matija mesiC, podpreddednik (aa pod. 1868.--1872) 1 pedejednlk .Matice W e .

ad KO$. I@*, & god. 1814.

adio se Mafija MesxC due 19. febmara god 1826. Y Bropu na Sad d siromahib mditelja. Otac mu bio parijeklom =vat u Like, &e se ~tarac rado e m ponositi. %eta0 se, da ja od njegava mda bio jsdan slayan pop, kaji je i vojmda bb.

Skmmna niemaa hoa mdieoa Bra4arLa kaa da se stidik &to i e D&. - . .a LiEaniniioje tek ljug neaalja iani u Slavaniju; zna<bi mu @goy% mti: neka to bamm prcd djeeom ne govaril Matija j e dobw u p a d o pnos om mega i rado se toga spominjao. OpanEarsLi m a t oca njcgova e n i o je dobm i ppBteno dot* v d i h obitelj. lmao je Matija vib brat8 i scstara, 1 Matija bio bi pr&o u soat , da uije imao ujah po uteri, kenor& ZBgrebaEloga Stjepaaa Ilijd-evita,

h a s ne ima vi4e na zagreballam Laptolu one posljednje dmene !+ute lomoniake, u kojoj je ujak Matijio sabrao njekoliko djaka ad svoga rda. Mala je kaCe vet puoa baa, kada je stariji brat Matijin Josip dovw i Matijn o ovo radbinsko 8jemeni4ts. Matija veC bio po&o &ale u Pa- " Zegi, a Lanorilk kao da uije mislio, imajuci vet nu lolcu, da i njegs primi. Stpriji brat se ipak osmjeli i dovede ga. '$0 si doveo dijete?. opita mLw kyonik. Josip odgovori: sEvo vidite.. Kanvnik mirno Llimne glavom i re*: .Pa neka bud?.. Taka rrt postade Matija opanEar, .vpC podje dalje n SLolu.

JoH pnj'e smrti vjakove prodjo Mattja u sjemenigte biskupije zagrebalke. Da je bio nspredao i dobar, sqedati to, $to ga je b~sknp njegov wlao

- 141 - ' na bdko aveuEiligts u tiko mani Pasmanej, kamo se Wju suno najb5i mkai ljudi. Nije se biskup u wojoj nrdi pnsprie. Matija @we trLa marljivn UE bogOsloTAjtl, da je vet kao bogo(1Iov h r t e godine sjjni pfvi stmgi ispit u€kio iz bibliEkc shuke i ssmitskih jeaila.: Rofesor n'qov poleti p~ed djelim zbomm slu&telja, 'da'ga ogrli i hljubi u h n e nje- gove odgovoze. Bilo je to godiua 1848. Nije u t o on a a g e d m ni druge mule. NaHza se u zavodu u &porn d~&* d m starijega dmgo Andrije BrliCa M njdroliko p l m d t i h Slouaka, b j i su godeli istim Iaram w svoj wad , Las i &tijs zp ideja illsko. Utio je i slavenske i r o d e jseilc, P .a& i m a p i d od drugom Uagjara.

M a t i j ~ se zn stalno d o , da & ga bbkmp poslati i d d j e u BcE, da don% svoje bogoslowr! nauke i da si urmagne 6 doktonku di- plomu. U poEet!a g. 1849. bude redjen za svetenila i p o s h zn kapebna Svetomu Brch trsj Boaakovine. Kad se malio, + bi ga pod& dalje

' na naake, odmti mu bladoo i msku e n j i zamjem" biskupov: .Wad Eovjek morn me pmbati.. Ode tdan, ali nadje o ssegaPupnika HavliRra odliEna pltriota i npabrdenn Eovj&, ddobroga i vjernoga prijatelja. Nadje utjehe i n ko6 vrijednoga grofa lvam Nep. DraQovita u Botjakovini

hhtija ipak nije mlovao, seh dsj radi i trati, MD te9 naprijcd m mu@. Nije imao s&, da wstavi i dad 4doktore.t hageevja Otvorils mu se dmga ptilika, da prodje utiteljstmt. Tek js g h u dam lupe(anovao, kpea mu jam prijstelj Adolio Vebw, tadmji suplcnat na g i d j i aagn- bEkoj, da 8e iqmnilo jedno mjesta snplcatsb. ~ S ~ o d n e se duHe svigdje nadja - pice mu Veber 6. marta g. 1850. - ombite aka ih isti udes goni. Znadem, Sto si d a t i o , pz kaLow si plafu dobio, te aam dug0 mislio, kato da Ti se pomogne. Eva sad. se pruia pdika, da astav3 pulje, gdje ne ni& za Tebe nikzkovo &jete. Sads je plilika, dodji., T e h E% njekoliko mjeseci mogao je MesiC vsselo poletjeti sa waje kape- lanijc da suplira najprije na gimnaziji "gmba5kuj ggodinu dana, n uthn da pmdje u BcE na weuEiliGta, da ae pripravi =.a gimrazijsk?ga vEitelja iz padjesti i eemljopisp.

