LANCI I RASPRAVE

zahtjeva pravnih i fiziËkih osoba. Ravnatelj CAR-Neta imenuje Koordinatora za .hr domenu kojikoordinira rad svih tijela vezanih za upravljanje.hr domenom. HR-DNS sluæba vodi javni Registardomena u HR domeni koji sadræi aktualne podatkeo domenama unutar .hr domene.53

Pravilnik 2010 pak odreuje da je za donošenje

odluka iz podruËja primjene Pravilnika nadleænoPovjerenstvo za upravljanje .hr domenom. Povje-renstvo je pak nezavisno struËno tijelo CARNetasastavljeno od pet Ëlanova koje na prijedlog ravna-telja CARNeta imenuje Upravno vijeÊe CARNeta,a imenuje se na Ëetiri godine.54

Postupak registracije kod Pravilnika 2001 za-poËinje s podnošenjem zahtjeva za registracijudomene. O zahtjevima odluËuje HR-DNS sluæbaredoslijedom njihovog zaprimanja. Ona donosi iodluku o zahtjevu i za svaki zaprimljeni zahtjevizdaje Rješenje o registraciji domene unutarvršne “hr” domene. Odreuje se obvezni sadræajRješenja koje je ujedno jedini dokument koji ko-

risniku domene potvruje status i njegovo pravona upotrebu registrirane domene. Protiv odluke oodbijanju registracije domene od strane HR-DNSsluæbe podnositelj zahtjeva moæe podnijeti æalbuPovjerenstvu koje odluËuje o æalbi i Ëije su odlukekonaËne i ovršne. Za registraciju HR-V i HR-Idomena predviene su i posebne odredbe, kaoi uvjeti poništenja registracije domene u kojemsluËaju se domena briše iz Registra.Kod Pravilnika 2010 registracijom domene stjeËese pravo korištenja domene, a postupak registraci-

je zapoËinje podnošenjem zahtjeva za registraciju.Zahtjev se podnosi CARNetu, a o podnesenimzahtjevima odluËuje se redoslijedom zaprimanja.Zahtjev za registracijom sekundarne domenemogu podnijeti pravne osobe koje su osnovanepo hrvatskom pravu, odnosno fiziËke osobe sprebivalištem u Republici Hrvatskoj. Pravo pod-nošenja zahtjeva imaju i dræavna tijela. Zahtjev zaregistracijom domene niæe razine moæe podnijetisvaka domaÊa ili strana pravna i fiziËka osoba. UzplaÊanje naknade zahtjev za registracijom jednesekundarne domene moæe podnijeti i strana prav-na osoba, i to ona koja ima registrirano predstav-ništvo, podruænicu ili drugi stalni organizacijskioblik u RH.55

Po Pravilniku 2001 korisnik domene ili njegovpunomoÊnik imaju pravo zatraæiti aktiviranjedomene koja je registrirana. Time ona postaje

dostupna na internetu. Domena pak moæe bitideaktivirana u redovnom postupku ako su ispu-njeni zadani uvjeti, tj. ako je nastupio datum skojim korisnik traæi od DNS sluæbe deaktiviranjedomene ili korisnik domenu koristi za svrhe kojesu razliËite od onih propisanih pravilnikom.56 Domena moæe biti deaktivirana i u hitnom po-

stupku ukoliko su dani pogrešni ili nevjerodostojnipodaci za registraciju, nisu dostavljene promjeneobveznih podataka, odnosno nisu poštivane pravai obveze korisnika, zloporabe domene, povredeintelektualnog vlasništva ili nepodmirivanja fi-nancijskih obveza. Korisnik domene moæe traæitipromjenu naziva domene za što je predvien isti

postupak kao i kod njezine registracije. U sluËa- ju da je pravna osoba koja je korisnik domeneprestala postojati, pravni sljednici imaju pravozatraæiti stjecanje prava na domenu i nasljeivanjedomene. Korisnik domene moæe se odreÊi pravauporabe domene u korist drugog podnositeljazahtjeva ukoliko taj podnositelj zadovoljavauvjete za registraciju domene prema odredbamapravilnika i redovnom postupku.57 Pravilnik 2010odreuje da korisnik domene ima iskljuËivo pravokoristiti svoju registriranu domenu kao što ima ipravo zatraæiti deaktivaciju domene ili brisanjeiz registra.58 Domene niæe razine otvorene ispod

njegove registrirane domene korisnik moæe datina upravljanje i korištenje treÊim osobama, a uodnosu na takve domene prema CARNetu i daljeodgovara korisnik.59 Za razliku od prethodnovaæeÊeg Pravilnika, korisnik nema pravo preni-

jeti registriranu domenu na drugu osobu. To nijemoguÊe niti uz naknadu, a u sluËaju da se utvrdida odreenu domenu koristi osoba koja nije regi-strirana kao korisnik, takva domene se briše. Nazahtjev korisnika provodi se brisanje domene uz

novi postupak registracije domene u sluËaju smrti,prestanka postojanja, statusnih promjena ili dru-gih pravnih promjena u vezi s korisnikom domene.Na treÊe osobe CARNet moæe, na temelju ugovora,prenijeti pojedine poslove registracije domena izsvog djelokruga, i to poslove registracija i brisanjadomena niæe razine i sekundarnih domena.

53 V. Pravilnik 2001, Ëlanak 27., 28., 29. i 30.54 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 4.55 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 15.56 V. Pravilnik 2001, Ëlanak 64.57 V. Pravilnik 2001, Ëlanak 69.58 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 24.59 V. Pravilnik 2010, Ëlanak 25.

“BuduÊi da imena domena træišnomogu biti vrlo atraktivna, sporovi u

vezi s njihovim imenima vrlo su Ëesti.

Kvalitetno, jednostavno, konkretno

i lako pamtljivo ime domene od

poËetaka interneta mnogima je bilo

motiv da registracijom odreenog

imena domene što više zarade

kasnijom prodajom istog tog imena.

Ovakva praksa poznata je još i kaocybersquatting.”



»LANCI I RASPRAVE

5. Pravila za rješavanjesporova unutar .hr vršnedomene

5.1. Arbitraæna pravila 2001 i Arbitraænapravila 2010

Pravilnik 2010 sadræi i Arbitraæna pravila za rje-šavanje sporova o domenama (u daljnjem tekstuArbitraæna pravila 2010) prije kojih su na snazibila Arbitraæna pravila za rješavanje sporova opoddomenama unutar .hr domene (u daljnjemtekstu Arbitraæna pravila 2001) donesena 11.10.2001. godine.

