Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
BILTEN
7-8
/2
00
3
1
7-8/ 2003
MINISTERSTVO ZA FINANSII
REPUBLIKA MAKEDONIJA
Internet adresana Ministerstvoto za finansii na Republika Makedonija
http://www.finance.gov.mk/
Internet adresana Upravata za javni prihodi
http://www.ujp.gov.mk/
Internet adresana Agencijata na Republika Makedonija za privatizacija
http://www.mpa.org.mk/
Internet adresana Makedonskata berza za dolgoro~ni hartii od vrednost
http://www.mse.org.mk/
Internet adresana Komisijata za hartii od vrednost
http://www.sec.gov.mk/
Internet adresana Carinskata uprava na Republika Makedonija
http://www.customs.gov.mk/
Skopje, juli-avgust 2003
BILTEN
BILTEN2
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
SODR@INA
TABELI I GRAFI^KI PRIKAZI
Tabela 1: Republika Makedonija - Osnovni makroekonomski indikatori 7
Tabela 2: Odbrani makroekonomski indikatori vo zemjite – kandidati za priem vo Evropskata Unija 7
Tabela 3: Bruto doma[en proizvod (realni stapki na rast) 8
Tabela 4: BDP spored proizvoden metod 9
Tabela 5: BDP spored rashoden metod 9
Tabela 6: Osnovni kratkoro~ni ekonomski trendovi 10
Bruto doma[en proizvod 12
Ceni 12
Nadvore[no-trgovska razmena 13
Kratkoro~ni ekonomski dvi`ewa – avgust 2003 godina 16
Tabela 7: Prihodi na Centralniot buxet na Republika Makedonija 28
Tabela 8: Rashodi na Centralniot buxet na Republika Makedonija 29
Tabela 9: Prihodi i rashodi na Centralniot buxet na Republika Makedonija(soglasno so GFS metodologijata na MMF) 30
Tabela 10: Buxet - Centralna dr`avna vlast 32
Tabela 11: Funkcionalna klasifikacija na rashodite na Centralniot buxet na Republika Makedonija 33
Tabela 12: Platen bilans na Republika Makedonija (godi[ni podatoci) 34
Tabela 13: Fond za penzisko i invalidsko osiguruvawe 35
Tabela 14: Fond za zdravstveno osiguruvawe 36
Tabela 15: Zavod za vrabotuvawe 37
Tabela 16: Fond za magistralni i regionalni pati[ta 38
Makedonska berza na dolgoro~ni hartii od vrednost – juli 2003 godina 39
Makedonska berza na dolgoro~ni hartii od vrednost – avgust 2003 godina 40
Tabela 17: Makedonska berza - izve[taj za trguvawe od 1.1.2003 do 30.9.2003 48
Pazar na pari i kratkoro~ni hartii od vrednost 52
Depoziti na fizi~kite lica kaj bankite i [tedilnicite 54
Kreditni linii za mali i sredni pretprijatija 56
Fakti za privatizacijata – sostojba 30.9.2003 godina 62
STATII
Kratki vesti 65
The Economist – Rastot vo Evropa i Amerika - `elkata i zajakot 72
akademik Taki Fiti – Inflacijata i ekonomskiot rast – slu~ajot na Makedonija 76
prof. d-r. Risto Gogoski - Finansiskite uslugi vo uslovi na globalizacija i regulacija 82
Miroslav Jovanovi] - Open Source softver - iskustva, trendovi i upotreba 91
Nikica Mojsoska - Koe e optimalnoto nivo na fleksibilnost na pazarotna rabotna sila vo Makedonija? 97
Tahir {akiri - Programa za javni investicii vo Republika Makedonija 2003 - 2005 godina 104
The Economist – Povtorno nadolu?! 107
The Economist – Vreme e za porast? 109
BILTEN
7-8
/2
00
3
3
PO^ITUVANI,
Pred vas se nao\a novoto izdanie na Biltenot naMinisterstvoto za finansii vo koj, kako i seko-ga[, ]e najdete dosta interesni ekonomski sodr-`ini. Vo prviot del se smesteni statisti~kitepodatoci za makedonskata ekonomija, zaedno sopodatocite za najnovite makroekonomski dvi`e-wa, nadopolneti so nekolku stru~ni tekstovi naaktuelni temi, smesteni vo vtoriot del od Bil-tenot.
So ogled na faktot deka periodot na objavuvawena ovoj dvobroj na Biltenot se sovpa\a so navr[u-vaweto na prvata godina od mandatot na novataVlada, vovednoto obra]awe ]e ima malku poinakovkoncept. Imeno, ]e se obideme da dademe edenkratok ot~et za del od pova`nite aktivnosti naMinisterstvoto za finansii vo izminatata godi-na, ne navra]aj]i se pritoa na zateknatata sostoj-ba i otvorenite pra[awa so koi se soo~ivme napo~etokot na na[iot mandat. Se odlu~ivme navakov ~ekor bidej]i smetame deka, izve[tajnostai transparentnosta pretstavuvaat osnovni postu-lati vo jakneweto na demokratskite na~ela vo Re-publika Makedonija.
}e zapo~neme najprvin so osnovniot dokument sokoj se kreira ekonomskiot ambient vo zemjata, atoa e Makroekonomska politika na Republika Ma-kedonija za 2003 godina, so koja se proektira[eporast na BDP od 3% i prose~na stapka na infla-cija od 3%. Kako poddr[ka na politikite utvrde-ni so Makroekonomskata politika, bea izgotvenii tri pridru`ni dokumenti: 1/ Merki za mobili-zirawe na [tedeweto, zgolemuvawe na kreditira-weto na privatniot sektor i investiciite, 2/Merki za zgolemuvawe na vrabotenosta i fleksi-bilnosta na pazarot na rabotna sila i 3/ Merki zapottiknuvawe na izvozot. So golemo zadovolstvomo`am da istaknam deka, soglasno so poslednite
procenki, do krajot na godinata Republika Make-donija ]e ja ostvari predvidenata stapka na rastna BDP, dodeka stapkata na inflacija ]e bide podproektiranoto nivo.
Verifikacijata na pravilnata ekonomska politi-ka na Vladata dojde i od strana na me\unarodnitefinansiski institucii, preku sklu~uvawe naStand By Stand By Stand By Stand By Stand By aran`manot so MMFaran`manot so MMFaran`manot so MMFaran`manot so MMFaran`manot so MMF, odobren od Bordotvo april 2003 godina. Sklu~uvaweto na aran`ma-not vedna[ rezultira[e so osloboduvawe naprethodno vetenata makrofinansiska pomo[ (16,5milioni dolari od SAD, 17.1 milioni dolarikredit od Svetskata banka soglasno so PSMAKaran`manot, 20 milioni SAD dolari kredit odSvetskata banka soglasno so FESAL aran`manot,10 milioni evra kredit i 10 milioni evra grantod Evropskata komisija), a vo postapka na reali-zacija se pomo[ta od Kralstvoto Holandija vo iz-nos od 17 milioni evra i 26 milioni evra posled-na tran[a od makrofinansiskata pomo[ od Evrop-skata komisija.
3BILTEN
D-r Dimko Kokaroski
zamenik minister za finansii
BILTEN4
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
Vo tekot na godinata, zna~ajni aktivnosti se iz-vr[uvaa i vo domenot na zaokru`uvawe na zakon-skata legislativa vo pove]e razli~ni sektori naekonomijata.
Vo finansiskiot sektorfinansiskiot sektorfinansiskiot sektorfinansiskiot sektorfinansiskiot sektor, kako pova`ni ]e gi spo-meneme: Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za bankite, so koj minimalniot iznos naakcii so pravo na glas vo banka, za ~ie steknuvawee potrebna prethodna soglasnost od Narodnatabanka na Republika Makedonija, se namali od 10%na 5% i se voveduva zadol`itelna soglasnost odNarodnata banka za kapitalni vlo`uvawa na ban-kite koi nadminuvaat 10% od nejziniot garantenkapital.
Ponatamu, Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawena Zakonot za Fondot za osiguruvawe na depozitiso koj vkupniot obem na sredstva na Fondot se na-mali od 5% na 4% od vkupnite depoziti, so di-rekten efekt vrz namaluvaweto na tro[ocite nabankite i na nivnite aktivni kamatni stapki, a seukina i re[enieto spored koe bankite i [tedil-nicite pla]aa diferencirani premii za osiguru-vawe na depozitite, vo zavisnost od nivniot bo-nitet.
Tuka e i Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za Narodnata banka na Republika Makedo-nija, so koj , so koj , so koj , so koj , so koj ingerenciite za predlagawe vicegu-verneri se vratija od Pretsedatelot na dr`avatana guvernerot na Narodnata banka, se zajaknuva ne-zavisnosta i samostojnosta na bankata preku ce-losno predavawe na politikata na devizniot kursna denarot vo nejzina nadle`nost i se zgolemuvatransparentnosta vo raboteweto preku voveduva-we obvrska za razmena na podatoci i informaciiso dr`avnite institucii relevantni za funkci-onirawe na monetarniot i finansiskiot sistem.
Da go spomeneme i zapo~natiot Proekt za emisijana dr`avni kratkoro~ni hartii od vrednost, od-nosno trezorski zapisi..... Za taa cel, Minister-stvoto ja podgotvi Strategijata na razvoj na pazarna dr`avni hartii od vrednost, koja gi razrabo-tuva osnovnite principi i aktivnosti za vovedu-vawe dr`avni hartii od vrednost kako instru-ment za finansirawe na buxetskiot deficit i te-kovnite likvidnosni potrebi i kako sredstvo zapottiknuvawe na podinami~en razvoj na finansis-kite pazari vo Republika Makedonija. Izdavawe-to na dr`avnite zapisi se o~ekuva da zapo~ne vojanuari 2004 godina, so toa [to istite ]e bidat
denominirani vo denari i so ro~nost od tri me-seci.
Vo fiskalniot sektorfiskalniot sektorfiskalniot sektorfiskalniot sektorfiskalniot sektor, so cel zajaknuvawe na pri-hodnata strana na Buxetot, se donese Zakon za iz-menuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za dodadenavrednost so koj se izvr[i korekcija na stapkite,se ukina obvrskata za dostavuvawe godi[na da-no~na prijava, so [to se namali administrativ-niot tovar kaj dano~nite obvrznici i kaj dano~-nata administracija i se vovede osloboduvawe odpla]awe DDV za uvoz na dobra nameneti za proek-ti finansirani so stranski donacii. Se napravijai izmeni kaj Zakonot za danok na dobivka, sporedkoi za investiciite do 100.000 evra, osnovicataza presmetka na danokot na dobivka se namaluvaza 100%, so mo`nost za prenesuvawe na pravoto ivo narednite godini. Delot od vkupnite investi-cii za koj se namaluva dano~nata osnovica za pre-smetka na danok na dobivka e zgolemen od 25% na30%.
So Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zako-not za registrirawe na gotovinski pla]awa, sevovede mandatna kazna koja mo`e da se naplati nasamoto mesto, a dadena e i mo`nost dano~niot in-spektor privremeno da go zatvori objektot na da-no~niot obvrznik dokolku vo opredelen rok ne giotstrani so re[enie utvrdenite nezakonitosti.Napraveni se i izmeni i dopolnuvawa kaj pove]edrugi zakoni, me\u koi: Zakonot za akcizi, Zakonotza utvrduvawe i naplata na javnite prihodi, Za-konot za administrativni taksi, Zakonot za dano-cite na imot, Zakonot za platen promet, Zakonotza carinska tarifa i mnogu drugi.
Vo delot na upravuvawe so javnite rashodi, u[tena samiot po~etok na mandatot na novata Vlada,be[e donesen Rebalans na Buxetot na RepublikaMakedonija za 2002 godina, , , , , so koj se obezbedi za-konska osnova za isplata na dotoga[ utvrdenitepre~ekoruvawa na buxetskite limiti, odnosno ne-buxetiranite dolgovi na javniot sektor, vo iznosod okolu 4,4 milijardi denari. Vo ovoj period sedonese i Zavr[nata smetka na Buxetot na Repub-lika Makedonija za 2001 godina.....
Se donese i Zakon za izvr[uvawe na Buxetot naRepublika Makedonija za 2003 godina, koj nalo`u-va programite za tro[ewe na buxetski sredstvada bidat zadol`itelno usvoeni od strana na Vla-data, so [to se obezbeduvaat pretpostavki za na-mensko tro[ewe na javnite resursi, implementa-
BILTEN
7-8
/2
00
3
5
cija na zacrtanata buxetska politika, uvid odstranata na Vladata i pogolema transparentnosti ot~et vo koristeweto na javnite resursi. Zako-not sodr`i odredbi spored koi ]e smeat da setro[at sopstveni prihodi povisoki od iznositeodobreni so buxetot za 2003 godina, samo ako toaprethodno go odobri Sobranieto, so isklu~ok naprihodite od stranski proektni krediti i dona-cii. Paralelno so ova, Ministerstvoto za finan-sii podgotvi Zakon za ograni~uvawe na izvorniteprihodi za finansirawe na javnata potro[uva~kaza 2003 godina, koj zadol`itelno go sledi Buxe-tot i go limitira maksimalniot iznos na izvorniprihodi vo buxetskata godina koi mo`at da seupotrebat za finansirawe na centralniot vladinbuxet, fondovite i edinicite na lokalna samou-prava.
Vo nasoka na namaluvawe na mo`nostite buxetski-te korisnici da prezemaat obvrski nad odobreni-te buxetski limiti i so toa da sozdavaat dosta-sani nenamireni obvrski, kako i vo nasoka na zgo-lemuvawe na kontrolnata uloga na Ministerstvo-to za finansii, donesen e Zakon za izmenuvawe idopolnuvawa na Zakonot za javni nabavki. Napra-veni se i izmeni na Zakonot za dr`avni slu`be-nici so koi e odlo`ena primenata na delot zaplatite i e eliminiran delot koj onevozmo`uva[enamaluvawe na platata pri prerasporeduvawe naponiska pozicija.
So cel da se zadr`at postignatite ekonomski ifinansiski rezultati i da se obezbedi monetarnastabilnost do krajot na godinata, Ministerstvo-to za finansii podgotvi Rebalans na Buxetot naRepublika Makedonija za 2003 godina so koj senamali deficitot vo centralniot vladin buxetod 1,6% na 1,4% od BDP. Imeno, namesto deficitod okolu 1,2% od BDP kolku [to be[e planirano,vo prvite [est meseci od 2003 godina vo cen-tralniot vladin buxet be[e realiziran blag su-ficit od okolu 0,1% od BDP. Pri~inata za vak-voto otstapuvawe le`i vo docneweto so realiza-cija na rashodite, pred sî na kapitalnite rashodi.Se o~ekuva deka docneweto vo realizacijata narashodite od prvata polovina na godinata ]e bidenadomesteno do krajot na godinata.
Pokraj ovie aktivnosti na doma[nata scena, Mi-nisterstvoto za finansii gi koordinira[e i ak-tivnostite vrz ~ija osnova na po~etokot na 2003godina Svetskata banka donese nova Trigodi[na
Strategija za poddr[ka na Republika Makedonijavredna 165 milioni dolari.
Vo ovoj period, vo sorabotka so Ministerstvotoza ekonomija, Ministerstvoto za pravda, Agenci-jata za privatizacija i so Narodnata banka, a kakorezultat na re[avawe na statusot na del od pret-prijatijata zagubari i otvorawe tenderski proce-duri za ostanatite, stavawe na bankite so pro-blemati~no portfolio pod poseben nadzor na Na-rodnata banka na Republika Makedonija i donesu-vawe na nov Zakon za nedvi`en i podvi`en zalog,Svetskata banka vo juli 2003 ja isplati i vtoratatran[a od FESAL 2 aran`manot vo iznos od 20milioni SAD dolari. Povlekuvaweto na nepovrat-nata finansiska pomo[ od Vladata na KralstvotoHolandija vo iznos od 17 milioni evra e vo pos-tapka.
Vo isto vreme, so potpi[uvaweto na Stend bajaran`manot so MMF i konsolidacijata na buxet-skata potro[uva~ka bea ispolneti site obvrskiprezemeni so Kreditot za prisposobuvawe naupravuvaweto so javniot sektor (PSMAK 1). Mini-sterstvoto za finansii go potpi[a Dogovorot zakredit vo maj 2003 godina, po [to bea povle~enisredstvata vo iznos od 17 milioni dolari.
Tuka morame da go spomeneme i Dogovorot za kre-dit potpi[an so Svetskata banka, namenet za pod-dr[ka na Proektot za razvoj na op[tinite vo iz-nos od 5 milioni SAD dolari. Nositeli na imple-mentacijata na proektot se Ministerstvoto zafinansii i Ministerstvoto za lokalna samoupra-va. Osnovnata cel na Proektot e da se obezbedirazvoj na regionite koi bea zafateni so konflik-tot vo 2001 godina preku namaluvawe na siro-ma[tijata, vra]aweto na normalniot `ivot i odr-`uvaweto socijalna kohezija.
Ova se samo del od proektite i aktivnostite naMinisterstvoto za finansii vo izminatata godi-na. Za celosno i detalno nabrojuvawe ]e ni bidepotrebno mnogu pove]e vreme i pove]e prostor.Sepak, i pokraj visokiot anga`man i `elbata zaostvaruvawe na site prezemeni obvrski i zada~i,nekoi aktivnosti ]e ostanat kako nedovr[ena ob-vrska za mesecite koi doa\aat. Tuka bi mo`ele dagi spomeneme: Zakonot za revizija, donesuvawetona Uredba za smetkoven plan za bankite, [tedil-nicite i drugi finansiski organizacii i Pra-vilnikot za sodr`inata na oddelnite smetki vo
BILTEN6
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
smetkovniot plan za bankite, [tedilnicite idrugi finansiski organizacii, Zakonot za zadol-`itelno osiguruvawe vo soobra]ajot, Zakonot zauslovite za otvorawe na smetki i deponirawe naslobodni pari~ni sredstva na javnite pretprija-tija, edinicite na lokalna samouprava, akcio-nerskite dru[tva so dominanten dr`aven kapitali drugi organi na dr`avna uprava koi nemaat sta-tus na buxetski korisnici, noviot Zakon za sto-kovi rezervi itn.
Po seto ova, so sigurnost mo`eme da istaknemedeka izbranite ekonomski i finansiski politikina Vladata pretstavuvaat ~ekor vo vistinskanasoka, i istite ve]e davaat rezultati. Perfor-mansite na makedonskata ekonomija se podobreni.Vo ovaa godina imame porast na BDP, rast na in-dustriskoto proizvodstvo, rast na deviznite re-zervi. Vo ovaa godina imame namaluvawe na bu-xetskiot deficit, namaluvawe na kamatnitestapki i niska stapka na inflacija. Sepak, pred
nas ostanuvaat u[te mnogu problemi koi ]e gi re-[avame vo naredniot period, pri [to, neophodna]e bide i poddr[kata na nau~nata i stru~nata jav-nost, kako i sorabotkata so me\unarodnite insti-tucii. Glavniot problem i ponatamu ostanuva nis-koto nivo na investicii, [to stanuva limitira~-ki faktor za podinami~en razvoj so direktni im-plikacii vo domenot na novite vrabootuvawa.
U`ivajte vo ~itaweto na stranicite na ovoj Bil-ten.
So po~it,
D-r Dimko Kokaroski
zamenik minister za finansii
BILTEN 7
7-8
/2
00
3
ODBRANI MAKROEKONOMSKI INDIKATORI VO ZEMJITE-KANDIDATI
ZA PRIEM VO EVROPSKATA UNIJA
Realen BDP Potro[uva~ki ceni 1) Tekovna smetka (saldo) 2)
2001 2002 2003 2004 2001 2002 2003 2004 2001 2002 2003 2004
Kandidati za priemvo Evropskata unija ----- 4.34.34.34.34.3 3.93.93.93.93.9 4.34.34.34.34.3 21.121.121.121.121.1 15.815.815.815.815.8 10.110.110.110.110.1 7.37.37.37.37.3 -2.8-2.8-2.8-2.8-2.8 -3.4-3.4-3.4-3.4-3.4 -4.1-4.1-4.1-4.1-4.1 -3.6-3.6-3.6-3.6-3.6
Bugarija 4.1 4.8 5.0 5.5 7.5 5.8 2.6 4.2 -6.2 -4.4 -4.6 -4.4
Republika ^e[ka 3.1 2.0 1.7 2.6 4.8 1.8 0.6 3.5 -5.7 -6.5 -5.7 -5.1
Estonija 5.0 5.8 5.0 5.1 5.8 3.6 1.7 2.0 -6.1 -12.4 -12.6 -9.2
Ungarija 3.8 3.3 3.0 3.5 9.2 5.3 4.7 5.5 -3.4 -4.0 -5.7 -5.4
Latvija 7.9 6.1 5.5 6.0 2.5 1.9 3.0 3.0 -9.6 -7.8 -7.3 -6.8
Litvanija 6.5 6.7 5.8 6.2 1.3 0.3 - 2.5 -4.8 -5.3 -5.7 -5.9
Polska 1.0 1.4 2.9 4.1 5.5 1.9 0.8 2.2 -3.9 -3.5 -3.3 -3.8
Romanija 5.7 4.9 4.7 5.0 34.5 22.5 15.1 12.0 -5.5 -3.4 -4.8 -4.8
Slova~ka 3.3 4.4 4.0 4.0 7.3 3.3 8.5 8.1 -8.6 -8.2 -6.3 -5.0
Slovenija 2.9 3.2 2.2 3.0 8.4 7.5 5.9 5.0 0.2 1.7 0.9 0.4
Turcija -7.5 7.8 5.3 5.0 54.4 45.0 26.0 13.4 2.3 -0.9 -3.2 -1.9
1) Godi[en prosek.2) Procent od BDP.Izvor: World Economic Outlook (Recessions and Recoveries), IMF, Washington D.C., September 2003.
OSNOVNI MAKROEKONOMSKI INDIKATORI
Godi[ni podatoci za Republika Makedonija
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001* 2002*
Realen BDP % -7.5 -1.8 -1.1 1.2 1.4 3.4 4.3 4.5 -4.5 0.7
Inflacija (prosek) % 362 128 15.7 2.3 2.6 -0.1 -0.7 5.8 5.5 1.8
Inflacija (kraj na period)" % 248.2 55.4 8.8 -0.7 2.7 -2.4 2.4 6.1 3.7 1.1
Impliciten deflator % 442.1 151.9 17.1 2.9 3.4 1.4 2.7 8.2 3.6 -
Buxetsko saldo (centralen buxet i fondovi) % BDP -13.4 -2.9 -1.2 -0.5 -0.4 -1.7 0.0 2.5 -6.1 -3.1
Devizen kurs, prosek DEN/1USD 23.6 43.2 38.0 40.0 49.8 54.5 56.9 65.9 68.1 64.7
Devizen kurs, kraj na period DEN/1USD 44.6 40.6 38.0 41.4 55.4 51.8 60.3 65.3 69.2 58.6
Izvoz (F.O.B.) USD mld. 1.06 1.08 1.20 1.15 1.20 1.31 1.19 1.32 1.15 1.11
Uvoz (C.I.F.) USD mld. 1.01 1.27 1.42 1.46 1.59 1.91 1.78 2.08 1.68 1.88
Trgovski bilans USD mld. 0.05 -0.19 -0.22 -0.31 -0.39 -0.51 -0.50 -0.70 -0.53 -0.77
Bilans na tekovna smetka USD mld. 0.08 -0.27 -0.30 -0.34 -0.29 -0.27 -0.03 -0.07 -0.24 -0.32
kako % od BDP % -3.3 -7.8 -6.7 -7.7 -7.7 -7.5 -0.9 -2.1 -6.9 -8.7
Devizni rezervi USD mld. 0.12 0.16 0.28 0.28 0.26 0.33 0.45 0.70 0.76 0.73
Pokrivawe na uvozot (rezervi/uvoz) meseci 1.4 1.6 2.3 2.2 1.9 2.1 3.2 4.1 4.9 4.1
Nadvore[en dolg 1) USD mld. 1.14 1.26 1.44 1.17 1.13 1.47 1.49 1.49 1.48 1.55
kako % od BDP % 45.5 37.2 32.3 26.5 30.3 41.0 40.6 41.5 43.1 42.8
1) Po~nuvaj]i od 1998 godina, soglasno so novata metodologija prepora~ana od Svetskata banka, vkupniot nadvore[en dolg gi opfa]akratkoro~nite, srednoro~nite i dolgoro~nite krediti.
* Preliminarni podatoci.Izvor: Dr`aven zavod za statistika, Ministerstvo za finansii na Republika Makedonija i Narodna banka na Republika Makedonija
BILTEN8
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
BR
UT
O D
OM
A{
EN
PR
OI
ZV
OD
(rea
lni
stap
ki n
a ra
st,
kvar
tal
vo o
dno
s na
ist
kva
rtal
pre
thod
na g
odin
a, 1
998-
2002
)
Vade
we
rudi
Trgo
vija
na
go-
Fin
ansi
sko
Javn
a up
rava
iZe
mjo
del-
i ka
men,
pre
-Gr
ade`
-le
mo
i tr
govi
jaHo
teli
Soob
ra]a
j,po
sred
uvaw
e,od
bran
a, z
adol
`i-
Impu
ti-
Dod
aden
aNe
to-
BRUT
Ost
vo, l
ov,
rabo
tuva
~ka
in-
ni[
tvo
na m
alo;
pop
rav-
isk
ladi
raw
eak
tivn
osti
vo
teln
a so
cija
lna
rani
vred
nost
dano
ci n
aD
OMA{
EN[
umar
stvo
dust
rija
i s
nab-
ka n
a m
otor
nire
sto-
i vr
ski
vrsk
a so
ned
vi-
za[
tita
, obr
a-ba
nkar
-pr
oizv
od-
PROI
ZVOD
i ri
bars
tvo
duva
we
so e
lek-
vozi
la, m
otoc
ikli
rani
`en
im
ot, i
znaj
-zo
vani
e, z
drav
-sk
ist
votr
i~na
ene
rgij
a,i
pred
met
i za
muva
we
i im
puti
-st
vo i
soc
ijal
-us
lugi
gas
i vo
dali
~na
upot
reba
rani
sta
nari
nina
rab
ota
A +
BV
+ G
+ D
|E
@Z
Y +
I +
QJ
+ K
+ L
+ N
1998
I2
.08
.3-1
5.3
5.4
5.7
33
.1-0
.9-0
.79
.54
.35
.74
.5
II3
.86
.51
.33
.73
.73
5.2
-0.4
-0.3
11
.34
.86
.15
.0
III
3.4
-2.2
16
.7-3
.21
5.4
23
.10
.52
.71
6.1
2.7
3.8
2.8
IV4
.0-5
.32
2.7
-3.2
3.0
17
.20
.83
.11
7.5
1.3
2.5
1.4
98
/97
98
/97
98
/97
98
/97
98
/97
3.3
3.33.3
3.3 3.3
1.4
1.41.4
1.4 1.4
7.7
7.77.7
7.7 7.7
0.4
0.40.4
0.4 0.4
7.3
7.37.3
7.3 7.3
26
.52
6.5
26
.52
6.5
26
.50
.00
.00.0
0.0 0.0
1.2
1.21.2
1.2 1.2
13
.51
3.5
13
.51
3.5
13
.53
.23
.23.2
3.2 3.2
4.5
4.54.5
4.5 4.5
3.4
3.43.4
3.4 3.4
1999
I0
.7-9
.01
4.4
-6.1
31
.49
.71
.55
.7-2
.30
.0-1
.9-0
.3
II1
.6-5
.32
7.0
-4.9
30
.61
4.7
1.6
5.4
-2.0
3.0
1.1
2.7
III
1.5
15
.63
.31
0.9
12
.92
1.0
2.3
2.9
0.7
8.8
7.0
8.5
IV-0
.26
.31
.31
1.2
28
.22
2.7
2.3
2.6
0.9
6.4
4.5
6.1
99/9
899
/98
99/9
899
/98
99/9
80
.90
.90.9
0.9 0.9
1.7
1.71.7
1.7 1.7
10
.41
0.4
10
.41
0.4
10
.43
.03
.03.0
3.0 3.0
24
.72
4.7
24
.72
4.7
24
.71
7.2
17
.21
7.2
17
.21
7.2
1.9
1.91.9
1.9 1.9
4.1
4.14.1
4.1 4.1
-0.7
-0.7
-0.7
-0.7
-0.7
4.6
4.64.6
4.6 4.6
2.7
2.72.7
2.7 2.7
4.3
4.34.3
4.3 4.3
2000
I2
.41
6.3
4.1
37
.7-7
.11
3.4
2.4
1.0
0.5
11
.41
5.1
12
.0
II3
.61
7.1
-9.9
4.6
-14
.81
1.1
2.5
1.3
0.8
5.6
9.0
6.1
III
1.2
1.8
5.3
-8.7
-9.6
10
.12
.7-0
.81
.90
.63
.91
.0
IV-3
.14
.51
2.5
-12
.7-1
3.1
0.7
3.2
-1.1
3.7
-0.3
3.0
0.2
00/9
900
/99
00/9
900
/99
00/9
91
.01
.01.0
1.0 1.0
9.4
9.49.4
9.4 9.4
2.6
2.62.6
2.6 2.6
3.0
3.03.0
3.0 3.0
-11
.3-1
1.3
-11
.3-1
1.3
-11
.38
.58
.58.5
8.5 8.5
2.7
2.72.7
2.7 2.7
0.1
0.10.1
0.1 0.1
1.7
1.71.7
1.7 1.7
4.1
4.14.1
4.1 4.1
7.5
7.57.5
7.5 7.5
4.5
4.54.5
4.5 4.5
2001
I-6
.9-2
.80
.7-1
8.9
6.7
-4.8
3.0
-8.7
-6.9
-6.2
-6.9
-6.3
II-1
2.5
-4.7
-4.9
4.5
-7.1
-7.2
2.6
-5.1
-8.5
-3.8
-4.4
-3.9
III
-13
.3-1
0.6
-22
.94
.4-1
4.7
-11
.11
.40
.8-1
3.1
-6.2
-6.9
-6.4
IV-1
0.3
-0.5
-22
.89
.7-0
.1-9
.91
.33
.7-1
3.5
-1.5
-2.2
-1.6
01/0
001
/00
01/0
001
/00
01/0
0-1
0.8
-10
.8-1
0.8
-10
.8-1
0.8
-4.6
-4.6
-4.6
-4.6
-4.6
-14
.4-1
4.4
-14
.4-1
4.4
-14
.4-0
.8-0
.8-0
.8-0
.8-0
.8-4
.5-4
.5-4
.5-4
.5-4
.5-8
.3-8
.3-8
.3-8
.3-8
.32
.12
.12.1
2.1 2.1
-2.3
-2.3
-2.3
-2.3
-2.3
-10
.5-1
0.5
-10
.5-1
0.5
-10
.5-4
.4-4
.4-4
.4-4
.4-4
.4-5
.1-5
.1-5
.1-5
.1-5
.1-4
.5-4
.5-4
.5-4
.5-4
.5
2002
*I
-2.7
-13
.9-1
1.0
7.6
-8.8
9.0
0.6
2.3
6.3
-2.2
-2.2
-2.2
II2
.2-7
.7-3
.76
.36
.95
.3-0
.50
.71
0.9
-0.6
-0.6
-0.6
III
3.6
-5.6
0.8
5.8
21
.79
.9-0
.40
.51
5.8
1.0
1.0
1.0
IV6
.25
.5-3
.06
.59
.41
3.3
-0.1
1.9
11
.44
.34
.34
.3
0 2/0
10 2
/01
0 2/0
10 2
/01
0 2/0
12
.32
.32.3
2.3 2.3
-5.1
-5.1
-5.1
-5.1
-5.1
-3.7
-3.7
-3.7
-3.7
-3.7
6.5
6.56.5
6.5 6.5
7.4
7.47.4
7.4 7.4
9.4
9.49.4
9.4 9.4
-0.1
-0.1
-0.1
-0.1
-0.1
1.3
1.31.3
1.3 1.3
11
.01
1.0
11
.01
1.0
11
.00
.70
.70.7
0.7 0.7
0.7
0.70.7
0.7 0.7
0.7
0.70.7
0.7 0.7
2003
*I
1.6
3.4
0.6
4.8
7.9
1.7
-0.7
2.5
0.9
2.2
2.2
2.2
II2
.53
.4-3
.55
.70
.97
.3-0
.52
.1-6
.53
.03
.03
.0
* P
reth
odni
pod
atoc
iI
zvor
: D
r`av
en z
avod
za
stat
isti
ka.