U ono doba nhptpjala je velika reform &la U djeloj Austriji re- fcmide 8e gimnasije po novm 81~1tavu njematlom. PQ stamm sastavn uBlo se veama d o . Citali se nqvigibe std Lbsiei latinski. Cvaa je ,Ci; eeron, cvao je & o h latinski govomitki bombast u svim ja& ah@- nsnra. Sada punovom sustavu ima da se zmenita pomnoE4 i broj @- meta i &see wskoea d m e k Sada %ve c h w i i 8 imadn biti wietovne.

wets onom re& T R W prefcsora po cijtloj Aosttiji, p k i u Iirntskoj. MM ljadi wlh ltbioda gum no b&ko eveo&liilists, da sa poiprave ca uCi. t&tvo. I magi mladji Ehovnid pohbbe svojn sreto, da postaafi pro- fesori. Navrv* & i n-6.

U ovdovim p r i l i b dobije i cd &ti@ lame pi l ib , da p d j e ukiti povijest. Nija on bio madjz nszvaoima, to pakamju Lasnija njegava dm ali je bio mMtju nepriprspnima, !do le bda v e h njegovih dm. gma Nijc bio kra odli€an mlad smhik opet ni taka %elen, kao dja& h, koje je tek i d 0 ir *mnadje. Obk povijjti oije easo gotovo S t a , o eemljoph oije imgo ni p&nih pojmova Ttm j&e prih~ati se nsoke.

Samo jedan semeatlr ostade u Beso. Srce ga d o u Png, da dodje na pram ognjlWe slzvenske nauke. Bio je Zlrtni Prag u ono doba (g. 1851.) i pije toga njeLoliko gedina upravo @mi grad auatrijskih Sla- vena. Mal+ja mogao je s dobrim prepordam dati do oca W e povijesti ' Fnrnjc Palackaga. Svoju b h r otvorio ma i veliki slavista Pavao saf.fik. Profesor njegov V. VI. Tamek prihvafi ga brm kao pnjatelja Najsretniji je bio do svoje smrtl, %o ga je &faiSi cijenia vrijednim avoga prijateljstva Upravo o ono d o h bavio sc Safafik gEagolieam i u obCe jsgaalarrenskim spomsnic+idma Medt mu jc posredovao kod Brkita i Kuhrljevita i onda i pOaXjejc kada je vet Prag ostzsio bio.

U ov~kovom dnl8tvu nije mogaa biti Mesit mmdh. Kao aa juris padaju mnoge prambe njegova ncsnaoj~ On uEid o usLrso g. 1853. profbsarskl ispit s odlikom Pored toga prevede Lao djak bjktiw za p ov i j e s t s r e d n j e g a v i j e k a za niEe gimmije, u kajn je mesa0 i povijest sla- ve& namde. Prevedede i r e m l j o p l s mali za p r v i g imoaz i j a l n i r a r r e d i mese n nju dobra @"a e8 pojmove ove m i k e i & t o 5 modnoga gouora. Svu duBu njepw pre~ladz b r i h i neumoma radinast, koj* je prihvatio u onom kolu T~nahno asjetan& *a sve narodne potnbe danesao je v d aobom a Prag, ali ovdje ono tako ojaEa, da je postalo m h j n o m ertom njegova Bvota Uspomene njegose na Prag, na one lijepe .. tmdne dane, nadilarile su M e s t i svojom &oro we ospomene njegam Bvota. N j w sm se opet ondje rado spomisjsli Kad je Mwit lrao prvi nktor hrratskoga sveuEiliSta uveden na rektorsto stolicu, pozdmvi ga sa Irafdre profesorske njegov nje!ade.nji profesor Njemac dr. Hofler pti pa- tdku svoga predavanja (19. oktobra g. 1874.) ovako od prihke: rhloja gaspodol otvam se sveuEili4te u Zagmbo. PM mu je rektor gosp, hi& bia jednom o d l i h aluhtelj na pra6lom svnr6liEtn . r