5.1.1. Stranke u postupku

Prema Arbitraænim pravilima 2010 sporovi se rje-šavaju izmeu korisnika domene i treÊih osoba, ito sporovi o pravu na korištenje odreene domene

unutar vršne domene. TreÊa osoba ima moguÊnostpokrenuti arbitraæni postupak u sluËaju da je imedomene isto ili u velikoj mjeri sliËno nekom imenuna koje treÊa osoba ima pravo, kao i u sluËaju dazbog zbunjujuÊeg uËinka istovjetnosti ili velikogstupnja sliËnosti postoji opravdana opasnost daÊe znaËajan broj osoba biti u zabludi, odnosnou sluËaju da korisnik domene nema pravo nitilegitiman interes za korištenje domene tog nazivai da je korisnik domene registrirao ili koristi tudomenu suprotno naËelu savjesnosti i poštenja.60

Odredbe o strankama u postupku u Arbitraænimpravilima 2001 jednake su s izuzetkom odredbeo zbunjujuÊem uËinku istovjetnosti ili velikom

stupnju sliËnosti zbog kojih postoji opravdanaopasnost dovoenja znaËajnog broja osoba uzabludu.61

Pokretanje i voenje arbitraænog postupka poArbitraænim pravilima 2010 ne smatra se odrica-njem prava na pravnu zaštitu u nekom drugomsudskom ili arbitraænom postupku kao što nipokretanje i eventualno voenje takvog postupkane sprjeËava pokretanje, voenje ili okonËanjearbitraænog postupka prema pravilima Pravilnika.Iznimno se moæe donijeti odluka o odbacivanjuzahtjeva za voenje postupka ili o njegovoj pri-vremenoj ili trajnoj obustavi ako je postupak veÊpokrenut, i to u sluËaju kada zbog svih okolnosti

voenje postupka ne bi bilo svrsishodno ili pri-mjereno.62 Jednako se navodi i u Pravilniku 2001.Ako se u arbitraænom postupku utvrdi da jepovrijeeno neko pravo treÊe osobe, donosi seodluka kojom se korisniku .hr domene oduzimapravo korištenja poddomene o kojoj se spori iujedno se podnositelju zahtjeva dodjeljuje pravo

korištenja navedene poddomene. U arbitraænompostupku ne mogu se donositi nikakve druge odlu-ke. Isto tako arbitar moæe, u sluËaju da je voenjepostupka iz nekog drugog razloga nemoguÊe ilinepotrebno, donijeti odluku o obustavi postupkai to uz odobrenje Povjerenstva. Tijekom cijelogpostupka arbitar Êe spor nastojati mirno riješiti.

Za vrijeme trajanja postupka ne mogu se provoditinikakve promjene u vezi s domenom na koju seodnosi zahtjev za arbitraæu.63 Odredbe Pravilnika 2001 identiËne su gore na-vedenim citiranim odredbama Pravilnika 2010, s

jednim izuzetkom da u sluËaju da još nije donesenaodluka o registraciji odreene poddmene, arbitarodluËuje tko ima jaËe pravo na registraciju tepoddomene. Ako nije moguÊe donijeti takvu od-luku, utvruje da prednost ima ranije podnesenizahtjev. 64

5.1.2. Tko rješava spor i imenovanje arbitara Postupak provodi arbitar pojedinac kojeg s listearbitara imenuje Povjerenstvo uz Ëije odobrenjestranke mogu sporazumno odrediti drugaËiji brojarbitara i naËin njihova imenovanja. Arbitre nalistu arbitara imenuje Upravno vijeÊe CARNetaza rok od Ëetiri godine. Isti se imenuju iz redovanezavisnih struËnjaka, a njihove duænosti su da unajkraÊem roku preuzmu i riješe predmete dodije-ljene od strane Povjerenstva ukoliko nema vaænograzloga koji bi navedeno onemoguÊavao. Takoerduæni su bez odgode obavijestiti Povjerenstvo osvim promjenama osobnih podataka.Arbitar mora biti nezavisan i nepristran u odnosuna stranke, a duæan je obavijestiti Povjerenstvo osvim okolnostima koje bi tu nezavisnost i nepris-

tranost mogle dovesti u pitanje. Povjerenstvo moæena zahtjev arbitra ili na vlastitu inicijativu umjestoimenovanog odrediti drugog arbitra. Strankemogu traæiti izuzeÊe arbitra iz vaænih razloga io tom zahtjevu odluËuje Povjerenstvo. Odlukao izuzeÊu je konaËna. Arbitar je predmet duæanriješiti struËno i uËinkovito, a ako tom uvjetu neudovolji, Povjerenstvo ga moæe razriješiti duænostii imenovati drugog arbitra umjesto njega.65

Jedina razlika izmeu odredaba Pravilnika 2001i Pravilnika 2010 koje ureuju gore navedeno,

jest da je odredbama Pravilnika 2001 propisanoda se arbitre od strane Upravnog vijeÊa CARNetaimenuje na listu arbitara na razdoblje od dvije go-

dine nakog Ëega im mandat moæe biti produæen.66

5.1.3. Postupak

Postupak se pokreÊe na temelju zahtjeva zaprovoenje arbitraænog postupka. Zahtjev se pod-nosi u elektroniËkom i papirnatom obliku. Kada

60 V. Pravilnik 2010, Arbitraæna pravila za rješavanje sporova o domenama, Ëlanak 32.61 Arbitraæna pravila za rješavanje sporova o poddomenama unutar .hr domene, Ëlanak 1., dostupna na http://www.dns.hr/documents/

html/HRTLD-Arbitrazna-pravila.htm [1.11. 2010.]62 V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 33.63 V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 34., 35. i 36.64 V. Arbitraæna pravila 2001, Ëlanak 3.65 V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 38., 39. i 40.66 V. Arbitraæna pravila 2001, Ëlanak 7.



»LANCI I RASPRAVE

se zahtjev podnosi u elektroniËkom obliku, onda je to u obliku elektroniËke poruke s popunjenimobrascem i potrebnom dokumentacijom. Osimtoga mora se podnijeti i primjerak obrasca zapokretanje postupka u papirnatom obliku, a akoga podnosi fiziËka osoba, mora ga vlastoruËnopotpisati. Ako zahtjev podnosi pravna osoba,

mora ga potpisati odgovorna osoba u toj pravnojosobi. Sva dokumentacija koja nije podnesenau elektroniËkom obliku mora se dostaviti u triprimjerka, a ako se to ne uËini, smatrat Êe se dazahtjev nije ni bio podnesen.Poruke i priopÊenja moraju sadræavati naznakupredmeta na koje se odnose, a njih stranka moraistodobno uputiti protivnoj stranci, Povjerenstvui arbitru. Arbitar pak sve poruke i priopÊenjaupuÊuje strankama, a kopiju Povjerenstvu.Obavijesti i priopÊenja Povjerenstvo ili arbitardostavljaju putem elektroniËke pošte, i to naadresu naznaËenu od strane stranke. Ako adresanije naznaËena, dostava se obavlja na adresu s koje

je prispjela poruka, a ako nema ni takve adreseili se ona ne moæe utvrditi, dostava se obavljana posljednju poznatu adresu ili adresu poznatuadresu prijavljenu Povjerenstvu.Smatra se da je adresat saznao za sadræaj upuÊeneobavijesti ili priopÊenja najkasnije u roku od 48sati nakon što je ona istom upuÊena, osim akopotvrda primitka ne stigne ranije. Dostava sesmatra obavljenom kada korisnik domene primiupuÊenu poruku na bilo koji naËin. Ako se nemoæe utvrditi toËno je li poruka primljena ili ako seporuka ne moæe dostaviti, obavijest o pokretanjupostupka objavit Êe se na internetskim stranicamaPovjerenstva. Time se obavijest o pokretanju po-stupka smatra dostavljenom.67 Odredbe o dostavizahtjeva za pokretanje postupka u Arbitraænimpravilima 2001 jednake su.Zahtjev za provoenje arbitraænog postupka od-nosi se u pravilu na jednu domenu, a iznimno semoæe odnositi i na više domena, u kojem sluËajuza svaku domenu moraju biti ispunjeni uvjeti zavoenje postupka. Zahtjev se mora temeljiti nabitno istovrsnoj ËinjeniËnoj i pravnoj osnovi, dokna svim domenama pravo korištenja mora imatiisti korisnik. Zahtjev se podnosi u pisanom oblikuCARNetu na obrascu koji se objavljuje na CAR-Netovim internetskim stranicama. Pravilnikomse toËno odreuje što zahtjev mora sadræavati.Ako podnositelj zahtjeva ispravama dokazuje