BILTEN 9
7-8
/2
00
3
BRUTO DOMA{EN PROIZVOD SPORED PROIZVODNIOT METOD
Po tekovni ceni Vo milioni denari
NKD Indeksisektor Naziv 1998 1999 2000 2001 1) 2001/2000
AAAAA Zemjodelstvo, lov i [umarstvo 22.224 23.094 23.756 22.933 96.5
BBBBB Ribarstvo 52 29 14 24 71.4
VVVVV Vadewe na rudi i kamen 1.584 1.620 1.856 1.312 -29.3
GGGGG Prerabotuva~ka industrija 35.202 36.764 40.926 39.587 -3.3
DDDDD Snabduvawe so elektri~na energija, gas i voda 8.868 9.203 10.381 10.041 -3.3
||||| Grade`ni[tvo 11.267 10.880 13.361 11.801 -11.7
EEEEE Trgovija na golemo i malo, popravka na motorni vozila,motocikli i predmeti za li~na upotreba i za doma]instvata 21.914 22.383 25.402 26.076 2.7
@@@@@ Hoteli i restorani 3.063 3.984 3.463 3.410 -1.5
ZZZZZ Soobra]aj, skladirawe i vrski 14.309 17.233 21.261 21.694 2.0
YYYYY Finansisko posreduvawe 7.229 6.977 7.342 7.420 1.1
IIIII Aktivnosti vo vrska so nedvi`en imot, iznajmuvawei delovni aktivnosti
5.206 5.890 7.466 8.304 11.2
JJJJJ Javna uprava i odbrana, zadol`itelna socijalna za[tita 12.067 14.351 14.333 14.445 0.8
KKKKK Obrazovanie 8.030 8.769 8.266 8.048 -2.6
LLLLL Zdravstvo i socijalna rabota 8.310 8.592 8.987 8.690 -3.3
QQQQQ Drugi komunalni, kulturni, op[ti i li~ni uslu`ni aktivnosti 4.887 4.967 5.217 5.548 6.3
Imputirani stanarini 9.058 9.597 10.465 10.631 1.6
Minus: imputirani bankarski uslugi 5.036 5.017 5.153 4.738 -8.1
AAAAA Dodadena vrednost po osnovni ceniDodadena vrednost po osnovni ceniDodadena vrednost po osnovni ceniDodadena vrednost po osnovni ceniDodadena vrednost po osnovni ceni 168.235168.235168.235168.235168.235 179.316179.316179.316179.316179.316 197.344197.344197.344197.344197.344 195.230195.230195.230195.230195.230 -1.1-1.1-1.1-1.1-1.1
BBBBB Neto danoci na proizvodstvo 26.747 29.694 39.045 38.611 -1.1
A + B BRUTO DOMA{EN PROIZVOD 194.979194.979194.979194.979194.979 209.010209.010209.010209.010209.010 236.389236.389236.389236.389236.389 233.841233.841233.841233.841233.841 -1.1-1.1-1.1-1.1-1.1
1) Prethodni podatoci.
BRUTO DOMA{EN PROIZVOD SPORED RASHODNIOT METOD
Vo milioni denari Vo %
1998 1999 2000 2001 1998 1999 2000 2001
BRUTO DOMA{EN PROIZVOD 194.979194.979194.979194.979194.979 209.010 209.010 209.010 209.010 209.010 236.389 236.389 236.389 236.389 236.389 233.841233.841233.841233.841233.841 100.0100.0100.0100.0100.0 100.0100.0100.0100.0100.0 100.0100.0100.0100.0100.0 100.0100.0100.0100.0100.0
(po tekovni ceni)
Finalna potro[uva~ka 180.582 180.582 180.582 180.582 180.582 188.702 188.702 188.702 188.702 188.702 218.986218.986218.986218.986218.986 221.770221.770221.770221.770221.770 92.692.692.692.692.6 90.390.390.390.390.3 92.692.692.692.692.6 94.894.894.894.894.8
Finalna potro[uva~ka na doma]instvata 141.078 145.693 175.965 163.791 72.4 69.7 74.4 70.0
Finalna javna potro[uva~ka 39.504 43.009 43.021 57.979 20.3 20.6 18.2 24.8
Bruto-investicii 43.40843.40843.40843.40843.408 41.171 41.171 41.171 41.171 41.171 50.68350.68350.68350.68350.683 42.76042.76042.76042.76042.760 22.322.322.322.322.3 19.719.719.719.719.7 21.421.421.421.421.4 18.318.318.318.318.3
Investicii vo osnovni sredstva 33.982 34.710 38.332 34.716 17.4 16.6 16.2 14.8
Porast na zalihi 9.426 6.461 12.351 8.044 4.8 3.1 5.2 3.4
Izvoz na stoki i uslugi 80.34380.34380.34380.34380.343 88.143 88.143 88.143 88.143 88.143 114.209114.209114.209114.209114.209 99.09199.09199.09199.09199.091 41.241.241.241.241.2 42.242.242.242.242.2 48.348.348.348.348.3 42.442.442.442.442.4
Izvoz na stoki 70.618 67.988 87.161 78.625 36.2 32.5 36.9 33.6
Izvoz na uslugi 7.147 14.367 9.971 15.894 3.7 6.9 8.4 6.8
Nabavki na nerezidentite vo zemjata 2.579 5.788 7.077 4.572 1.3 2.8 3.0 2.0
Uvoz na stoki i uslugi 109.355 109.355 109.355 109.355 109.355 109.007 109.007 109.007 109.007 109.007 147.489147.489147.489147.489147.489 129.780129.780129.780129.780129.780 56.156.156.156.156.1 52.252.252.252.252.2 62.462.462.462.462.4 55.555.555.555.555.5
Uvoz na stoki 92.845 90.554 123.910 107.166 47.6 43.3 52.4 45.8
Uvoz na uslugi 16.510 18.543 23.579 22.614 8.5 8.8 10.0 9.7
Izvor: Dr`aven zavod za statistika.
BILTEN10
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
OS
NO
VN
I K
RA
TK
OR
O^
NI
EK
ON
OM
SK
I T
RE
ND
OV
I
Pro
cen
tual
na p
rom
ena
vo o
dno
s na
ist
iot
peri
od o
d p
reth
odna
ta g
odin
a, o
sven
ako
ne
e po
inak
u na
zna~
eno
2000
2001
2002
2002
2003
K -
1K
- 2
K -
3K
- 4
K-1
K-2
Juli
Avg
ust
REA
LEN
SEK
TOR
Pro
izvo
dst
vo
rea
lni
prom
eni
Brut
o do
ma[
en p
roiz
vod
4.6
-4.5
0.7
-2.2
-0.6
1.0
4.3
2.2
3.0
Ind
ustr
isko
pro
izvo
dstv
o3
.5-3
.1-5
.3-1
3.9
-7.7
-5.6
5.5
3.5
4.0
15
.3-7
.3
nom
inal
ni p
rom
eni
Inv
esti
cii
vo m
a[in
i i
opre
ma
20
.8-1
6.9
16
.44
8.1
22
.8-0
.65
.1-2
6.3
13
.8
Cen
iT
ro[
oci
na `
ivot
5.8
5.5
1.8
3.7
3.5
-0.9
0.9
0.0
0.6
2.3
2.2
Cen
i na
pro
izvo
dite
li n
a in
dust
risk
i pr
oizv
odi
8.9
2.0
-0.9
-1.9
-1.0
-1.4
1.0
1.4
-0.4
-1.0
-0.8
Kon
kure
ntno
st n
a in
dus
trij
ata
Pro
dukt
ivno
st6
.00
.53
.0-3
.26
.71
3.9
21
.82
0.3
10
.32
4.7
0.5
Tro
[oc
i za
rab
otna
sil
a po
edi
nica
pro
izvo
d-4
.7-0
.70
.22
.2-4
.4-6
.6-1
3.1
-19
.6-6
.6-1
7.7
1.1
Real
ni t
ro[
oci
za r
abot
na s
ila
po e
dini
ca p
roiz
vod
-12
.5-2
.71
.19
.10
.4-3
.6-1
5.9
-22
.8-8
.6-1
6.7
2.0
Ber
zans
ki c
eni
na n
ajva
`ni
te i
zvoz
ni i
uvo
zni
proi
zvod
i
cen
i vo
SAD
$S
urov
a na
fta
-bre
nt2
8.3
24
.42
5.0
21
.22
5.1
26
.92
6.8
31
.42
6.1
28
.42
9.8
Jagn
e[ko
mes
o(c/
kg
)2
61
.92
91
.23
30
.33
11
.13
19
.23
39
.73
51
.53
56
.73
75
.83
94
.13
86
.6
Nik
el8
,63
8.0
5,9
44
.76
,77
2.0
6,2
03
.06
,94
6.0
6,8
83
.07
,10
4.0
8,3
43
.08
,37
2.0
8,7
97
.09
,35
1.0
Baka
r1
,81
3.0
1,5
78
.31
,55
9.0
1,5
57
.01
,61
1.0
1,5
16
.01
,55
4.0
1,6
63
.01
,64
1.0
1,7
10
.01
,76
0.0
Olo
vo4
5.4
47
.64
5.3
49
.14
5.5
43
.04
3.5
45
.94
5.6
51
.54
9.7
Cin
k1
12
.88
8.6
77
.97
9.5
78
.27
6.6
79
.87
8.6
77
.48
2.8
81
.8
Lad
no v
alan
i ~e
li~n
i li
mov
i3
85
.82
99
.23
28
.32
80
.03
00
.03
53
.03
80
.04
00
.04
10
.04
62
.54
82
.5
Top
lo v
alan
i ~e
li~n
i li
mov
i2
95
.82
16
.52
46
.72
00
.02
36
.72
70
.02
80
.03
06
.73
20
.03
20
.03
22
.5
NA
DV
OR
E{EN
SEK
TOR
n
omin
alni
pro
men
i na
dol
arsk
i vr
edno
sti
Izv
oz n
a st
oki
(FO
B)1
1.0
-12
.7-3
.7-1
6.7
-7.2
3.3
6.3
20
.73
4.7
8.1
-1.7
Uvo
z na
sto
ki (
CI
F)
17
.9-1
9.4
16
.31
1.8
13
.53
1.3
16
19
.62
5.4
3.8
-1.4
Trg
ovsk
i bi
lans
(m
ilio
ni S
AD $
)-7
71
-53
3-8
49
-20
0-1
96
-18
4-2
70
23
7.2
22
2.8
-67
.8-6
0.0
Tek
ovna
sm
etka
na
Pla
tnio
t bi
lans
(m
ilio
ni S
AD $
)-2
36
-38
-32
4-1
04
.3-5
9.2
-37
.1-1
23
.9-1
15
.0-7
2.0
-11
.3
Pro
men
a vo
dev
izni
te r
ezer
vi (
mil
ioni
SAD
$),
"-"
zna
~i n
amal
uvaw
e2
35
.66
2-4
1.0
-12
0.0
42
.06
9.0
-41
.0-1
13
.0-6
2.0
7.0
-15
.1
Nad
vore
[en
dol
g sr
edno
. d o
lgo.
(kr
aj n
a pe
riod
vo
mil
ioni
SAD
$)
1,4
38
.01
,44
4.0
1,5
49
.01
,41
7.0
1,4
82
.01
49
1.0
1,5
49
.01
,54
1.0
1,6
24
.01
,62
5.0
1,5
93
.0
BILTEN 11
7-8
/2
00
3
OS
NO
VN
I K
RA
TK
OR
O^
NI
EK
ON
OM
SK
I T
RE
ND
OV
I
Pro
cen
tual
na p
rom
ena
vo o
dno
s na
ist
iot
peri
od o
d p
reth
odna
ta g
odin
a, o
sven
ako
ne
e po
inak
u na
zna~
eno
2000
2001
2002
2002
2003
K -
1K
- 2
K -
3K
- 4
K-1
K-2
Juli
Avg
ust
Kur
sevi
dena
r/EU
RO6
0.7
36
0.9
16
0.9
86
0.9
66
0.9
66
0.9
86
1.0
36
1.3
16
1.2
96
1.2
46
1.2
0
dena
r/S
AD $
65
.89
68
.04
64
.73
69
.53
66
.50
61
.98
61
.05
57
.18
54
.08
53
.85
54
.94
VL
AD
IN
I F
IN
AN
SI
I
nom
inal
ni p
rom
eni
Pri
hodi
22
.5-1
0.3
10
.12
0.5
32
.92
6.8
0.1
-5.7
1.8
-5.0
-28
.2
Dan
o~ni
pri
hodi
22
.1-6
.91
4.0
13
.13
1.3
23
.2-0
.8-7
.8-2
.0-1
2.4
-16
.8
DD
V7
5.2
-1.8
19
.8-4
.55
2.0
31
.24
0.9
4.5
21
.3-3
.9-1
3.0
Rash
odi
12
.72
7.0
-0.1
21
.3-1
0.0
0.8
3.5
-18
.3-1
0.2
-28
.0-2
2.5
Tek
ovni
ras
hodi
1.8
31
.91
7.2
12
.0-1
6.0
17
.9-3
.3-2
.47
.3-1
2.4
-0.2
Kapi
taln
i ra
shod
i9
4.5
28
.31
1.8
92
.73
.75
3.4
81
.2-7
1.2
-54
.4-7
9.6
-77
.4
Sal
do n
a ce
ntra
lnio
t bu
xet
(vo
mil
ioni
den
ari)
6,2
85
-12
,49
07
,34
34
63
-6,4
11
-4,9
79
-2,6
24
33
7.0
-15
5.0
57
7.0
-44
3.0
Sal
do n
a ko
nsol
idir
anio
t bu
xet
(vo
mil
ioni
den
ari)
5,9
05
-13
,17
1-1
3,0
19
-1,8
65
-5,0
76
-3,8
66
-2,2
13
MO
NET
AR
EN S
EKTO
R
nom
inal
ni p
rom
eni
(kra
j na
peri
od)
Net
o de
vizn
i sr
edst
va7
3.8
57
.6-1
9.1
2.1
3.3
13
.6-2
7.7
-18
.6-7
.2-3
.41
.8
Kred
iti
na p
riva
ten
sekt
or1
7.2
7.3
12
.75
.47
.61
3.1
9.9
9.9
9.3
10
.69
.3
Goto
vi p
ari
vo o
ptek
16
.64
8.5
0.0
25
.83
2.9
65
0.0
-13
.4-5
.2-8
.1-7
.7
M1
22
.65
.64
.61
6.9
23
.33
6.3
4.6
-8.6
-3.5
-4.5
-5.8
M2
29
.46
1.9
-7.0
47
.76
0.5
64
.6-7
.07
.31
5.8
14
.51
3.7
M4
25
.65
6.7
-8.6
42
.05
1.7
55
.2-8
.65
.21
2.4
11
.51
0.6
Odn
os n
a de
vizn
ite
reze
rvi
spre
ma
M4
dena
rski
del
10
6.3
11
7.4
93
.81
25
.31
19
.71
04
.59
3.8
90
.99
1.9
92
.61
01
.2
Odn
os n
a de
vizn
ite
reze
rvi
spre
ma
M1
16
5.0
18
8.2
15
0.5
19
8.8
19
0.9
16
8.9
15
0.5
15
7.8
16
1.9
16
2.4
17
6.7
SO
CI
JAL
EN S
EKTO
RP
azar
na
rabo
tna
sila
Sta
pka
na n
evra
bote
nost
(AR
S)
32
.23
0.5
31
.9
Vku
pno
novo
vrab
oten
i1
01
,99
69
0,3
08
11
0,4
01
24
,09
32
7,4
90
29
,98
02
8,8
38
22
,45
22
4,1
93
8,5
37
4,7
89
Nov
ovra
bote
ni n
a ne
opre
dele
no v
rem
e6
3,9
87
63
,34
67
4,3
41
15
,97
31
8,4
92
21
,60
71
8,2
69
12
,69
31
6,1
84
6,0
07
3,3
59
Pla
tiN
omin
alni
net
o pl
ati
5.5
3.5
6.9
4.7
5.0
7.9
8.8
6.3
7.1
3.1
2.5
Real
ni n
eto
plat
i-0
.3-1
.95
.01
.01
.48
.87
.96
.37
.10
.80
.3
Pot
ro[
uva~
ka k
o[ni
ca2
.44
.93
.78
.14
.81
.01
.3-1
.0-1
.61
.2-0
.1
Soc
ijal
na z
a[ti
ta«
Broj
na
penz
ione
ri2
38
,16
22
44
,03
52
48
,16
82
47
,37
62
47
90
82
48
,21
92
49
,16
82
49
,93
22
50
,82
02
51
,28
42
51
,47
1
Broj
na
dom
a]in
stva
koi
pri
maa
t so
cija
lna
za[
tita
75
,27
77
7,3
09
81
,02
78
0,9
31
79
55
28
1,6
26
81
,99
75
9,6
58
61
,58
56
1,8
47
62
,96
3
Broj
na
lica
koi
pri
maa
t na
dom
est
za n
evra
bote
ni3
4,6
18
36
,97
54
5,8
19
42
,63
64
5,0
65
48
,11
84
7,4
56
44
,12
54
5,4
84
44
,59
94
4,1
75
Izv
or:
Dr`
aven
zav
od z
a st
atis
tika
, N
arod
na b
anka
na
Mak
edon
ija,
Min
iste
rstv
o za
fin
ansi
i, M
inis
ters
tvo
za t
rud
i so
c ija
la,
Zavo
d za
vra
botu
vaw
e, W
orl
d D
eve
lop
men
t P
rosp
ect
s (P
ink S
heets
) , p
resm
etki
na
Min
iste
rstv
oto
za f
inan
sii
BILTEN12
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
BRUTO DOMA{EN PROIZVOD
1) Presmetani po PARE metodologija na OON so koja se vr[i konverzija so kurs prisposoben kon dvi`ewata na cenite vonacionalnata ekonomija. Pritoa, kako bazen e zemen kursot na SAD$ vo odnos na denarot vo 1994 godina i e izvr[ena indeksacijaso deflatorot za sekoja naredna godina .2) Prethodni podatoci
CENI
vo SAD$ (po glava na `itel)
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 20012)
Bruto doma[en proizvod1) 1,785 1,742 1,705 1,709 1,732 1,781 1,848 1,924 1,830
vo milioni SAD$
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 20012)
Bruto doma[en proizvod1) 3,450 3,389 3,351 3,390 3,458 3,575 3,730 3,899 3,723
BILTEN 13
7-8
/2
00
3
NADVORE{NO - TRGOVSKA RAZMENA
- vo milioni SAD $ -
1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002*
Izvoz na stoki 1,113 1,096 1,199 1,055 1,086 1,204 1,148 1,237 1,311 1,192 1,323 1,155 1,105
Uvoz na stoki 1,531 1,274 1,206 1,199 1,484 1,719 1,627 1,779 1,915 1,776 2,094 1,688 1,952
Saldo -418 -178 -7 -144 -398 -515 -479 -542 -604 -584 -771 -533 -847
* Preliminarni podatoci
prose~ni stapki, vo procenti
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
Tro[oci na `ivot 15.7 2.3 2.6 -0.1 -0.7 5.8 5.5 1.8
Ceni na malo 15.9 3 4.4 0.8 -1.1 10.6 5.2 1.4
kraj na godina, vo procenti
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
Tro[oci na `ivot 8.8 -0.7 2.7 -2.4 2.4 6.1 3.7 1.1
Ceni na malo 9.2 0.2 4.5 -1 2.3 10.8 1.2 2.2
BILTEN14
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
NADVORE{NO-TRGOVSKA RAZMENA
(vo milioni dolari)
Vkupno Germanija SR Jugoslavija
Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo
1997 1,236.8 1,778.5 -541.7 199.0 239.0 -40.0 273.6 206.0 67.6
1998 1,310.7 1,914.7 -604.0 286.0 255.2 30.8 240.0 245.6 -5.6
1999 1,191.3 1,776.2 -584.9 254.3 245.8 8.5 254.5 183.9 70.6
2000 1,322.6 2,093.8 -771.2 257.5 253.3 4.2 335.2 190.4 144.8
2001 1,155.0 1,687.6 -532.6 237.5 213.3 24.2 266.8 157.2 109.6
2002 1,115.5 1,995.2 -879.7 234.0 284.7 -50.7 246.4 185.2 61.2
1999 Q1 254.0 345.4 -91.4 69.1 49.5 19.6 26.6 41.5 -14.9
Q2 250.6 364.9 -114.3 58.4 58.2 0.2 20.3 26.6 -6.3
Q3 343.4 476.7 -133.3 67.2 59.4 7.8 115.1 46.7 68.4
Q4 343.5 589.2 -245.7 59.6 78.7 -19.1 92.5 69.1 23.4
2000 Q1 331.1 606.8 -275.7 66.1 80.9 -14.8 78.8 47.8 31.0
Q2 317.7 481.0 -163.3 56.9 52.7 4.2 76.3 47.3 29.0
Q3 345.1 470.6 -125.5 70.8 55.0 15.8 82.8 47.3 35.5
Q4 328.7 535.4 -206.7 63.7 64.7 -1.0 97.3 48.0 49.3
2001 Q1 291.5 400.4 -108.9 69.0 52.8 16.2 62.3 34.9 27.4
Q2 285.3 416.6 -131.3 52.9 59.0 -6.1 74.1 39.2 34.9
Q3 295.7 378.9 -83.2 61.9 42.8 19.1 62.9 33.4 29.5
Q4 282.5 491.7 -209.2 53.7 58.7 -5.0 67.5 49.7 17.8
2002 Q1 244.0 444.2 -200.2 60.9 56.4 4.5 47.2 38.2 9.0
Q2 264.4 461.7 -197.3 54.0 70.5 -2.7 53.6 47.9 5.7
Q3 289.1 497.1 -208.0 60.3 77.1 -10.4 55.8 47.9 7.9
Q4 301.8 597.6 -295.8 57.0 89.2 -32.2 66.4 55.1 11.3
2003 Q1 294.5 531.7 -237.2 66.6 69.2 -2.6 47.2 50.4 -3.2
Q2 356.1 578.9 -222.8 67.9 73.9 -6.0 76.4 54.8 21.6
Q3 327.6 520.2 -192.6 70.9 67.3 3.6 71.8 49.2 22.6
2002 I 68.4 155.9 -87.5 17.8 15.7 2.1 13.1 9.6 3.5
II 82.7 145.7 -63.0 20.6 22.0 -1.4 17.2 12.5 4.7
III 92.9 142.6 -49.7 22.5 18.7 3.8 16.9 16.1 0.8
IV 88.9 151.2 -62.3 15.8 20.9 -5.1 19.5 19.3 0.2
V 76.9 147.5 -70.6 15.1 24.2 -9.1 19.4 12.5 6.9
VI 98.6 163.0 -64.4 23.1 25.4 -2.3 20.8 13.0 7.8
VII 113.6 186.6 -73.0 22.1 27.5 -5.4 28.1 15.4 12.7
VIII 89.0 149.7 -60.7 18.7 20.9 -2.2 21.8 17.2 4.6
IX 102.6 154.8 -52.2 21.3 20.4 0.9 23.2 14.6 8.6
X 100.5 184.6 -84.1 16.4 24.1 -7.7 25.0 16.3 8.7
XI 95.5 183.5 -88.0 19.6 26.5 -6.9 22.8 15.7 7.1
XII 105.8 229.5 -123.7 21.0 38.6 -17.6 18.6 23.1 -4.5
2003 I 79.0 158.9 -79.9 18.7 22.6 -3.9 11.3 15.0 -3.7
II 94.7 152.2 -57.5 21.9 21.7 0.2 15.5 15.4 0.1
III 120.8 220.6 -99.8 26.0 24.9 1.1 20.4 20.0 0.4
IV 117.4 190.2 -72.8 22.2 21.2 1.0 22.4 15.4 7.0
V 120.1 207.9 -87.8 23.6 26.5 -2.9 27.3 23.3 4.0
VI 118.6 180.8 -62.2 22.1 26.2 -4.1 26.7 16.1 10.6
VII 122.5 190.3 -67.8 24.9 27.1 -2.2 27.1 17.8 9.3
VIII 87.6 147.6 -60.0 21.4 17.6 3.8 20.3 14.2 6.1
IX 117.5 182.3 -64.8 24.6 22.6 2.0 24.4 17.2 7.2
Izvor: Dr`aven zavod za statistika
BILTEN 15
7-8
/2
00
3
NADVORE{NO-TRGOVSKA RAZMENA
(vo milioni dolari)
SAD Italija Grcija Rusija
Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo
117.0 83.4 33.6 43.6 96.0 -52.4 99.0 130.0 -31.0 26.6 69.2 -42.6
174.0 101.6 72.4 91.9 109.1 -17.2 83.1 112.9 -29.8 26.1 90.9 -64.8
136.1 54.7 81.4 77.6 92.7 -15.1 85.9 164.5 -78.6 15.1 91.2 -76.1
165.6 83.0 82.6 90.8 111.1 -20.3 84.1 201.5 -117.4 10.3 191.8 -181.5
99.7 51.5 48.2 88.7 107.7 -19.0 101.4 184.0 -82.6 13.9 139.4 -125.5
77.4 58.7 18.7 81.9 118.6 -36.7 116.9 237.9 -121.0 14.4 125.4 -111.0
34.5 12.5 22.0 21.9 14.6 7.3 20.4 24.8 -4.4 3.0 27.9 -24.9
32.5 12.7 19.8 19.4 23.4 -4.0 23.5 34.1 -10.6 3.3 9.2 -5.9
27.8 12.3 15.5 16.6 26.2 -9.6 18.4 39.6 -21.2 3.9 31.1 -27.2
41.3 17.2 24.1 19.7 28.5 -8.8 23.6 66.0 -42.4 4.9 23.0 -18.1
49.6 16.3 33.3 25.4 29.4 -4.0 19.7 43.1 -23.4 2.6 60.8 -58.2
48.6 16.5 32.1 27.4 29.3 -1.9 18.4 42.3 -23.9 2.7 38.6 -35.9
37.5 23.4 14.1 18.1 25.4 -7.3 23.5 55.3 -31.8 2.1 33.2 -31.1
29.9 26.8 3.1 19.9 27.0 -7.1 22.5 60.8 -38.3 2.9 59.2 -56.3
28.4 13.4 15.0 24.0 19.2 4.8 21.2 40.2 -19.0 2.8 53.4 -50.6
23.4 15.6 7.8 21.4 23.3 -1.9 24.3 38.7 -14.4 3.7 31.7 -28.0
26.9 11.7 15.2 24.3 29.5 -5.2 30.6 51.1 -20.5 3.3 26.9 -23.6
21.0 10.8 10.2 19.0 35.7 -16.7 25.3 54.0 -28.7 4.1 27.4 -23.3
18.0 18.2 -0.2 26.7 24.6 2.1 19.2 46.0 -26.8 3.4 49.4 -46.0
18.9 15.6 3.3 25.1 26.2 -1.1 27.6 49.4 -21.8 3.6 22.3 -18.7
16.5 10.7 5.8 21.2 29.4 -8.2 30.3 52.2 -21.9 3.5 13.3 -9.8
24.6 13.9 10.7 18.7 32.2 -13.5 35.6 56.3 -20.7 3.0 61.1 -58.1
16.7 13.8 2.9 27.2 21.6 5.6 35.1 98.4 -63.3 2.5 25.1 -22.6
13.8 19.1 -5.3 26.6 34.1 -7.5 52.1 75.3 -23.2 3.6 34.6 -31.0
15.7 10.6 5.1 21.4 27.1 -5.7 42.3 54.6 -12.3 3.2 53.4 -50.2
4.4 6.2 -1.8 7.8 7.0 0.8 5.1 16.7 -11.6 1.1 29.5 -28.4
5.9 8.5 -2.6 8.3 8.0 0.3 6.4 14.8 -8.4 1.1 11.4 -10.3
7.7 3.5 4.2 10.6 9.6 1.0 7.7 14.5 -6.8 1.2 8.5 -7.3
5.3 3.6 1.7 6.2 8.6 -2.4 13.5 20.1 -6.6 1.3 2.4 -1.1
3.5 3.6 -0.1 4.4 11.2 -6.8 9.1 17.6 -8.5 1.0 2.4 -1.4
8.1 6.9 1.2 6.7 12.6 -5.9 10.8 22.4 -11.6 1.1 1.8 -0.7
5.8 5.8 0.0 6.9 14.9 -8.0 10.8 27.5 -16.7 1.8 2.5 -0.7
6.5 3.4 3.1 4.9 6.9 -2.0 8.0 28.8 -20.8 1.1 2.5 -1.4
5.5 3.2 2.3 7.3 7.6 -0.3 10.0 19.1 -9.1 1.8 3.3 -1.5
7.2 3.5 3.7 6.0 11.1 -5.1 12.9 14.6 -1.7 1.7 16.9 -15.2
5.3 4.0 1.3 4.6 9.4 -4.8 9.5 18.6 -9.1 0.8 19.0 -18.2
12.1 6.4 5.7 8.1 11.7 -3.6 13.2 23.1 -9.9 0.5 25.2 -24.7
6.7 5.2 1.5 9.2 7.3 1.9 8.2 43.9 -35.7 0.5 1.8 -1.3
5.1 3.9 1.2 7.5 6.0 1.5 11.7 22.9 -11.2 0.5 2.1 -1.6
4.9 4.7 0.2 10.5 8.3 2.2 15.2 31.6 -16.4 1.5 21.2 -19.7
3.5 4.5 -1.0 8.9 10.4 -1.5 17.4 31.1 -13.7 0.9 9.6 -8.7
3.4 6.1 -2.7 8.0 11.7 -3.7 18.5 25.2 -6.7 1.1 17.1 -16.0
6.9 8.5 -1.6 9.7 12.0 -2.3 16.2 19.0 -2.8 1.6 7.9 -6.3
7.2 3.8 3.4 7.3 11.3 -4.0 16.0 21.7 -5.7 1.3 9.8 -8.5
4.2 2.7 1.5 6.3 7.3 -1.0 10.4 14.0 -3.6 1.0 22.8 -21.8
4.3 4.1 0.2 7.8 8.5 -0.7 15.9 18.9 -3.0 0.9 20.8 -19.9
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
KRATKORO^NIEKONOMSKI DVI@EWA
Avgust 2003 godina
REZIME NA NAJVA@NITE KRATKORO^NI EKONOMSKI DVI@EWAVO AVGUST 2003 GODINA
1. INDUSTRISKO PROIZVODSTVO
Industriskoto proizvodstvo prodol`uva da bele-
`i zna~ajni mese~ni fluktuacii. Taka, po zna~aj-
noto zgolemuvawe vo juli, industriskoto proizvo-
dstvo vo avgust 2003 godina zabele`a mese~en
pad od 22,7%, odnosno godi[no namaluvawe od
7,8%. Pritoa, mese~en pad bele`at re~isi site
pova`ni industriski granki (osven proizvodstvo-
to na nafta, proizvodstvoto na grade`ni materi-
jali, proizvodstvoto na elektri~ni ma[ini i
proizvodstvoto na elektri~na energija).
Negativnite dvi`ewa vo avgust, uslovija zabavu-
vawe na rastot na industriskoto proizvodstvo,
taka [to vo prvite osum meseci od 2003 godina
porastot iznesuva 3,7% (sporedeno so istiot pe-
riod minatata godina).
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
� Industriskoto proizvodstvo vo periodot
januari-avgust 2003 godina porasna za 3,7%
� Niska prose~nata stapka na inflacija od
0,8% vo prvite osum meseci od 2003 godina
� Porast na izvozot od 21% vo periodot janu-
ari - avgust 2003 godina, so istovremeno
zgolemuvawe na uvozot od 16,6%
� Porast na nadvore[no-trgovskiot deficit
od 58 milioni SAD dolari vo odnos na pre-
thodniot mesec
� Suficit na Centralniot Buxet od 317 mili-
oni denari
� Namaluvawe na nadvore[niot dolg od 32
milioni dolari vo odnos na juli 2003 godi-
na
� Bruto deviznite rezervi na Republika Ma-
kedonija se namalija za 12 milioni SAD do-
lari
� Kamatnite stapki ostanaa re~isi neprome-
neti
� Porast na vkupnite depoziti na naselenie-
to za 1,2% vo odnos na prethodniot mesec
Industrisko proizvodstvo(% promeni, m/m-12)
Industrisko proizvodstvo(% promeni, m/m-12)
20
01
:01
20
01
:02
20
01
:03
20
01
:04
20
01
:05
20
01
:06
20
01
:07
20
01
:08
20
01
:09
20
01
:10
20
01
:11
20
01
:12
20
02
:01
20
02
:02
20
02
:03
20
02
:04
20
02
:05
20
02
:06
20
02
:07
20
02
:08
20
02
:09
20
02
:10
20
02
:11
20
02
:12
20
03
:01
20
03
:02
20
03
:03
20
03
:04
20
03
:05
20
03
:06
20
03
:07
20
03
:08
20.0
10.0
0.0
-10.0
-20.0
-30.0
16
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
1) stabilnosta na devizniot kurs;
2) vodeweto na disciplinirana i vramnote`ena
buxetska politika;
3) vodeweto na konzistentna makroekonomska po-
litika.
Dopolnitelen faktor pretstavuva depresijacija-
ta na dolarot na svetskite berzi, koja se odrazuva
preku namaluvawe na uvoznite ceni.
Strkturno analizirano, zgolemuvawe na cenite e
registrirano vo grupite “Soobra]ajni sredstva i
uslugi” (4,7%), “Stanarina, voda i uslugi” (4,4%),
“Tutun i pijaloci” (2,9%), “Domuvawe” (3,2%),
“Obleka i obuvki” (1,6%), “Higiena i zdravje”
(2,5%), dodeka namaluvawe bele`at cenite vo gru-
pata “Ishrana” (1,8%), koja ima i najgolemo u~es-
tvo vo indeksot na tro[oci na `ivot.
Agregirano, vo prvite osum meseci od 2003 vo
sporedba so istiot period lani, porast bele`at
cenite na uslugite od 5,7%, dodeka cenite na sto-
kite se poniski za 0,1%.
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
Indeksot na cenite na malo vo avgust 2003 godina
vo odnos na prethodniot mesec e povisok za 0,1%
dodeka vo odnos na avgust 2002 bele`i zgolemu-
vawe od 3,2%.
Na kumulativna osnova, indeksot na cenite na ma-
lo vo prvite osum meseci od 2003 godina vo odnos
na istiot period minatata godina bele`i zgole-
muvawe od 2,3%.
Strukturno analizirano, vo prvite osum meseci
od 2003 godina vo odnos na istiot period mina-
tata godina, porast bele`i proizvodstvoto na
“Trajni proizvodi za [iroka potro[uva~ka”
(63%), proizvodstvoto na “Intermedijarni proiz-
vodi osven energija” (6,6%) i “Energijata”
(41,6%). Od druga strana, pad bele`i proizvod-
stvoto na “Netrajni proizvodi za [iroka potro-
[uva~ka” (14,6%), dodeka proizvodstvoto na “Ka-
pitalni proizvodi” e na istoto nivo od prvite
osum meseci od 2002 godina.