Mesit buds srotan, da je mogao do6 odmsh zo pmflpora na&w- aija zngrebeth Jo6 je tada bila &sazj'a ~ a t s l u (g. 1853. = lasen). Ved &jade& godine q o E i i se pndarati njemaELi. M81o je bilo Wta @itelis na n8im mmnativamz Oni. 9te sn bili, tmi& moLe tcsLc sto . A. - . mladek s v o 5 m-da &ju pndavnti njemdki U tskovm p r k m polo- Eajv n&o se na6 mladi profmr Mes i t . M i d n o mi- i w b i i a ~ ~ nj&o pri-

@om mpotimao bi avojr predsvaaja, dok na primjec u povijesti woga naroda nije dospio do gor!4h qomtna . Tada bi us@amtio, da za- wsitim glpsom i W smje wcto asjehje. Ssv p.odahmt svojim m j e m , d4aa do dha dab svoje nije wis sMkh pripvi~eedanjtm srojib sk- Batdja, ndo ss je SWo b.&mnim govorom, 4 mjvk cijsnirr paitivno souje. Td godine sl&ovw je na gimmzijj, ijl, soda h& imenovsa sp p m h aueMjskc povijeafi oa zagrebaUEoj pravoslovnej slademiji, a pa- &@ i ioniSkoga prava.

MesiC lPdi prije svcga sa Sols. a mthn aa &Ish tolige. Tam- kovo kn j igu pov i j e s t i au s t r i j ske pmde nahnratki. Malo r a t h p&e raditi a Ant. Mdwwi6tm i Ad. Veberom o ~ E i t a n o i ea pornjc g imnazi jes , kcja je imdz pndstevljati -it& jaJkn i kajiimosti hr- vstske a& najstadjih Wmeoa do -Sib dotla Ova j e v e b d a zapre- erala njgovo vrijame P dUlie armsna Dmgi avualr ovoga dj& jeste e p v o njegov pasza. Om djelo i d je biti pradaastoik &vm povi- jWi LnpZevnati, bja jUW ja8 bw tdlm mkktcjemc. Mesita se na Eao dad* 3to esim pdom d j e , da ne ma% mpo8.4 kslom samo- &u ~aanntvenu mdoju. TnZo se mvom. d a r n uEitalja khfiLu, da mo W poslod i likokke Imjiie sva nijemc odnose. Li)epo gs tj&i vclifri stsvieta: .;U waj E, jsst - jb mu 14 majag. 1855. - sastav dobrib SLolslrih h j i 5 v t b e4uga i jsmstvo rn b&sf pa eve nije moEi 4% na jednan; smo luda dub. radi, i na ta te red do&, J d t e je morpo da obndi s n s t a 9 n n crkuenu povi jes t , a goslijc da opet obradi i swie p v i k m e &We hjiia

Matija Mcslt bio je v& od g 1858 podpaedsjdnik . W e Uirskel, h stajm Soj je na €elm sve do Woa pr~pomda. S j 6 je i u hisforittom h h o Lao odbamik. Ovdje u tMm* (knj. V. g. 1859) mpoLon iadje plva 4, gowvebnahradnjao *poljiELom Btatufu+. Pmiptd &jarno pred d m v&&a Safnfikova, gdje pomno traii pn i i najboiji +pis, pi. npodablja ga a dmgima i d o h i do toga, ds dobiunmo hasln i imj& cijeli salioa. hk6a M j i l a isdala jc e d a me &ne brratske mjdadje u jednom nbo&. Zakon poljlZLi preonne na sebe hvaoi slavista Va- troskv Jagit. -JTJ 'JB b w 4 se aka ove radnje - vet4 an - s vclikom

- ?44 - b@&ammgttl40Eiva@ $obi P . p m d nasega ~eeahola60ga Matiju Mesib: "ito:je njpsoxa ,mu& iniwijatila p Statat p e l j i i dn i .ne govorim 9 ujegovim E P S I ~ ~ W O B , ~ i~toriji, tags mu ne t e nikada mboraviti iatorija. hr- vatske imji5e&nosti, ali W, da js prija avega maja dduost, koji prvi #ie njqa ppokr$&m taj prebet , da glasw poiwarn i iatakuem njagavc velike d n g e u toi stvari,Keliko vrijedi Mesitevo izdsnje Pe I f i iog 6CahlN najbolje t e polrazzti ovo sovo iedaujs time, Hto se pa, r*t goiovo u snmu dodovna s1aF.e s arlivskim - ta jest Msaifevim.,;