svoje navode, duæan je te isprave podnijeti uz za-htjev, a ako smatra da postoje razlozi da se izveduneki drugi dokazi, mora i takav prijedlog navestiu svom zahtjevu i te razloge opisati. Podnositeljmora podnijeti i dokaz da je uplatio iznos odreenu skladu s cjenikom. Prije toga se neÊe pristupitipostupku imenovanja arbitra. Isto tako, dok nebudu u cijelosti podmireni troškovi postupka,arbitraæna odluka neÊe se dostaviti strankama niti

provesti. Ako je zahtjev potpun i dopušten, Po-vjerenstvo imenuje arbitra, a zahtjev se dostavljakorisniku domene i poziva se da u roku od osamdana da svoj odgovor. Povjerenstvo moæe dopustitisudjelovanje u postupku umješaËu ili nekoj drugojosobi koja ima opravdani interes za to iz vaænihrazloga ili ako to zahtijevaju obje stranke.68

Arbitar mora provesti postupak na naËin kojismatra svrsishodnim i primjerenim imajuÊi u viduda se postupak mora okonËati najkasnije u roku60 dana od predaje predmeta arbitru, da se istiprovodi na temelju isprava i druge pisane grae,da je svrha postupka brzo i uËinkovito na praviËannaËin urediti odnose stranaka, da se izbjegne svakomoguÊe odugovlaËenje postupka, da se svakojstranci da moguÊnost izjašnjavanja o predmetuspora, da se odredi rok za izvoenje nekih odpredloæenih dokaza, a ako dokaz ne bude izveden,nastaviti postupak na temelju raspoloæivih poda-taka, isprava i druge dokumentacije.

5.1.4. Odluka i troškoviŠto se tiËe same odluke ona se donosi i izrauje upisanom obliku te sadræi obrazloæenje, osim akose stranke nisu drugaËije sporazumjele. Nacrtodluke arbitar podnosi Povjerenstvu na potvrdu.Odluka je valjana ako je potpisana od stranearbitra i predsjednika Povjerenstva i dostavlja sestrankama i CARNetu.Odluka je konaËna, a ukoliko je njome odluËe-no o oduzimanju korisnika prava na korištenjeodreene domene, CARNet Êe tu domenu deak-tivirati najkasnije u roku od tri dana od dana do-stave. Oduzimanjem korisniku navedenog prava,za korištenje domene moæe se prijaviti podnositeljzahtjeva ili bilo koja druga osoba pod Pravilnikomodreenim uvjetima. Ako se utvrdi da jedna odstranaka ima jaËe pravo na registraciju odreenedomene, CARNet Êe ispitati postojanje zapreka zanjezinu registraciju i u sluËaju da takvih zaprekanema, donijeti odluku o registraciji domene ukorist osobe za koju je odlukom utvreno jaËepravo na domenu.69

Pravilnik 2001 u pogledu arbitraæne odluke jednak je Pravilniku 2010 uz razliku da ovlasti CARNetaima DNS-sluæba.Troškove arbitraænog postupka snose stranke.Podnositelj zahtjeva uplaÊuje naknadu za upis ipredujam naknade arbitra pri podnošenju zahtje-

va, i to u skladu s cjenikom koji donosi UpravnovijeÊe CARNeta na prijedlog Povjerenstva.70

Pravilnikom 2001 toËno se odreuje iznos troš-kova angaæiranja arbitra. Isto tako, ako to nalaæuokolnosti sluËaja, Povjerenstvo moæe odreditipoveÊanje troškova postupka, ali ne više od 100posto u odnosu na iznose odreene Pravilnikom.Iznos se isplaÊuje arbitru odmah po okonËanjupostupka.

67 V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 41., 42., 43. i 44.68 V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 45.-50.69 V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 54. i 55.70

V. Arbitraæna pravila 2010, Ëlanak 56.



»LANCI I RASPRAVE

5.1.5. Materijalne odredbe

Arbitraænim pravilima rješavaju se sporovi izmeukorisnika domena i treÊih osoba, i to o pravu ko-rištenja odreene domene unutar vršne domene.Kao što smo veÊ naveli, arbitraæni postu-pak moæe pokrenuti treÊa osoba koja sma-

tra da je ime domene isto ili u velikoj mjerisliËno nekom imenu na koje ona ima pravo.Tako je u arbitraænom sporu izmeu mobilnogoperatera Tele2 i obrta RaËunalne djelatno-sti ‘tele2’ arbitar utvrdio da nema potrebe

utvrivati istinitost navoda o razliËitom znaËe-nju istog naziva, nego da su ta dva nazivau najmanju ruku zbunjujuÊe sliËni. U ovomsluËaju imamo dva gotovo ista naziva, a korisnikdomene je, meu ostalim, na zahtjev podnosi-telja neuspješno pokušao odgovoriti da nazivnjegove firme ‘tele2’ u biti znaËi tele drugi.71

Tvrtka MTV Adria d.o.o. nije uspjela sa svojimzahtjevom za oduzimanjem prava korištenja do-mene mtv.hr korisniku domene, vlasniku obrta

MTV iz Zagreba meu ostalim i zato što je natemelju dokumentacije podnesene od stranesamog podnositelja zahtjeva bilo vidljivo da jenositelj registriranog æiga korisnik sporne domene.Isto tako, uvidom u bazu podataka Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva bilo je oËito da

je obrt korisnika registriran pod nazivom ‘MTV,’ ito Ëetiri godine prije objave æiga istog naziva kojipripada podnositelju zahtjeva.72

SljedeÊi su uvjeti za pokretanje arbitraænogpostupka da zbog zbunjujuÊeg uËinka istovjet-nosti ili velikog stupnja sliËnosti postoji opasnostdovoenja znaËajnog broja osoba u zabludu i da

korisnik domene nema pravo ili legitiman intereskoristiti domenu tog naziva.U pogledu posljednje navedenog uvjeta u veÊ spo-menutom sporu arbitar je utvrdio da je korisnikdomene mogao i morao znati za dodijeljivanjekoncesije u Hrvatskoj za pruæanje telekomuni-kacijskih usluga TELE2 i da je vjerojatnost danetko tko se bavi tom vrstom telekomunikacijskihusluga nije Ëuo za taj proces vrlo mala. »injenicada je korisnik domene registrirao poddomenu ikoristio je suprotno naËelu savjesnosti i poštenjaneprijeporno je bila utvrena s time što je korisnikzatraæio od podnositelja zahtjeva iznos od 100.000kuna za kupnju sporne domene.