Od aspekt na poodelni industriski granki, glavna
karakteristika e [to porastot na industriskoto
proizvodstvo e generiran od relativno mal broj
na granki. Taka, porastot na proizvodstvoto vo
prerabotuva~kata industrija od 5% vo prvite
osum meseci od 2003 godina glavno e determini-
ran od visokiot porast na proizvodstvoto na os-
novni metali (od 94,5%), kako rezultat na uspe[-
noto restartirawe na nekolku porane[ni zaguba-
ri (Feni, Jugohrom) i povolnite dvi`ewa na ceni-
te na nikelot, ~elikot i `elezoto na svetskite
berzi. Bidej]i se raboti za golemi potro[uva~i
na elektri~na energija, nivnoto zgolemeno proiz-
vodstvo predizvikuva i porast na proizvodstvoto
na elektri~na energija od 16%. Od druga strana,
padot na proizvodstvoto vo sektorot “Vadewe na
rudi i kamen” i ponatamu prodol`uva, pri [to ku-
mulativno vo prvite osum meseci od godinata iz-
nesuva 62,8%, [to se dol`i na zatvaraweto na ne-
kolku rudnici.
2. CENI
Ostvaruvaweto na relativno niski stapki na in-
flacija prodol`i i vo avgust 2003 godina. Taka,
tro[ocite na `ivotot vo avgust 2003 godina vo
odnos na prethodniot mesec bele`at minimalen
porast od 0,1%, dodeka vo odnos na avgust 2002
godina zgolemuvawe od 2,2%.
Prose~nata stapka na inflacija vo prvite osum
meseci od 2003 godina iznesuva 0,8%. Niskata i
predvidliva inflacija glavno e rezultat na:
m/m-1 m/m-12
Tro[oci na `ivotTro[oci na `ivot
I 2002 II III
IV V VI
VII
VIII
IX X XI
XII I II III
IV V VI
VII
VIII 2003
-2,0
-1,0
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
17
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
Vrednosta na potro[uva~kata ko[nica za ishrana
i pijaloci za edno ~etiri~leno doma]instvo za
avgust 2003 godina, presmetana vrz osnova na ce-
nite na malo, iznesuva 10.083 denari i vo odnos
na prethodniot mesec e poniska za 0,7%.
3. NADVORE{EN SEKTOR
Nadvore[no-trgovska razmena
Kako rezultat na stabiliziraweto na politi~ko-
bezbednosnata sostojba vo zemjata nadvore[nata-
trgovska razmena vo prvite osum meseci od 2003
godina bele`i pozitivni dvi`ewa, pri [to kumu-
lativno porastot iznesuva 18%.
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
Pritoa izvozot na stoki bele`i zna~ajno zgolemu-
vawe od 21% (so [to toj dostigna iznos od 860,7
milioni SAD dolari) dodeka porastot na uvozot
na stoki iznesuva 16,6% (dostigna 1.448,5 mili-
oni SAD dolari).
Vakvite dvi`ewa dovedoa do zgolemuvawe na tr-
govskiot deficit za 56,3 milioni SAD dolari,
pri [to vo periodot januari-avgust 2003 godina
toj dostigna 587,8 milioni SAD dolari.
Tendencijata na zgolemuvawe na razmenata e pre-
kinata vo avgust, pri [to izvozot na stoki vo av-
gust zabele`a namaluvawe od 28,5%, a uvozot od
22,4% vo odnos na juli 2003 godina.
Namaluvaweto na izvozot vo avgust 2003 godina e
rezultat na namaleniot izvoz najmnogu na `elezo
i ~elik (za pove]e od 50%), kako i izvozot na ob-
leka, pijaloci i tutun, proizvodi za hrana.
Strukturata na izvozot i ponatamu e nepovolna, so
ogled na zna~ajnoto u~estvo od 44,5 % na izvozot
na dorabotki.
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
Glavni izvozni proizvodi vo avgust se: obleka,
`elezo i ~elik, nafta i proizvodi od nafta,
obuvki, elektri~ni ma[ini i delovi, pijaloci i
dr.
Ovie pet grupi proizvodi so~inuvaat okolu 71%
od vkupniot izvoz na dr`avata.
m/m-1 m/m-12
4
3
2
1
0
-1
-2
Ceni na maloCeni na malo
I 20
02 II III
IV V VI
VII
VII
I
IX X XI
XII I II III
IV V VI
VII
VII
I 20
03
Ostvaren izvoz i uvoz na stoki po 2002 i 2003 godina( po meseci, vo milioni SAD dolari, prethodni podatoci)
Ostvaren izvoz i uvoz na stoki po 2002 i 2003 godina( po meseci, vo milioni SAD dolari, prethodni podatoci)
-150.0
-100.0
-50.0
0.0
50.0
100.0
150.0
200.0
250.0
2002 2003
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII
Izvoz Uvoz Deficit
2001 2002 2003
Ostvaren iznos od "lon" 2001, 2002, 2003 g.(vo milioni SAD dolari)
Ostvaren iznos od "lon" 2001, 2002, 2003 g.(vo milioni SAD dolari)
30
35
40
45
50
55
60
65
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
18
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
Analizata na izvezenite proizvodi po ekonomska
namena vo periodot januari-avgust 2003 godina,
sporedena so istiot period od minatata godina,
uka`uva deka nema nekoi pogolemi strukturni po-
mestuvawa, odnosno re~isi polovina od izvozot
seu[te go so~inuvaat surovinite i repromateri-
jalite.
Vo periodot januari-avgust 2003 godina, 55,5%
od vkupno izvezenite stoki se plasirani na paza-
rot na Evropskata Unija, a 44,4% od vkupno uve-
zenite stoki vo Republika Makedonija se so pote-
klo od ovaa integracija. Izvozot vo Evropska Uni-
ja vo analiziraniot period e pogolem za 30,7% vo
odnos na istiot period od minatata godina, a
uvozot za 11,8%, kako rezultat na ostvaruvaweto
na Vremenata spogodba za trgovija.
Germanija, Srbija i Crna Gora, Grcija, Italija i
SAD i ponatamu se na[i najgolemi partneri, ~ie
u~estvo vo izvozot iznesuva 66,7% od vkupniot
izvoz.
Uvozot na stoki vo avgust 2003 godina vo odnos na
juli zabele`a namaluvawe od 22,4%, dodeka vo
odnos na istiot mesec od prethodnata godina e
namalen za 1,5%. Mese~noto namaluvawe e re-
zultat na namaleniot uvoz, pred se, na proizvodi
za hrana, drumski vozila, hemiski proizvodi, su-
rovini i dr.
Tendencijata na nepovolnoto ostvaruvawe na
dogovorite za slobodna trgovija prodol`i i vo
avgust. Zna~ajno povisok uvoz od izvoz prodol`i
da se ostvaruva vo razmenata so Bugarija, Slove-
nija i Turcija. Deficitot vo trgovskata razmena
samo so ovie tri zemji iznesuva okolu 173 mili-
oni SAD dolari, [to pretstavuva pribli`no 30%
od vkupniot trgovskiot deficit ostvaren vo zem-
jata vo periodot januari-avgust 2003 godina.
Izvor: Dr`aven Zavod za statistika
Nadvore[en dolg
Nadvore[niot dolg na krajot na avgust 2003 go-
dina iznesuva[e 1.593 milioni SAD dolari i na
mese~no nivo bele`i namaluvawe od 32 milioni
dolari, odnosno za 2%. Namaluvaweto na dolgot
se dol`i na ostvarenite negativni kursni razli-
ki (27,6 milioni SAD dolari) predizvikani od
apresijacijata na SAD dolarot, kako i od poviso-
kite otplati od povle~enite sredstva po odobre-
ni krediti.
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Izvoz na pova`ni grupi proizvodi po SMTK(avgust 2003, struktura vo %)
Izvoz na pova`ni grupi proizvodi po SMTK(avgust 2003, struktura vo %)
0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0
Elek. ma[ini i delovi
Pijaloci
Obuvki
Nafta i proizv.od nafta
@elezo i ~elik
Obleka 36.5
14.0
8.4
4.5
4.0
3.4
Izvoz i uvoz so zemji so koi se realiziraat dogovoriza slobodna trgovija
(januari - avgust 2003 godina, vo milioni dolari)
Izvoz i uvoz so zemji so koi se realiziraat dogovoriza slobodna trgovija
(januari - avgust 2003 godina, vo milioni dolari)
180
150
120
90
60
30
0
Srb
ija
iS
rbij
ai
Crn
aGo
ra
Slo
veni
ja
Hrv
atsk
a
Bug
arij
a
Tur
cij
a
IzvozIzvoz
Uvoz
Sostojba i dinamika na nadvore[en dolg(vo milioni SAD dolari)
Sostojba i dinamika na nadvore[en dolg(vo milioni SAD dolari)
1350
1400
1450
1500
1550
1600
1650
VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII
2002 2003
19
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Vo strukturata na dolgot, pove]e od polovina od
dolgot i ponatamu otpa\a na multilateralnite
kreditori, pri [to najgolemi poedini~ni doveri-
teli se IDA (Me\unarodna agencija za razvoj) so
331 milioni SAD dolari i Londonskiot klub so
243 milioni SAD dolari.
Od stranskite kreditori, vo tekot na avgust po-
vle~eni se sredstva vo iznos od 8 milioni SAD
dolari, sli~no kako i vo odnos na prethodniot
mesec, koga bea povle~eni sredstva vo iznos od
24 milioni SAD dolari.
Polovina od ovie sredstva poteknuvaat od multi-
lateralnite i bilateralnite kreditori (4 mili-
oni SAD dolari).
Servisiraweto na obvrskite sprema stranstvo i
ponatamu se ostvaruva redovno i navremeno, pri
[to vo avgust bea otplateni 12 milioni SAD do-
lari (od koi 10 milioni SAD dolari glavnica).
Najgolem del od sredstvata se otplateni sprema
bilateralnite i privatnite kreditori.
Vo tekot na avgust 2003 godina, sklu~eni se novi
krediti vo iznos od 2.7 milioni SAD dolari, koi
vo celost poteknuvaa tod privatni kreditori.
Vkupno za prvite osum meseci od godinata, sklu-
~eni se novi krediti vo visina od 106 milioni
SAD dolari.
Soglasno planot na otplata, vo periodot septem-
vri - dekemvri 2003 godina dostasuvat obvrski
za pla]awe sprema stranstvo vo iznos od 66 mi-
lioni SAD dolari, od koi 53 milioni SAD dola-
ri glavnica.
4. FISKALEN SEKTOR
Prihodi na Centralniot Buxet
Prihodite na Centralniot Buxet vo prvite osum
meseci od 2003 godina iznesuvaa 35.363 milioni
denari, i vo odnos na istiot period od minatata
godina se poniski za 5.9%.
Namaluvaweto na prihodite vo ovoj period prven-
stveno se dol`i na ukinuvaweto na Danokot na
finansiski transakcii (vo prvite osum meseci od
2002 godina od ovoj danok bea sobrani vkupno
4.200 milioni denari).
Vo vkupnite prihodi na Centralniot Buxet najgole-
mo u~estvo (91,3%) imaat dano~nite prihodi, koi
vo prvite osum meseci od 2003 iznesuvaat 32.306
milioni denari. Vo strukturata na dano~nite pri-
hodi, danokot na dodadena vrednost u~estvuva so
43,5%, akcizite so 20,5%, personalniot danok na
dohod so 14,8%, carinite i drugite uvozni dava~ki
u~estvuvaat so 13,5%, danokot na dobivka so 7,6%
i drugite dano~ni prihodi so 1.0%.
Analizata na realizacijata na prihodite od DDV
poka`uva deka vo prvite osum meseci od 2003 go-
dina ostvareni se vkupno 60,4% od vkupno plani-
ranite prihodi so Rebalansot na Buxetot na Re-
publika Makedonija za 2003 godina.
Prose~noto mese~no ostvaruvawe na DDV vo pe-
riodot januari-avgust 2003 godina iznesuva 1.720
milioni denari, i e za 7,1% povisoko vo odnos na
prose~noto mese~no ostvaruvawe za istiot peri-
od od 2002 godina, koga iznesuva[e 1.606 mili-
oni denari.
Povle~eni sredstva i otplateni obvrski(vo milioni SAD dolari)
Povle~eni sredstva i otplateni obvrski(vo milioni SAD dolari)
0
10
20
30
40
VII VIII IX X
2002XI XII I II III IV V
2003VI VII VIII
koristeniotplateni
Poodelni dano~ni prihodi( % od vkupni dano~ni prihodi januari - avgust 2003 godina)
Poodelni dano~ni prihodi( % od vkupni dano~ni prihodi januari - avgust 2003 godina)
Personalendanok
Danokna dobivka
DDV Akciza Carini Drugidanoci
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
20
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
Ova e rezultat na intenziviranata ekonomska ak-
tivnost vo zemjata, na zgolemeniot obem na uvo-
zot, kako i na zgolemenata fiskalna disciplina
(soglasno merkite za zadol`itelna primena na
fiskalnite kasi).
Izvor: Ministerstvo za finansii
Natfrluvawe vo odnos na planot imame kaj ostva-
renite prihodi od akcizi. Imeno, vo periodot ja-
nuari-avgust 2003 godina ostvarenite prihodi od
akciza od 6.864 milioni denari se za 2,4% (161
milioni denari) povisoki od planiranite priho-
di utvrdeni so Rebalansot na Buxetot za istiot
period. Natfrluvaweto vo odnos na planot vo naj-
golem del se dol`i na zgolemuvaweto na prihodi-
te od nafteni derivati.
I pokraj golemiot broj ograni~uva~ki faktori (na-
maleni carinski stapki so vlezot vo STO, sklu-
~uvawe na novi bilateralni dogovori za slobodna
trgovija, osloboduvawa po drugi osnovi), ostvare-
nite prihodi od Carinata vo prvite osum meseci
od 2003 godina (4.180 milioni denari) se povi-
soki za 3,2% vo odnos na istiot period od mina-
tata godina. Ova e rezultat na zgolemenata kon-
trola od strana na Carinskata Uprava pri uvozot
na stoki vo zemjata.
Rashodi na Centralniot Buxet
Vkupnite rashodi na Centralniot Buxet vo prvite
osum meseci od 2003 godina iznesuvaat 35.046
milioni denari i se zna~itelno poniski (za
17,3%) vo odnos na istiot period od minatata go-
dina. Namaluvaweto na buxetskite rashodi se do-
l`i na:
a) konsolidiraweto na fiskalniot sektor i vode-
weto na disciplinirana fiskalna politika vo
2003 godina, i
b) slabata realizacija na javnite investicii.
Tekovnite rashodi (u~estvuvaat so 93,4% vo vkup-
nite rashodi) vo prvite osum meseci od 2003 go-
dina se namaleni za 3,9% vo odnos na istiot pe-
riod od 2002 godina. Pritoa, vo strukturata na
tekovnite tro[oci, tekovnite transferi imaat
najgolemo u~estvo (40%).
Izvor: Ministerstvo za finansii
Vo periodot januari-avgust 2003 godina vo odnos
na istiot period minatata godina, tekovnite tran-
sferi bele`at namaluvawe od 1,2%, pri porast na
transferite kon Fondot za PIOM od 14,2%.
Ova zgolemuvawe se dol`i na zakonskoto usogla-
suvawe na penziite so porastot na prose~nata
plata. Zgolemuvawe na transferite e registrira-
no i kaj Zavodot za vrabotuvawe od 4,4% i kaj tro-
[ocite za strukturni reformi od 13,4%.
Od druga strana, vo prvite osum meseci od 2003
godina e registrirano namaluvawe na transferi-
te za socijalnite programi od 14,8% i za refor-
mite vo javnata administracija od 6,1%.
Tro[ocite za plati i nadomestoci vo prvite
osum meseci od 2003 godina vo odnos na istiot
period minatata godina bele`at porast 12,3 %,
[to se dol`i na zgolemuvaweto na platite od juli
2002 godina.
Danok na dodadena vrednost(m/m - 12)
Danok na dodadena vrednost(m/m - 12)
I 2002 II III
IV V VI
VII
VIII
IX X XI
XII I II III
IV V VI
VII
VIII 2003
-100,00
-50,00
0,00
50,00
100,00
150,00
200,00
Struktura na dano~nite prihodi(avgust 2003)
Struktura na dano~nite prihodi(avgust 2003)
Plati inadomestoci
Stoki i uslugi
Transferi
Kamatnipla]awa
Garancii
40.0%
7.8% 1.0%35.7%
15.5%
21
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Vodeweto na discipliniranata fiskalna politi-
ka doa\a do izraz pri analizata na tro[ocite za
stoki i uslugi. Imeno, ovie tro[oci vo periodot
januari-avgust 2003 godina vo odnos na istiot pe-
riod od minatata godina se zna~itelno namaleni
za 20,0%, ili za pribli`no 1 milijarda denari.
Namaluvawe e ostvareno i kaj kamatnite pla]awa
od 30,2%. Pritoa, vo delot na doma[nite kamat-
ni pla]awa namaluvaweto iznesuva 17,3%, dodeka
vo delot na stranskite kamatni pla]awa namalu-
vaweto iznesuva 34,5%,
Nepovolno od aspekt na poddr[ka na ekonomskiot
razvoj e visokoto namaluvawe na kapitalnite ras-
hodi od 68,1% vo prvite osum meseci od 2003 go-
dina vo odnos na istiot period od minatata go-
dina. Pri~inata za toa le`i vo slabata realiza-
cija na proekti od strana na ministerstvata.
Izvor: Ministerstvo za finansii
Kako rezultat na vakvite dvi`ewa na buxetskite
prihodi i rashodi, vo periodot januari-avgust
2003 godina e registriran suficit na Central-
niot Buxet od 317 milioni denari.
5. MONETAREN SEKTOR
Monetarno regulirawe
Vo avgust 2003 godina, vo uslovi na vozdr`ana ja-
vna potro[uva~ka, instrumentite za monetarno
regulirawe bea naso~eni kon apsorbirawe na ku-
muliraniot vi[ok na likvidnost vo bankarskiot
sistem. Pritoa, vo uslovi na povisoka pobaruva~-
ka od ponuda na devizi, Narodnata banka interve-
nira[e na devizniot pazar preku neto-otkup na
devizi, [to pridonese za otstranuvawe na priti-
socite na devizniot pazar i zadr`uvawe na sta-
bilnosta na devizniot kurs. Vo isto vreme, be[e
zadr`ana i niskata prose~na stapka na inflacija,
koja vo avgust iznesuva[e 0,8%.
Vo ovoj period, i pokraj intenziviranata kredit-
na aktivnost na bankite i zna~itelno povisokiot
interes za vlo`uvawe vo blagajni~ki zapisi, na
krajot na presmetkovniot period za avgust be[e
registriran vi[ok na izdvoena zadol`itelna re-
zerva (vo denari) od 26,9%, [to pretstavuva zgo-
lemuvawe na mese~na osnova od 0,2 procentni po-
eni. Vakvite dvi`ewa uka`uvaat na potrebata od
poracionalno upravuvawe so likvidnosta od
strana na odredeni banki, [to voedno ]e prido-
nese i za poramnomerna raspredelba na likvidno-
sta vo bankarskiot sistem.
Od druga strana, vo osmiot mesec od godinata
prodol`ija pozitivnite efekti od relaksiranata
monetarna politika i cvrstata fiskalna politi-
ka, sodr`ani vo natamo[no blago namaluvawe na
kamatnite stapki na bankite.
Po sezonskiot porast realiziran vo prethodniot
mesec, gotovite pari vo optek vo avgust 2003 go-
dina zabele`aa mese~no namaluvawe od 121 mili-
oni denari, ili 0,9%, pri [to iznesuvaa 13.059
Eskontna kamatna stapka
Vo %, na godi[na osnova
Kamatna stapka na lombardni krediti
Kamatna stapka na blagajni~ki zapisi
Kamatna stapka na pazarot na pari
Aktivni kamatni stapki
Pasivni kamatni stapki
VIII 2002 VIII 2003
10.7
23.0
9.7
10.8
18.3
9.6
6.5
16.0
7.0
8.5
15.5
7.4
Kapitalni rashodi(vi milioni denari)Kapitalni rashodi
(vi milioni denari)
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
5500
6000
I-VIII 2001 I-VIII 2002 I-VIII 2003
1.844
5.779
3.479
22
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
milioni denari. Kako rezultat na stabilizirawe-
to na pobaruva~kata za gotovi pari, vo avgust be-
[e registrirano i namaluvawe na nivoto na pri-
marni pari za 337 milioni denari, ili 2,1%. Spo-
redeno so istiot mesec od prethodnata godina,
primarnite pari se poniski za zna~itelni 15%.
Monetarni agregati
Vo avgust 2003 godina, monetarnite agregati os-
tvarija poumereni stapki na porast, pred s# kako
rezultat na stabiliziraweto na pobaruva~kata za
gotovi pari i namaluvaweto na kratkoro~nite de-
narski depoziti. Namaluvaweto na gotovite pari
vo optek (0,9%), pri porast na depozitnite pari
od 3,1% (poradi zgolemuvawe na depozitnite pari
na pretprijatijata od 5,8%), rezultira[e so ume-
ren mese~en porast na monetarniot agregat M1 od
1%. Umereni stapki na porast ostvarija i osta-
natite monetarni agregati, pri [to monetarniot
agregat M2 zabele`a mese~en porast od 1,8%, do-
deka monetarniot agregat M4 ostvari porast od
1,5%.
Vo isto vreme, zgolemuvawe zabele`aa i vkupnite
depoziti na nedr`avniot sektor, koi na mese~na
osnova porasnaa za 1,8%. Pritoa, i ponatamu e
prisutna tendencija na poizrazena sklonost na
naselenieto i pretprijatijata kon kratkoro~no
[tedewe vo stranska valuta, [to sekako e ne-
povolno od aspekt na obezbeduvawe na pozna~ajna
kreditna poddr[ka za investiciona aktivnost.
Od aspekt na ro~nata struktura, i ponatamu domi-
nira u~estvoto na kratkoro~nite depoziti
(90,8%), dodeka od valuten aspekt, u~estvoto na
deviznite depoziti na krajot na mesecot
iznesuva[e 65,7% (1 procenten poen pove]e vo
odnos na prethodniot mesec). Vo sporedba so is-
tiot mesec lani, vkupnite depoziti vo bankarski-
ot sistem se povisoki za 19,2%.
Na krajot na avgust 2003 godina, vkupnite depo-
ziti na naselenieto dostignaa iznos od 35.214
milioni denari, [to pretstavuva zgolemuvawe od
1,2% vo odnos na prethodniot mesec. Pritoa, de-
viznite depoziti iznesuvaa 26.585 milioni dena-
ri, ili 1,9% pove]e vo odnos na prethodniot me-
sec. Na toj na~in, deviznite depoziti se pribli-
`uvaat kon nivoto od periodot na konverzijata na
valutite vo evra, [to sekako e indikator za zgo-
lemenata doverba vo bankarskiot sistem.
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Pazar na pari i kratkoro~nihartii od vrednost
Na pazarot na pari i kratkoro~ni hartii od vred-
nost, vo avgust 2003 godina be[e registrirana
povisoka ponuda vo odnos na pobaruva~ka za lik-
vidni sredstva (pokrienosta na pobaruva~kata so
ponudata iznesuva[e 1.18). Vakvata sostojba ini-
cira[e namaluvawe na prose~nata ponderirana
ka-matna stapka za 0,8 procentni poeni vo odnos
na prethodniot mesec, so [to vo avgust 2003 go-
dina istata iznesuva[e 8,5%. Vo isto vreme, be-
[e zabele`ano i namaluvawe na vkupniot reali-
ziran prometot na pazarot na pari koj vo osmiot
mesec od godinata opadna za duri 60,4%.
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Struktura na M4Struktura na M4
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
80.000
90.000
I /
2002
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I /
2003
II III IV V VI VII VIII
M1 Denarski depoziti Devizni depoziti
Pazar na pari(vo milioni denari)
Pazar na pari(vo milioni denari)
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
I /
2001II II I IV V VI VII VIII IX X XI XII I /
2002II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I /
2003II III IV V VI VII VIII
0
5
10
15
20
25
Ponuda Pobaruva~ka Kamatna stapka (%)
23
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Kamatna politika nakomercijalnite banki
Pozitivnite efekti od vodeweto na disciplini-
rana fiskalna i porelaksirana monetarna poli-
tika vrz kamatnata politika na bankite prodol-
`ija i vo avgust 2003 godina, no ovojpat so pou-
merena dinamika.
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Pritoa, kamatnite stapki na bankite se zadr`aa
re~isi na identi~no nivo so prethodniot mesec,
pri [to prose~nata ponderirana aktivna kamatna
stapka iznesuva[e 15,5%, dodeka prose~nata pon-
derirana pasivna kamatna stapka dostigna 7,5%.
Na toj na~in, nepromeneta ostana i kamatnata ma-
rgina koja se zadr`a na ni-voto od 8,1 procenten
poen. Vo naredniot period se o~ekuva prodol`u-
vawe na trendot na umereno namaluvawe na kamat-
nite stapki na bankite, so pozitvni efekti vrz
kreditnata aktivnost na bankite.
Devizni rezervi
Bruto deviznite rezervi na Republika Makedonija
zabele`aa namaluvawe od 12 milioni SAD dolari
i na 31.08.2003 godina dostignaa iznos od 817
milioni SAD dolari.
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Vakviot pad na bruto deviznite rezervi vo osnova
e rezultat na intervalutarnite odnosi. Sporede-
no so krajot na 2002 godina, bruto deviznite re-
zervi se povisoki za 83 milioni SAD dolari. Na
toj na~in, prodo`i pozitivnata praktika na odr-
`uvawe na deviznite rezervi na potrebnoto nivo
za pokrivawe na 4-mese~en uvoz.
6. PAZAR NA RABOTNA SILA
Vrabotenost
Sezonski namalenata ekonomska aktivnost vo av-
gust (poradi godi[nite odmori) ima[e odraz vrz
namaluvawe na brojot na novite vrabotuvawe koj
iznesuva[e 4.789 lica1. So toa, vo prvite osum
meseci od 2003 godina ostvareni se vkupno
59.971 vrabotuvawa, [to e za 14% pomalku vo od-
nos na istiot period minatata godina. Sepak,
treba da se ima vo predvid deka prvata polovina
od 2002 godina pretstavuva nerealna osnova za
sporedba so ogled na relativno golemiot broj na
ekonomski neizdr`ani predizborni vrabotuvawa.
Vrabotuvawata od evidencijata na Zavodot za
vrabotuvawe u~estvuvaat so 34,8% vo vkupnite
vrabotuvawa, [to, strukturno analizirano, pret-
1) Ovoj broj gi vklu~uva novovrabotenite lica od evidencijata i nadvor od evidencijata na Zavodot za vrabotuvawe. Vtorata ka-
tegorija se odnesuva na licata koi prethodno ne bile prijaveni kako nevraboteni, kako na primer studenti, neaktivni lica, kako
i lica koi go promenile rabotnoto mesto. Zna~i, ovaa brojka ne dava to~na slika za neto sozdadenite novi rabotni mesta.
Aktivni kamatni stapki na komercijalnite bankii kamatna stapka na pazarot na pari
Aktivni kamatni stapki na komercijalnite bankii kamatna stapka na pazarot na pari
25
20
15
10
5
I/
1999 2000
III V VII IX XI
2001 2002 2003
I/III V VII IX XI I/III V VII IX XI I/III V VII IX XI I/III V VII
Nominalni aktivni kamatni stapki na komercijalnite bankiKamatna stapka na pazarot na pariPasivni kamatni stapki
Bruto devizni rezervi(vo milioni SAD dolari)
Bruto devizni rezervi(vo milioni SAD dolari)
778820
865832
761 734681 701
803 817
0
200
400
600
800
1.000
I /
2002
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I /
2002
II III IV V VI VII VIII
24
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
stavuva malo opa\awe vo odnos na prethodnite
meseci.
Vrabotuvawata na neopredeleno vreme u~estvuva-
at so 70,1% vo novoostvarenite vrabotuvawa vo
avgust 2003 godina, [to e za 7 procentni poeni
povisoko vo odnos na prose~noto u~estvo vo prvi-
te sedum meseci na godinata. Od vkupno 3.359 no-
vovraboteni na neopredeleno vreme vo avgust,
39,1% se vrabotuvawa od evidencijata na Zavo-
dot, a ostanatite vrabotuvawa se odnesuvaat na
lica koi ne se registrirani vo Zavodot kako ne-
vraboteni.
Vo avgust, po osnov na Zakonot za pottiknuvawe na
vrabotenosta vraboteni se 610 lica, so [to vkup-
niot broj na vrabotuvawa od po~etokot na primena
na ovoj zakon dostigna 3.950 lica (16.04.2003).
Pritoa, 46,4% od licata vraboteni na neoprede-
leno vreme od evidencijata na Zavodot, za vrabo-
tuvawe se vraboteni soglasno so Zakonot za po-
ttiknuvawe na vrabotenosta.
Spored regionalnata struktura na vrabotuvawata,
najgolem del od vrabotuvawata se ostvareni vo
Skopje, potoa vo Bitola, Tetovo i vo Ohrid.
Nevrabotenost
Vkupno 4.973 novi lica se registrirale kako ne-
vraboteni vo avgust od koi 46,8% se `eni. Brojot
na novoprijaveni nevraboteni lica vo prvite
osum meseci na godinava dostigna 47.766 lica
[to e za 0,7% ponisko vo odnos na istiot period
minatata godina.
Registriranata nevrabotenost vo mesec avgust
2003 godina se zgolemi za 825 lica ili 0,2% vo
odnos na prethodniot mesec i iznesuva[e
384.025 lica. Ma`ite u~estvuvaat so 56,4% vo
vkupnata nevrabotenost, dodeka pak 65,8% od ne-
vrabotenosta e urbana. Licata na vozrast od 15-
30 godini u~estvuvaat so 35% vo vkupnata nevra-
botenost, licata od 30-50 godini so 47,8%, a os-
tanatite se na vozrast nad 50 godini.
Korisnici na pari~en nadomes-tok za nevrabotenost i pravona zdravstveno osiguruvawe
Vo avgust 2003 godina registrirano e namaluvawe
na brojot na korisnici na pari~en nadomestok za
8,9% na godi[no, odnosno za 1% na mese~no nivo.
So toa, brojot na primateli na pari~en nadomes-
tok iznesuva 44.175 lica, [to pretstavuva 11,5%
od evidentiranite nevraboteni lica. Struktura-
ta na primatelite na pari~en nadomestok spored
osnovata za koristewe na nadomestokot e pret-
stavena vo brojot na registrirani nevraboteni
lica koi se zdravstveno osigurani od strana na
Zavodot vo avgust iznesuva[e 234.736 lica, [to
pretstavuva godi[en porast za 2%. Toa zna~i de-
ka 61,1% od licata registrirani vo Zavodot se
korisnici na zdravstveno osiguruvawe.
Izvor: Zavod za vrabotuvawe
Ostvareni vrabotuvawa(od evidencija i von evidencija)
Ostvareni vrabotuvawa(od evidencija i von evidencija)
0
2,000
4,000
6,000
8,000
10,000
12,000
IV V VI
VII
VIII
IX X XI
XII
I.2002 II III
IV V V V
I I
V VI II I
VV
II II II
IX X XI
XII
I.2003 II III
IV V
Vkupno od evidencijata von evidencijata
Pregled na korisnici na pari~en nadomestok sporedosnovata za koristewe na nadomestok
Pregled na korisnici na pari~en nadomestok sporedosnovata za koristewe na nadomestok
Ste~aj
Sezonci
Tehnolo[ki vi[okod raboten odnos
Tehnolo[ki vi[okod zagubari
Reformi vo dr`avnaadministracija
21.5% 21.8%
0.1%
3,8%
52.8%
25
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
3) Site proizvodi od kategorijata”ishrana i pijaloci” koi ja so~inuvaat ko[nicata , se odredeni kako prose~ni mese~ni potrebi
na edno ~etiri~leno nezemjodelsko doma]instvo i toj spisok na proizvodi e konstanten (isti proizvodi isti koli~estva), vo
tekot na edna godina.
2) Sporedbata se vr[i so prose~nata plata od prethodniot mesec bidej]i podatokot za platite izleguva so eden mesec zadocnuvawe
8.SOCIJALNI DVI@EWA
Korisnici na penzii
Trendot na umeren mese~en porast na korisnicite
na penzii prodol`uva i vo avgust 2003 godina,
pri [to dostigna 251.417 penzioneri.
Brojot na penzionerite na godi[na osnova (VIII2003 / VIII 2002 godina) godina e zgolemen za
6.445 lica, odnosno za 2,6 %.
Vkupno za isplata na penziite vo avgust 2003 go-
dina se isplateni 1.908,5 milioni denari, odno-
sno za 10.1% pove]e vo odnos na istiot mesec od
2002 godina.
Prose~nata penzija vo avgust 2003 godina iznesu-
va[e 7.344 denari, [to vo sporedba so prethod-
niot mesec pretstavuva porast od 2,5 %, dodeka
sporedeno so avgust 2002 godina taa realno e zgo-
lemena za 5,5%. Porastot se dol`i na zakonskata
odredba za polugodi[noto usoglasuvawe na penzi-
ite so nominalniot porast na platite.
Soodnosot na prose~nata penzija za avgust2 2003
godina so prose~nata isplatena neto plata vo juli
2003 godina, iznesuva 62,0%.
Izvor: Fond na PIOM
Korisnici na socijalna pomo[
Vo avgust 2003 godina kako korisnici na socijal-
na pomo[, se registirani 62.963 lica, odnosno za
1.116 lica, ili za 1,8% pove]e vo odnos na pret-
hodniot mesec. Zgolemuvaweto e rezultat na no-
voprijaveni korisnici, kako i poradi revidirawe
na dokumentacija kaj odredeni korisnici.