Mesit se ranimar, la stare gkgolske spomenikc vetod wojih pdkih. -era. gafafiku p o w k da dodje do pravih glagolskih pismena roda. hmat~kop. &ivo t t i t i l a i Metoda. bila je pna njegowprogramsla. ndnja Tek Hta, je doetampan bio poijitki btahlt, w z l i Ivan KukaljeviO. reliki tact ns njega, da wrdjaje njegova .Acta.Croatica.. Kraz dvib godioe radio je neumorno na tam krasnam djelu. Tek je to devtSio, opet' n ~ T i s u t n i c i . (g. 1863,)priobti: ss lu lbu 8 % Ci r i l a i Metodar, da pok*, Lab je hrvstsLa crkva prve prosjetitelje slavenskaga plemena 8lsvila. Cho su sve trvdne radnje, kojima se mogu nasladjiwti samo oda- braoid sV.oge nauke.

Prdgavorio je Mesit svamu narodo i talrovim radnjam~, koje mah Stuti e. slSh waki Hwat. Pdje omatkz akadcmije uprlo se njekelika knjiIevqika,, da izdaje podprom cMatico Easopis .KojiZenik., koji je imao biti pretata ahdemije. Ovdje zapotne abjelodanjivati velika radnju, kojz ga je mimsla desetak pmljedojih godiia ajcguva 2ivop. ~ H r v a t i ria izmakll XV. i na poEatku XVI. vijeka., to je naslov njegovoj velikoj kQjiaevn~j. d n i i Oao ie imda biti Draw i oodouoa moviiest hrvatskab z5 onih. . . &eaitih t,desa i Hest &na pile mob& bike. Moogo m a mdqa n povijesti hrvatslroj od godine 1835. - od dobe n a & p narodnoga pre- p&a, mnago se je s abdo pvjstni€kih spomenila, mnoga su se pi-, rpnl'z mzjwda. Nitko ipak nije pokdao jo9 u jednoj cjelini, da na@a vet" pragmatiho povijest naroda hwatskoga niti m jednn paiodu. Wa. si&ve je radnja u tom pogledo prva.

NaSao se pred obilnim mataijalom -dncmoika Sanndova, I%&@ Q i e v i & - Q h o a i premnagim spomenieima. N a b se pred tolikam m m ' Emm dostojnih suvremenih svjedoka, lrakovih do onda u povijesti ns&9ji ns ima niti ra sta godina. To je za povjestdEara veoma ugcdno. Ali je i : v-B tegDtaa svlladati ogromni materijd i saliti ga u jedan. Lalop omjet:: niEke jeline. TeSko je to i m najvefe majstare povjestnike, kajiidu vet. na utrt9j stazi. Kako os Ce biti te3ka za poEctniLa, pred kojim jo8 nitko, nija pokdan gbraditi jedm ejeiovitu periada povijed *sts!% talih;

kraljz Dmitra Zvanimlrp~, I 11~3LPkl dm m k l v 3s %*ti r&W

' . wpr, kojim je onu Rdnju do&. Bolest gaintitala addub vremen*; oa joj se tek otimuu.

Mesit ide u jednn red ljudi p l t d t i b , kaliovik sc naqc pn koji n o v m vijeku hvrrls. Bogu u rs5cm Zsgrebu, a nema ib niti ib mote biti u ilmjem & w m p a b 5- turnM~g5 Vehi* gu lollturne pa- trebe w e g a w@a, vt6W dent n& nrdi -#, bjf sa apMa da b& m d . XNaW nzrsd ims vtlih p$i+ PulrjtmL; pm sa Wdii daih mtmiri. Ghani mpt pa@ na tS~,gBWi$~@& @$W4L:bll &n&pbo oni, koji su p Worn ma r&jBrdji,kof d~kk5p,MTae $a W.%@ posh! Iwcd oiih && bi?.#lbesit,~.od#rtr, Bbk.jB.@&o ~ g ~ , . & m o t s podnwti. On j e sv. pdpr&&l& i pr+glLdnlLuw Ui:5teez [od gd. 185s.-l%74.)r.),skdi,sr s ,rvft *I $& a w . & e hjiZeqne rarlnje i uwdjuje bran o @dr inudje.wb u' .Act* Ceca,, U%t<,'~Ifjei& birdg.Wj&s%iel&m i WBO~ &olske ko. &je i iiigs u%m~e w$sns .W&bf'ga. B i9t<wtw +?# odi-

Mad* za a rnWe.88 g l x ~ m % u %a@..uta:ew im&ie m b mhr i Ww se ra w w f ~ -9% , A k ~ : & , s ~ u a ni- jeme to w WdSt M'&hadsr-fh,'~R:SB@'Miw i.p& i b- lovtr, jer i e b&i .&qjB +vaomda W$& ilielo.