U sporu tvrtki Nova Mlaska iz SuÊuraja arbitar je utvrdio da je sporna poddomena mlaska.hrkorisniku bila potrebna za obavljanje gospodar-ske djelatnosti. Iz podnesene dokumentacije bilo

je oËigledno da podnositelj zahtjeva poduzeoodreene pravne korake kako bi osporio pravoili legitiman interes za korištenje poddomene, nou odluci je utvreno da, s obzirom da formalnisudski postupak u tom pogledu još nije ni zapoËeo,nema osnove na temelju koje bi se uvidjelo da jepravo korisnika domene prestalo. BuduÊi da jeprvi uvjet trebalo utvrditi na temelju postojanjadrugog uvjeta i da je utvreno postojanje i treÊeguvjeta, s obzirom da je korisnik domene registriraoi koristio poddomenu radi prezentacije informa-cija o svojoj djelatnosti, arbitar je odbio zahtjevpodnositelja zahtjeva za oduzimanjem korištenjapoddomene mlaska.hr dotadašnjem korisniku.73 MoguÊe je da izostane bilo kakva aktivnost ko-risnika domene u postupku i bilo kakvo njegovooËitovanje na zahtjev podnositelja i poziv arbitra.Tako je u sporu koji je Tribo tech vodio protivEkvator prometa utvreno da korisnik .hr dome-ne nema pravo ili legitiman interes za korištenjepoddomene na temelju koje se vodio postupak, i tostoga što se tijekom postupka nije ni na koji naËinoËitovao o svom pravu ili legitimnom interesu zakorištenjem domene.74

MoguÊe je i da korisnik poddomene koristi ranije

æigove podnositelja zahtjeva kao u sporu AcerIncorporateda protiv Acer Informatike. U tomsluËaju je povodom tuæbe podnositelja TrgovaËkisud u Zagrebu veÊ prije toga donio presudu protivkorisnika zbog nedopuštenog træišnog natjecanjakojom je korisniku bila zabranjena upotreba rijeËi,

71 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2005/02, TELE2 d.o.o. protiv obrta RaËunalne djelatnosti “tele2”, dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [9.11. 2010.]

72 Arbitraæna odluka u predmetu br. 02/2009, domena: mtv.hr, MTV Adria d.o.o. protiv g. Mije BašiÊa iz Zagreba, vlasnika obrta ‘MTV’,Proizvodnja proizvoda od plasiËnih masa, opÊi mehaniËki radovi, graviranje, dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [9.11. 2010.]

73 Arbitraæna odluka u predmetu br 02/2008, domena:mlaska.hr, Nova Mlaska d.o.o. protiv SuÊuraj d.d., dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [9.11. 2010.]

74 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2008/01, Tribo tech d.o.o. protiv Ekvator promet d.o.o., dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/

Odluke/index.html, [9.11. 2010.]

“Pojava suprotna cybersquattingu

jest reverse domain name hijacking

(ili reverse cybersquatting), odnosno

situacija u kojoj nositelj æiga pokuša

osigurati domenu neopravdano

tvrdeÊi da je legitimni nositelj domeneistu osigurao cybersquattingom i

u postupku predvienom za takve

sluËajeve. Naime, kako su sluËajevi

cybersquattinga rasli, tuæbe za

cybersquatting osim kao obrambena

strategija podnosile su se radi

nadjaËavanja i prisiljavanja nositelja

da se odreknu svojih domena

nositeljima æigova koji na njihnemaju pravo.”



»LANCI I RASPRAVE

tj. verbalnog æiga podnositelja u tvrtki korisnikadomene.75

Posljednji uvjet je da je korisnik domene regi-strirao ili koristi tu domenu suprotno naËelusavjesnosti i poštenja.U arbitraænom sporu izmeu Euroline i C.J.I.iz Zagreba, a u pogledu poddomene chrysler.hr

arbitar se nije upuštao u ocjenu je li korisnik .hrdomene poddomenu registrirao sukladno naËelusavjesnosti i poštenja, i to s obzirom da je podno-sitelj zahtjeva i sam naveo da je korisnik domenevjerojatno bio ovlašten na korištenje poddomenei uz to nisu u tom pogledu bili priloæeni nikakvidokazi. Sukladno tome, Ëinjenica da korisnik .hrdomene koristi poddomenu naziva identiËnog æiguChrylser ne predstavlja sama po sebi postupanjesuprotno naËelima savjesnosti i poštenja, nego ta-kvo postupanje postoji ako korisnik nema pravo ililegitiman interes na korištenje sporne domene. UdotiËnom sporu upravo to je sluËaj, jer je korisnikdomene chrylser.hr registrirao te domene u svrhustvaranja svog virtualnog identiteta i privlaËenjakorisnika interneta i ostvarenja nepripadajuÊedobiti.76 U istom sporu bio je odbaËen zahtjevpodnositelja za naknadom troškova postupka,

jer arbitar nije o tome ovlašten odluËivati, osimu sluËaju posebne klauzule kojom ga strankeovlašÊuju na takvu odluku. U dotiËnom sluËajutakve klauzule nije bilo.U sporu izmeu tvrtke Exto i obrta Exto Produk-cija Zagreb arbitar je utvrdio da je korisnik .hrpoddomene istu registrirao 2005. godine, godinudana prije nego je podnositelj zahtjeva uopÊepoËeo postojati pa je utoliko utvrdio neosnovanimda je domena registrirana suprotno naËelu savje-snosti i poštenja. Isto tako utvrdio je i da je samo

korištenje poddomene za elektroniËku komunika-ciju isto tako legitiman naËin korištenja domene.Kako uz ovaj nije bio ispunjen i uvjet da korisnikkoristi nema pravo ili legitiman interes na kori-štenje domene tog naziva, bio je odbijen zahtjevpodnositelja za oduzimanjem prava korištenjapoddomene exto.hr dotadašnjem korisniku.77

SliËan sluËaj imamo i kod spora izmeu tvrtkiUnieco i Dorma, u kojoj je bilo utvreno da jekorisnik .hr poddomenu registrirao znatno prijenego je podnositelj zahtjeva uopÊe poËeo postojatikao i da korisnik nije domenu aktivno koristiooko dvije godine, iz Ëega se moglo zakljuËiti da

je sporna domena neaktivna. Arbitar je zakljuËio

da neaktivnost ne znaËi i da je domena registri-

rana suprotno naËelu savjesnosti i poštenja.78

Neispunjavanje uvjeta da je korisnik spornedomene registrirao ili koristi domenu suprotnonaËelima savjesnosti i poštenja imamo i u sporukoji je vodilo Istravino iz Rijeke protiv tvrtkeMSD. U tom je sporu utvreno da je podnositeljzahtjeva svojom voljom odabrao drugu domenu i

tako domenu istravino.hr, o kojoj se vodio postu-pak, ostavio na slobodnu registraciju. Tek nakonšto je ta domena bila registrirana od korisnika,podnositelj je podnio prijavu za registraciju æiga‘Istravino’ Dræavnom zavodu za intelektualnovilasništvo i time postupio protivno pravu prven-stva æiga ‘Istravino’. BuduÊi da osim treÊeg nijebio ispunjen i drugi uvjet, a ispunjavanje uvjetamoralo je biti kumulativno, donesena je odlukao odbijanju zahtjeva podnositelja u svrhu odu-zimanja prava korištenja sporne poddomene odstrane korisnika.79