Brojot na korisnici na postojana pari~na pomo[
ne bele`i pozna~ajni promeni, pri [to vo avgust
toa pravo go ostvarile 5.117 korisnici. Brojot
na korisnici na pomo[ po osnov na tu\a nega i po-
mo[, vo ovoj mesec zabele`a zgolemuvawe za 268
lica.
Izvor: Ministerstvo za trud i socijalna politika
Potro[uva~ka ko[nica
Vrednosta na potro[uva~kata ko[nica za ishrana
i pijaloci3, vo avgust 2003 godina iznesuva[e
10.083 denari, {to vo odnos na juli ovaa godina
pretstavuva namaluvawe za 0,7 %, dodeka vo od-
nos na istiot mesec od prethodnata godina, e po-
niska za 0,1 %. Ova namaluvawe se dol`i na na-
maluvaweto na pogolem del od cenite na proizvo-
dite koi ja so~inuvaat ovaa ko[nica.
Korisnici na penzii(po meseci)
Korisnici na penzii(po meseci)
246500
247000
247500
248000
248500
249000
249500
250000
250500
251000
251500
VIII X XII II IV VI VIII
2002 2003
Broj na korisnici na socijalna pomo[Broj na korisnici na socijalna pomo[
0100002000030000400005000060000700008000090000
VIII X XII II IV VI VIII
2002 2003
26
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
Izvor: Dr`aven zavod za statistika
Prose~ni neto-plati
Vo juli 2003 godina prose~nata mese~na neto-pla-
ta po rabotnik, dosigna 11.839 denari, [to pret-
stavuva nominalno namaluvawe za 0,2 %, a realno
e na nepromeneto nivo vo odnos na juni 2003 go-
dina.
Potro[uva~ka ko[nicaPotro[uva~ka ko[nica
@ito i `itni proizvodi - 20%@ito i `itni proizvodi - 20%
Sve`o preraboten zelen~uk - 11%Sve`o preraboten zelen~uk - 11%
Sve`o peraboteno ovo[je - 8%Sve`o peraboteno ovo[je - 8%
Sve`o peraboteno meso - 24%Sve`o peraboteno meso - 24%
Masnotii - 4%Masnotii - 4%
Mleko i mle~ni proizvodi - 16%Mleko i mle~ni proizvodi - 16%
Ostanati prehrambeni proizvodi - 17%Ostanati prehrambeni proizvodi - 17%
Najgolemi mese~ni plati se zabele`ani vo dejnos-
ta “Finansisko posreduvawe” (23.992 denari), do-
deka najniski vo dejnosta “Hoteli i restorani”
(9.312 denari). Prose~nata mese~na neto-plata vo
juli najmnogu e zgolemena vo dejnosta “[tavewe i
dorabotka na ko`a, proizvodstvo na kuferi, ra~ni
torbi, sedla, sara~ki proizvodi i obuvki (za 46,7
%) vo odnos na juni 2003 godina.
Gledano po sektori porast e registriran vo Zem-
jodelstvo za 6,1 % i Industrija za 0,6 %, dodeka
vo Uslugi bele`ime pad za 0,5 %.
Vo juli 2003 godina, 25,3 % od rabotnicite vo
Republika Makedonija ne primile plata.
1
Prose~ni neto - plati(vo % - mese~ni promeni)
Prose~ni neto - plati(vo % - mese~ni promeni)
Nominalni plati Realni plati
-3,0
-2,0
-1,0
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII2003
27
BILTEN28
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PR
IH
OD
I N
A C
EN
TR
AL
NI
OT
BU
XE
T N
A R
EP
UB
LI
KA
MA
KE
DO
NI
JA
(2
00
1,
20
02
I 2
00
3 G
OD
IN
A)
Ostv
aren
oOs
tvar
eno
200
2 go
din
a
2
003
god
ina
Vid
na
prih
odi
Jan
- dek
Jan
- dek
K -
1K
- 2
K -
3K
- 4
K -
1K
-2Ju
liA
vgus
tJa
n.-A
vg.
2001
god
.20
02 g
od.
1
23
45
67
89
10
11
12
13
VK
UP
NI
PR
IH
OD
I N
A C
ENTR
AL
NI
OT
BU
XET
63,1
0963
,109
63,1
0963
,109
63,1
0967
,571
67,5
7167
,571
67,5
7167
,571
17,8
7917
,879
17,8
7917
,879
17,8
7915
,743
15,7
4315
,743
15,7
4315
,743
16,8
8916
,889
16,8
8916
,889
16,8
8917
,060
17,0
6017
,060
17,0
6017
,060
13
,863
13,
863
13,
863
13,
863
13,
863
17,3
9117
,391
17,3
9117
,391
17,3
915,
777
5,77
75,
777
5,77
75,
777
5,54
25,
542
5,54
25,
542
5,54
242
,573
42,5
7342
,573
42,5
7342
,573
IZV
OR
NI
PR
IH
OD
I50
,965
50,9
6550
,965
50,9
6550
,965
56,9
3356
,933
56,9
3356
,933
56,9
3313
,420
13,4
2013
,420
13,4
2013
,420
13,4
0313
,403
13,4
0313
,403
13,4
0314
,343
14,3
4314
,343
14,3
4314
,343
15,7
6715
,767
15,7
6715
,767
15,7
67 1
2,64
9 1
2,64
9 1
2,64
9 1
2,64
9 1
2,64
913
,531
13,5
3113
,531
13,5
3113
,531
5,20
35,
203
5,20
35,
203
5,20
33,
597
3,59
73,
597
3,59
73,
597
34,9
8034
,980
34,9
8034
,980
34,9
80D
AN
O^
NI
PR
IH
OD
I47
,566
47,5
6647
,566
47,5
6647
,566
54,3
8854
,388
54,3
8854
,388
54,3
8812
,886
12,8
8612
,886
12,8
8612
,886
12,6
1712
,617
12,6
1712
,617
12,6
1713
,807
13,8
0713
,807
13,8
0713
,807
15,0
7815
,078
15,0
7815
,078
15,0
78
11,8
76 1
1,87
6 1
1,87
6 1
1,87
6 1
1,87
612
,362
12,3
6212
,362
12,3
6212
,362
4,63
74,
637
4,63
74,
637
4,63
73,
428
3,42
83,
428
3,42
83,
428
32,3
0332
,303
32,3
0332
,303
32,3
03D
anok
od
doh
od,
od d
obiv
ka i
od
kap
ital
ni d
obiv
ki10
,255
10,2
5510
,255
10,2
5510
,255
10,1
3910
,139
10,1
3910
,139
10,1
392,
713
2,71
32,
713
2,71
32,
713
2,18
32,
183
2,18
32,
183
2,18
32,
414
2,41
42,
414
2,41
42,
414
2,82
92,
829
2,82
92,
829
2,82
9
2,86
4 2
,864
2,8
64 2
,864
2,8
642,
520
2,52
02,
520
2,52
02,
520
1,00
01,
000
1,00
01,
000
1,00
076
876
876
876
876
87,
152
7,15
27,
152
7,15
27,
152
Pers
onal
en d
anok
od
doho
d7,
248
7,51
41,
680
1,81
81,
845
2,17
1 1
,678
1,88
167
155
54,
785
Dan
ok o
d do
bivk
a3,
007
2,62
51,
033
365
569
658
1,
186
639
329
213
2,36
7D
oma[
ni d
anoc
i na
sto
ki i
usl
ugi
27,8
1327
,813
27,8
1327
,813
27,8
1331
,236
31,2
3631
,236
31,2
3631
,236
6,98
76,
987
6,98
76,
987
6,98
77,
216
7,21
67,
216
7,21
67,
216
8,29
08,
290
8,29
08,
290
8,29
08,
743
8,74
38,
743
8,74
38,
743
7,
199
7,1
99 7
,199
7,1
99 7
,199
8,1
33 8
,133
8,1
33 8
,133
8,1
333,
091
3,09
13,
091
3,09
13,
091
2,20
42,
204
2,20
42,
204
2,20
420
,627
20,6
2720
,627
20,6
2720
,627
DD
V (
od 1
.04.
2000
)17
,132
20,5
214,
661
4,57
45,
291
5,99
5
4,86
95,
546
2,18
01,
169
13,7
64Ak
cizi
10,6
8110
,715
2,32
62,
642
2,99
92,
748
2,3
302,
587
911
1,03
56,
863
Dan
ok o
d m
e\un
arod
na t
rgov
ija
i tr
ansa
kcii
(ca
rini
i d
ava~
ki)
6,11
16,
111
6,11
16,
111
6,11
16,
338
6,33
86,
338
6,33
86,
338
1,58
91,
589
1,58
91,
589
1,58
91,
561
1,56
11,
561
1,56
11,
561
1,39
81,
398
1,39
81,
398
1,39
81,
790
1,79
01,
790
1,79
01,
790
1
,655
1,65
51,
655
1,65
51,
655
1,58
81,
588
1,58
81,
588
1,58
851
551
551
551
551
542
342
342
342
342
34,
181
4,18
14,
181
4,18
14,
181
Uvoz
ni d
ava~
ki4,
821
5,23
21,
282
1,27
91,
163
1,50
8 1
,411
1,25
439
732
73,
389
Dru
gi u
vozn
i da
va~k
i i
taks
i1,
290
1,29
01,
290
1,29
01,
290
1,10
61,
106
1,10
61,
106
1,10
630
730
730
730
730
728
228
228
228
228
223
523
523
523
523
528
228
228
228
228
2
244
244
244
244
244
334
334
334
334
334
118
118
118
118
118
96969696 9679
279
279
279
279
2D
rugi
da n
o ci
04
22
00
00
00
0D
rugi
dan
oci
koi
ne s
e kl
asif
icir
ani
na d
rugo
mes
to0
42
20
00
00
00
Da n
o ci
o d s
p ec
ifi~
n i u
slug
i1111 1
1111 10000 0
0000 01111 1
0000 00000 0
0000 00000 0
0000 00000 0
Kom
unal
ni d
anoc
i1
10
01
00
00
00
Taks
i za
ko r
iste
we
ili
do z
voli
za
vr[
ewe
n a d
e jn o
st2 7
52 7
52 7
52 7
52 7
53 3
73 3
73 3
73 3
73 3
78 38 38 38 3 8 3
7 67 67 67 6 7 67 87 87 87 8 7 8
1 00
1 00
1 00
1 00
1 00
13 0
13 0
13 0
13 0
13 0
1 21
1 21
1 21
1 21
1 21
3 13 13 13 1 3 13 33 33 33 3 3 3
3 15
3 15
3 15
3 15
3 15
Doz
voli
za
vr[
ewe
na d
ejno
st2 5
73 1
47 7
7 17 2
9 4 1
2 71 1
82 8
3 13 0
4T
aksa
na
mot
orni
voz
ila
1 82 2
55
66
3
33
21 1
Da n
o k n
a f
ina n
sisk
i tr
a nsa
kcii
3 ,1 1
13 ,
1 11
3 ,1 1
13 ,
1 11
3 ,1 1
16 ,
3 35
6 ,3 3
56 ,
3 35
6 ,3 3
56 ,
3 35
1 ,5 1
31 ,
5 13
1 ,5 1
31 ,
5 13
1 ,5 1
31 ,
5 79
1 ,5 7
91 ,
5 79
1 ,5 7
91 ,
5 79
1 ,6 2
61 ,
6 26
1 ,6 2
61 ,
6 26
1 ,6 2
61 ,
6 17
1 ,6 1
71 ,
6 17
1 ,6 1
71 ,
6 17
2 8
28
28
28
28
0000 00000 0
0000 02 82 82 82 8 2 8
NED
AN
O^
NI
PR
IH
OD
I3 ,
3 99
3 ,3 9
93 ,
3 99
3 ,3 9
93 ,
3 99
2 ,5 4
62 ,
5 46
2 ,5 4
62 ,
5 46
2 ,5 4
65 3
55 3
55 3
55 3
55 3
57 8
67 8
67 8
67 8
67 8
65 3
65 3
65 3
65 3
65 3
66 8
96 8
96 8
96 8
96 8
9 7
7 3 7
7 3 7
7 3 7
7 3 7
7 31 ,
1 69
1 ,1 6
91 ,
1 69
1 ,1 6
91 ,
1 69
5 66
5 66
5 66
5 66
5 66
1 69
1 69
1 69
1 69
1 69
2 ,6 7
62 ,
6 76
2 ,6 7
62 ,
6 76
2 ,6 7
6P
retp
rie m
a ~ki
pri
h od
i p
rih o
d o
d i
mo t
1 ,8 2
21 ,
8 22
1 ,8 2
21 ,
8 22
1 ,8 2
29 3
59 3
59 3
59 3
59 3
51 3
31 3
31 3
31 3
31 3
34 3
54 3
54 3
54 3
54 3
52 4
52 4
52 4
52 4
52 4
51 2
21 2
21 2
21 2
21 2
2
13 51 35
1 35
1 35
1 35
5 98
5 98
5 98
5 98
5 98
4 54
4 54
4 54
4 54
4 54
4 44 44 44 4 4 41 ,
2 32
1 ,2 3
21 ,
2 32
1 ,2 3
21 ,
2 32
Prof
it o
d d o
poln
itel
ni a
ktiv
nost
i na
Vla
d ini
ins
titu
c ii
00
00
00
00
00
0Pr
ihod
i od
javn
i f
inan
sisk
i i
nef
inan
sisk
i in
stit
ucii
1 ,0 9
55 4
61 0
92 2
79 8
1 12
7
75 9
84 1
24 4
1 ,1 3
1D
rugi
pri
hod i
od
imot
7 27
3 89
2 42 0
81 4
71 0
5
80
4 20
1 00
Taks
i i
n ad
o me s
toc
i1 ,
0 60
1 ,0 6
01 ,
0 60
1 ,0 6
01 ,
0 60
1 ,0 9
31 ,
0 93
1 ,0 9
31 ,
0 93
1 ,0 9
32 8
12 8
12 8
12 8
12 8
12 8
02 8
02 8
02 8
02 8
02 4
62 4
62 4
62 4
62 4
62 8
62 8
62 8
62 8
62 8
6
31 1
31 1
31 1
31 1
31 1
3 43
3 43
3 43
3 43
3 43
1 02
1 02
1 02
1 02
1 02
7 97 97 97 9 7 98 3
48 3
48 3
48 3
48 3
4Pa
ri~n
i ka
zni
1 44
1 18
2 82 7
2 43 9
4
63 4
1 51 1
1 07
Sud
ski
taks
i4 4
84 0
41 0
61 2
17 2
1 05
12 2
1 49
3 92 0
3 31
Adm
inis
trat
ivni
tak
si4 6
85 7
11 4
61 3
21 5
01 4
3 1
4 21 5
94 8
4 83 9
7D
rugi
Vla
din
i us
lugi
4 86
4 86
4 86
4 86
4 86
2 04
2 04
2 04
2 04
2 04
1 01
1 01
1 01
1 01
1 01
6 26 26 26 2 6 22 02 02 02 0 2 0
2 12 12 12 1 2 1
42
4 2
4 2
4 2
4 2
2 08
2 08
2 08
2 08
2 08
7777 71 81 81 81 8 1 8
2 75
2 75
2 75
2 75
2 75
Dru
gi n
e da n
o ~n i
pri
h od
i3 13 13 13 1 3 1
3 15
3 15
3 15
3 15
3 15
2 12 12 12 1 2 19999 9
2 52 52 52 5 2 52 6
02 6
02 6
02 6
02 6
0
28 4
28 4
28 4
28 4
28 4
2 02 02 02 0 2 03333 3
2 82 82 82 8 2 83 3
53 3
53 3
53 3
53 3
5K
AP
ITA
LN
I P
RI
HO
DI
4 63
4 63
4 63
4 63
4 63
1 ,3 8
11 ,
3 81
1 ,3 8
11 ,
3 81
1 ,3 8
11 4
21 4
21 4
21 4
21 4
21 1
21 1
21 1
21 1
21 1
29 1
59 1
59 1
59 1
59 1
52 1
22 1
22 1
22 1
22 1
2
1 37
1 37
1 37
1 37
1 37
1 60
1 60
1 60
1 60
1 60
5 45 45 45 4 5 43 43 43 43 4 3 4
3 85
3 85
3 85
3 85
3 85
Prod
a`ba
na
kapi
taln
i sr
edst
va4 3
94 3
31 2
28 2
8 71 4
2
1 24
1 46
4 83 0
3 48
Prod
a`ba
na
zem
ji[
te i
nem
ater
ijal
ni v
lo`
uvaw
a2 4
9 49
2 03 0
8 28
7 1
14
1 46
43 8
TRA
NS
FER
I I
DO
NA
CI
I4 1
54 1
54 1
54 1
54 1
52 ,
6 41
2 ,6 4
12 ,
6 41
2 ,6 4
12 ,
6 41
1 ,7 1
31 ,
7 13
1 ,7 1
31 ,
7 13
1 ,7 1
39 2
89 2
89 2
89 2
89 2
80000 0
0000 0
66 8
66 8
66 8
66 8
66 8
85 0
85 0
85 0
85 0
85 0
0000 00000 0
1 ,5 1
81 ,
5 18
1 ,5 1
81 ,
5 18
1 ,5 1
8Tr
a nsf
e ri
o d d
rugi
niv
o a n
a vl
a st
0000 00000 0
0000 00000 0
0000 00000 0
0000 00000 0
0000 00000 0
0000 0D
o na c
ii o
d s
tra n
stvo
4 15
4 15
4 15
4 15
4 15
2 ,6 4
12 ,
6 41
2 ,6 4
12 ,
6 41
2 ,6 4
11 ,
7 13
1 ,7 1
31 ,
7 13
1 ,7 1
31 ,
7 13
9 28
9 28
9 28
9 28
9 28
0000 00000 0
6
6 8 6
6 8 6
6 8 6
6 8 6
6 88 5
08 5
08 5
08 5
08 5
00000 0
0000 01 ,
5 18
1 ,5 1
81 ,
5 18
1 ,5 1
81 ,
5 18
Op[
ti i
tek
ovni
don
acii
4 15
2 ,6 4
11 ,
7 13
9 28
00
6
6 88 5
00
01 ,
5 18
PR
IH
OD
I O
D P
RI
VA
TIZA
CI
JA I
KO
NC
ESI
JA8,
834
8,83
48,
834
8,83
48,
834
5,03
35,
033
5,03
35,
033
5,03
31,
050
1,05
01,
050
1,05
01,
050
1,27
11,
271
1,27
11,
271
1,27
11,
631
1,63
11,
631
1,63
11,
631
1,08
11,
081
1,08
11,
081
1,08
1
409409
409
409
409
349
349
349
349
349
520
520
520
520
520
748
748
748
748
748
2,02
62,
026
2,02
62,
026
2,02
6P
RI
HO
DI
OD
SU
KC
ESI
JA1,
669
1,66
91,
669
1,66
91,
669
---- ----- -
---- ----- -
---- - - -
- - -
995
995
995
995
995
0000 00000 0
995
995
995
995
995
ZAD
OL
@U
VA
WE
VO
STR
AN
STV
O76
376
376
376
376
31,
584
1,58
41,
584
1,58
41,
584
1,55
51,
555
1,55
51,
555
1,55
529292929 29
0000 00000 0
0 0 0 0 01,
506
1,50
61,
506
1,50
61,
506
0000 01,
163
1,16
31,
163
1,16
31,
163
2,66
92,
669
2,66
92,
669
2,66
9M
e\un
arod
ni r
azvo
jni
agen
cii
763
1,58
41,
555
290
0
0
1,50
60
1,16
32,
669
vo m
ilio
ni d
enar
i
BILTEN 29
7-8
/2
00
3
RA
SH
OD
I N
A C
EN
TR
AL
NI
OT
BU
XE
T N
A R
EP
UB
LI
KA
MA
KE
DO
NI
JA
(2
00
1,
20
02
I 2
00
3 G
OD
IN
A)
Ostv
aren
oOs
tvar
eno
200
2 go
din
a
200
3 go
din
aV
id n
a ra
shod
iJa
n - d
ekJa
n - d
ekK
- 1
K -
2K
- 3
K -
4K
- 1
K-2
Juli
Avg
ust
Jan.
-Avg
.20
01 g
od.
2002
god
. 1
23
45
67
89
10
11
12
13
VK
UP
NI
RA
SH
OD
I 6
8,88
5 6
8,88
5 6
8,88
5 6
8,88
5 6
8,88
571
,692
71,6
9271
,692
71,6
9271
,692
16,9
7816
,978
16,9
7816
,978
16,9
7816
,179
16,1
7916
,179
16,1
7916
,179
19,8
7719
,877
19,8
7719
,877
19,8
7718
,659
18,6
5918
,659
18,6
5918
,659
14,1
1914
,119
14,1
1914
,119
14,1
1916
,613
16,6
1316
,613
16,6
1316
,613
5,41
95,
419
5,41
95,
419
5,41
94,
403
4,40
34,
403
4,40
34,
403
40,5
5440
,554
40,5
5440
,554
40,5
54TE
KO
VN
I T
RO
{O
CI
42,5
9542
,595
42,5
9542
,595
42,5
9556
,301
56,3
0156
,301
56,3
0156
,301
13,5
6713
,567
13,5
6713
,567
13,5
6713
,216
13,2
1613
,216
13,2
1613
,216
13,7
9913
,799
13,7
9913
,799
13,7
9915
,719
15,7
1915
,719
15,7
1915
,719
11,7
5411
,754
11,7
5411
,754
11,7
5412
,915
12,9
1512
,915
12,9
1512
,915
4,43
94,
439
4,43
94,
439
4,43
93,
818
3,81
83,
818
3,81
83,
818
32,9
2632
,926
32,9
2632
,926
32,9
26P
lati
, na
emni
ni i
nad
omes
toc
i12
,105
12,1
0512
,105
12,1
0512
,105
18,3
3918
,339
18,3
3918
,339
18,3
394,
278
4,27
84,
278
4,27
84,
278
4
,384
4
,384
4
,384
4
,384
4
,384
4,67
44,
674
4,67
44,
674
4,67
45,
003
5,00
35,
003
5,00
35,
003
4,95
24,
952
4,95
24,
952
4,95
25,
057
5,05
75,
057
5,05
75,
057
1,70
81,
708
1,70
81,
708
1,70
81,
505
1,50
51,
505
1,50
51,
505
13,2
2213
,222
13,2
2213
,222
13,2
22N
eto
osno
vni
plat
i i
naem
nini
10,6
7411
,702
2,76
12,
839
2,91
53,
187
3,15
63,
213
1,08
188
28,
332
Prid
ones
i od
pla
ti i
per
sona
len
dano
k1,
430
6,63
71,
517
1,54
51,
759
1,81
61,
796
1,84
462
762
34,
890
Sto
ki i
usl
ugi
14,3
0214
,302
14,3
0214
,302
14,3
0213
,988
13,9
8813
,988
13,9
8813
,988
3,75
53,
755
3,75
53,
755
3,75
53,
146
3,14
63,
146
3,14
63,
146
2,84
52,
845
2,84
52,
845
2,84
54,
241
4,24
14,
241
4,24
14,
241
1,58
91,
589
1,58
91,
589
1,58
91,
873
1,87
31,
873
1,87
31,
873
655
655
655
655
655
492
492
492
492
492
4,60
94,
609
4,60
94,
609
4,60
9Pa
tni
i dn
evni
tro
[oc
i2,
093
382
109
121
7082
5211
241
2823
3K
omun
alni
usl
ugi
488
425
7911
411
012
280
136
6238
316
Tro
[oc
i za
zat
oplu
vaw
e48
183
434
819
298
195
154
273
4016
483
Mat
erij
ali
9,46
787
019
017
917
932
172
455
323
217
11,
680
Tro
[oc
i za
tra
nspo
rt48
38,
258
2,29
71,
936
1,64
72,
377
166
219
7881
544
Tek
ovno
(ru
tins
ko)
odr`
uvaw
e91
502
6610
796
233
115
6419
3022
8D
ogov
orni
usl
ugi
650
1,22
425
935
121
739
719
927
811
472
663
Dru
gi o
pera
tivn
i tr
o[oc
i 5
521,
287
377
9631
849
588
129
3527
279
Reze
rvi
-20
731
5010
818
1110
934
2918
3Te
kovn
i tr
ansf
eri
12,7
1512
,715
12,7
1512
,715
12,7
1520
,573
20,5
7320
,573
20,5
7320
,573
4,34
44,
344
4,34
44,
344
4,34
45,
045
5,04
55,
045
5,04
55,
045
5,38
15,
381
5,38
15,
381
5,38
15,
803
5,80
35,
803
5,80
35,
803
4,43
94,
439
4,43
94,
439
4,43
95,
357
5,35
75,
357
5,35
75,
357
1,81
01,
810
1,81
01,
810
1,81
01,
692
1,69
21,
692
1,69
21,
692
13,2
9813
,298
13,2
9813
,298
13,2
98T
rans
fer
i do
dru
gi n
ivoa
na
vlas
t1,
303
11,2
392,
654
2,75
72,
763
3,06
62,
741
2,90
21,
215
1,01
27,
870
Tra
nsf
eri
d o n
epro
fit
ni i
nsti
tuc i
i1 0
,10 8
1 ,0 2
27 7
49 0
8 67 2
2 63 1
1 11 8
8 6T
rans
fer
i po
osn
ov n
a su
bven
c ii
1 ,3 0
50
00
00
00
00
0T
rans
fer
i d o
dom
a]in
stva
i f
izi~
ki l
ica
-8 ,
3 12
9 17
2 ,1 9
82 ,
5 32
2 ,6 6
51 ,
6 72
2 ,4 2
45 8
46 6
25 ,
3 42
Kam
a tn i
pla
]aw
a3 ,
4 63
3 ,4 0
21 ,
1 90
6 41
8 99
6 72
7 74
6 28
2 66
1 29
1 ,7 9
7Ka
mat
i po
dom
a[en
dol
g4 9
91 ,
1 80
7 44 5
31 4
45 0
91 2
73 8
51 2
1 25 3
6Ka
mat
i po
nad
vore
[en
dol
g2 ,
9 75
2 ,2 2
21 ,
1 16
1 88
7 55
1 63
6 47
2 43
2 54
1 17
1 ,2 6
1K
AP
ITA
LN
I T
RO
{O
CI
3 ,9 2
83 ,
9 28
3 ,9 2
83 ,
9 28
3 ,9 2
88 ,
3 66
8 ,3 6
68 ,
3 66
8 ,3 6
68 ,
3 66
1 ,4 9
41 ,
4 94
1 ,4 9
41 ,
4 94
1 ,4 9
42 ,
0 08
2 ,0 0
82 ,
0 08
2 ,0 0
82 ,
0 08
3 ,0 6
93 ,
0 69
3 ,0 6
93 ,
0 69
3 ,0 6
91 ,
7 95
1 ,7 9
51 ,
7 95
1 ,7 9
51 ,
7 95
4 48
4 48
4 48
4 48
4 48
7 54
7 54
7 54
7 54
7 54
2 06
2 06
2 06
2 06
2 06
1 98
1 98
1 98
1 98
1 98
1 ,6 0
61 ,
6 06
1 ,6 0
61 ,
6 06
1 ,6 0
6K
upuv
a we
n a k
a pit
a ln i
sre
dst
va2 ,
5 20
2 ,5 2
02 ,
5 20
2 ,5 2
02 ,
5 20
5 ,4 1
95 ,
4 19
5 ,4 1
95 ,
4 19
5 ,4 1
91 ,
0 42
1 ,0 4
21 ,
0 42
1 ,0 4
21 ,
0 42
1 ,2 4
01 ,
2 40
1 ,2 4
01 ,
2 40
1 ,2 4
02 ,
2 00
2 ,2 0
02 ,
2 00
2 ,2 0
02 ,
2 00
9 36
9 36
9 36
9 36
9 36
2
7 8 2
7 8 2
7 8 2
7 8 2
7 83 0
43 0
43 0
43 0
43 0
41 7
41 7
41 7
41 7
41 7
41 8
41 8
41 8
41 8
41 8
49 4
09 4
09 4
09 4
09 4
0Ku
puva
we
na z
emji
[ta
i n
emat
erij
alni
sre
d stv
a2 0
2 48
11 5
0 0
06
06
Kupu
vaw
e na
gra
d e`
ni o
bjek
ti3 4
11 2
91 1
21
69
00
02
2M
ebel
i k
anc e
lari
ska
opre
ma
1 74
4 23
1 21
1 05
8 21 1
6
13
3 72
65 8
Kupu
vaw
e na
mot
orni
voz
ila
6 95 1
25
2 81 6
1
40
30
1 7F
izib
ilit
i st
udii
, pod
goto
vka
na p
roek
ti i
diz
ajn
61 2
24
1 11 0
42
0
1 65
02 0
Ma[
insk
a op
rem
a8 1
83 3
02
1 91 2
04
01
5I
zgra
d ba,
ren
ovir
awe
i un
apre
d uva
we
6 60
3 ,6 7
56 2
98 5
71 ,
5 60
6 29
2
0 51 6
71 0
51 2
86 0
5O
snov
no i
spe
c ija
lno
odr`
uvaw
e4 3
35 4
21 3
21 0
81 6
81 3
4
46
8 05 4
4 72 2
7Ku
puva
we
na s
toko
vni
reze
rvi
-4 1
83 4
1 48
2 18
1 80
00
00
Ka p
ita l
n i t
ran s
fe r
i1 ,
4 08
1 ,4 0
81 ,
4 08
1 ,4 0
81 ,
4 08
2 ,9 4
72 ,
9 47
2 ,9 4
72 ,
9 47
2 ,9 4
74 5
24 5
24 5
24 5
24 5
27 6
77 6
77 6
77 6
77 6
78 6
88 6
88 6
88 6
88 6
88 6
08 6
08 6
08 6
08 6
0
17 01 70
1 70
1 70
1 70
4 50
4 50
4 50
4 50
4 50
3 23 23 23 2 3 21 41 41 41 4 1 4
6 66
6 66
6 66
6 66
6 66
Kapi
taln
i tr
ansf
eri
d o V
lad i
ni i
nsti
tuc i
i1 ,
3 16
1 ,9 0
12 8
45 2
63 7
17 1
9
15 1
4 38
2 04
6 13
Kapi
taln
i tr
ansf
eri
d o d
rugi
niv
oa n
a vl
ast
9 21 ,
0 45
1 68
2 40
4 97
1 41
1 91 2
1 21 0
5 3Ka
pita
lni
tran
sfer
i na
poe
d inc
i i
nepr
ofit
ni o
rgan
izac
ii-
00
00
00
00
00
DAVA
WE
NA Z
AEM
I, U
^EST
VO V
O DE
L OD
HAR
TIIT
E OD
VRE
DNOS
T I
OTPL
ATA
NA G
LAVN
ICA
3 ,4 7
03 ,
4 70
3 ,4 7
03 ,
4 70
3 ,4 7
07 ,
0 25
7 ,0 2
57 ,
0 25
7 ,0 2
57 ,
0 25
1 ,9 1
71 ,
9 17
1 ,9 1
71 ,
9 17
1 ,9 1
79 5
59 5
59 5
59 5
59 5
53 ,
0 09
3 ,0 0
93 ,
0 09
3 ,0 0
93 ,
0 09
1 ,1 4
41 ,
1 44
1 ,1 4
41 ,
1 44
1 ,1 4
4
1 ,9 1
7 1
,91 7
1,9
1 7 1
,91 7
1,9
1 72 ,
9 44
2 ,9 4
42 ,
9 44
2 ,9 4
42 ,
9 44
7 74
7 74
7 74
7 74
7 74
3 87
3 87
3 87
3 87
3 87
6 ,0 2
26 ,
0 22
6 ,0 2
26 ,
0 22
6 ,0 2
2D
avaw
e n a
za e
mi
i u~
e stv
o vo
de l
od
ha r
tiit
e o d
vre
dn o
st2 1
12 1
12 1
12 1
12 1
19 2
79 2
79 2
79 2
79 2
72 5
12 5
12 5
12 5
12 5
11 8
41 8
41 8
41 8
41 8
42 6
62 6
62 6
62 6
62 6
62 2
62 2
62 2
62 2
62 2
6
24 92 49
2 49
2 49
2 49
1 71
1 71
1 71
1 71
1 71
3 93 93 93 9 3 96 06 06 06 0 6 0
5 19
5 19
5 19
5 19
5 19
Dom
a[ni
zae
mi
i u~
estv
o vo
kap
ital
2 94
9 05
2 51
1 67
2 66
2 21
24 9
1 56
3 96 0
5 04
Str
ansk
i za
emi
i u~
estv
o vo
kap
ital
-2 2
01 7
05
0
1 50
01 5
Am
orti
zac
ija
(otp
lata
na
gla v
n ic
a )3 ,
2 59
3 ,2 5
93 ,
2 59
3 ,2 5
93 ,
2 59
6 ,0 9
86 ,
0 98
6 ,0 9
86 ,
0 98
6 ,0 9
81 ,
6 66
1 ,6 6
61 ,
6 66
1 ,6 6
61 ,
6 66
7 71
7 71
7 71
7 71
7 71
2 ,7 4
32 ,
7 43
2 ,7 4
32 ,
7 43
2 ,7 4
39 1
89 1
89 1
89 1
89 1
8
1,6
6 81 ,
6 68
1 ,6 6
81 ,
6 68
1 ,6 6
82 ,
7 73
2 ,7 7
32 ,
7 73
2 ,7 7
32 ,
7 73
7 35
7 35
7 35
7 35
7 35
3 27
3 27
3 27
3 27
3 27
5 ,5 0
35 ,
5 03
5 ,5 0
35 ,
5 03
5 ,5 0
3O
tpla
ta n
a gl
avni
c a p
o d o
ma[
en d
olg
72 ,
4 85
05 0
21 ,
2 29
7 54
1 35
2 ,4 0
01
02 ,
5 36
Otp
lata
na
glav
nica
po
nadv
ore[
en d
olg
3,25
13,
613
1,66
626
91,
514
164
1
,533
373
734
327
2,96
7
vo m
ilio
ni d
enar
i
BILTEN30
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
1) Kaj “Drugite dano~ni prihodi” mo`no e da se pojavat negativni vrednosti, poradi smetkovodstvenata korekcija koja se pravi so cel da se izbegnedvojno prika`uvawe na ve]e evidentiranite prihodi od carinskata uprava
PRIHODI I RASHODI NA CENTRALNIOT BUXET NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Vo milioni denari 2001 2002 Januari Fevruari
VKUPNI PRIHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI PRIHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI PRIHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI PRIHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI PRIHODI NA CENTRALNIOT BUXET 52,829 58,160 4,039 3,994
Dano~ni prihodi 47,716 54,389 3,772 3,670
Personalen danok na dohod 7,248 7,513 482 586
Danok na dobivka 3,006 2,624 198 395
DDV 17,132 20,521 1,780 1,329
Akcizi 10,830 10,715 916 729
Uvozni dava~ki 6,111 6,336 301 594
Drugi danoci1) 275 340 65 38
Danok na finansiski transakcii 3,111 6,336 30 -1
Komunalni danoci 3 4 0 0
Nedano~ni prihodi 4,349 3,170 222 295
Profit od javni finansiski institucii 1,847 1057 87 17
Administrativni danoci i taksi 1,061 1,092 91 110
Drugi administrativni taksi 486 205 18 12
Drugi nedano~ni prihodi 32 35 26 156
Prihodi od koncesija (OTE) 923 781 0 0
Kapitalni prihodi 349 601 45 29
Stranski donacii 415 0 0 0