Vet or3 gv6& 8168681 i tr@ gor%ae 2tJi? bu #* &@linens vode, da ih pijaja & se hYbl 4 . a$ Wv&j %a m<thi 'stol a\ioj pdbbni nod jaiam *%%a i w~~ S'&,Wu, i i$PULF.eti a k a on brvat&o .swaWSe, rtl k#jOjeqr'fd*r/#H&#e $dalje&f hcvafsktl..

n$ & j , ~ ~ - p ~ ~ . ~ ~ ~ . ; $ ~ ~ ~ $ @ ~ :i .&@@h b& &. iedio j, a* , 'aqj~% w&y+,-@ - "*$,, brige i hlnoga Bmfr ei*dd ' ~ ~ ~ % l i o & , rht B%@&a' 394 veW gqvor s r i j e s ; iVielik je-dau~. h ~ ~ , ' $ ~ . &nap i t a d ar+kaLiki hrvatski naredt l , ; *,.,?.*. ~ .

4 ~

c&le B.$&.-mb *& wb.i a mm~. Dss.i & bio u&dj j& u @4nSIp' w, nw*, krd j& n esijeta map svoje b n ~ ~ g * &if$ ~ * : o E T ~ p& qege &m primio pFstne na&e o pad&ati hivpukej, %i% ktju n)febm9W8,nj$gpv sam djjedd* na 8ieU& ra Iuv&&a:p& mgu av&Wti8 bke je ljvbio tld,mm i naprrdhu +e+ &a Q~EC emib d @ h .Si&~tl. Zmjlc, &. mttpkiduSkdEtu ono, % h , ' & d l a d l i i ~ u : g Y o r n m h & m worn: r v i If&ite. dmmlau &Q%.i spb&m jn m@sm s v o ~ ~ t t & - nth; Vi lpbite nard a*, Tg Pin Mi. ediiEdo p obitelji ljudsLoj mjeato; Vi lisWte ~ , b o d u , 'lp bsbte, ik pmniloe eve o d w e tivota;

. ~ ~ . ~ .., > : -. . ~

. . v i .&+:p ios4 - i . ; e . i o j i i $ s&ti @ i ; k h ~ t ~ . h f a . . d e , '1. Vi to.1 m@d~, da Cc 9pe ta.Qkpe we te ud6ene idat%d+

, IjqQljmim V&m narodom saw onda do pobjede doti, sLa Vi-to& p a m e t e swjim svijufnim, qd&vljenim'J nepDpnstaim ndom i s v 6 j b mlinoi i svojom Ees l i to ,~ . K&. ljubite m o d svoj i n j w v na&kTr; Lab ete mdi, da nenda Atma Mater bade sjzjna i slavna, Vi &te i u r n , Sta se od Vaa aEekuje.. Pnma dobrim mladjim svojim dmgo- v4ma bio je usluZpn i wretljiv i n j e h Lao ataxiji brat prrma mlp- djemn, toga keba m o o paditi i ukijepiti ns armostalni rad. I sa TTE- njacima svbjim i hgovima o mwi b b je on bee zavisti vcseleCi se napmdku nauke hatske , ma t!m ju obradjivm. cNah akademij. - veli n pomrbom ~ O V Q T U PRnjti Rn&i - +bi MesiEem jedoag. ad najrevnijih svojib Elmova, a s v a k i Elan n jca in j e d n a g a a d na j i sk ren i j i b drugova. MesiC zavrHi sroj tmdlri Ekot 6. ddcembra god. 1878. o pedeaet i drugaj godini Svota. e A b se oobvrrmo - re& isti RaZYi - nr &IS pokojnilra, bij& on ons hrwtskoma svetenetvo. '.

A!Q se wvrnemo na m j e njegovo, bijaie svijestan oEitelj i pravi pri. . .

jatelj omladine. Ako Be obanemo na njegav polokj u jjaPnom .@y&r

. w e i naroda, bijee q naprrdak njibov mxet &&om i tijetom d c C C p ,djedojega asdnha wags; tt koje mu gad mjesto bjek namijeujm~;%~ . ptojak ga, ne imaju6i ped o h mojo b'risi, kpni t i na ob& d o h r