U sporu koji je njemaËki Deutsche Telekom vodioprotiv korisnika, tvrtke ST Mar iz Splita, arbitar

je utvrdio da je za predmet irelevantna okolnostda podnositelj zahtjeva kao strana pravna osobanije legitimiran traæiti registraciju sporne domeneu svoje ime. Korisniku je bilo oduzeto pravo kori-štenja poddomene t-net.hr o kojoj se vodio spor, ali

je bio odbaËen zahtjev podnositelja da se dotiËnadomena deaktivira odnosno briše jer je arbitarutvrdio da voenje postupka o tim pitanjima kaoo posebnim zahtjevima nije dopušteno.80

Arbitar je odbacio zahtjev podnositelja, tvrkeKmag, za naknadom troškova postupka protivKia Croatia, jer je, kao što je veÊ spomenuto,za odluËivanje arbitra o tome potrebna posebnaklauzula koja ga na to ovlašÊuje.81

U sporu izmeu Tau On-Line i Olympic Inter-national utvreno je da prigovor korisnika danema osnove za pokretanje postupka, jer nisukumulativno uvjeti za voenje postupka premaArbitraænim pravilima zbog toga što je jedina pret-postavka za pokretanje postupka da postoji treÊaosoba nezadovoljna registracijom pojedine dome-ne, što je u dotiËnom sluËaju i bilo ispunjeno.82

6. ZakljuËak

Nacionalna vršna domena Republike Hrvatske, .hrdomena, prošla je dug put od svojih poËetaka dodanas. Od poËetka, tj. od 1993. godine, postupno

su se ureivala i usklaivala pravila o registraciji

75 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2006/01, Acer Incorporated protiv Acer Informatika d.o.o. dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [9.11. 2010.]

76 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2002/01, EUROLine d.o.o. protiv C.J.I. Zagreb, dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [10.11. 2010.]

77 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2006/03, EXTO d.o.o., Zagreb protiv obrta EXTO PRODUKCIJA, Zagreb, dostupna na http://www.dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [10.11. 2010.]

78 Arbitraæna odluka u predmetu broj 2007/01, UNIECO d.o.o., Zagreb protiv DORMA - Zastupništvo Hrvatska, Miljenko JakšiÊ d.o.o.,Zagreb, dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html [10.11. 2010.]

79 Arbitraæna odluka u predmetu 03/2008, domena: istravino.hr, ISTRAVINO d.d., Rijeka protiv MSD d.o.o. Pula, dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [10.11. 2010.]

80 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2005/03, DEUTSCHE TELEKOM AG protiv ST MAR d.o.o., dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [12.11. 2010.]

81 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2003/01, KMAG d.o.o., Gornji Stupnik protiv KIA CROATIA d.d. Oroslavlje, dostupna na http://www.dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html, [14.11. 2010.]

82 Arbitraæna odluka u predmetu br. 2002/02, TAU ON-Line d.o.o. protiv OLYMPIC INTERNATIONAL d.o.o., dostupna na http://www. dns.hr/Arbitraza/Odluke/index.html [14.11. 2010.]



»LANCI I RASPRAVE

poddomene unutar .hr domene,i to od Pravilnika1998., preko onog iz 2001. do onog iz ove godine,koji je i na snazi. Prvi Pravilnik bio je jednostavan,meu ostalim i zbog toga što u doba njegova dono-šenja nije bilo potrebe za širim pravilima s obziromda internet u Hrvatskoj još nije bio ni na pribliænojstopi popularnosti kao što je to danas, a njegovi

potencijali još nisu bili do kraja prepoznati.VeÊ jePravilnik iz 2001. ta pravila proširio i postroæioodreujuÊi tko, kako i pod kojim uvjetima moæeregistrirati .hr domenu. NajveÊa razlika u odnosuna prvi Pravilnik bila je što je bilo omoguÊeno ifiziËkim osobama registrirati nacionalnu domenu.Ostala je odredba da se moæe registrirati jednadomena, a druga, dodatna uz naplatu. TrenutnovaæeÊim Pravilnikom proširen je broj domena kojese mogu registrirati, pa je tako pravnim osobamauz jednu besplatnu moguÊe registrirati još devetnaplatnih, a svim ostalim osobama jednu dodatnunaplatnu domenu.Nepromijenjene su ostale odredbe o prisutnosti

i opstanku svake osobe u virtualnom svijetu kaotemeljno pravo svake fiziËke i pravne osobe, kao imoguÊnost registracije .hr domene samo pravnimosobama s registriranom djelatnošÊu i fiziËkimosobama s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.Trenutno vaæeÊim Pravilnikom 2010 donekle jepojednostavljen postupak registracije u odnosuna samu proceduru. No registracija i dalje ostajestrogo odreena, što znaËi da je za neke osobei dalje lakše i moæda primamljivije registriranjegeneriËkim vršnih domena, .com, .net i drugihveÊ spomenutih u radu. Ipak s obzirom na to da

je jednostavno i efektno ime odreene domenekljuËno za prepoznatljivost i atraktivnost u webprostoru, za mnoge je prva opcija .hr domena. Iakostoga moæemo reÊi da su pravila za registraciju .hrdomene negdje u sredini, tj. izmeu nacionalnihvršnih domena koje je vrlo lako registrirati (An-dora, OtoËje Tokelau itd.)83 i vrlo strogih pravilaza registriranje istih u nekim drugim zemljama,kao npr. u Velikoj Britaniji.84 Tamo se domenamoæe registrirati pod .uk domenom tek u drugom(najËešÊe rabljena je poddomena .co.uk), a ne uprvom stupnju. Ovako stroga pravila ipak nisusprijeËila da upravo .uk domena danas bude Ëetvr-ta najpopularnija iza .com i .net generiËkih vršnihi .de nacionalne domene NjemaËke, što dovoljnogovori o potencijalu i atraktivnosti nacionalnihvršnih domena osobito za obavljanje odreenih

poslova na træištu i predstavljanje u virtualnomsvijetu. Što se tiËe pravila o rješavanju sporova kojise javljaju u vezi s registracijom domena, prva pra-vila u vezi s time u Hrvatskoj su donesena 1998.,tri godine nakon donošenja NSI pravila na global-noj razini, i to kao spomenuta Arbitraæna pravila2001. Uz manje izmjene na snazi su Arbitraænapravila 2010 sadræana u Pravilniku 2010, kojasu uz odreene manje izmjene jednake onima iz2001. U pogledu vaæeÊih arbitraænih pravila treba

reÊi da i kod njih kao i kod UDPR pravila pod-nositelj zahtjeva mora dokazati da je registriranoime identiËno ili zbunjujuÊe isto imenu domene nakoje on polaæe pravo i da tuæenik nema legitimniinteres za korištenje spornog imena. UDRP pravila

još navode da tuæitelj (tj. podnositelj zahtjeva kodArbitraænih pravila 2010) mora dokazati i da je

ime domene registrirano tj. koristi se u zloj vjeri.S obzirom na navedeno moæemo reÊi da su vaæeÊaarbitraæna pravila u pogledu imena domena uRepublici Hrvatskoj u skladu s UDRP pravilima.Zbog Ëinjenice da su pravila za registriranjepoddomene unutar .hr domene razmjerno stroga,sporovi koji se u vezi s time mogu javiti rijetki sui odnose se na polaganje prava dviju stranaka napravo na prisutnost i opstanak u virtualnom pro-storu. Osim sporova spomenutih u tekstu, ove sugodine riješena još dva dok je jedan još u tijeku. Usvakom od tih sporova arbitar je ispitivao posto-

janje uvjeta koji moraju biti ispunjeni kako bi semoglo reÊi da nositelj domene ima pravo na nju.