VKUPNI RASHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI RASHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI RASHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI RASHODI NA CENTRALNIOT BUXETVKUPNI RASHODI NA CENTRALNIOT BUXET 65,57565,57565,57565,57565,575 65,50365,50365,50365,50365,503 4,3784,3784,3784,3784,378 3,8683,8683,8683,8683,868
Tekovni tro[oci 44,017 51,591 4,228 3,528
Plati i nadomestoci 16,407 18,338 1,650 1,638
Stoki i uslugi 6,358 8,715 366 473
Transferi 16,950 20,576 1,460 1,342
Fond za PIOM 5,215 6,538 542 550
Zavod za vrabotuvawe 3,548 4,111 340 340
Drugi transferi 2,349 3,404 84 93
Tro[oci za begalci 582 391 29 29
Strukturni reformi 239 1,387 109 138
Reforma na javnata administracija 944 442 31 31
Kamatni pla]awa 4,212 3,401 520 75
Kamati po doma[en dolg 1,066 1,179 23 23
Kamati po nadvore[en dolg 3,146 2,222 497 52
Garancii 90 561 232 0
Kapitalni tro[oci 7,723 8,636 150 179
Investicii vo postojani sredstva 3,589 2,718 58 73
Kapitalni transferi 2,211 2,476 91 60
Rezervi 546 418 0 0
Me\unarodni finansiski institucii 35 22 0 0
Telekom proekti 1,342 3,002 1 46
Tro[oci povrzani so krizata 13,835 5,276 0 161
BUXETSKI DEFICIT / SUFICITBUXETSKI DEFICIT / SUFICITBUXETSKI DEFICIT / SUFICITBUXETSKI DEFICIT / SUFICITBUXETSKI DEFICIT / SUFICIT -12,746-12,746-12,746-12,746-12,746 -7,343-7,343-7,343-7,343-7,343 -339-339-339-339-339 126126126126126
FINANSIRAWEFINANSIRAWEFINANSIRAWEFINANSIRAWEFINANSIRAWE 12,74612,74612,74612,74612,746 7,3457,3457,3457,3457,345 339339339339339 -126-126-126-126-126
Priliv 19,272 13,432 1,290 -5
Prihodi od privatizacija 10,837 5,178 78 46
Stranski donacii 0 2,641 0 0
Kapitalizacija 604 0 0 0
Stranski zaemi 763 1,548 0 0
Depoziti 5,399 4,029 1,212 -51
BIS 1,669 0 0 0
Odliv 6,526 6,087 951 121
Otplata na glavnica 3,550 6,087 951 121
Nadvore[en dolg 3,543 3,602 947 121
Doma[en dolg 7 2,485 4 0
Obvrznici 2,976 0 0 0
BILTEN 31
7-8
/2
00
3
Mart K1 April Maj Juni K2 Juli Avgust Vkupno 2003
4,753 12,786 4,598 4,659 4,430 13,687 5,259 3,631 35,363
4,435 11,877 4,384 3,834 4,144 12,362 4,638 3,429 32,306
610 1,678 676 570 635 1,881 671 555 4,785
594 1,187 209 191 239 639 329 213 2,368
1,760 4,869 2,064 1,627 1,855 5,546 2,180 1,169 13,764
685 2,330 814 870 903 2,587 911 1,035 6,863
760 1,655 582 527 478 1,587 515 423 4,180
27 130 39 49 34 122 32 34 318
-1 28 0 0 0 0 0 0 28
0 0 0 0 0 0 0 0 0
256 773 185 790 192 1,167 567 168 2,675
31 135 51 505 41 597 455 44 1,231
110 311 111 112 119 342 102 79 834
12 42 20 168 20 208 7 18 275
103 285 3 5 12 20 3 28 336
0 0 0 0 0 0 0 0 0
62 136 29 35 94 158 54 34 382
0 0 0 0 0 0 0 0 0
4,2034,2034,2034,2034,203 12,44912,44912,44912,44912,449 4,2954,2954,2954,2954,295 4,7624,7624,7624,7624,762 4,7854,7854,7854,7854,785 13,84213,84213,84213,84213,842 4,6824,6824,6824,6824,682 4,0744,0744,0744,0744,074 35,04635,04635,04635,04635,046
3,983 11,739 4,090 4,455 4,271 12,816 4,448 3,800 32,803
1,665 4,953 1,683 1,681 1,693 5,057 1,707 1,504 13,221
489 1,328 592 657 523 1,772 638 473 4,211
1,633 4,435 1,472 2,032 1,855 5,359 1,809 1,695 13,297
573 1,665 585 579 602 1,766 794 591 4,816
340 1,020 340 363 380 1,083 350 398 2,851
236 413 103 424 380 907 248 218 1,786
26 84 29 21 21 72 18 17 190
138 384 63 87 144 294 67 124 869
27 90 39 54 36 129 34 34 287
179 774 343 85 200 628 266 129 1,797
81 127 230 83 72 385 12 12 536
98 647 113 2 128 243 254 117 1,261
17 249 0 0 0 0 28 0 277
121 450 156 272 496 924 218 254 1,846
119 250 92 84 112 288 148 110 796
0 151 54 168 374 596 33 60 840
0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 5 3 7 15 0 0 15
2 49 5 17 3 25 37 84 195
99 260 49 35 18 102 16 20 398
550550550550550 337337337337337 303303303303303 -103-103-103-103-103 -355-355-355-355-355 -155-155-155-155-155 577577577577577 -443-443-443-443-443 317317317317317
-550-550-550-550-550 -337-337-337-337-337 -303-303-303-303-303 103103103103103 355355355355355 155155155155155 -577-577-577-577-577 443443443443443 -317-317-317-317-317
46 1,331 1,342 655 933 2,930 158 769 5,187
285 409 1,095 111 137 1,343 520 748 3,020
668 668 0 850 0 850 0 0 1,518
0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 1 894 611 1,506 0 1,163 2,669
-907 254 246 -1,200 185 -769 -362 -1,142 -2,020
0 0 0 0 0 0 0 0 0
596 1,668 1,645 552 578 2,775 735 327 5,504
596 1,668 1,645 552 578 2,775 735 327 5,504
465 1,533 134 -9 248 373 734 327 2,966
131 135 1,511 561 330 2,402 1 0 2,538
0 0 0 0 0 0 0 0 0
BILTEN32
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
BUXET - CENTRALNA DR@AVNA VLAST
1999 2000 2001 2002 2003
Zavr[na smetka Zavr[na smetka Zavr[na smetka Rebalans Rebalans
VKUPNI PRIHODI 50,493,469,45450,493,469,45450,493,469,45450,493,469,45450,493,469,454 65,713,522,92465,713,522,92465,713,522,92465,713,522,92465,713,522,924 69,688,034,45569,688,034,45569,688,034,45569,688,034,45569,688,034,455 72,565,262,00072,565,262,00072,565,262,00072,565,262,00072,565,262,000 67,490,170,00067,490,170,00067,490,170,00067,490,170,00067,490,170,000
IZVORNI PRIHODI 44,728,175,44144,728,175,44144,728,175,44144,728,175,44144,728,175,441 56,760,081,09056,760,081,09056,760,081,09056,760,081,09056,760,081,090 50,447,329,54250,447,329,54250,447,329,54250,447,329,54250,447,329,542 56,984,000,00056,984,000,00056,984,000,00056,984,000,00056,984,000,000 56,179,000,00056,179,000,00056,179,000,00056,179,000,00056,179,000,000
DANO^NI PRIHODI 41,858,828,31941,858,828,31941,858,828,31941,858,828,31941,858,828,319 51,120,246,19351,120,246,19351,120,246,19351,120,246,19351,120,246,193 47,715,732,35547,715,732,35547,715,732,35547,715,732,35547,715,732,355 54,026,000,00054,026,000,00054,026,000,00054,026,000,00054,026,000,000 50,932,000,00050,932,000,00050,932,000,00050,932,000,00050,932,000,000
Danok od dohod, od dobivka i od kapitalni dobivki 12,793,078,777 13,585,772,246 10,254,737,418 10,101,000,000 10,897,000,000
Personalen danok od dohod 10,233,016,110 10,792,594,721 7,248,441,986 7,479,000,000 7,713,000,000
Danok od dobivka 2,559,325,945 2,793,156,390 3,006,295,432 2,622,000,000 3,184,000,000
Drugi danoci od dobivka i od kapitalni dobivki 736,722 21,135 0 0 0
Doma[ni danoci na stoki i uslugi 20,631,883,947 29,733,381,841 27,961,320,393 31,192,000,000 33,089,000,000
Danok na promet i DDV (od 1.4.2000) 9,958,866,206 17,452,340,371 17,131,342,296 20,332,000,000 22,792,000,000
Akcizi 10,673,017,741 12,281,041,470 10,829,978,097 0,860,000,000 10,297,000,000
Danok od me\unarodna trgovija i transakcii(carini i dava~ki) 8,302,773,971 7,733,381,467 6,110,877,520 6,038,000,000 6,596,000,000
Uvozni dava~ki 6,802,005,702 6,040,495,875 4,819,861,730 4,932,000,000 5,445,268,000
Drugi uvozni dava~ki i taksi 1,500,768,269 1,692,885,592 1,291,015,790 1,106,000,000 1,150,732,000
Drugi danoci 123,627,594 62,644,972 168,830 168,830 4,000,000
Danoci od specifi~ni uslugi 7,464,030 5,065,667 2,619,857 3,000,000 3,000,000
Taksi za koristewe ili dozvoli za vr[ewe na dejnost - - 274,734,772 300,000,000 343,000,000
Danok na finansiski transakcii - - 3,111,273,565 6,392,000,000 -
NEDANO^NI PRIHODI 2,869,347,1222,869,347,1222,869,347,1222,869,347,1222,869,347,122 5,639,834,8975,639,834,8975,639,834,8975,639,834,8975,639,834,897 2,731,597,1872,731,597,1872,731,597,1872,731,597,1872,731,597,187 2,958,000,0002,958,000,0002,958,000,0002,958,000,0002,958,000,000 5,247,000,0005,247,000,0005,247,000,0005,247,000,0005,247,000,000
Pretpriema~ki prihod i prihod od imot 798,125,658 1,133,367,383 1,151,786,583 791,000,000 3,108,000,000
Taksi i nadomestoci 1,156,606,788 1,215,770,217 1,061,498,244 1,140,000,000 1,220,000,000
Drugi Vladini uslugi 127,316,281 324,812,933 486,087,458 1,001,000,000 520,000,000
Drugi nedano~ni prihodi 632,921,803 349,306,600 32,224,902 26,000,000 399,000,000
KAPITALNI PRIHODI 15,437,59215,437,59215,437,59215,437,59215,437,592 2,616,577,7642,616,577,7642,616,577,7642,616,577,7642,616,577,764 10,660,015,02110,660,015,02110,660,015,02110,660,015,02110,660,015,021 5,703,000,0005,703,000,0005,703,000,0005,703,000,0005,703,000,000 3,596,000,0003,596,000,0003,596,000,0003,596,000,0003,596,000,000
Proda`ba na kapitalni sredstva 15,437,592 2,616,577,764 9,714,039,661 5,469,000,000 3,496,000,000
Proda`ba na zemji[te i nematerijalni vlo`uvawa - - 945,975,360 234,000,000 100,000,000
TRANSFERI I DONACII 2,419,089,6262,419,089,6262,419,089,6262,419,089,6262,419,089,626 4,155,269,4524,155,269,4524,155,269,4524,155,269,4524,155,269,452 6,484,077,6066,484,077,6066,484,077,6066,484,077,6066,484,077,606 8,294,262,0008,294,262,0008,294,262,0008,294,262,0008,294,262,000 3,760,170,0003,760,170,0003,760,170,0003,760,170,0003,760,170,000
Transferi od drugi nivoa na vlast 32,283,095 716,822,828 5,407,618,545 5,653,262,000 708,170,000
Donacii od stranstvo 2,386,806,531 3,438,446,624 1,076,459,061 2,641,000,000 3,052,000,000
DOMA{NO ZADOL@UVAWE 00000 00000 1,333,471,4781,333,471,4781,333,471,4781,333,471,4781,333,471,478 00000 00000
ZADOL@UVAWE VO STRANSTVO 3,330,766,7953,330,766,7953,330,766,7953,330,766,7953,330,766,795 2,181,594,6182,181,594,6182,181,594,6182,181,594,6182,181,594,618 763,140,808763,140,808763,140,808763,140,808763,140,808 1,584,000,0001,584,000,0001,584,000,0001,584,000,0001,584,000,000 3,800,000,0003,800,000,0003,800,000,0003,800,000,0003,800,000,000
PRIHODI OD OTPLATA NA ZAEMI ----- ----- ----- ----- 155,000,000155,000,000155,000,000155,000,000155,000,000
VKUPNI RASHODI 49,761,209,03549,761,209,03549,761,209,03549,761,209,03549,761,209,035 57,689,326,70457,689,326,70457,689,326,70457,689,326,70457,689,326,704 68,520,623,42968,520,623,42968,520,623,42968,520,623,42968,520,623,429 72,565,262,00072,565,262,00072,565,262,00072,565,262,00072,565,262,000 67,490,170,00067,490,170,00067,490,170,00067,490,170,00067,490,170,000
TEKOVNI TRO{OCI 42,088,365,18742,088,365,18742,088,365,18742,088,365,18742,088,365,187 46,985,485,34246,985,485,34246,985,485,34246,985,485,34246,985,485,342 57,496,087,26857,496,087,26857,496,087,26857,496,087,26857,496,087,268 56,849,538,00056,849,538,00056,849,538,00056,849,538,00056,849,538,000 52,946,575,00052,946,575,00052,946,575,00052,946,575,00052,946,575,000
Plati, naemnini i nadomestoci 15,996,631,927 16,285,267,541 16,407,589,066 18,402,266,000 20,742,000,000
Stoki i ostanati uslugi 5,646,765,633 6,293,788,729 19,985,061,676 14,340,463,000 7,708,157,000
Tekovni transferi æ18,227,967,627 22,790,409,470 17,494,812,744 20,782,555,000 21,732,342,000
Kamatni pla]awa 2,217,000,000 1,616,019,602 3,608,623,782 3,324,254,000 2,764,076,000
KAPITALNI TRO{OCI 2,407,296,6012,407,296,6012,407,296,6012,407,296,6012,407,296,601 5,186,477,3095,186,477,3095,186,477,3095,186,477,3095,186,477,309 7,140,072,2437,140,072,2437,140,072,2437,140,072,2437,140,072,243 8,832,822,0008,832,822,0008,832,822,0008,832,822,0008,832,822,000 5,629,770,0005,629,770,0005,629,770,0005,629,770,0005,629,770,000
Kupuvawe na kapitalni sredstva 1,312,799,356 3,230,738,464 5,117,069,331 5,886,372,000 3,184,221,000
Kapitalni transferi 1,094,497,245 1,955,738,845 2,023,002,912 2,946,450,000 2,445,549,000
DAVAWE NA ZAEMI, U^ESTVO VO DEL OD
HARTII OD VREDNOST I OTPLATA NA GLAVNINA 5,265,547,2475,265,547,2475,265,547,2475,265,547,2475,265,547,247 5,517,364,0535,517,364,0535,517,364,0535,517,364,0535,517,364,053 3,884,463,9183,884,463,9183,884,463,9183,884,463,9183,884,463,918 6,882,902,0006,882,902,0006,882,902,0006,882,902,0006,882,902,000 8,913,825,0008,913,825,0008,913,825,0008,913,825,0008,913,825,000
Davawe na zaemi i u~estvo vo del od hartiite od vrednost 2,942,547,247 3,956,462,261 334,943,165 866,000,000 623,060,000
Amortizacija (otplata na glavnina) 2,323,000,000 1,560,901,792 3,549,520,753 6,016,902,000 8,290,765,000
MY
KC
MY
KC
BILTENBILTENBILTENBILTENBILTEN
7-8
/2
00
3
33
Op[ti i javni uslugi
Rabota vo vrska soodbranata i uslugi
Javen red i bezbednost
Obrazovanie i uslugi
Zdravstveni uslugi
Socijalna za[tita isocijalna sigurnost
Domuvawe i odr`uvawe naurbanata sredina
Rekreativni i kulturniaktivnosti i uslugi
Aktivnosti so gorivoi energija
Zemjodelstvo, regulativai operacii
Rudarstvo, industrija igrade`ni[tvo
Transport i komunikacii,aktivnost i uslugi
Drugi razli~ni uslugi
Multi fukcionalni tro[oci
Transakciite se vo vrskase javniot dolg koi ne seklasificiraat po funkcii
vo milioni denarivo milioni denari
VKUPNO
struktura % od BDP% od BDP
Zavr[nasmetka1999
Zavr[nasmetka1999
Zavr[nasmetka2000
Zavr[nasmetka2000
Zavr[nasmetka2001
Zavr[nasmetka2001
Buxet2002Buxet2002
Buxet2003Buxet2003
1999 2000 2001 2002 2003 20032002200120001999
49,761 57,689 68,521 72,565 67,374 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 23.8 24.4 29.3 30.3 26.5
8,707 12,985 7,767 10,232 8,411 17.5 22.5 11.3 14.1 11.1 4.2 5.5 3.3 4.3 3.3
3,804 4,613 14,351 8,049 5,889 7.6 8.0 20.9 11.1 7.8 1.8 2.0 6.1 3.4 2.3
4,634 5,741 10,222 10,101 7,753 9.3 10.0 14.9 13.9 10.2 2.2 2.4 4.4 4.2 3.0
7,905 8,055 7,767 9,009 9,044 15.9 14.0 11.3 12.4 11.9 3.8 3.4 3.3 3.8 3.6
291 314 338 365 333 0.6 0.5 0.5 0.5 0.4 0.1 0.1 0.1 0.2 0.1
14,671 14,410 14,295 16,697 16,875 29.5 25.0 20.9 23.0 22.3 7.0 6.1 6.1 7.0 6.6
157 303 301 677 381 0.3 0.5 0.4 0.9 0.5 0.1 0.1 0.1 0.3 0.1
1,206 1,346 1,320 1,515 1,428 2.4 2.3 1.9 2.1 1.9 0.6 0.6 0.6 0.6 0.6
15 5 5 5 5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0
527 743 826 970 936 1.1 1.3 1.2 1.3 1.4 0.3 0.3 0.4 0.4 0.4
250 264 65 152 134 0.5 0.5 0.1 0.2 0.2 0.1 0.1 0.0 0.1 0.1
1,545 2,297 2,152 1,984 2,408 3.1 4.0 3.1 2.7 3.2 0.7 1.0 0.9 0.8 0.9
2,241 2,843 1,408 2,594 2,508 4.5 4.9 2.1 3.6 3.3 1.1 1.2 0.6 1.1 1.0
478 593 578 874 406 1.0 1.0 0.8 1.2 0.5 0.2 0.3 0.2 0.4 0.2
3,331 3,177 7,127 9,341 10,863 6.7 5.5 10.4 12.9 14.3 1.6 1.3 3.0 3.9 4.3
Funkcionalna klasifikacija na rashodite 2003 godinaFunkcionalna klasifikacija na rashodite 2003 godina
Domuvawe iodr`uvawe na
urbanata sredinaRudarstvo,
industrija igrade`ni[tvo
Zemjodelstvo,regulativa i
operacii
Transport ikomunikacii,
aktivnosti i uslugi
Drugi razli~niuslugi
Rekreativni ikulturni aktivnosti
i uslugi
Socijalna za[tita isocijalna sigurnost
Obrazovanie iuslugi
Zdravstveniuslugi
Multifunkcionalni
tro[oci
Transakciite vovrska so javniot
dolg
Op[ti javniuslugi
Raboti vo vrska soodbranata i uslugi Javen red i
bezbednost
Zabele[ka: Funkcionalnata klasifikacija na rashodite na centralniot buxet e podgotvena spored me\unarodnitestandardi
FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA NA RASHODITE NA CENTRALNIOT BUXET
BILTEN34
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PL
AT
EN
BI
LA
NS
NA
RE
PU
BL
IK
A M
AK
ED
ON
IJA
(god
i[
ni p
od
atoc
i)1
(Vo
mil
ioni
SA
D $
)
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
4
TEK
OV
NI
TRA
NS
AKC
II
TEK
OV
NI
TRA
NS
AKC
II
TEK
OV
NI
TRA
NS
AKC
II
TEK
OV
NI
TRA
NS
AKC
II
TEK
OV
NI
TRA
NS
AKC
II
-82.
54-8
2.54
-82.
54-8
2.54
-82.
54-2
62.9
4-2
62.9
4-2
62.9
4-2
62.9
4-2
62.9
4-2
98.9
1-2
98.9
1-2
98.9
1-2
98.9
1-2
98.9
1-3
39.8
5-3
39.8
5-3
39.8
5-3
39.8
5-3
39.8
5-2
86.1
4-2
86.1
4-2
86.1
4-2
86.1
4-2
86.1
4-2
69.2
9-2
69.2
9-2
69.2
9-2
69.2
9-2
69.2
9-3
2.46
-32.
46-3
2.46
-32.
46-3
2.46
-75.
28-7
5.28
-75.
28-7
5.28
-75.
28-2
35.4
3-2
35.4
3-2
35.4
3-2
35.4
3-2
35.4
3-3
24.4
8-3
24.4
8-3
24.4
8-3
24.4
8-3
24.4
8-1
98.2
1-1
98.2
1-1
98.2
1-1
98.2
1-1
98.2
1
Sto
ki, n
eto
Sto
ki, n
eto
Sto
ki, n
eto
Sto
ki, n
eto
Sto
ki, n
eto
42.8
2-1
84.9
2-2
22.7
8-3
14.6
7-3
86.1
3-5
15.0
9-4
95.8
1-6
90.4
1-5
23.2
3-7
67.5
6-4
76.8
8
Izv
oz,
f.o.b
.10
55.3
010
86.3
512
04.0
511
47.4
412
36.8
112
91.5
211
89.9
813
20.7
311
53.3
311
10.4
977
0.73
Uvoz
, f.o
.b.2
-101
2.48
-127
1.27
-142
6.83
-146
2.11
-162
2.94
-180
6.61
-168
5.79
-201
1.14
-167
6.56
-187
8.05
-124
7.61
Uslu
gi, n
eto
Uslu
gi, n
eto
Uslu
gi, n
eto
Uslu
gi, n
eto
Uslu
gi, n
eto
-154
.47
-155
.12
-200
.51
-156
.16
-137
.74
-59.
6041
.83
47.0
5-1
5.79
-24.
63-1
4.45
Doh
od, n
eto
Doh
od, n
eto
Doh
od, n
eto
Doh
od, n
eto
Doh
od, n
eto
-56.
69-4
6.60
-39.
57-5
1.35
-54.
90-4
4.82
-42.
15-4
5.44
-39.
46-3
0.61
-25.
06
od k
oj: k
amat
a, n
eto
-56.
69-4
6.60
-39.
73-5
6.42
-54.
88-4
4.34
-41.
41-3
9.15
-33.
59-2
0.26
-20.
56
Tek
ovni
tra
nsf
eri,
net
oT
ekov
ni t
rans
fer
i, n
eto
Tek
ovni
tra
nsf
eri,
net
oT
ekov
ni t
rans
fer
i, n
eto
Tek
ovni
tra
nsf
eri,
net
o85
.80
123.
7016
3.95
182.
3429
2.63
350.
2146
3.66
613.
5334
3.06
498.
3231
8.18
Of
icij
alni
28.0
044
.00
27.0
151
.58
7.46
37.3
972
.69
132.
3048
.65
100.
37 5
8.10
Priv
atni
57.8
079
.70
136.
9413
0.76
285.
1731
2.82
390.
9748
1.23
294.
4139
7.95
260
.08
KAPI
TAL
NA
I F
IN
ANS
IS
KA S
MET
KAKA
PIT
ALN
A I
FI
NAN
SI
SKA
SM
ETKA
KAPI
TAL
NA
I F
IN
ANS
IS
KA S
MET
KAKA
PIT
ALN
A I
FI
NAN
SI
SKA
SM
ETKA
KAPI
TAL
NA
I F
IN
ANS
IS
KA S
MET
KA-1
2.85
-12.
85-1
2.85
-12.
85-1
2.85
162.
3716
2.37
162.
3716
2.37
162.
3728
0.65
280.
6528
0.65
280.
6528
0.65
318.
2331
8.23
318.
2331
8.23
318.
2332
7.15
327.
1532
7.15
327.
1532
7.15
281.
8428
1.84
281.
8428
1.84
281.
84-1
28.4
6-1
28.4
6-1
28.4
6-1
28.4
6-1
28.4
611
.28
11.2
811
.28
11.2
811
.28
178.
2317
8.23
178.
2317
8.23
178.
2335
3.88
353.
8835
3.88
353.
8835
3.88
146.
9814
6.98
146.
9814
6.98
146.
98
Kapi
taln
a sm
etka
, net
oKa
pita
lna
smet
ka, n
eto
Kapi
taln
a sm
etka
, net
oKa
pita
lna
smet
ka, n
eto
Kapi
taln
a sm
etka
, net
o0 .
0 03 0
.04
1 .7 0
0 .0 0
0 .0 0
-1.7
90 .
0 00 .
3 11 .
3 08 .
0 6 -
2 .9 7
Kapi
taln
i tr
ansf
eri,
net
o0 .
0 03 0
.04
1 .7 0
0 .0 0
0 .0 0
0 .0 0
0 .0 0
0 .3 1
3 .6 4
9 .8 2
-2 .
9 4
Of
icij
alni
0 .0 0
3 0.0
41 .
7 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 03 .
6 49 .
9 30 .
0 0
Dru
gi0 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
3 10 .
0 0-0
.11
-2.9
4
Stek
nuva
we/
rasp
olag
awe
so n
epro
izvo
d ni,
nef
inan
sisk
i sr
edst
va0 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 00 .
0 0-1
.79
0 .0 0
0 .0 0
-2.3
4-1
.76
-0 .
0 3
Fin
ansi
ska
smet
ka, n
eto
Fin
ansi
ska
smet
ka, n
eto
Fin
ansi
ska
smet
ka, n
eto
Fin
ansi
ska
smet
ka, n
eto
Fin
ansi
ska
smet
ka, n
eto
-12 .
8 51 3
2 .3 3
2 78 .
9 53 1
8 .2 3
3 27 .
1 52 8
3 .6 3
-12 8
.46
1 0.9
71 7
6 .9 3
3 45 .
8 21 4
9 .9 5
Dir
ektn
i in
vest
icii
, net
o0 .
0 02 4
.02
9 .5 1
1 1.2
31 5
.74
1 17 .
7 23 1
.80
1 76 .
2 34 4
2 .3 2
7 7.3
22 6
.13
Port
fol
io i
nves
tici
i, n
eto
0 .0 0
0 .0 0
2 .6 8
0 .3 1
2 .0 8
7 .7 9
0 .1 4
-0.0
90 .
3 60 .
5 93 .
5 5
Dru
gi i
nves
tici
i, n
eto
4 3.9
81 5
0 .2 2
3 67 .
3 53 0
0 .7 8
3 41 .
1 42 2
6 .6 6
-32 .
0 18 5
.05
-18 3
.27
1 37 .
3 4 1
5 2.3
2
Trg
ovsk
i kr
edit
i, n
eto
-82 .
0 29 7
.97
1 44 .
5 87 6
.94
2 67 .
4 44 5
.39
7 .1 3
1 46 .
5 4-1
2 5.0
86 5
.66
9 1.2
7
Zaem
i, n
eto
-91 .
0 0-9
6 .8 3
2 9.3
14 1
.51
7 5.3
92 1
9 .8 7
5 4.8
31 3
.51
-10 7
.31
-26 .
2 8 1
2 .6 6
Val
uti
i de
pozi
ti, n
eto
8 1.0
03 8
.09
8 6.6
61 1
3 .7 7
-9.8
1-4
0 .6 2
-13 5
.01
-12 2
.53
2 7.0
96 9
.49
3 8.7
0
od k
oi: m
onet
arna
vla
st, n
eto
0 .0 0
0 .0 0
0 .0 0
0 .0 0
0 .0 0
0 .0 0
2 1.2
0-0
.19
-77 .
0 86 8
.79
8 .7 9
kom
erci
jaln
i ba
nki,
net
o-1
7 .0 0
-69 .
6 42 3
.43
6 1.3
7-2
9 .1 4
-28 .
7 7-5
1 .2 8
-93 .
2 6-2
7 2.3
91 3
7 .0 3
5 .3 2
nase
leni
e, n
eto
9 8.0
01 0
7 .7 3
6 3.2
35 2
.40
1 9.3
3-1
1 .8 5
-62 .
5 2-2
9 .0 8
3 76 .
5 6-1
3 6.3
3 2
4 .5 8
Dru
gi, n
eto
1 36 .
0 01 1
0 .9 9
1 06 .
8 16 8
.56
8 .1 2
2 .0 3
4 1.0
44 7
.53
2 2.0
32 8
.48
9 .7 0
Brut
o of
icij
alni
rez
ervi
(” -
” zn
a~i
zgol
emuv
awe)
3-5
6 .8 3
-41 .
9 1-1
0 0.5
95 .
9 1-3
1 .8 1
-68 .
5 4-1
2 8.3
9-2
5 0.2
2-8
2 .4 8
1 30 .
5 7 -
3 2.0
5
GRE{
KI I
PRO
PUS
TI
GRE{
KI I
PRO
PUS
TI
GRE{
KI I
PRO
PUS
TI
GRE{
KI I
PRO
PUS
TI
GRE{
KI I
PRO
PUS
TI
9 5.3
99 5
.39
9 5.3
99 5
.39
9 5.3
91 0
0 .5 8
1 00 .
5 81 0
0 .5 8
1 00 .
5 81 0
0 .5 8
1 8.2
61 8
.26
1 8.2
61 8
.26
1 8.2
62 1
.62
2 1.6
22 1
.62
2 1.6
22 1
.62
-41 .
0 2-4
1 .0 2
-41 .
0 2-4
1 .0 2
-41 .
0 2-1
2 .5 5
-12 .
5 5-1
2 .5 5
-12 .
5 5-1
2 .5 5
1 60 .
9 21 6
0 .9 2
1 60 .
9 21 6
0 .9 2
1 60 .
9 26 4
.00
6 4.0
06 4
.00
6 4.0
06 4
.00
5 7.1
95 7
.19
5 7.1
95 7
.19
5 7.1
9-2
9 .3 9
-29 .
3 9-2
9 .3 9
-29 .
3 9-2
9 .3 9
51 .
2 4 5
1 .2 4
51 .
2 4 5
1 .2 4
51 .
2 4
Izv
or: N
arod
na B
anka
na
R epu
blik
a M
aked
onij
a 1
)Re
vidi
rana
vre
men
ska
seri
ja -
pret
hodn
i po
dato
ci 2
)Uv
ozot
e p
rika
`an
na
f.o.b
. pa
rite
t so
glas
no V
izd
anie
na
prir
a~ni
kot
za p
late
n bi
lans
od
MM
F. P
resm
etka
ta n
a c.i
.f.
- f.
o.b
. fak
toro
t ka
ko p
roce
nt o
d uv
ozot
c.i
.f.
po g
odin
i iz
nesu
va: 1
993-
20%
, 199
4-20
%, 1
995-
20%
,19
96-1
4%, 1
997-
10%
, 199
8-5.
02%
, 199
9-4.
86%
, 200
0-3.
90%
, 200
1-4.
20%
i 2
002-
4.20
%.
3)
Bez
mon
etar
no z
lato
i k
ursn
i ra
zlik
i; D
obie
nite
sre
dstv
a od
suk
cesi
jata
na
pora
ne[
na S
FRJ
vo
Maj
200
3 go
dina
ne
se p
latn
o bi
lans
na t
rans
akci
ja,
pora
di [
to i
stit
e se
vkl
u~en
i sa
mo
vo s
osto
jbit
e na
dev
izni
tere
zerv
i, a
ne
i vo
pro
men
ite
4)
Poda
toci
te s
e za
per
iodo
t Ja
nuar
i-Ju
li 2
003
godi
na
BILTEN 35
7-8
/2
00
3
Vo periodot januari-septemvri 2003 godina, Fon-
dot za penzisko i invalidsko osiguruvawe ostva-
ri prihodi vo iznos od 20.213 milioni denari
[to pretstavuva porast od 5,8% sporedeno so is-
tiot period minatata godina. Me\u najzna~ajnite
izvori na prihodi, najgolem porast od 14,6% e za-
bele`an kaj prihodite od Buxetot na Republikata
koi u~estvuvaat so 28,8% vo vkupnite prihodi na
Fondot. Prihodite od plati na koi otpa\aat
60,1% od prihodite koi gi ostvaril Fondot za
penzisko i invalidsko osiguruvawe vo periodot
januari-septemvri se zgolemija za 7,2% vo spo-
redba so istiot period vo 2002 godina. Porast
bele`at i prihodite od Zavodot za vrabotuvawe i
od individualnite zemjodelci, a namaluvawe e
ostvareno kaj prihodite od privatniot sektor, od
akcizi i od dividendi i od proda`ba na hartii od
vrednost, me\utoa nivnoto zaedni~ko u~estvo vo
vkupnite prihodi iznesuva samo 4%.
FOND ZA PENZISKO I INVALIDSKO OSIGURUVAWE
Rashodite na Fondot za penzisko i invalidskoosiguruvawe vo periodot januari-septemvri 2003godina iznesuvaat 20.204 milioni denari, odnos-no tie se za 5,7% povisoki vo odnos na istiot pe-riod prethodnata godina. Najgolemo u~estvo vovkupnite rashodi ili 79,1% otpa\aat na rashodi-te za isplata na redovni penzii koi vo navedeni-ot period bele`at porast od 7,9%. Rashodite zapridones za zdravstvena za[tita na koi otpa\aat10,4% od vkupnite rashodi na Fondot za penziskoi invalidsko osiguruvawe se namaleni za 2,7% voodnos na istiot period minatata godina, a nama-luvawe od 2% e ostvareno i kaj rashodite za re-troaktivna isplata na zaostanatite 8% na penzi-onerite.
Ottuka, vo periodot januari-septemvri 2003 go-dina Fondot za penzisko i invalidsko osiguruva-we ostvari suficit od 9 milioni denari za raz-lika od istiot period minatata godina koga be[eostvaren deficit od 413 milioni denari.
vo milioni denari
Vid na prihodite / rashodite1998 1999 2000 2001 2002 2003
Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Jan - Sept
PRIHODI 20,71720,71720,71720,71720,717 21,22921,22921,22921,22921,229 22,88322,88322,88322,88322,883 24,28924,28924,28924,28924,289 25,81125,81125,81125,81125,811 20,213
Pridones od plati 13,373 14,316 15,722 15,671 15,784 12,144
Pridones od dohodot 239 311 311 331 283 227
Prihodi od Buxetot na Republikata 3,618 3,266 4,174 5,744 6,961 5,819
Prihodi od privaten sektor 400 439 404 377 409 280
Prihodi od individualni zemjodelci 74 65 58 41 61 48
Prihodi od akcizi 691 632 804 716 688 502
Pridones od Zavodot za vrabotuvawe za nevraboteni lica 961 868 1,101 1,126 1,404 1,127
Drugi prihodi 122 45 74 73 29 41
Prihodi od dividendi i od proda`ba na hartii od vrednost 619 245 68 209 192 26
Prihodi po osnov na novi vrabotuvawa 419 841 167 0 0 0
Preneseni prihodi od prethodna godina 201 201 0 0 0 0
RASHODI 20,52120,52120,52120,52120,521 20,66920,66920,66920,66920,669 22,94022,94022,94022,94022,940 24,69724,69724,69724,69724,697 25,88925,88925,88925,88925,889 20,20420,20420,20420,20420,204
Penzii 17,730 17,756 19,774 21,278 22,255 17,741
Redovni penzii 16,912 16,977 18,948 19,041 19,982 15,980
Voeni penzii 464 458 505 514 518 390
Zemjodelski penzii 354 321 321 297 262 191
Retroaktivna isplata na 8% 0 0 0 1,167 1,136 837
Predvremeno penzionirawe spored Zakonot od 2000 godina 0 0 0 112 103 86
Predvremeno penzionirawe spored Zakonot od 2001 godina 0 0 0 148 254 198
Nadomestok za telesno o[tetuvawe 63 69 72 72 83 60
Nadomestoci od invalidsko osiguruvawe 98 95 94 91 76 71
Vrabotuvawe i internatsko smestuvawe na deca invalidi 15 13 12 7 9 3
Pridones za zdravstvena za[tita 2,321 2,450 2,672 2,805 2,934 2,110
Nadomestok na stru~nata slu`ba 133 132 141 153 165 114
Drugi rashodi 161 154 175 254 222 105
Kapitalni sredstva - - - 37 145 0
RAZLIKA
Deficit / Suficit 196196196196196 560560560560560 -57-57-57-57-57 -408-408-408-408-408 -78-78-78-78-78 99999
Izvor: Interni podatoci na Ministerstvoto za finansii.
BILTEN36
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
Vkupnite prihodi na Fondot za zdravstvo vo pe-
riodot januari-septemvri 2003 godina se zgole-
mija za 48% vo odnos na istiot period minatata
godina taka [to dostignaa nivo od 14.185 mili-
oni denari. Vakviot porast glavno se dol`i na
zgolemenite prihodi od pridonesi za 53% ~ie
u~estvo vo vkupnite prihodi dostigna 60,5%. Zgo-
lemeni prihodi bea naplateni i po osnov na pri-
donesi od Penziski fond pri [to porastot vo od-
nos na minatata godina iznesuva 54%, kako i od
pridonesi od Zavod za vrabotuvawe kade zgolemu-
vaweto iznesuva 4%.
Rashodite na Fondot za zdravstvo vo periodot ja-
nuari-septemvri 2003 godina ostvarija daleku
pobaven rast otkolku prihodite [to ima[e pozi-
tivno vlijanie vrz ekonomskite reyultati od ra-
boteweto na Fondot. Imeno, vo ovoj period vkup-
FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURUVAWE
nite rashodi dostignaa nivo od 10.075 milioni
denari [to e za 14% povisoko vo odnos na istiot
period minatata godina. Ambulantnite tro[oci
se zgolemija za 20% vo odnos na minatata godina
so vkupno u~estvo od 35,2% vo strukturata na ras-
hodite. Tro[ocite za bolni~ko lekuvawe zabele-
`aa rast od 4%, tro[ocite za lekovi se zgolemija
za 38%, a rashodite za drugi vidovi na lekuvawe
za 12%. Namaluvawe na rashodite be[e ostvareno
samo vo delot na oprema i odr`uvawe.
Taka, Fondot za zdravstvo vo periodot januari-
septemvri 2003 godina ostvari suficit od 4.112
milioni denari za razlika od minatata godina ko-
ga suficitot iznesuva[e 720 milioni denari, a
suficitot e postignat preku zna~itelen rast na
prihodite na Fondot.
(vo milioni denari)
Vid na prihodite / rashodite1998 1999 2000 2001 2002 2003
Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Jan - Sept
PRIHODI 11,08711,08711,08711,08711,087 12,06812,06812,06812,06812,068 12,79012,79012,79012,79012,790 12,29512,29512,29512,29512,295 13,65613,65613,65613,65613,656 14,18514,18514,18514,18514,185
Pridonesi 6,736 7,363 7,745 7,528 7,823 8,580
Pridonesi od Penziskiot Fond 2,309 2,417 2,649 2,616 3,075 3,201
Pridonesi od Zavodot za vrabotuvawe 1,037 1,350 1,941 1,554 1,763 1,373
Pridonesi od Ministerstvoto za trud 45 0 0 48 54 47
Drugi prihodi 851 938 455 70 734 46
Prihodi po dogovori za sini kartoni 109 0 0 0 0 0
Sredstva od Buxetot na RM za zadol`itelno zdravstveno osiguruvawe - - - 166 111 847
Prenesen vi[ok od prethodnata godina 0 0 0 313 96 91
RASHODI 13,68913,68913,68913,68913,689 11,69211,69211,69211,69211,692 12,46312,46312,46312,46312,463 12,20512,20512,20512,20512,205 13,61113,61113,61113,61113,611 10,07310,07310,07310,07310,073
Ambulantni tro[oci 5,303 2,491 2,486 2,505 4,430 3,549
Bolni~ko lekuvawe 4,702 5,482 5,737 5,919 4,929 3,577
Tro[oci po programi 214 125 105 306 123 10
Lekovi 1,214 1,249 1,681 1,555 1,305 1,234
Zabna za[tita 638 667 687 522 521 377
Ortopedski tro[oci 208 154 143 111 134 99
Lekuvawe vo stranstvo 290 161 70 90 144 162
Drug vid lekuvawe (nadomestoci) 719 801 694 769 832 716
Administracija 326 288 250 268 360 205
Oprema i odr`uvawe 36 39 90 44 656 40
Drugi tro[oci 41 234 200 48 23 18
Krediti i kamati 0 0 321 71 154 85
RAZLIKA
Deficit/suficit -2,602-2,602-2,602-2,602-2,602 376376376376376 326326326326326 9090909090 4545454545 4,1124,1124,1124,1124,112
Izvor: Interni podatoci na Ministerstvoto za finansii
BILTEN 37
7-8
/2
00
3
Prihodite na Zavodot za vrabotuvawe vo perio-
dot januari-septemvri 2003 godina iznesuvaat
4.361 milioni denari [to e povisoko za 4,2% vo
odnos na istiot period minatata godina. Poras-
tot na prihodite za 4,9% e ostvaren kaj prihodite
po osnov na pridones na plati, dodeka pak dota-
ciite od Buxetot se zgolemeni za 4% vo odnos na
istiot period minatata godina. Vo ramki na do-
taciite, porast od 4% e ostvaren kaj dotaciite
za pokrivawe na deficitot na Zavodot za vrabo-
tuvawe i kaj dotaciite za isplata na pari~en na-
domestok za pretprijatijata zagubari.
Od vkupnite rashodi na Zavodot vo periodot ja-
nuari-septemvri vo iznos od 4.513 milioni de-
nari, 96,6% se rashodi na funkcijata, a 3,4% se
rashodi za stru~nata slu`ba. Vo ramki na rasho-
dite za funkcijata, rashodite za pari~en nado-
ZAVOD ZA VRABOTUVAWE
mestok na nevrabotenite se zgolemeni za 3,4%,
pridonesite za penzisko i invalidsko osiguruva-
we za 6,8%, a rashodite za pla]awe na zdravstve-
no osiguruvawe na nevrabotenite se zgolemeni za
4%. Namaluvawe na rashodite e ostvareno kaj
sredstvata za vrabotuvawe na invalidni lica i
nadomestokot za prekvalifikacija.
Rashodite za stru~na slu`ba bele`at pad od 2%
poradi golemoto namaluvawe na kapitalnite tro-
[oci (za 84,5%) i padot od 10,7% na nadomesto-
cite.
Vo periodot januari-septemvri 2003 godina, Za-
vodot za vrabotuvawe ostvari suficit od 30 mi-
lioni denari [to e mo[ne podobar ekonomski re-
zultat od istiot period minatata godina koga su-
ficitot iznesuva[e okolu 1 milion denari.
(vo milioni denari)
Vid na prihodite / rashodite1998 1999 2000 2001 2002 2003
Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Jan - Sept
PRIHODI 4,2604,2604,2604,2604,260 4,1294,1294,1294,1294,129 5,1195,1195,1195,1195,119 4,8274,8274,8274,8274,827 5,9185,9185,9185,9185,918 4,5434,5434,5434,5434,543
Prihodi od pridonesi 990 1,058 1,121 1,136 1,180 888
Pridones od plati 969 1,037 1,098 1,113 1,178 888
Pridones od rabotni lu\e koi samostojno vr[at dejnost 22 21 22 23 2 0
Pridones [to go uplatuvaat rabotnicite naprivremena rabota vo stranstvo 0 0 0 0 0 1
Dotacii od Buxetot na Republikata 3,261 3,066 3,990 3,677 4,726 3,645
Za pokrivawe na deficitot na Republi~kiot zavod za vrabotuvawe 2,737 2,575 3,470 3,170 3,742 2,928
Za isplata na pari~en nadomest na vrabotenite od pretpri-jatijata koi vo svoeto rabotewe iska`uvaat zaguba (zagubari) 524 490 516 481 944 703
Reforma na javnata administracija - - - 26 19 3
Po drugi osnovi 0 0 3 26 21 11
Drugi prihodi 9 6 8 13 12 10
RASHODI 4,2644,2644,2644,2644,264 4,1354,1354,1354,1354,135 5,1105,1105,1105,1105,110 4,7494,7494,7494,7494,749 5,8685,8685,8685,8685,868 4,5134,5134,5134,5134,513
Rashodi za funkcijata 4,084 3,970 4,913 4,571 5,658 4,360
Sredstva za obezbeduvawe pari~en nadomestok na nevraboteni lica 2,073 1,755 1,875 1,879 2,273 1,751
Pridonesi za zdravstveno osiguruvawe 1,039 1,347 1,936 1,555 1,763 1,373
Pridonesi za penzisko i invalidsko osiguruvawe 972 868 1,102 1,138 1,453 1,143
Sredstva za vrabotuvawe na invalidni lica - - - - 128 70
Nadomestok za prekvalifikacija - - - - 41 23
Rashodi za stru~nata slu`ba 180 165 198 178 210 153
Osnovni plati i naemnini 99 105 118 116 124 100
Nadomestoci 14 17 19 18 22 15
Stoki i ostanati uslugi 43 34 54 43 42 36
Tekovni transferi 0 0 0 0 0 0
Kamatni pla]awa 0 0 1 0 0 0
Kapitalni tro[oci 24 8 6 2 22 3
RAZLIKADeficit / Suficit -4-4-4-4-4 -6-6-6-6-6 99999 7878787878 5050505050 3030303030
Izvor: Interni podatoci na Ministerstvoto za finansii.
BILTEN38
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
Vkupnite prihodi na Fondot za pati[ta vo peri-
odot januari-septemvri iznesuvaat 2.222 milioni
denari odnosno tie se poniski za 3,1% vo odnos
na istiot period minatata godina. Namaluvaweto
na prihodite glavno se dol`i na namalenite pri-
hodi od Buxetot na Republika Makedonija koi se
poniski za 11,3% sporedeno so januari-septem-
vri, 2002 godina, a koi imaat najvisoko u~estvo
vo strukturata na prihodite. Od druga strana pak,
drugite dva pova`ni izvori na prihodi, godi[ni-
ot nadomestok za patni motorni vozila i nado-
mestokot za upotreba na avtopat, bele`at rast od
5,2% i 80,4%, soodvetno.
FOND ZA MAGISTRALNI I REGIONALNI PATI{TA
Vo periodot januari-septemvri 2003 godina,
vkupnite rashodi na Fondot se poniski za 7,9% vo
sporedeno so minatata godina i iznesuvaat 2.178
milioni denari. Namaluvaweto na rashodite e re-
zultat na poniskite investicii vo odnos na mi-
natata godina koi iznesuvaat 516 milioni dena-
ri. Rashodite za odr`uvawe na pati[ta se na ni-
voto od minatata godina, a sredstvata za odr`u-
vawe na lokalni pati[ta se zgolemeni za re~isi
35%.
Kako rezultat na pogolemoto namaluvawe na ras-
hodite, Fondot za pati[ta vo periodot januari-
septemvri 2003 godina ostvari suficit od 44
milioni denari.
(vo milioni denari)
Vid na prihodite / rashodite1998 1999 2000 2001 2002 2003
Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Izvr[eno Jan - Sept
PRIHODI 2,6602,6602,6602,6602,660 3,7933,7933,7933,7933,793 3,5063,5063,5063,5063,506 4,0124,0124,0124,0124,012 3,4343,4343,4343,4343,434 2,2222,2222,2222,2222,222
Prihodi od Buxet 668 924 1,590 1,655 1,305 849
Nadomestok za upotreba na pati[ta [togi koristat stranskite motorni vozila 49 54 82 73 87 59
Godi[en nadomestok za patni motornivozila [to podle`at na registracija 524 518 746 704 761 589
Nadomestok za upotreba na avtopat 468 492 537 375 381 544
Stranski kredit 939 1,793 538 1,098 862 144
Drugi prihodi 12 13 14 21 2 35
Grant - - - 87 36 1
RASHODI 2,6602,6602,6602,6602,660 3,7933,7933,7933,7933,793 3,5063,5063,5063,5063,506 4,0134,0134,0134,0134,013 3,4203,4203,4203,4203,420 2,1782,1782,1782,1782,178
Investicii 1,203 1,985 1,662 1,756 1,250 516
Rashodi za studii, proektirawe, nadzor,provizii i materijalni tro[oci 0 0 179 286 289 150
Odr`uvawe na pati[tata 784 790 952 926 900 770
Otplata na krediti 264 148 212 299 304 149
Sredstva za lokalni pati[ta 321 386 502 596 528 491
Ostanati tro[oci 89 142 0 0 0 102
Obvrski od prethodnata godina 0 342 0 0 0 0
Obvrski sprema Agencijata za sanacija na banki 0 0 0 150 149 0
Razlika
Deficit / suficit 00000 00000 00000 -1-1-1-1-1 1414141414 4444444444
Izvor: Interni podatoci na Ministerstvoto za finansii.
BILTEN 39
7-8
/2
00
3
MAKEDONSKA BERZA ZA DOLGORO^NI
HARTII OD VREDNOST
Berzanski pokazateli -
juli 2003 godina
Vo juli 2003 godina vkupniot promet na Makedon-
skata berza za dolgoro~ni hartii od vrednost e
zgolemen za 5,36%, vo odnos na juni 2003 godina i
iznesuva 251,6 milini denari, dodeka pak prose~-
niot dneven promet bele`i namaluvawe za 5,73%
vo odnos na prethodniot mesece i istiot iznesuva
13,2 milioni denari dnevno.
Vkupniot promet na akcii vo analiziraniot peri-
od iznesuva 52,9 milioni denari [to pretstavuva
zgolemuvae za 3,07% vo odnos na prometot vo
prethodniot mesec. Prometot na obvrznicite iz-
nesuva 190,2 milioni denari i pretstvuva zgole-
muvawe za 12,74% vo sporedba so prometot vo
prethodniot mesec.
Vo vkupniot promet so obvrznici, prometot na dr-
`avnite obvrzniciza staro devizno [tedewe vo
juli 2003 godina iznesuva 50,3 milioni denari,
pri [to prose~nata cena na ovie obvrznici izne-
suva 66,52% od nominalnata vrednost, [to pret-
stavuva zgolemuvawe za 2,75 procentni poeni vo
odnos na prethodniot mesec. Vo analiziranit pe-
riod, prose~nata cena na obvrznicite za denaci-
onalizacija od prvata emisija dostigna vrednost
od 60,91% od nominalnata vrednost i pretstavu-
va zgolemuvawe na vrednosta za 2,8 procentni po-
eni vo sporedba so prethodniot mesec. Vo ovoj me-
sec zabele`itelene prometot so dr`avnite ob-
vrznici za denacionalizacija, od vtorata emisija
koj iznesuva 138 milioni denari. Prose~nata cena
na ovie obvrznici iznesiva 60,8% od nivnata no-
minalna vrednost i istata bele`i porast za 1,66
procentni poeni vo odnos na prethodiot mesec.
Cenata na konvertibilnite sertifikati vo juli
2003 godina iznesuva 24,34 % od nominalnata
vrednost i vo odnos na prethodniot mesec nama-
lena e za 7,05 procentni poeni.
Oficijalniot berzanski indeks (MBI) kako indi-
kator na dvi`eweto na cenite a akciite vo juli
2003 godina se zgolemi za 1,88% vo sporedba so
prethodniot mesec i dostigna iznos od 1.013,68
denari.
I vo juli kako i vo prethodniot mesec najgolem
promet e ostvaren na oficijalniot pazar, vo
vrednost od 225,9 milioni denari, [to iznesva
89,80% od vkupniot promet. Na neoficijalniot
pazar na Berzata ostvaren e promet vo vrednost
od 17,2 milioni denari ili pak 6,84% od vkup-
niot promet na Berzata. Prometot so drugite har-
tii od vrednost iznesuva[e 8,4 milioni denari,
odnosno 3,36% od vkupnot promet na Berzata.
Vo analiziraniot period na oficijalniot pazar
na Berzata najgolemo procentualno u~estvo vo
prometot imaat akciite na Makpetrol Skopje,
Alkaloid AD Skopje, i @ito Strumica Strumica.
Isto taka, vo ovoj period realizirani se vkupno 8
blok transakcii vo vkupna vrednost od 235,7 mi-
lioni denari. Najzabele`itelni se trguvawata so
akciite na Balkanska banka Skopje, Nova trgovija
{tip i Vinarska vizba Tikve[ Kavadarci.
Berzanski pokazateli - Juli 2003 godina
Juni Juli %
2003 2003 promena
PROMET
Akcii 51,347,018 52,922,598 3.1
Obvrznici 168,778,365 190,284,743 12.7
Drugi hartii od vrednost 18,741,163 8,461,707 54.8
VKUPNO 238,866,546 251,669,048 5.4
OBEM (hartii od vrednost)
Akcii 78,224 41,846 -46.5
Obvrznici (NV vo EVRA) 4,490,297 4,918,179 9.5
Drugi hartii od vrednost (NV vo MKD) 57,790,930 34,553,737 -40.2
MBI 995.00 1,013.68 1.9
VKUPEN BROJ NA TRANSAKCII 1,732 1,327 -23.4
BROJ NA KOTIRANI HV 100 100 0.0
PAZARNA KAPITALIZACIJA (Denari)
Akcii 16,390,910,330 16,359,386,605 -0.2
Obvrznici (NV vo EVRA) 20,824,420,685 19,818,132,700 -4.8
VKUPNO 37,215,331,015 36,177,519,305 -2.8
BROJ NA ISTRGUVANI HV NAÕNEOFICIJALEN PAZAR 35 31 -11.4
BROJ NA DENOVI NA TRGUVAWE 17 19 11.8
PROSE^EN DNEVEN
Promet (denari) 14,050,973 13,245,739 -5.7
Broj na transakcii 102 70 -31.4
Broj na prijaveni transakcii 8 18 125.0
Vrednost na prijaveni transakcii 1,547,278,451 235,777,518 -84.8
Broj na transakcii na dr`aven segment 61 39 -36.1
Vrednost na transakciina dr`aven segment 136,860,537 586,048,174 328.2
BILTEN40
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
Vrednosta na prijavenite blok transakcii vo juli
2003 godina namalena za 84,76% vo odnos na
prethodniot mesec.
Vo juli 2003 na makedonskata berza na hartii od
vrednost se realizirale vkupno 39 transakcija na
hartii od vrednost vo dr`avna sospstvenost, vo
vkupen iznos od 586 milioni denari. Vo ovaa
vkupna suma, prometot n obi~nite akcii vo dr`av-
na sopstvenost iznesuva 584,5 milioni denari,
dodeka prometot so udeli iznesuva 1,5 milioni
denari.
Vo ramkite na prometot so obi~nite akcii goto-
vinskiot promet iznesuva 565,22 milion denari,
a ostanatite akcii vo vrednost od 19,2milioni
denari se otkupeni so dr`avni hartii od vred-
nost. Kaj gotovinskiot promet najzabele`itelno e
trguvaweto so obi~nite akcii na Toplifikacija
Skopje i Vinarska Vizba Tikve[ Kavadarci. Kaj
bezgotovinskiot promet na obi~nite akcii koi se
otkupeni so dravni hartii od vrednost najzabele-
`itelno e trguvaweto so akciite na Karpo[ Pre-
dilnica Kriva Palanka i na Sniteks.
Vo analiziraniot period od vkupniot promet so
udeli koj iznesuva 1,56 milioni denari, 1,46 mi-
lioni denari se plateni so gotovina a 0,1 milin
denari se plateni so dr`avni hartii od vrednost.
Vo juli 2003 relizirani se vkupno 70 transakcii,
za 19 dena trguvawe.
Berzanski pokazateli -
avgust 2003 godina
Vo avgust 2003 godina vkupniot promet na Make-
donskata berza za dolgoro~ni hartii od vredost e
namalen za 63,7%, vo odnos na juli 2003 godina i
iznesuva 91,37 milioni denari. Isto taka, pro-
se~niot dneven promet bele`i namaluvawe za
56,9% vo sporedba so prethodniot mesece i is-
tiot iznesuva 5,71 milion denari dnevno.
Vo ovoj period vkupniot prmet na akcii iznesuva
30,4 milioni denari [to pretstavuva namaluva-
we za 42,5% vo odnos na prometot vo prethodniot
mesec. Prometot na obvrznicite iznesuva 53,7
milioni denari i istiot bele`i zna~itelno nama-
luvawe za 71,8% vo sporedba so prometot vo
prethodiot mesec.
Vo ramkite na vkupniot promet so obvrznici, pro-
metot na dr`avnite obvrznici za staro devizno
[tedewe vo avgust 2003 godina iznesuva 31,3 mi-
lioni denari, pri [to prose~nata cena na ovie
obvrznici iznesuva 65,21% od nominalnata vred-
nost, [to prtstavuva namaluvawe za 1,31 procen-
ten poeni vo odnos na prethodniot mesec. Prose~-
nata cena na obvrznicite za denacionalizacija od
prvata emisija dostigna vrednost od 62,91% od
nominalnata vrednost i vo sporedba so prethod-
niot mesec bele`i zgolemuvawe na vednosta za 2
procentni poeni. Isto taka i prose~nata cena na
dr`avnite obvrznici za denacionalizacija od
vtorata emisija bele`i porast za 1,32 procentni
poeni i istata iznesiva 62,12% od nivnata nomi-
nalna vrednost. Cenata na konvertibilnite ser-
tifikati polednite meseci kontinuirano pa\a i
vo avgust 2003 godina iznesuva 23,51 % od nomi-
nalnata vrednost [to zna~i namaluvawe za 0,83
procentni poeni vo odnos na prethodniot mesec.
Oficijalniot berzanski indeks (MBI) kako indi-
kator na dvi`eweto na cenite na akciite vo av-
gust 2003 godina se namali za 0,7% vo odnos na
prethodniot mesec i istiot iznesuva od 878 de-
nari.
Vo odnos na strukturata na prometot vo avgust
2003 godina najgolem promet e ostvaren na ofi-
cijalniot pazar, vo vrednst od 69,6 milioni de-
nari, [to pretstavuva 76,2 % od vkupniot pro-
met. Na neoficijalniot pazar na Berzata ostvaren
e promet vo vrednost od 14,5 milioni denari ili
pak 15,9% od vkupniot promet na Berzata. Pro-
metot so drugute hartii od vrednost iznesuva[e
7, milioni denari ili 7,9% od vkupniot promet
na Berzata.
Na oficijalniot pazar na Berzata vo ovoj period
najgolemo procentualno u~estvo vo prometot ima-
at akciite na Alkaloid AD Skopje i Makpetrol
Skopje.
Vo avgust 2003 godina realizirani se vkupno 8
bok transakcii vo vkupna vrednost od 118 mili-
oni denari. Najzabele`itelni se trguvawata so
akciite na Nacionalna plate`na karti~ka i Vinka
Vinica. Vrednosta na prijavenite blok tran-
sakcii vo avgust 2003 godina namalena e za 49,9%
vo odnos na prethodniot meec.
Na makedonskata berza na hartii od vrednost ovoj
mesec realizirani se vkupno 25 transakcija na
hartii od vrednost vo dr`avna sospstvenost, vo
vkupen iznos od 161,2 milioni denari. Vo ovaa
vkupna suma, prometot na obi~nite akcii vo dr-
`avna sopstvenostiznesuva 146,4 milioni dena-
ri, dodeka prometot so udeli iznesuva 14,8 mili-
oni denari.
BILTEN 41
7-8
/2
00
3
Pri analizata na prometot so obi~nite akcii se
zabele`uva deka na gotovinskiot promet otpa\aat
130,9 milion denari, a ostanatite akcii vo vred-
nost od 15,5 milioni denar se otkupeni so dr`av-
ni hartii od vrednost. Kaj gotovinskiot promet
najzabele`itelno e trguvaweto so obi~nite akcii
na Strumi~ko Pole Vasilevo, Avioimpeks Skopje i
[ik Pla~kovica Radovi[. Kaj bezgotovinskiot
promet na obi~nite akcii koi se otkupeni so
dravni hartii od vrednost najzabele`itelno e tr-
guvaweto so akciite na @as Skopje i @ivino-
komerc {tip.
Vo avgust 2003 godina vkupniot promet so udeli
koj iznesuva 14,81 milion denari, 12,9 milioni
denari se plateni so gotovina pri [to najzabele-
`itelno e tguvaweto so udelite na Mateks Skopje
i Berovo trans Berovo. Od vkupniot promet so
udelia 1,9 milion denari se plateni so dr`avni
hartii od vrednost a najzabele`itelno e trguva-
weto so uddelite na Zvezdakoop {tip.
Ovoj mesec relizirani se vkupno 55 transacii, za
16 dena trguvawe.Vo ramkite na vtorata javna
berzanska aukcija najmnogu se prodadeni akcii vo
sopstvenost na Veterinarno sto~arski centar To-
dor Velkov Kumanovo vo vrednost od 13 milioni
denari. Vo ramkite na proda`bata na udeli na
pretprijatijata, vo najgolem broj se prodadeni
udeli na Staklarnica - Staklena volna Skopje vo
vkupna vrednost od 12,5 milioni denari.