Što se samih sporova tiËe vidljivo je da su podnosi-telji zahtjeva u nekim sluËajevima pokušali, nekaduspješno, a nekad neuspješno, iskoristiti svojeime i prepoznatljivost na træištu kako bi uspjeli sasvojim zahtjevom protiv ‘slabijih’ protivnika. Takvizahtjevi nisu uspijevali u sluËajevima u kojima jekorisnik domene istu registrirao prije registracijeæiga podnositelja zahtjeva. S druge strane izostanakbilo kakve procesne aktivnosti obiËno je znaËiouspjeh podnositelja zahtjeva, jer na taj naËin kori-snici nisu uËinili ništa da bi dokazali opravdanostsvoje registracije imena domene i korištenja isteu dobroj vjeri. Kao što je veÊ navedeno, pravo naprisutnost i opstanak u virtualnom prostoru za-

jamËeno je pravo, dakle ono je temeljno pravo koje je dodijeljeno od strane dræave. S obzirom da je topravo dodijeljeno, nema raspolaganja nad njime,pa se moæe reÊi da u takvom sporu nema stranakanego se samo radi o raspolagateljima suprotstav-ljenim oko tog jednog spornog prava. Pravo nadomenu je od dræave zajamËeno što znaËi da bimoæda njegovo nastajanje, priznavanje i prestanaktrebali biti regulirani u postupku pred dræavniminstitucijama Ustavom i zakonom ovlaštenim zanjihovo provoenje. U skladu s tim je i moæe sereÊi ‘prisilno’ voenje arbitraænog postupka kojipak nije reguliran posebnim zakonom kojim bi seosigurao njegov legitimitet. Kao što je navedenou tekstu, postupak arbitraæe za rješavanje sporova

unutar .hr domene reguliran je Arbitraænim pra-vilima sadræanim u Pravilniku 2010, dok s drugestrane Zakon o arbitraæi odreuje formu, prava,uvjete, obveze, opseg i tijek postupka arbitraæe.Radi se o nekim pitanjima o kojima bi moædaubuduÊe trebalo razmisliti kao i u sluËaju UDRPpravila koja rješavaju pitanja oko sporova registra-cije domena na globalnoj razini, a koja trebaju jošdorade i dodatke s obzirom na odreeni košmarkoji vlada u web prostoru.

83 Op.cit. (bilj. 12) [7.12. 2010.]84 http://en.wikipedia.org/wiki/.uk [7.12. 2010.]



Kolokacije u jeziku prava

O AUTORICI

Ivana Bendow poduËavapravniËki engleski jeziki sastavlja hrvatsko-engleski kolokacijskirjeËnik prava. Autoricaje dvaju dvojeziËnihfrazeoloških rjeËnika unakladi Školske knjige.

Priredila:Ivana Bendow, prof.

“Eto vidite kako se preko latinskog ostvarujebratstvo i jedinstvo meu jezicima”, znao nam

je reÊi jedan profesor lingvistike. Pritom je lu-kavo æmirkao ne skrivajuÊi zadovoljstvo svojomdosjetkom. U vrijeme kada je bilo preporuËljivosintagmu “bratstvo i jedinstvo” ugraditi u svakiozbiljniji tekst, dobri ju je profesor ugnijezdio ukomparativnu lingvistiku. Predavaonici III nijepromakao njegov blago ironiËan ton.Bratstvo i jedinstvo meu pravnim sustavimakoje se danas gradi pod pritiskom europeizacijei globalizacije nalaæe i objedinjavanje pravne

terminologije. Dok svjetski akademiËari i prak-tiËari rješavaju pravno-konceptualno-terminološkezavrzlame, utješno je znati da i kad je u pitanjuengleski pravni jezik moæemo - a ponekad i mora-mo - pribjeÊi latinskom. Iako se djelomiËno otelarimskom pravu, anglo-ameriËka pravna tradicijausvojila je i do danas koristi neke latinske izraze.Situacija kada nam je latinski gotovo jedini izborodnosi se na objektivna obiljeæja kaznenog djela,za koja se u engleskom moæe reÊi conduct elementsof a crime, ali je mnogo uËestaliji latinski actusreus. Subjektivna obiljeæja su mental elementsof a crime, ali ËešÊe mens rea. Uzgred, pitam sezašto je holandski kreator parfema Daniel Vaudd

odabrao jedan parfem za muškarce nazvati MensRea, a onaj za æene Actus Reus. Ono što me uraspodjeli tih naziva zbunjuje jest to što nisu uskladu s priËom o Adamu, Evi i jabuci, po kojoj

je skrivljena svijest krenula od Eve, a skrivljenimse ponašanjem istakao naivni Adam. Kako godbilo, današnji muškarci koji se odluËe za VauddovMens Rea dobit Êe svjeæ i otmjen miris u kojemna površini prevladava nota zapjenjenog oceana,dok se u pozadini nasluÊuje diskretna nota uricei bijelog cvata.Kada su u pitanju de lege lata (what the presentlaw is) odnosno de lege ferenda (what the futurelaw should be), moram primijetiti da su - ako me

moje statistiËko oko ne vara - latinski izrazi mnogo

Iako se djelomiËno otela rimskom pravu, anglo-ameriËka

pravna tradicija usvojila je i do danas rabi neke latinske

izraze.

uËestaliji u tekstovima naših pravnika nego što suto u izlaganjima i raspravama njihovih engleskih,ameriËkih i drugih stranih kolega. Nasuprot tome,uËestalost latinskoga pro se daleko je veÊa u engle-skom nego u hrvatskom. Nezastupana stranka seu engleskom gotovo redovito spominje kao a prose litigant, a party appearing pro se, ili Ëak samoa pro se, iako postoji i izraz an unrepresentedlitigant ili a self-represented party. PriruËnikapoput “Sam svoj pravnik” u Americi, Australiji iEngleskoj ima bezbroj i obiËno im je naslov ProSe Handbook. Kako broj nezastupanih stranaka u

spomenutim zemljama posljednjih godina rapidnoraste, tako raste i broj pro se priruËnika.U engleskim se tekstovima takoer uËestalo po-

javljuju latinski nazivi ex officio (npr. the courttakes notice of that ex officio - sud o tome vodiraËuna po sluæbenoj duænosti), a prima facie case(dovoljno dokaza da se pokrene postupak), proprio motu ili sua sponte (npr. the court may order, proprio motu or upon a motion of a party, a stayof proceedings or a suspension thereof - sud moæe,na vlastiti poticaj ili na prijedlog stranke, naloæitiprekid ili zastoj postupka). Presuena stvar seËešÊe spominje kao res judicata nego adjudicatedmatter , a stvarna prava su real rights ili rights in

rem za razliku od rights in personam.Sve je to lijepo i dobro - it’s all fine and well - dokse s latinskim susreÊemo u pisanom engleskomtekstu. Problemi mogu nastati kada slušamoizvorne govornike engleskog jezika, jer su oni la-tinski prilagodili svojim govornim moguÊnostimai sklonostima, pa Êemo tako Ëuti otprilike: menzri- ja, eksoufišijou, prajmafejšiji, riizdæudikejta iliriizdæudikata.Jedna se latinska kratica redovito pojavljuje u svimengleskim tekstovima, bez obzira na njihovu temu,a izgovorena glasi ajiii. Ako vam se, kad Ëujeteajiii, uËini da je govornik jauknuo, obuzdajte svojporiv da mu priskoËite upomoÊ. On je samo rekao

“to jest” (i.e., id est).