Berzanski pokazateli - Avgust 2003 godina
Juli Avgust %
2003 2003 promena
PROMET
Akcii 52,922,598 30,412,662 -42.5
Obvrznici 190,284,743 53,706,541 -71.8
Drugi hartii od vrednost 8,461,707 7,257,527 -14.2
VKUPNO 251,669,048 91,376,730 -63.7
OBEM (hartii od vrednost)
Akcii 41,846 158,828 279.6
Obvrznici (NV vo EVRA) 4,918,179 1,366,088 -72.2
Drugi hartii od vrednost (NV vo MKD) 34,553,737 29,598,218 -14.3
MBI 1,013.68 1,006.84 -0.7
VKUPEN BROJ NA TRANSAKCII 1,327 878 -33.8
BROJ NA KOTIRANI HV 100 100 0.0
PAZARNA KAPITALIZACIJA (Denari)
Akcii 16,359,386,605 16,434,590,949 0.5
Obvrznici (NV vo EVRA) 19,818,132,700 20,224,835,834 2.1
VKUPNO 36,177,519,305 36,659,426,783 1.3
BROJ NA ISTRGUVANI HV NAÕNEOFICIJALEN PAZAR 31 24 -22.6
BROJ NA DENOVI NA TRGUVAWE 19 16 -15.8
PROSE^EN DNEVEN
Promet (denari) 13,245,739 5,711,046 -56.9
Broj na transakcii 70 55 -21.4
Broj na prijaveni transakcii 18 8 -55.6
Vrednost na prijaveni transakcii 235,777,518 118,134,181 -49.9
Broj na transakcii na dr`aven segment 39 25 -35.9
Vrednost na transakciina dr`aven segment 586,048,174 161,233,837 -72.5
BILTEN42
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
MAKEDONSKA BERZA AD SKOPJE
Polugodi[en pregled januari-septemvri, 2003 godina
BERZANSKI POKAZATELI
januari-sept. 2002 januari-sept. 2003 % promena
PROMET (denari) 567,153,398 545,383,890 � -3.8
Akcii 552,750,370 869,337,325 � 57.3
Obvrznici 256,277,674 144,965,003 -43.4
Drugi hartii od vrednost 1,376,181,442 1,559,686,218 � 13.3
VKUPNO
OBEM (hartii od vrednost) 794,559 1,618,240 � 103.7
Akcii 13,784,839 23,688,888 � 71.8
Obvrznici (NV vo EVRA) 555,296,215 420,565,674 � -24.3
Drugi hartii od vrednost (NV vo MKD) 935 1,035 � 10.7
MBI 9,939 12,247 � 23.2
VKUPEN BROJ NA TRANSAKCII 2 100 -
BROJ NA KOTIRANI DRU{TVA
BROJ NA ISTRGUVANI HV NAÕNEOFICIJALEN PAZAR 2 66 -
BROJ NA DENOVI NA TRGUVAWE 147 150 � 2.0
PROSE^EN DNEVEN:Õ
Promet (denari) 9,361,779 10,397,908 � 11.1
¡Broj na transakciiËË 68 82 � 20.6
BROJ NA PRIJAVENI BLOK TRANSAKCII 136 86 � -36.8
VREDNOST NA PRIJAVENI BLOK TRANSAKCII (vo denari) 1,975,368,771 2,916,745,931 � 47.7
BROJ NA TRANSAKCII NA DR@AVEN SEGMENT 148 152 � 2.7
VREDNOST NA TRANSAKCII NA DR@AVEN SEGMENT (vo denari) 867,609,928 1,087,801,858 � 25.4
STRUKTURA NA PROMETOT
Pazaren segment promet vo denari promet vo evra % Broj na transakcii
Oficijalen pazar 1,210,024,491 19,747,732 77.60 10,368
Neoficijalen pazar 204,696,724 3,343,192 13.10 869
Drugi HV 144,965,003 2,363,866 9.30 1,010
VKUPNO 1,559,686,218 25,454,790 100.0 12,247
Struktura na prometotStrukturana prometot
Oficijalen pazar 77.6%
Neoficijalen pazar 13.1%
Drugi HV 9.3%
Trguvawe po meseciTrguvawe po meseci
2002 2003
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
250.000.000
200.000.000
300.000.000
350.000.000
I II III IV V VI VII VIII IX
BILTEN 43
7-8
/2
00
3
PREGLED NA TRGUVAWETO SO AKCII SO NAJGOLEMO U^ESTVO
VO PROMETOT (OFICIJALEN PAZAR) JAN/SEPTEMVRI
Red. Promet Promet U~estvo vo Broj na Pazarna
br. Akcija (denari) (Evra) prometot(%) transakcii kapitalizacija(denari)
1. Alkaloid Skopje 87.142.862 1.421.912 25,6 483 2.147.029.500
2. Makpetrol Skopje 46.106.790 752.694 13,5 400 1.157.422.218
3. Toplifikacija Skopje 28.773.045 469.335 8,4 228 643.500.000
4. Tetovska banka Tetovo 23.996.400 392.256 7 6 176.222.400
5. Makedonija Turist Skopje 16.404.938 267.746 4,8 145 432.412.713
6. Komercijalna banka Skopje 15.910.629 259.618 4,7 150 657.509.400
7. Evropa Skopje 13.551.335 221.192 4 118 249.909.057
8. Mlaz Bogdanci 11.643.729 190.035 3,4 141 101.576.454
9. Teteks Tetovo 10.753.900 175.514 3,2 9 141.603.970
10. Komercijalna banka Skopje 7.794.986 127.260 2,3 137 148.245.080
Ostanati 78.608.552 1.282.790 23,1 1.709 11.179.929.847
VKUPNO OFICIJALEN PAZAR 340.687.166340.687.166340.687.166340.687.166340.687.166 5.560.3525.560.3525.560.3525.560.3525.560.352 100,0100,0100,0100,0100,0 3.5263.5263.5263.5263.526 17.035.360.63917.035.360.63917.035.360.63917.035.360.63917.035.360.639
PREGLED NA TRGUVAWE SO OBVRZNICI I DRUGI HARTII OD VREDNOST
Najvisoka Najniska Po~etna Posledna Prose~na Obem Promet Prometcena (denari) (Evra)
Obvrznici na RM (staro devizno [tedewe) RM01 69,9 55,1 63 68,5 62,8 7.892.426 308.931.621 5.040.537
Obvrznici na RM (denacionalizacija) RMDEN01 68 55,1 58,1 68 60,5 707.638 26.300.150 428.757
Obvrznici na RM (denacionalizacija) RMDEN02 68 47 55 66,5 58,3 15.088.824 534.105.554 8.718.088
Konvertibilni sertifikati ([tedilnici) RMKSF 40,9 18 35 22,2 30,6 420.565.674 144.965.003 2.363.866
AKCII SO NAJGOLEM PORAST NA CENATA
% promenaRed. Akcija Januari-Sept. 2002 Januari-Sept. 2003 Januari-Sept. 2003/br prose~na cena prose~na cena Januari-Sept. 2002
1. Blagoj |orev Veles 463,8 209,9 120,9
2. Alkaloid Skopje 1.635,50 1.258,90 29,9
3. Granit Skopje 82 67,8 20,9
4. Makedonija Turist Skopje 922,1 833,9 10,6
5. Makpetrol Skopje 10.104,30 9.438,30 7,1
AKCII SO NAJGOLEMO NAMALUVAWE NA CENATA
% promenaRed. Akcija Januari-Sept. 2002 Januari-Sept. 2003 Januari-Sept. 2003/br prose~na cena prose~na cena Januari-Sept. 2002
1. Zemjod. komb. Pelagonija Bitola 308,2 480,0 35,8
2. Tehnometal Vardar Skopje 636,6 908,6 29,9
3. @ito Luks Skopje 553,0 638,3 13,4
4. Komercijalna banka Skopje 1.774,80 1.875,30 5,4
5. Evropa Skopje 1.091,70 1.145,20 4,7
BILTEN44
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PREGLED NA TRGUVAWE SO HV VO DR@AVNA SOPSTVENOST
AKCII Datum na Nominalna Cena po Promet Promettransakcija vrednost akcija (denari) (akcii) (denari)
Dr`ava - gotovina - obi~ni akcii
Agrostrmo[ Probi[tipÔ 13.06.03 100 DEM 314 150 47.100
Betonprom Kriva Palanka 13.06.03 350 DEM 1.100,00 54 59.400
Vet. sto~. centar Todor Velkov Kumanovo 20.06.03 10 DEM 5.555,00 2.433 13.515.315
Metalec Bitola 13.06.03 51,13 EMU 1.501,00 1.672 2.509.672
Zemjodelsko sto~arski kombinat Strum. 27.06.03 5 EMU 140 110.989 15.538.460
Javor repromaterijali Bitola 13.06.03 10 DEM 31 67.754 2.100.374
Ken Kumanovo 13.06.03 5,11 31 4.375 135.625
Klanica so ladilnik Strumica 27.06.03 5 EMU 115 211.794 24.356.310
Letnica Strumica 13.06.03 100 DEM 314 1.013 318.082
Mlekara Strumica 27.06.03 5 EMU 183 17.885 3.272.955
Ma[inopromet Skopje 20.06.03 50 DEM 157 808 126.856
Rade Kon~ar Skopje 13.06.03 25 EMU 321 12.375 3.972.375
R@ Ekonomika Skopje 13.06.03 10 DEM 47 107.610 5.057.670
Agrolozar 25.07.03 5 EMU 91 101.796 9.263.436
Vinarska Vizba Tikve[ Kavadarci 04.07.03 100 DEM 1.901 79.421 150.979.321
Edinstvo Struga 25.07.03 10 DEM 31 9.239 286.409
Ilinden Struga 25.07.03 50 DEM 366 204 74.664
Javor-Angrotekstil Bitola 25.07.03 10 DEM 141 45.169 6.368.829
Konzervna fabrika 25.07.03 5 EMU 201 348.137 69.975.537
Makedonska kniga Skopje 04.07.03 100 DEM 1.510 3.564 5.381.640
Metaloproda`ba so ugostitelstvo 25.07.03 5 EMU 330 72.069 23.782.770
MZT Energetika Skopje 25.07.03 100 DEM 313 2.592 811.296
MZT Pumpi - Inkom 25.07.03 100 DEM 313 362 113.306
Nova Trgovija {tip 04.07.03 10 DEM 378 205.338 77.617.764
Oran`erii Hamzali 25.07.03 5 EMU 101 395.902 39.986.102
Rudnik Demir Hisar Sopotnica 25.07.03 10 DEM 31 32.966 1.021.946
Sovremen dom Prilep 04.07.03 10 DEM 31 51.590 1.599.290
Toplifikacija Skopje 11.07.03 100 DEM 1.566 111.892 175.222.872
F-ka za kabli Negotino 25.07.03 50 DEM 157 4.797 753.129
Fortress-Inn Skopje 04.07.03 50 DEM 157 12.640 1.984.480
Jugturist Kumanovo 08.08.03 100 DEM 157 5.656 887.992
Stra[o Pinxur Kavadarci 08.08.03 100 DEM 400 2.170 868.000
Avioimpeks Skopje 29.08.03 100 DEM 313 39.736 12.437.368
Keramika Gevgelija 29.08.03 100 DEM 313 207 64.791
MZT Vozila za oprema Skopje 29.08.2003 100 DEM 313 474 148.362
{IK Pla~kovica Radovi[ 29.08.03 100 DEM 626 19.365 12.122.490
Strumi~ko Pole VasilevoÓ 29.08.03 5 EMU 455 229.367 104.361.985
Avtoservis Kumanovo 12.09.03 100 DEM 78 724 56.472
6-ti Noemvri Valandovo 12.09.03 100 DEM 78 28.564 2.227.992
Bu~i[te Probi[tip 26.09.03 100 DEM 313 62 19.406
Vardar Gradsko 26.09.03 10 DEM 156 31.674 4.941.144
Dijos Strumica 26.09.2003 10 DEM 31 6.110 189.410
Ineks Gorica Ohrid 26.09.03 100 DEM 3.502 4.106 14.379.212
Industriski ladilnik Tetovo 26.09.03 10 DEM 37 30.130 1.114.810
Metalec Prilep 26.09.03 100 DEM 313 89 27.857
Prosvetno delo Skopje 26.09.03 100 DEM 2.300 3.619 8.323.700
Vkupno Dr`ava - gotovina - obi~ni akciiVkupno Dr`ava - gotovina - obi~ni akciiVkupno Dr`ava - gotovina - obi~ni akciiVkupno Dr`ava - gotovina - obi~ni akciiVkupno Dr`ava - gotovina - obi~ni akciiË 2.418.643 798.403.976
jan. - sept. 2003
BILTEN 45
7-8
/2
00
3
Dr`ava - bezgotovinsko pla]awe - obi~ni akcii
MZT Oprema Skopje 04.02.03 100 DEM 158 97.786 15.450.188
Jugturist KumanovoÓ 11.02.03 100 DEM 315 550 173.250
Grozd Strumica 20.02.03 100 DEM 2.183 1.419 3.097.677
Jugotrans Struga 05.03.03 70 DEM 2.201 5.520 12.149.520
Jugomonta`a Bl.Dav.Sk. 13.03.03 5 EUR 314 6.600 2.072.400
R@ MRTT Skopje 13.03.03 5,11 EUR 315 4.299 1.354.185
Javor Konsalting Bitola 13.03.03 10 DEM 325 1.649 535.925
Skopski Saem Skopje 13.03.03 100 DEM 3.141 346 1.086.786
Lihnida Ohrid 13.03.03 20 DEM 628 8.728 5.481.184
Ma[inski servis Kavad. 27.03.03 100 DEM 2.196 1.664 3.654.144
Makoteks AD Skopje 08.04.03 35,9 EMU 2.195 40.151 88.131.445
9 Maj AD NegotinoÚËÌÓ 24.04.03 100 DEM 2.188 6.163 13.484.644
Anska reka-@ivinarska farma Valandovo 13.06.03 51,13 EUR 314 2.115 664.110
Bargala {tipÿÚËÔ 13.06.03 50,85 EMU 700 5.280 3.696.000
Bitolasil Bitola 27.06.03 50 DEM 313 18.677 5.845.901
Avtoguma Skopje 13.06.03 10 DEM 31 11.223 347.913
Dojransko ezero Nov Dojran 27.06.03 100 DEM 313 5.929 1.855.777
Interprogres Skopje 13.06.03 10 DEM 31 7.894 244.714
Jugotutun Sveti Nikole 13.06.03 102,26 EUR 628 3.904 2.451.712
Karaorman Skopje 13.06.03 100 DEM 350 24.210 8.473.500
Kontinental Bitola 13.06.03 37 DEM 116 7.231 838.796
Karpo[ odr`uvawe Kriva Palanka 20.06.03 100 DEM 313 1.316 411.908
Makedonijaproekt Skopje 13.06.03 100 DEM 314 9 2.826
Makpetrol Tema Skopje 20.06.03 10 DEM 31 3.262 101.122
MAK - Tutun Resen 13.06.03 100 DEM 314 1.789 561.746
R@ Inter-Trans[ped Skopje 13.06.03 10 DEM 42 333.316 13.999.272
R@ Famord Skopje 13.06.03 10 DEM 41 89.877 3.684.957
Skovin Skopje 27.06.03 10 DEM 101 505 51.005
Ardoneks Skopje 04.07.03 2.043 MKD 205 6.821 1.398.305
ART Skopje 25.07.03 5,11 EMU 31 4.551 141.081
Beton Ko~ani 25.07.03 25,56 EMU 157 5.895 925.515
Beton Ohrid 25.07.03 500 DEMÃ 1.565 1.992 3.117.480
Dimko Mitrev Veles 11.07.03 51,13 EMU 157 326 51.182
Zastava promet SkopjeÒ 11.07.03 100 DEM 157 3.198 502.086
Internacional Veles 04.07.03 100 DEM 313 440 137.720
Karpo[ Predilnica Kriva Palanka 18.07.03 100 DEM 157 41.331 6.488.967
Plastika Skopje 11.07.03 64,5 EMU 210 460 96.600
Polet Kumanovo 11.07.03 100 DEM 157 1.550 243.350
Semenarstvo Skopje 04.07.03 10 DEM 131 10.322 1.352.182
Sinteks 25.07.03 50 EMU 306 14.521 4.443.426
TK Boro P.-Papu~ar Kumanovo 11.07.03 15,34 EMU 47 7.802 366.694
Tehnokomerc Skopje 01.08.03 51,13 EMU 313 140 43.820
@AS Skopje 08.08.03 37,48 EMU 227 41.246 9.362.842
@ivino-komerc {tip 08.08.03 10 DEM 40 139.532 5.581.280
Kozjak Kumanovo 15.08.03 50 DEM 78 921 71.838
Gradba PrilepÂÔ 15.08.03 500 DEM 782 90 70.380
Mlekara PrilepÎÂÔ 15.08.03 100 DEM 157 1.173 184.161
Tehnika PrilepÔÂÔ 15.08.03 500 DEM 782 274 214.268
Edinstvo TetovoÂÔ 12.09.03 5,11 EMU 40 42.189 1.687.560
Palasturist Skopje 12.09.03 1.000 DEM 782 155 121.210
Vkupno dr`ava - bezgotovinsko pla]awe - obi~ni akcii 691.412 189.902.607
VKUPNO DR@AVA - AKCII 1.230.324 260.912.801
BILTEN46
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PREGLED NA TRGUVAWE SO HV VO DR@AVNA SOPSTVENOST
jan. - sept. 2003
UDELI Datum na Udel za pro- Po~etna proda`na Promettransakcija da`ba (Evra) cena po udel (Evra) (akcii)
Udeli - gotovina
Alifita Kavadarci 13.06.2003 19.028 1.903 116.812
Angropromet 99 Kumanovo 13.06.2003 22.906 2.291 140.619
Veterinarna stanica Be-Vet Berovo 13.06.2003 1.750 175 10.743
BIK Bogdanci 13.06.2003 1.060 106 9.761
Veterinarna stanica Negotino 13.06.2003 3.127 313 19.197
Veterinarna stanica Resen 13.06.2003 1.536 154 9.429
Ki~evo Prom Kompani Ki~evo 13.06.2003 2.909 291 17.858
Maksignal Skopje 13.06.2003 24.487 2.449 150.325
Maksurovina Radovi[ 13.06.2003 2.638 264 16.195
Podomont Skopje 13.06.2003 56.274 5.627 690.929
Staklo dijamant Skopje 13.06.2003 10.686 1.069 272.244
Union Skopje 13.06.2003 19.698 1.970 544.164
Poledelstvo Gajranci Probi[tip 20.06.2003 33.695 3.370 206.585
Gold PrilepÎÂÔ 20.06.2003 47.486 4.749 1.746.826
Javor Gostivar 20.06.2003 9.595 960 176.481
Mladost Demir Hisar 20.06.2003 65.016 6.502 2.909.885
Oprema PrilepÔ 20.06.2003 1.962 196 132.440
Server - Zoran Skopje 20.06.2003 9.252 925 56.724
Staklarnica - Staklena volna Skopje 20.06.2003 134.809 13.481 12.563.053
Stoli~ara Makedonski Brod 20.06.2003 41.859 4.186 1.077.881
Centar za zemjodelski uslugi {tip 20.06.2003 2.587 259 15.861
Agro Mehanika Strumica 27.06.2003 25.628 2.563 361.235
Bitolski Vesnik Bitola 27.06.2003 3.575 358 328.636
Biznis-Mak Strumica 27.06.2003 3.264 326 20.003
Zavod za ipituvawe i primena {tipÔ 27.06.2003 21.291 2.129 130.480
Mahiz Vardar Skopje 27.06.2003 521 52 3.193
Mi[e Eftimov Kru[evo 27.06.2003 37.128 3.713 227.536
Nikole 27.06.2003 27.897 2.790 170.964
Surovina Struga 27.06.2003 15.167 1.517 288.144
Tehnograding Kru[evo 27.06.2003 16.897 1.690 103.552
Bilkapromet Skopje 04.07.03 60.612 6.061 371.282
Mak-Surovina Skopje 04.07.03 2.898 290 204.146
Nemetali s.^e[inovo Ko~ani 04.07.03 28.584 2.858 437.732
Start 97 Strumica 04.07.03 3.264 326 39.988
Tehnounion - promet Skopje 04.07.03 10.464 1.046 64.098
Nikole 11.07.03 6.546 327 20.052
Tekstil 96 Skopje 18.07.03 10.655 533 32.603
Veterinarna Stanica Bitola 25.07.03 3.139 314 290.289
Veterinarna Stanica Demir Hisar 08.08.03 688 34 2.104
Veterinarna Stanica Kavadarci 29.08.03 18.271 1.827 1.286.218
Imeks Prilep 29.08.03 5.907 591 36.159
Otpad Sveti Nikole 29.08.03 10.780 1.078 65.989
Berovo trans Berovo 29.08.03 115.707 11.571 4.958.062
Meteks Skopje 29.08.03 133.008 13.301 6.513.615
Zletovo - Sasa 12.09.03 637 16 974
6-ti Noemvri Radovi[ 19.09.03 836 21 51.214
Vkupno udeli - gotovina 36.892.282,00
BILTEN 47
7-8
/2
00
3
Udeli - bezgotovinsko pla]awe
Ov~e Pole - Agroprom Sv. Nikole 13.06.03 3.508 351 21.536
R@ Skopje - Lipterm Skopje 27.06.03 13.020 1.302 79.792
Univerzal Skopje 04.07.03 16.424 1.642 100.606
Deplast-meka programa Debar 08.08.03 96.828 4.841 296.161
Zvezdakoop {tipÔ 08.08.03 151.844 7.592 1.393.304
Kreating in`enering Skopje 15.08.03 1.467 73 4.487
Bitolska surovina Bitola 15.08.03 36.172 1.809 110.639
Resena Resen 29.08.03 24.099 2.410 147.521
Rade Kon~ar - zavaruvawe 12.09.03 572.481 28.624 2.662.689
Vkupno udeli - bezgotovinsko pla]awe 4.816.734
VKUPNO DR@AVA - UDELI 41.709.016
Bro-dil AD
Adresa: ul."Partizanski odredi", br.3 blok 11, 1000 Skopje
Tel: 02/3298 851, 3298 852; faks: 02/3118 670"
e-mail: [email protected]
Broker SB AD
Adresa: Gradski yid blok 10, 1000 Skopje
Tel:02/3295 295; faks 02/3295 551
e-mail: [email protected]
KB Broker AD
Adresa: Kej Dimitar Vlahov br. 4, 1000 Skopje
tel: 02/3107 356; faks: 3120 236
e-mail: [email protected]
Makos-Invest Broker AD
Adresa: ul."Mito Haxivasilev Jasmin", br.20, 1000 Skopje"
tel: 02/3110 290; faks: 3110 290
e-mail: [email protected]
MAK Broker AD
Adresa: ul."Partizanski odredi", br.3, 1000 Skopje
tel: 02/3116213; faks: 3116 213
e-mail: [email protected]
Tutunskabroker AD
Adresa: ul."Dame Gruev", br.14, 1000 Skopje
tel: 02/3133 305; faks: 3133 464
e-mail: [email protected]
^LENKI NA MAKEDONSKATA BERZA AD SKOPJE
Balkanska Banka Skopje AD
Adresa: ul. "Maksim Gorki", br.6, 1000 Skopje
tel: 02/3286 109; faks: 3286 030
e-mail:[email protected]
Fer[ped Broker AD
Adresa: ul."Naroden Front", br.6, 1000 Skopje
tel: 02/3149 336; faks: 3149 383
e-mail: [email protected]
Po[tel Broker AD
Adresa: ul."Orce Nikolov", b.b, 1000 Skopje
tel: 02/3224 300; faks: 3112 862
e-mail: [email protected]
Bitola Broker AD
A dresa: ul."Vasko Karangeleski", Hotel Bitola
b.b 7000 Bitola
tel: 047/258830; faks: 258840
e-mail: [email protected]
Eksport Import Banka AD
Adresa: ul."Dame Gruev", br.14, 1000 Skopje
tel: 02/3134 346; faks: 3112 744
Sileks Banka AD
Adresa: ul."Vasil Glavinov", br.28/2, 1000 Skopje
tel: 02/3112 297; faks:3224 844
e-mail:[email protected]
BILTEN48
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PR
EGL
ED
NA
TR
GU
VA
WE
TO
SO
KO
TI
RA
NI
TE
KO
MP
AN
II
NA
OF
IC
IJA
LN
IO
T P
AZ
AR
NA
MA
KE
DO
NS
KA
TA
BE
RZ
A
VO
PE
RI
OD
OD
01
.01
.20
03
-30
.09
.20
03
GO
DI
NA
R.No
min
alna
Broj
na
Mak
sim
alna
Min
imal
naPr
ose~
naVr
edno
stVr
edno
stPa
zarn
aPa
zarn
aOb
rtbr
.OP
ISvr
edno
stiz
dade
nice
nace
nace
naKo
li~i
na(d
enar
i)(E
VRA
)ka
pita
liza
cija
kapi
tali
za-
naak
cii
(den
ari)
cija
(EV
RA)
akci
i
IN
DU
STR
IJA
1Al
kalo
id S
kopj
e25
,56
EMU
1.30
1.23
02.
300
1.30
01.
635
47.5
8387
.142
.862
1.42
1.91
22.
147.
029.
500
35.1
03.1
173,
66
2Ag
ropl
od R
esen
Ò Â Ì51
1,3
EMU
21.0
258.
615
8.61
58.
615
651
.690
845
181.
130.
375
2.96
1.41
30,
03
3P@
Mak
stil
Sko
pje
100
DEM
155.
825
150
150
150
342
51.3
0083
823
.373
.750
382.
152
0,22
4Al
gret
a Re
sen
100
DEM
12.4
311.
402
1.30
01.
372
612
847.
274
13.8
3216
.160
.300
264.
215
4,92
5O
his
Sko
pje
100
DEM
927.
974
342
342
342
72.
394
3931
7.36
7.10
85.
188.
832
0
6O
teks
Ohr
id19
40,9
7 D
EN48
8.73
615
415
415
418
728
.798
470
75.2
65.3
441.
230.
560
0,04
7Pe
~atn
ica
11 O
kt. P
rile
p10
0 D
EM32
.000
1.60
01.
600
1.60
03.
061
4.89
7.60
079
.871
51.2
00.0
0083
7.10
19,
57
8Ra
de K
on~a
r S
kopj
e25
EM
U20
2.26
917
616
016
16.
355
1.01
6.81
616
.588
35.5
99.3
4458
2.03
63,
14
9¿Ad
ing
Sko
pje
51,1
3 EM
U48
.300
3.90
03.
600
3.75
011
040
6.20
06.
641
173.
880.
000
2.84
2.87
20,
23
10Bl
agoj
|or
ev V
eles
25,5
6 EM
U51
6.00
060
026
846
414
.334
7.26
0.97
511
8.52
130
9.60
0.00
05.
061.
842
2,78
11V
V T
ikve
[ K
avad
erci
51,1
3 EM
U20
6.50
09.
600
9.30
09.
450
4844
9.40
07.
341
1.92
0.45
0.00
031
.398
.628
0,02
1 2V
etek
s ÂÒ
5 1,1
3 EM
U2 9
.99 8
2 .1 7
01 .
4 99
1 .8 6
35 1
51 .
0 90 .
6 37
1 7.7
4 64 4
.96 7
.00 2
7 35 .
1 93
1 ,7 2
1 3V
inka
Vin
ica
1 9 E
MU
9 8.0
9 98 5
53 4
05 2
24 .
5 10
1 .5 4
4 .3 3
52 5
.06 6
3 3.3
5 3.6
6 05 4
5 .3 2
04 ,
6
1 4V
itam
inka
Pri
lep Â
ÂÔ5 1
,13
EMU
8 0.9
8 02 .
2 00
1 .7 5
01 .
9 88
6 49
1 .2 1
5 .2 0
01 9
.82 1
1 41 .
7 15 .
0 00
2 .3 1
6 .9 8
60 ,
8
1 5Ev
ropa
Sko
pje Â
5 1,1
3 EM
U2 5
5 .5 8
31 .
3 05
9 15
1 .0 9
21 2
.39 8
1 3.5
5 1.3
3 52 2
1 .1 9
22 4
9 .9 0
9 .0 5
74 .
0 85 .
9 18
4 ,8 5
1 6EM
O O
hrid
6 0 D
EM3 4
7 .2 4
83 8
03 8
03 8
02 .
0 34
7 72 .
9 20
1 2.6
0 01 3
1 .9 5
4 .2 4
02 .
1 57 .
4 02
0 ,5 9
1 7@
ito
Var
d ar
Vel
es5 0
EM
U7 3
.03 7
8 85
6 90
7 93
4 86
3 91 .
7 08
6 .3 9
15 0
.39 5
.53 0
8 23 .
9 48
0 ,6 7
1 8@
ito
Luk
s S
kopj
e1 0
0 D
EM8 2
5 .6 3
76 4
05 0
05 5
39 .
7 63
5 .3 2
6 .7 1
98 6
.89 1
5 07 .
1 64 .
0 40
8 .2 9
1 .9 3
91 ,
1 81 9
@it
o Pr
ilep
Pri
lep
5 0 E
MU
6 8.3
7 96 3
06 3
06 3
06 4
4 0.3
2 06 5
74 3
.07 8
.77 0
7 04 .
3 22
0 ,0 9
2 0@
ito
Sko
pje
Sko
pje
1 00
DEM
1 13 .
6 34
7 50
6 50
6 85
3 .7 3
02 .
6 73 .
0 61
4 3.7
0 77 3
.86 2
.10 0
1 .2 0
7 .6 1
73 ,
2 8
2 1@
ito
Str
umic
a S
trum
ica Â
5 1,1
3 EM
U6 8
.24 5
1 .1 0
01 .
1 00
1 .1 0
03 .
5 21
3 .8 7
3 .1 0
06 3
.26 2
7 5.0
6 9.5
0 01 .
2 27 .
3 58
5 ,1 6
2 2Ja
ka t
abak
Rad
ovi[
5 1,1
3 EM
U1 1
6 .9 9
91 .
1 00
1 .0 5
01 .
0 80
6 21
6 56 .
1 00
1 0.7
1 41 2
2 .8 4
8 .9 5
02 .
0 08 .
5 34
0 ,5 3
2 3Kv
asar
a AD
Bit
ola
5 1,1
3 EM
U1 2
.50 0
3 .0 0
03 .
0 00
3 .0 0
01 0
3 0.0
0 04 9
03 7
.50 0
.00 0
6 13 .
1 11
0 ,0 8
2 4Ki
ro }
u~uk
Vel
esÂ
1 53 ,
3 8 E
MU
2 5.9
6 73 .
1 00
3 .1 0
03 .
1 00
5 70
1 .7 6
7 .0 0
02 8
.84 3
8 0.4
9 7.7
0 01 .
3 16 .
1 07
2 ,2
2 5M
etal
ec B
itol
a5 1
,13
EMU
1 0.2
4 81 .
6 21
1 .5 0
01 .
5 63
7 16
1 .1 3
5 .9 4
41 8
.53 5
1 6.3
9 6.8
0 02 6
8 .0 8
16 ,
9 9
2 6R@
Mak
stil
Sko
pje
5 ,1 1
EM
U1 4
.62 2
.94 4
1 13
1 13
1 13
11 1
32
1 .6 5
2 .3 9
2 .6 7
22 7
.01 5
.99 3
0
2 7R u
d nic
i Ba
wan
i S
kopj
e2 5
EM
U6 5
.50 2
6 80
6 20
6 48
9 31
6 04 .
9 30
9 .8 6
04 4
.54 1
.36 0
7 28 .
2 34
1 ,4 2
2 8S
ilek
s Kr
atov
o4 3
,77
EMU
4 51 .
4 64
6 66 2
6 42 .
1 18
1 35 .
4 64
2 .2 1
12 9
.79 6
.62 4
4 87 .
1 63
0 ,4 7
2 9@
ito
Bito
la B
itol
a1 5
3 ,4
EMU
1 27 .
1 11
3 41
3 41
3 41
1 62
5 5.2
4 29 0
24 3
.34 4
.85 1
7 08 .
6 72
0 ,1 3
3 0Ko
mun
a S
kopj
e2 5
,56
EMU
2 79 .
0 00
1 87
1 87
1 87
1 96
3 6.6
5 25 9
95 2
.17 3
.00 0
8 53 .
0 09
0 ,0 7
3 1R@
Ins
titu
t S
kopj
e5 ,
1 1 E
MU
1 13 .
3 92
5 05 0
5 01 2
66 .
3 00
1 03
5 .6 6
9 .6 0
09 2
.69 6
0 ,1 1
3 2R@
Int
er-T
rans
[pe
d S
kopj
e5 ,
1 1 E
MU
5 85 .
3 99
3 03 0
3 04 8
51 4
.55 0
2 38
1 7.5
6 1.9
7 02 8
7 .1 3
20 ,
0 8
3 3F
akom
Sko
pje
5 1,1
3 EM
U6 7
.00 0
3 .0 0
03 .
0 00
3 .0 0
01
3 .0 0
04 9
2 01 .
0 00 .
0 00
3 .2 8
6 .2 7
40
3 4T
ajm
i[te
Ki~
evo
1 00
DEM
2 6.3
4 11 .
5 50
1 .5 0
01 .
5 44
4 77
7 39 .
1 50
1 2.0
7 64 0
.82 8
.55 0
6 67 .
5 31
1 ,8 1
3 5T
etek
s T
etov
o5 1
,13
EMU
4 56 .
7 87
3 10
3 10
3 10
3 4.6
9 01 0
.75 3
.90 0
1 75 .
5 14
1 41 .
6 03 .
9 70
2 .3 1
5 .1 7
17 ,
5 9
3 6T
K Bo
ro P
.-Pap
u~ar
Kum
anov
o1 5
,34
EMU
5 5.8
0 01 8
01 8
01 8
01 0
01 8
.00 0
2 94
1 0.0
4 4.0
0 01 6
4 .2 1
60 ,
1 8
37T
opli
fik
acij
a S
kopj
e10
0 D
EM45
0.00
01.
610
1.28
51.
463
19.2
7328
.773
.045
469.
335
643.
500.
000
10.5
20.9
814,
28
38T
utun
ski
kom
bina
t Pr
ilep
51,1
3 EM
U50
9.05
068
030
052
22.
395
1.32
5.04
021
.629
346.
154.
000
5.65
9.48
60,
47
39F
uste
lark
o Bo
rec
Bito
la10
0 D
EM84
.302
674
500
550
568
300.
180
4.90
656
.819
.548
928.
978
0,67
40÷
Crv
ena
zvez
da P
eh~e
voÂ
136,
47 E
MU
14.3
8880
080
080
060
48.0
0077
811
.510
.400
188.
191
0,42
VK
UP
NO
23.9
47.3
2423
.947
.324
23.9
47.3
2423
.947
.324
23.9
47.3
2417
3.81
517
3.81
517
3.81
517
3.81
517
3.81
517
9.03
7.25
417
9.03
7.25
417
9.03
7.25
417
9.03
7.25
417
9.03
7.25
42.
921.
308
2.92
1.30
82.
921.
308
2.92
1.30
82.
921.
308
10.1
56.7
08.6
1510
.156
.708
.615
10.1
56.7
08.6
1510
.156
.708
.615
10.1
56.7
08.6
1516
6.05
8.32
916
6.05
8.32
916
6.05
8.32
916
6.05
8.32
916
6.05
8.32
90,
730,
730,
730,
730,
73
BILTEN 49
7-8
/2
00
3
TRGO
VI
JA1
Auto
mak
edon
ija
Sko
pje
44,4
8 EM
U82
.529
950
950
963
54.
750
7878
.402
.550
1.28
1.85
20,
01
2ÃM
akpe
trol
Sko
pje
511,
29 E
MU
112.
382
11.1
009.
216
10.1
044.
527
46.1
06.7
9075
2.69
41.
157.
422.
218
18.9
23.4
144,
03
3Re
plek
Mak
edon
ija
Sko
pje
562,
42 E
MU
17.0
2012
.881
10.4
4011
.539
246
2.82
3.08
646
.109
187.
220.
000
3.06
0.97
61,
45
4T
ehno
met
al V
arda
r S
kopj
e51
,13
EMU
80.1
8671
060
063
72.
336
1.46
4.93
123
.887
55.4
08.5
2690
5.90
82,
91
VK
UP
NO
292.
117
292.
117
292.
117
292.
117
292.
117
7.11
47.
114
7.11
47.
114
7.11
450
.399
.557
50.3
99.5
5750
.399
.557
50.3
99.5
5750
.399
.557
822.
768
822.
768
822.
768
822.
768
822.
768
1.47
8.45
3.29
41.
478.
453.
294
1.47
8.45
3.29
41.
478.
453.
294
1.47
8.45
3.29
424
.172
.150
24.1
72.1
5024
.172
.150
24.1
72.1
5024
.172
.150
2,44
2,44
2,44
2,44
2,44
GRA
DE@
NI
{TV
O
1¡BE
TO
N A
D S
kopj
e25
5,65
EM
U43
.684
1.60
01.
400
1.50
23.
832
5.75
1.25
293
.849
65.5
26.0
001.
071.
325
8,77
2GP
Mav
rovo
Sko
pje
51,1
3 EM
U24
8.24
91.
500
1.50
01.
500
11.
500
2537
2.37
3.50
06.
088.
165
0
3¡Â Ú Ó
Ì ¡Ë Ú Ó
Beto
n Bi
tola
500
DEM
9.13
81.
600
1.60
01.
600
731
1.16
9.60
019
.122
14.6
20.8
0023
9.04
58
4¡Â Ú Ó
Ì ÿÚ Ë Ô
Beto
n {
tip
25 E
MU
41.8
0451
751
751
73.
628
1.87
5.67
630
.649
21.6
12.6
6835
3.35
98,
68
5I
lind
en S
kopj
e51
,12
EMU
12.4
701.
000
1.00
01.
000
22.
000
3312
.470
.000
203.
880
0,02
6Gr
anit
Sko
pje
5 EM
U2.
893.
600
9675
8284
.097
7.02
5.25
511
4.57
527
7.78
5.60
04.
541.
689
2,91
VK
UP
NO
3.24
8.94
53.