59ENGLESKI ZA ODVJETNIKE / ENGLISH FOR LAWYERS

ENGLESKI ZA ODVJETNIKEENGLISH FOR LAWYERS



PRISEGE

60 ODVJETNIK 9-10/2012.

MAJA ANTI∆TUCAK

Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna2012. godine sasjedištem ureda

u ŠIBENIKU.

MIHAELABLAŽEVI∆


u ZAGREBU.

MISLAVBRADVICA

Odobren upis na

sjednici Izvršnogodbora 10. rujna2012. godine sasjedištem ureda

u ZAGREBU.

DOLORES BURI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna2012. godine sasjedištem ureda

u RIJECI.

SLAVICABUTIGAN


u ZAGREBU.

JELENA ∆ELI∆Odobren upis nasjednici Izvršnog

odbora 10. rujna2012. godine sasjedištem uredau METKOVI∆U.

IVANA DEDI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna2012. godine sasjedištem ureda

u RIJECI.

VESNAFRANCEM


u ZAGREBU.

DARKO GRAFOdobren upis nasjednici Izvršnog

odbora 7. srpnja2012. godine sasjedištem ureda

u ZAGREBU.

Dana 25. rujna 2012. godine pred

predsjednikom Hrvatske odvjetniËke

komore odvjetniËku prisegu dali su:



PRISEGE

61PRISEGE

TIHANAGRŽETI∆

Odobren upisna sjednici

Izvršnog odbora10. rujna 2012.

godine sasjedištem ureda

u RIJECI.

ALEKSANDRAHORVAT


u ZAGREBU.

IVAN JONJI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna2012. godine sasjedištem ureda

u HVARU.

VEDRANJURI»AN

Odobren upis na

sjednici Izvršnogodbora 10. rujna2012. godine sasjedištem uredau VARAŽDINU.

ANTE KA»I∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 7. srpnja

2012. godinesa sjedištem

ureda uDUBROVNIKU.

PAULA KIŠOdobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna

2012. godinesjedištem ureda

u ZAGREBU.

ANITAKOPRIVNJAK

Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna


u ZAGREBU.

MARIJA KUŠANOdobren upis nasjednici Izvršnog

odbora 10. rujna2012. godine

sjedištem uredau SISKU.

MARIN KUVA»Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna


u RIJECI.

TOMISLAVLEŠI∆



u ZAGREBU.

JELENA LU»I∆-NÖTHIG

Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 7. srpnja


u ZAGREBU.

TANJAMARGALETI∆

Odobren upis na

sjednici Izvršnogodbora 10. rujna


u ZAGREBU.



PRISEGE

62 ODVJETNIK 9-10/2012.

IVAN MESI∆


2012. godinesjedištem uredau KOPRIVNICI.

ROMANAMIHALI∆


2012. godinesjedištem uredau ZAGREBU.

SANJAMILI»EVI∆



u ZADRU.

MIRJANAMR»ELA



u ZAGREBU.

JOSIPA MRKLI∆



u ZAGREBU.

DRAŽENPANDUREVI∆


2012. godinesjedištem uredau OSIJEKU.

KSENIJA PENI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna

2012. godinesjedištem

ureda uSLAVONSKOM

BRODU.

ANA RADI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna


u SPLITU.

FRANE SIKIRICA

Odobren upisna sjedniciIzvršnog odbora

14. svibnja2012. godine

sjedištem uredau SPLITU.

VLADIMIRSIMI∆


2012. godinesjedištem uredau ZAGREBU.

MIRKO ŠANTI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna


u ŠIBENIKU.

NENADŠIMUNEC



u ZAGREBU.



PRISEGE

63PRISEGE

MIJO TOLJAN

Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 11. lipnja


u ZAGREBU

MIRELA VIRAG

MIOTAOdobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna

2012. godinesjedištem uredau GRUBIŠNOM

POLJU.

MARKO VIŠI∆



u KAŠTELKAMBELOVCU.

DINO VUKŠI∆Odobren upis nasjednici Izvršnogodbora 10. rujna

2012. godine

sjedištem uredau ZAGREBU.



IN MEMORIAM

Poštovana, obitelji TrconiÊ, dragi prijatelji!

Hrvatska odvjetniËka komora izgubila je svog uglednog Ëlana, odvjetnika u miru Luku TrconiÊa.Rodio se 13. listopada 1936. godine.Diplomirao je pravo 1963. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a osim prava diplomirao je i filozofijuna Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dana 1. rujna 1979. upisuje se u Imenik odvjetnika i obavljaodvjetniËki posao sve do 1995. godine, kada postaje saborskim zastupnikom. Odvjetništvom se baviopunih šesnaest godina i to prve tri godine sa sjedištem ureda u Vrbovcu, a nakon toga trinaest godinau Bjelovaru.Bio je oæenjen Lucynom te otac dvojice sinova, Saše i Miroslava.Iskreno je volio odvjetniËko zanimanje. I kada se bavio politikom, uvijek je isticao da je odvjetnik. Bio

je jedan od one vrste odvjetnika kakvih u današnjem svijetu skoro više uopÊe nema. Bio je odvjetnik-intelektualac. NaËitan, svestran, široko obrazovan.Hvala Ti dragi Luka, u ime Hrvatske odvjetniËke komore i Zbora Bjelovar koji Ti odaju poËast.

Govor odvjetnika Hrvoja KovaËa, predsjednika OZ Bjelovar na pogrebu Luke TrconiÊa,u Bjelovaru 9. prosinca 2011.

Luka TrconiÊ (1936-2011)

Poštovana i tuæna obitelji BartovËak, tuæni Zbore,Zla bolest odnijela je našeg dragog Zdravka, bivšeg odvjetnika, prijatelja i Ëetvrtkaša.Što kazati, teško je prijatelju, u ovakvom trenutku, naÊi rijeËi, obuzela nas je tuga, bol, ostala jepraznina. Znademo, puno toga više neÊe biti kao što je bilo prije. No, ostaje nam sjeÊanje, jer dok jenašeg sjeÊanja Zdravko æivi i dalje, u našim srcima, dušama i mislima.Teško bi te bilo zaboraviti, jer došao si u naše odvjetniËke redove i meu prijatelje Ëetvrtkaše kao“junak iz te ravne Podravine”, kako je zapisano u pjesmi s kojom si nas Ëesto razveseljavao, kada smou prijateljskom krugu, Ëetvrtkom uveËer, redovito sjedili kod tvojeg i našeg Pere, na Šalati.Nedostajat Êe nam tvoja pjesma, gitara, gromoglasan smijeh, šala i nadasve tvoje prijateljsko i ljudskorazumijevanje.Vjera, da se negdje gore, u vjeËnosti, veÊ druæiš s tvojim i našim prijateljima Ëetvrtkašima, Jonkijem,Krešom i Zdenkom, koji su nas kao i Ti, prerano napustili, daje nam æivotnu nadu i utjehu.Hrvatsko odvjetništvo ponosno je što je u svojim redovima dugi niz teških godina imalo Tebe, vrsnogpravnika, Ëestitog i poštenog Ëovjeka, hrvatskog domoljuba.

Zdravko BartovËak (1934-2012)


http://slidepdf.com/reader/full/clanak-odgovornost-za-stetu-nastalu-uslijed-ozljeda-u-sportu-odvjetnik 63/6465IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Mi odvjetnici ponosni smo što si nakon odvjetniËke karijere vrlo brzo postao sudac Ustavnog sudaRepublike Hrvatske, što je u svakom sluËaju kruna jednoj iznimnoj pravnoj karijeri.Red je da u ovom trenutku dok se opraštamo od Tebe objavim nešto o Ëemu vrlo malo tvojih prijateljai kolega zna.U svibnju 1991. godine, nakon brisanja iz Imenika odvjetnika, Hrvatskoj odvjetniËkoj komori poslao sipresliku okruænice Okruænog suda u Karlovcu, kojom te tadašnja komunistiËka vlast sprijeËila obavljati

odvjetniËki poziv na podruËju Okruænog suda Karlovac. Iznio si molbu da se ta okruænica uvrsti unašu arhivu, te si doslovno napisao: “Ovaj dokumenat Vam šaljem sa æeljom da ostane u Vašoj arhivi,te da se više nikada ne ponovi društveno ureenje u našoj Domovini Hrvatskoj, koje bi zbog svojihpolitiËkih ciljeva bilo u stanju javno gaziti elementarna, ustavna i zakonska prava hrvatskih odvjetnika”.Misao jasna i britka, pametnom dosta, a moæda i lijek protiv najteæe hrvatske bolesti - zaborava.Dragi moj Zdravko, mjesto meu uzoritim pripadnicima našeg odvjetniËkog reda sam si, svojim radomi naËinom æivota, davno osigurao.Na kraju, svi hrvatski odvjetnici opraštaju se od Tebe s neizmjernom tugom i poštovanjem, a mi tvojiprijatelji Ëetvrtkaši prisjeÊamo se da smo naša druæenja Ëetvrtkom uvijek završavali pjesmom, kojubi ti uvijek poveo “Laku noÊ sad tebi æelim draga”, pa ti tvoji prijatelji sada, kroz suze poruËuju, lakunoÊ sad tebi Zdravko, i neka ti je laka ova hrvatska gruda koju si toliko ljubio.U ime svih hrvatskih odvjetnika, u ime svih preostalih prijatelja Ëetvrtkaša i u svoje osobno ime, dragaBlaæenka, Vama i Ëitavoj Vašoj obitelji, izraæavam iskrenu suÊut.

Govor odvjetnika Lea Andreisa na pogrebu Zdravka BartovËaka,

u Zagrebu, 5. rujna 2012.

OæalošÊena obitelji, tuæni zbore!Okupili smo se kako bismo se oprostili od našeg dugogodišnjeg uvaæenog kolege dr. MiloradaAndriËeviÊa, odvjetnika u miru, i ispratili ga na posljednji poËinak.Kolega dr. Milorad AndriËeviÊ roen je 07. lipnja 1925. godine u Trpnju.Na Pravnom fakultetu SveuËilišta u Zagrebu diplomirao je 27. rujna 1948. godine, a 27. lipnja 1952.godine je doktorirao i stekao stupanj doktora pravnih znanosti.Kao doktorand radio je u Institutu za meunarodnu politiku i privredu pri Ministarstvu vanjskihposlova, a suraivao je i s Leksikografskim zavodom pri izradi Pomorskog leksikona.

Od 1953. godine pa gotovo do kraja æivota bio je stalni sudski tumaË za engleski, francuski, njemaËkii talijanski jezik.Radio je i kao pripravnik u odvjetniËkom uredu King-Hamilton&Co. u Londonu.U Imenik odvjetniËkih vjeæbenika HOK upisan je 07. prosinca 1954. godine s vjeæbom kod odvjetnikadr. Svetozara IvkoviÊa.Nakon toga, pripravniËku praksu obavljao je pri Kotarskom i Okruænom sudu u Zagrebu, a potomu uredu odvjetnika Srana BrkiÊa, s time da je praksu dopunjavao i u uredu odvjetnice dr. NelleGavranËiÊ-Markulin.U Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore upisan je 01. listopada 1959. sa sjedištem uredau Zagrebu, a brisan je 31. svibnja 1997. godine, zbog odlaska u mirovinu.U odvjetništvu je proveo dugi niz godina, a kancelariju je dijelio s pokojnom suprugom KrunomAndriËeviÊ TvrtkoviÊ, takoer odvjetnicom. Oboje su bili vrlo cijenjeni meu kolegama odvjetnicima.Kao odvjetnica srednje generacije mogu reÊi da nam je kolega dr. AndriËeviÊ bio uzor u struËnom

dr. Milorad AndriËeviÊ (1925-2012)



IN MEMORIAM

znanju i u odnosu prema svim sudionicima postupka (strankama, protustrankama, sucima i kolega-ma). Bio je erudit s posebnim interesom za knjiæevnost tako da je, uz odvjetniËki posao, pisao i davaoodgovore na Ëlanke i kolumne u raznim medijima. Moto njegova æivota bio je pomagati ljudima, anadasve ljubav i skrb za obitelj - kÊer Sanju i unuka Mislava.Moæemo ga opisati vrlinama koje krase pravnika: pošteno æivjeti, nikoga ne povrijediti i svakome datipravo koje mu pripada. Pamtit Êemo ga i po njegovu hodu uzdignute glave i neprikosnovenog dræanja.

U ime Hrvatske odvjetniËke komore i OdvjetniËkog zbora Zagreb izraæavam iskrenu suÊut njegovojobitelji.PoËivao u miru.

Govor odvjetnice Mile Mikecin MišetiÊ na pogrebu dr. Milorada AndriËeviÊa, odvjetnika u miru,u Zagrebu, 14. rujna 2012.

Željko RajaËiÊ roen je 16. oæujka 1955. u Bjelovaru. Na Pravnom fakultetu SveuËilišta u Zagrebudiplomirao je 1978. godine. Pravosudni ispit poloæio je 1983. godine, te je 1. sijeËnja 1985. upisan uImenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore sa sjedištem kancelarije u Zagrebu.

Željko RajaËiÊ preminuo je 21. srpnja 2012.

Željko RajaËiÊ (1955-2012)

Documents

članak -Odgovornost za štetu nastalu uslijed ozljeda u športu-, Odvjetnik 9.-10.2012., str. 25-33, autor Dario Čehić