248.
945
3.24
8.94
53.
248.
945
3.24
8.94
592
.291
92.2
9192
.291
92.2
9192
.291
15.8
25.2
8315
.825
.283
15.8
25.2
8315
.825
.283
15.8
25.2
8325
8.25
225
8.25
225
8.25
225
8.25
225
8.25
276
4.38
8.56
876
4.38
8.56
876
4.38
8.56
876
4.38
8.56
876
4.38
8.56
812
.497
.463
12.4
97.4
6312
.497
.463
12.4
97.4
6312
.497
.463
2,84
2,84
2,84
2,84
2,84
SO
OB
RA
}A
J
1Ga
leb
Ohr
id50
EM
U40
.278
2.13
42.
000
2.00
011
223
8.33
83.
895
80.5
56.0
001.
317.
060
0,28
2M
laz
Bogd
anci
35 E
MU
195.
912
550
450
493
23.5
7211
.643
.729
190.
035
101.
576.
454
1.66
0.73
612
,03
3T
rans
kop-
Patn
i~ki
soo
bra]
aj B
itol
a10
0 D
EM30
.000
600
600
600
267
160.
200
2.61
318
.000
.000
294.
293
0,89
VK
UP
NO
266.
190
266.
190
266.
190
266.
190
266.
190
23.9
5123
.951
23.9
5123
.951
23.9
5112
.042
.267
12.0
42.2
6712
.042
.267
12.0
42.2
6712
.042
.267
196.
543
196.
543
196.
543
196.
543
196.
543
200.
132.
454
200.
132.
454
200.
132.
454
200.
132.
454
200.
132.
454
3.27
2.09
03.
272.
090
3.27
2.09
03.
272.
090
3.27
2.09
09 6
,43
6,43
6,43
6,43
6,43
ZEM
JOD
ELS
TVO
1Ze
mjo
d . k
omb.
Pel
agon
ija
Bito
la5 1
,13
EMU
2 78 .
6 20
3 30
3 05
3 08
1 2.0
9 63 .
6 94 .
8 63
6 0.3
0 18 4
.97 9
.10 0
1 .3 8
9 .3 7
64 ,
3 4
VK
UP
NO
2 78 .
6 20
2 78 .
6 20
2 78 .
6 20
2 78 .
6 20
2 78 .
6 20
1 2.0
9 61 2
.09 6
1 2.0
9 61 2
.09 6
1 2.0
9 63 .
6 94 .
8 63
3 .6 9
4 .8 6
33 .
6 94 .
8 63
3 .6 9
4 .8 6
33 .
6 94 .
8 63
6 0.3
0 16 0
.30 1
6 0.3
0 16 0
.30 1
6 0.3
0 18 4
.97 9
.10 0
8 4.9
7 9.1
0 08 4
.97 9
.10 0
8 4.9
7 9.1
0 08 4
.97 9
.10 0
1 .3 8
9 .3 7
61 .
3 89 .
3 76
1 .3 8
9 .3 7
61 .
3 89 .
3 76
1 .3 8
9 .3 7
64 ,
3 44 ,
3 44 ,
3 44 ,
3 44 ,
3 4
US
LU
GI
1GI
Mak
edon
ija
AD S
kopj
e1 0
0 D
EM1 4
.00 0
7 .3 0
06 .
3 00
6 .9 0
08 2
5 72 .
3 00
9 .3 6
48 8
.20 0
.00 0
1 .4 4
2 .0 3
70 ,
5 9
2L
otar
ija
na M
aked
onij
a S
kopj
e5 1
,03
EMU
1 61 .
5 40
1 93
1 93
1 93
1 62
3 1.2
6 65 1
23 1
.17 7
.22 0
5 09 .
7 36
0 ,1
3M
aked
onij
apro
ekt
Sko
pje
5 1,1
3 EM
U1 3
.00 0
1 10
1 10
1 10
4 24 .
6 20
7 61 .
4 30 .
0 00
2 3.3
8 00 ,
3 2
4R@
Eko
nom
ika
Sko
pje
5 ,1 1
EM
U5 3
5 .2 4
59 5
5 07 4
5 2.9
3 94 .
7 56 .
1 38
7 7.6
2 53 7
.46 7
.15 0
6 12 .
5 74
9 ,8 9
5S
kops
ki P
azar
Sko
pje
5 1,1
3 EM
U1 0
0 .0 8
82 .
3 41
2 .0 1
02 .
1 83
2 .5 0
25 .
4 66 .
7 65
8 9.2
4 02 1
4 .1 8
8 .3 2
03 .
5 01 .
8 98
2 ,5
VK
UP
NO
8 23 .
8 73
8 23 .
8 73
8 23 .
8 73
8 23 .
8 73
8 23 .
8 73
5 5.7
2 75 5
.72 7
5 5.7
2 75 5
.72 7
5 5.7
2 71 0
.83 1
.08 9
1 0.8
3 1.0
8 91 0
.83 1
.08 9
1 0.8
3 1.0
8 91 0
.83 1
.08 9
1 76 .
8 16
1 76 .
8 16
1 76 .
8 16
1 76 .
8 16
1 76 .
8 16
3 72 .
4 62 .
6 90
3 72 .
4 62 .
6 90
3 72 .
4 62 .
6 90
3 72 .
4 62 .
6 90
3 72 .
4 62 .
6 90
6 .0 8
9 .6 2
46 .
0 89 .
6 24
6 .0 8
9 .6 2
46 .
0 89 .
6 24
6 .0 8
9 .6 2
46 ,
7 66 ,
7 66 ,
7 66 ,
7 66 ,
7 6
BA
NK
AR
STV
O
1I
nves
t Ba
nka
AD S
kopj
e2 6
7 0 D
EN2 1
5 .2 0
96 0
05 5
05 8
31 .
4 46
8 60 .
7 00
1 4.0
4 41 3
9 .1 0
0 .4 0
02 .
2 74 .
2 39
0 ,6 7
2Ko
mer
c ija
lna
bank
a S
kopj
e5 0
0 0 D
EN5 5
2 .9 3
52 .
0 00
1 .6 6
21 .
7 75
8 .9 9
11 5
.91 0
.62 9
2 59 .
6 18
8 05 .
7 54 .
4 80
1 3.1
7 3.7
8 01 ,
6 3
3O
hrid
ska
bank
a O
hrid
2 65 0
DEN
2 35 .
1 49
1 .9 3
01 .
3 20
1 .6 8
21 .
4 97
2 .5 1
3 .9 1
04 1
.01 9
4 50 .
9 96 .
3 50
7 .3 7
3 .6 1
90 ,
6 4
4S
topa
nska
ban
ka B
itol
a3 0
0 0 D
EN2 9
8 .9 6
02 .
9 00
2 .2 8
02 .
6 93
5 24
1 .3 5
0 .1 9
02 2
.01 2
7 39 .
5 97 .
2 00
1 2.0
9 2.1
3 30 ,
1 8
5T
etov
ska
bank
a T
etov
o3 0
0 0 D
EN1 4
6 .8 5
21 .
2 00
1 .2 0
01 .
2 00
1 9.9
9 72 3
.99 6
.40 0
3 92 .
2 56
1 76 .
2 22 .
4 00
2 .8 8
1 .1 6
91 3
,62
VK
UP
NO
1 .4 4
9 .1 0
51 .
4 49 .
1 05
1 .4 4
9 .1 0
51 .
4 49 .
1 05
1 .4 4
9 .1 0
53 2
.45 5
3 2.4
5 53 2
.45 5
3 2.4
5 53 2
.45 5
4 4.6
3 1.8
2 94 4
.63 1
.82 9
4 4.6
3 1.8
2 94 4
.63 1
.82 9
4 4.6
3 1.8
2 97 2
8 .9 5
07 2
8 .9 5
07 2
8 .9 5
07 2
8 .9 5
07 2
8 .9 5
02 .
3 11 .
6 70 .
8 30
2 .3 1
1 .6 7
0 .8 3
02 .
3 11 .
6 70 .
8 30
2 .3 1
1 .6 7
0 .8 3
02 .
3 11 .
6 70 .
8 30
3 7.7
9 4.9
4 03 7
.79 4
.94 0
3 7.7
9 4.9
4 03 7
.79 4
.94 0
3 7.7
9 4.9
4 02 ,
2 42 ,
2 42 ,
2 42 ,
2 42 ,
2 4
UGO
STI
TEL
STV
O
1I
tern
e[en
al H
otel
s AD
Sko
pje
1 EM
U5 3
0 .5 5
46 0
06 0
06 0
01 0
6 .0 0
09 8
3 18 .
3 32 .
4 00
5 .2 0
4 .6 1
40
2M
aked
onij
a T
uris
t S
kopj
e2 5
,56
EMU
4 52 .
2 47
1 .0 5
08 3
19 2
21 7
.85 6
1 6.4
0 4.9
3 82 6
7 .7 4
64 3
2 .4 1
2 .7 1
37 .
0 69 .
7 84
3 ,9 5
VK
UP
NO
9 82 .
8 01
9 82 .
8 01
9 82 .
8 01
9 82 .
8 01
9 82 .
8 01
1 7.8
6 61 7
.86 6
1 7.8
6 61 7
.86 6
1 7.8
6 61 6
.41 0
.93 8
1 6.4
1 0.9
3 81 6
.41 0
.93 8
1 6.4
1 0.9
3 81 6
.41 0
.93 8
2 67 .
8 44
2 67 .
8 44
2 67 .
8 44
2 67 .
8 44
2 67 .
8 44
7 50 .
7 45 .
1 13
7 50 .
7 45 .
1 13
7 50 .
7 45 .
1 13
7 50 .
7 45 .
1 13
7 50 .
7 45 .
1 13
1 2.2
7 4.3
9 81 2
.27 4
.39 8
1 2.2
7 4.3
9 81 2
.27 4
.39 8
1 2.2
7 4.3
9 81 ,
8 21 ,
8 21 ,
8 21 ,
8 21 ,
8 2
VK
UP
NO
SI
TE D
E JN
OS
TI3 1
.28 8
.97 5
3 1.2
8 8.9
7 53 1
.28 8
.97 5
3 1.2
8 8.9
7 53 1
.28 8
.97 5
4 15 .
3 15
4 15 .
3 15
4 15 .
3 15
4 15 .
3 15
4 15 .
3 15
3 32 .
8 73 .
0 80
3 32 .
8 73 .
0 80
3 32 .
8 73 .
0 80
3 32 .
8 73 .
0 80
3 32 .
8 73 .
0 80
5 .4 3
2 .7 8
05 .
4 32 .
7 80
5 .4 3
2 .7 8
05 .
4 32 .
7 80
5 .4 3
2 .7 8
01 6
.11 9
.54 0
.66 4
1 6.1
1 9.5
4 0.6
6 41 6
.11 9
.54 0
.66 4
1 6.1
1 9.5
4 0.6
6 41 6
.11 9
.54 0
.66 4
2 63 .
5 48 .
3 69
2 63 .
5 48 .
3 69
2 63 .
5 48 .
3 69
2 63 .
5 48 .
3 69
2 63 .
5 48 .
3 69
1 ,3 3
1 ,3 3
1 ,3 3
1 ,3 3
1 ,3 3
BI
LT
EN
50
MINISTERSTVO ZA FINANSII
8/4/2003
8/6/2003
8/8/2003
8/10/2003
8/12/2003
8/14/2003
8/16/2003
8/18/2003
8/20/2003
8/22/2003
8/24/2003
8/26/2003
8/28/2003
1,570
1,580
1,590
1,600
1,610
1,620
1,630
1,640
1,650
1,660
AlkaloidAD
Skopje-obi~ni
akcii
AlkaloidAD
Skopje-obi~niakcii
8/4/2003
8/6/2003
8/8/2003
8/10/2003
8/12/2003
8/14/2003
8/16/2003
8/18/2003
8/20/2003
8/22/2003
8/24/2003
8/26/2003
8/28/2003
920
930
940
950
960
970
980
990
1000
1010
EvropaAD
Skopje-obi~ni
akcii
EvropaAD
Skopje-obi~ni
akcii
Makpetrol
ADSkopje
-obi~niakcii
MakpetrolADSkopje-obi~ni
akcii
9,8009,8509,9009,950
10,00010,05010,10010,15010,20010,25010,30010,350
8/4/2003
8/6/2003
8/8/2003
8/10/2003
8/12/2003
8/14/2003
8/16/2003
8/18/2003
8/20/2003
8/22/2003
8/24/2003
8/26/2003
8/28/2003
Toplifikacija
ADSkopje
-obi~niakcii
ToplifikacijaAD
Skopje-obi~ni
akcii
8/4/2003
8/6/2003
8/8/2003
8/10/2003
8/12/2003
8/14/2003
8/16/2003
8/18/2003
8/20/2003
8/22/2003
8/24/2003
8/26/2003
8/28/2003
1,3
20
1,3
40
1,3
60
1,3
80
1,4
00
1,4
20
1,4
40
8/4/2003
8/6/2003
8/8/2003
8/10/2003
8/12/2003
8/14/2003
8/16/2003
8/18/2003
8/20/2003
8/22/2003
8/24/2003
8/26/2003
8/28/2003
1,650
1,660
1,670
1,680
1,690
1,700
1,710
1,720
Komercijalna
bankaAD
Skopje-obi~ni
akcii
Komercijalnabanka
ADSkopje-obi~niakcii
8/4/2003
8/6/2003
8/8/2003
8/10/2003
8/12/2003
8/14/2003
8/16/2003
8/18/2003
8/20/2003
8/22/2003
8/24/2003
8/26/2003
8/28/2003
62
63
64
65
66
67
68
69
R.Makedonija
-obvrzniciza
zarobenidevizi
R.Makedonija-obvrznici
zazarobeni
devizi
BILTEN 51
7-8
/2
00
3
PROMET NA ^LENKITE NA MAKEDONSKA BERZA A.D SKOPJE // vo denari*
JANUARI - SEPTEMVRI 2003
Rang ^lenka Klasi~no % od klasi~no Blok % od Dr`aven % od dr`aven Vkupnotrguvawe trguvawe blokovi segment segment
1 KB 673.564.559 21,6 125.837.970 10,2 3.080.334.246 52,8 3.879.736.776
2 TN 895.980.591 28,7 322.076.929 26,1 1.157.326.989 19,8 2.375.384.509
3 MI 325.511.208 10,4 279.364.050 22,6 463.372.768 7,9 1.068.248.026
4 MK 343.511.628 11 47.043.716 3,8 483.300.575 8,3 873.855.919
5 BD 191.474.278 6,1 259.181.822 21 68.446.000 1,2 519.102.101
6 FR 244.803.056 7,9 108.630.888 8,8 130.259.234 2,2 483.693.178
7 BB 215.087.981 6,9 49.422.235 4 79.467.570 1,4 343.977.786
8 SB 62.773.032 2 0 0 221.114.531 3,8 283.887.563
9 BL 97.443.699 3,1 16.502.036 1,3 149.869.948 2,6 263.815.682
10 EU 34.468.195 1,1 19.403.910 1,6 0 0 53.872.105
11 SL 29.968.419 1 6.934.108 0,6 0 0 36.902.527
12 PT 4.785.789 0,2 75.544 0 0 0 4.861.332
VKUPNO 3.119.372.437 100 1.234.473.208 100 5.833.491.861 100 11.128.468.014
* Kaj klasi~noto trguvawe i trguvaweto so blok transakciite se primenuva dvojno presmetuvawe (i pri kupuvawe i pri prodavawe), so cel da se opfatiu~estvoto na brokerskite ku]i vo prometot i pri vkrstenite transakcii.So ogled na toa [to od 13-ti Juni od proda`na strana pri trguvaweto soakcii i udeli vo sopstvenost na dr`avata se javuva Makedonskata Berza AD Skopje, nema da va`i praviloto na dvojno presmetuvawe kaj dr`avata,tuku }e se zeme predvid samo trguvaweto od kupovnata strana.
SOSTAV NA MAKEDONSKIOT BERZANSKI INDEKS (MBI)
Pazarna Pazarna % na promena[ifra Dru[tvo Kapitalizacija Kapitalizacija 30.09.2003 /
(30.09.2002) (30.09.2003) 30.09.2002
ALK ALKALOID AD 2.068.426.360 2.147.029.500 -3,7
TPLF TOPLIFIKACIJA AD 598.500.000 643.500.000 -7,0
EVRO EVROPA AD 253.027.170 249.909.057 1,2
MPT MAKPETROL AD 1.130.754.385 1.157.422.218 -2,3
KMB KOMERCIJALNA BANKA 752.337.500 805.754.480 -6,6
VKUPNO 4.803.045.4154.803.045.4154.803.045.4154.803.045.4154.803.045.415 5.003.615.2555.003.615.2555.003.615.2555.003.615.2555.003.615.255 -4,0-4,0-4,0-4,0-4,0
BILTEN52
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PAZAR NA PARI I KRATKORO^NI HARTII OD VREDNOST
Vkupniot realiziran promet vo juli 2003juli 2003juli 2003juli 2003juli 2003 godina
iznesuva 1,2 milijardi denari [to pretstavuva
namaluvawe za 12,15% vo odnos na realiziraniot
promet vo prethodniot mesec, analogno na ova i
prose~niot dneven promet bele`i pad i iznesuva
52,3 milioni denari.
Vo analiziraniot period vkupnata pobaruva~ka na
likvidni sredstva iznesuva 1,31 milijarda de-
nari [to iznesuva pad za 159,7 milioni denari,
odnosno za 10,83%. Isto taka, i vkupnata ponuda
na likvidni sredstva vo juli 2003 godina e nama-
lena za 12,64% vo sporedba so prethodniot mesec
i istata iznesuva 1,24 milijardi denari.
Od pri~ini [to vo ovoj period namalena e ponu-
data na likvidni sredstva vo odnos na pobaruva~-
kata, prose~nata ponderirana kamatna stapka e,
isto taka, namalena i toa za 0,39 procentni poeni
i iznesuva 9,34%.
Istovremeno, realizirani se vkupno 239 transak-
cii za period od 23 dena trguvawe.
Vo periodot od fevruari do juli 2003 godina mo-
`e da se zabele`i deka ponudata za proda`ba, ku-
puvawe, kako i realizacijata na pazarot na pari
bele`i kontinuirano namaluvawe, sporedeno so
istite meseci vo 2002 godina. Ova se dol`i na
zgolemenata likvidnost na bankite, [to od druga
strana mo`e da zna~i namalena aktivnost vo od-
nos na kreditiraweto na stopanstvoto. Zgoleme-
nata likvidnost pak na bankite se dol`i i na pri-
livot koj go imaat bankite od realiziranite
sredstva na gra\anite od staroto devizno [tede-
we i od obvrznicite za denacionalizacija.
Ne mo`e da se izbegne i konstatacijata deka zgo-
lemeniot promet na pazarot na pari vo 2002 vo
odnos na 2003 godina se dol`i i na toga[noto ne-
iskustvo na bankite vo realiziraweto na platni-
ot promet vo zemjata i planiraweto na potrebni-
te pari~ni sretstva od pri~ina [to ovaa funkci-
ja komletno ja prezemaa od Zavodot za platen pro-
met na 31 dekemvri, 2001 godina. Ve]e po dve go-
dini, bankite steknaa iskustvo vo rabotata so
platniot promet vo zemjata i planiraweto na se-
kojdnevnite i mese~nite potrebi od pari~ni
sredstva za negova realizacija.
Vo avgust 2003avgust 2003avgust 2003avgust 2003avgust 2003 godina pazarot na pari i kratko-
ro~ni hartii od vrednost bele`i namalena aktiv-
nost za eden i pol pati vo sporedba so juli 2003
godina, koja se manifestira preku namalen vkupen
promet na pari ostvaren me\u delovnite banki.
Imeno, vkupniot promet vo ovoj period, realizi-
ran na pazarot na pari i kratkoro~ni hartii od
vrednost iznesuva 476 milioni denari, i vo od-
nos na juli 2003 godina namalen e za 728 milioni
denari, odnosno za 60,45%.
Prose~nata dnevna realizacija na pazarot na pari
i kratkoro~ni hartii od vrednost vo avgust, 2003
godina iznesuva 23,8 milioni denari i e namalena
za 28,5 milioni denari vo odnos na prethodniot
mesec.
Pobaruva~kata na likvidni sredstva vo avgust
2003 godina iznesuva 497 milioni denari [to
pretstavuva namaluvawe za 817 milioni denari
sporedeno so pobaruva~kata na likvidni sredstva
vo juli 2003 godina, ili izrazeno vo procenti na-
maluvawe za 62,2 % na vkupnata pobaruva~ka vo
odnos na prethodniot mesec. Isto taka i vkupnata
ponuda na likvidni sredstva na pazarot na pari
ovoj mesec isto taka bele`i namaluvawe za 49,1%
vo odnos na prethodniot mesec i istata iznesuva
632,5 milioni denari.
I.02 II.02 III.02 IV.02 V.02 VI.02 VII.02 VIII.02
Vkupen promet (vo milioni denari) 2,491 3,390 4,888 4,473 4,145 5,631 3,938 2,460
Kamatna stapka (% na godi[no nivo) 12.03 11.62 10.85 11.41 11.62 12.11 12.33 10.84
Pazar na pari vo 2002 i 2003 godina (po meseci)
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
BILTEN 53
7-8
/2
00
3
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Izvor: Narodna banka na Republika Makedonija
Vo avgust 2003 kako rezultat na zna~itelno nama-
lenata pobaruva~ka na likvidni sredstva na pa-
zarot na pari, prose~nata ponderirana kamatna
stapka e namalena vo odnos na prethodniot mesec
za 0,82 procentni poeni i istata iznesuva 8,5%.
Vo analiziraniot period realizirani se vkupno
84 transakcii za period od 20 den, [to pretsta-
vuva namaluvawe za 82 transakcii vo odnos na ju-
li, 2003 godina.
Kako i vo prethodnite meseci i vo avgust 2003 go-
dina ponudata za proda`ba, kupuvawe, kako i re-
alizacijata na pazarot na pari bele`i kontinui-
rano namaluvawe, sporedeno so istite meseci vo
2002 godina. Ova se dol`i na zgolemenata lik-
vidnost na bankite. I vo ovoj period bankite ima-
at zgolemen priliv kako rezultat na realizira-
nite sredstva na gra\anite od staroto devizno
[tedewe i od obvrznicite za denacionalizacija.
Aktivni kamatni stapki na komercijalnite bankii kamatna stapka na pazarot na pari
Aktivni kamatni stapki na komercijalnite bankii kamatna stapka na pazarot na pari
Kamatna stapka na pazarot na pari
Pasivni kamatni stapki
Nominalna aktivna kamatna stapka na komercijalnite banki
5
10
15
20
25
I /1999
III V VII IX XI I /2000
III V VII IX XI I /2001
III V VII IX XI I /2002
III V VII IX XI I /2003
III V VII
IX.02 X.02 XI.02 XII.02 I.03 II.03 III.03 IV.03 V.02 VI.03 VII.03 VIII.03 IX.03
3,008 2,970 3,843 5,213 3,224 2,330 1,493 1,350 979 1,371 1,204 476 837
10.83 11.35 13.36 14.36 15.20 14.44 12.19 10.59 9.36 9.16 9.34 8.52 7.41
Pazar na pari (vo milioni denari)Pazar na pari (vo milioni denari)
Ponuda Pobaruva~ka Kamatna stapka (%)
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
I.01
II.01
III.0
1IV
.01
V.01
VI.0
1VI
I.01
VIII.
01IX
.01
X.01
XI.0
1XI
I.01
I.02
II.02
III.0
2IV
.02
V.02
VI.0
2VI
I.02
VIII.
02
IX.0
2X.
02XI
.02
XII.0
2I.0
3
I.0
3VII.
03
V.03
III.0
3
VI.0
3VI
I.03
VIII.
03
0
5
10
15
20
25
BILTEN54
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
DEPOZITI NA FIZI^KITE LICA VO BANKITE I
{TEDILNICITE
Najnovi zakonski izmeni vo
raboteweto na Fondot za
osiguruvawe na depoziti
Spored najnovite izmeni vo Zakonot za Fondot za
osiguruvawe na depoziti Fondot naplatuva pre-
mija od ~lenkite na Fondot po stapka najmnogu do
0,7% godi[no od od vkupnite depoziti na fizi~-
kite lica vo sekoja banka i [tedilnica. Ova zna-
~itelno namaluvawe na maksimalnata stapka na
premija koja ja naplatuva Fondot za osiguruvawe
na depoziti od 2,5% na 0,7% godi[no od vkupnite
depoziti kaj bankite i [tedilnicite, pretstavu-
va rasteretuvawe za bankite odnosno namaluvawe
na mese~niot tro[ok za pla]awe na premija vo
Fondot.
Nivoto na sredstvata koe Fondot treba da go ima
na svojata smetka isto taka e namaleno od 5% na
4% od vkupnite depoziti na fizi~kite lica kaj
bankite i [tedilnicite ~lenki na Fondot. Novi-
na vo Zakonot za Fondot za osiguruvawe na depo-
ziti pretstavuva i mo`nosta koja mu se dava na
Upravniot odbor na Fondot, da donese odluka za
prestanok na obvrskata na bankite i [tedilni-
cite za pla]awe na premija vo Fondot po dostig-
nuvaweto na nivoto na sredstvata na smetkata na
Fondot vo visina od 4% od vkupnite depoziti kaj
bankite i [tedilnicite. Ova osloboduvawe na
bankite i [tedilnicite od pla]awe na mese~nite
premii vo Fondot za osiguruvawe na depoziti ]e
gi namali nivnite tro[oci i ]e pridonese za na-
maluvawe na aktivnite kamatnite stapki na ban-
kite.
Depoziti na fizi~kite lica vo
bankite i [tedilnicite
Vo juli 2003juli 2003juli 2003juli 2003juli 2003 godina depozitite na fizi~kite lica
kaj bankite i [tedilnicite dostignaa vrednost
od 37,4 milijardi denari, odnosno 611,9 milioni
evra, [to pretstavuva zgolemuvawe na vkupnite
depoziti za 1,3% vo odnos na prethodniot mesec.
Sporedeno so juli, 2002 godina depozitite na gra-
\anite vo juli ovaa godina se zgolemeni za 5,51
milijarda denari, odnosno za 17,3%.
Pri analiza na valutnata struktura na depozitite
se zabele`uva deka 30,54% od vkupnite depoziti
se denarski, dodeka 69,46% se devizni depoziti.
Vo odnos na prethodniot mesec, vo juli 2003 go-
dina zastapenosta na denarskite depoziti e po-
mala za 0,36 procentni poeni za smetka na isto
tolkavoto zgolemuvawe na zastapenosta na deviz-
nite depoziti vo vkupnite.
Od aspekt na ro~nosta na depozitite mo`e da kon-
statirame deka vo juli 2003 godina, 56,71% od
vkupnite depoziti pretstavuvaat depozitite po
viduvawe, dodeka pak ostanatite 43,29% od vkup-
nite depoziti se oro~eni depoziti. Sporedeno so
juni, vo juli 2003 godina zgolemeni se depozitite
po viduvawe za 0,24 procentni poeni za smetka na
namaluvaweto na oro~enite depoziti.
Od svoeto postoewe do sega, Fondot za osiguru-
vawe na depoziti ima presmetano vkupna obvrska
za obes[tetuvawe na 2 banki i 2 [tedilnici vo
vrednost od 109,28 milioni denari. Od ovaa suma
Fondot do sega isplatil 60,19 milioni denari
odnosno 55,08% od vkupnata obvrska za obe[te-
tuvawe.
Vo juli, 2003 godina Fondot isplatil 55,24 mi-
lioni denari za obes[tetuvawe.
Vo avgust 2003avgust 2003avgust 2003avgust 2003avgust 2003 godina depozitite na fizi~kite
lica kaj bankite i [tedilnicite dostignaa vred-
nost od 37,8 milijardi denari, odnosno 618,2 mi-
lioni evra, [to pretstavuva zgolemuvawe na
vkupnite depoziti kaj bankite i [tedilnicite za
1% vo odnos na prethodniot mesec. Sporedeno so
avgust, 2002 godina depozitite na gra\anite vo
avgust ovaa godina se zgolemeni za 5,44 milijarda
denari, odnosno za 16,82 %.
Trendot na zgolemuvawe na depozitite vo bankite
i [tedilnicite prodol`uva i vo ovoj mesec kako
i vo prethodnite meseci.
Od aspekt na valutnata struktura na depozitite
se zabele`uva deka 29,91% od vkupnite depoziti
BILTEN 55
7-8
/2
00
3
Izvor: Fond za osiguruvawe na depozitite na Republika Makedonija
se denarski, dodeka 70,09% se devizni depoziti,
[to pretstavuva namaluvawe na denarskite depo-
ziti za 0,63 procentni poeni vo odnos na prethod-
niot mesec za smetka na zgolemuvaweto na u~es-
tvoto na deviznite depoziti.
Analiziraj]i ja ro~nosta na depozitite vo avgust
2003 godina, se konstatira deka 56,31% pretsta-
vuvaat depoziti po viduvawe, dodeka pak ostana-
tite 43,69% od vkupnite depoziti se oro~eni de-
poziti. Sporedeno so juli, vo avgust 2003 godina
depozitite po viduvawe namaleni se za 0,4 pro-
centni poeni za smetka na zgolemuvaweto na oro-
~enite depoziti.
Vo avgust, 2003 godina vkupnite sredstva na Fon-
dot iznesuvaa 3,10% od vkupnite depoziti na fi-
zi~kite lica kaj bankite i [tedilnicite. Pri~i-
na za namaluvaweto na sredstvata na smetkata na
Fondot od 3,16% od vkupnite depoziti vo juli na
3,1% od vkupnite depoziti vo avgust ovaa godina
pretstavuva isplatata na del od presmetanata
obvrska za obes[tetuvawe. Taka, od vkupnata pre-
smetana obvrska za obes[tetuvawe vo iznos od
109,2 milioni denari, vo mesec avgust, 2003 go-
dina Fondot isplatil 33,9 milioni denari obes-
[tetuvawe, odnosno zaklu~no so ovoj mesec Fon-
dot isplatil 86,13% od vkupnata presmetanata
obvrska za obes[tetuvawe.
So
sto
jba
(vo
00
0d
en
.)
15.000.000
18.000.000
21.000.000
24.000.000
27.000.000
30.000.000
33.000.000
36.000.000
39.000.000
42.000.000
30.09
.2001
31.10
.2001
30.11
.2001
31.12
.2001
31.01
.2002
28.02
.2002
31.03
.2002
30.04
.2002
31.05
.2002
30.06
.2002
31.07
.2002
31.08
.2002
30.09
.2002
31,10
,2002
30,11
,2002
31,12
,2002
31,01
,2003
28,02
,2003
31,03
,2003
30,04
,2003
31,05
,2003
30,06
,2003
31,07
,2003
31,08
,2003
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
56
(pod
atoc
ite
seod
inf
orm
ativ
enka
rakt
er, d
etal
nite
uslo
vise
dost
apni
zade
lovn
iba
nki)
obez
bede
nii
gara
ntir
ani
odV
lada
tana
Rep
ubli
kaM
aked
onij
a,so
stoj
bavo
maj
2003
godi
naob
ezbe
deni
iga
rant
iran
iod
Vla
data
naR
epub
lika
Mak
edon
ija,
sost
ojba
vom
aj20
03go
dina
KR
ED
IT
NI
LI
NI
IZA
MA
LI
IS
RE
DN
IP
RE
TP
RI
JA
TI
JA
Kre
ditn
ali
nija
Kre
ditn
ali
nija
Izn
os
Rok
navr
a]aw
eR
okna
vra]
awe
Grej
spe
riod
Grej
spe
riod
Godi
[na
kam
atna
stap
kaGo
di[
naka
mat
nast
apka
Obe
zbed
uvaw
e
Nam
ena
nakr
edit
itot
Nam
ena
nakr
edit
itot
Cel
nigr
upi
Cel
nigr
upi
Ste
pena
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Ste
pena
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Zabe
le[
ka
Sto
kovn
akr
edit
nali
nija
odI
tali
ja(z
aop
rem
aod
ital
ijan
sko
proi
zvod
stvo
).B
anka
agen
t- M
BP
RS
toko
vna
kred
itna
lini
jaod
Ita
lija
(za
opre
ma
odit
alij
ansk
opr
oizv
odst
vo).
Ban
kaag
ent
- MB
PR
Pro
gram
aza
kred
itir
awe
nara
zvoj
otna
MS
Pod
stra
nana
odGe
rman
ija.
Ban
kaag
ent
- MB
PR
KFW
Pro
gram
aza
kred
itir
awe
nara
zvoj
otna
MS
Pod
stra
nana
odGe
rman
ija.
Ban
kaag
ent
- MB
PR
KFW
Pro
gram
aza
kred
itir
awe
nara
zvoj
otna
MS
Pod
stra
nana
odGe
rman
ija.
Ban
kaag
ent
- MB
PR
KFW
Pro
gram
aza
kred
itir
awe
nara
zvoj
otna
MS
Pod
stra
nana
odGe
rman
ija.
Ban
kaag
ent
-MB
PR
KFW
50,0
00- 2
,000
,000
€
Tut
unsk
aba
nka
Sko
pje
Edno
krat
napr
oviz
ija
od1,
2%se
pla]
aza
uslu
gite
napr
okur
ator
ot
Sko
pje,
Sto
pans
kaba
nka
Bit
ola,
Tet
ovsk
aba
nka
Tet
ovo,
Ohr
idsk
aba
nka
Ohr
id, R
adob
ank
Sko
pje,
Sto
pans
kaba
nka
Kom
erc
ijal
naba
nka
Sko
pje,
Mak
edon
ska
bank
aS
kopj
e,I
zvoz
nai
kred
itna
bank
aS
kopj
e,I
nves
tba
nka
Sko
pje,
Bal
kans
kaba
nka
Sko
pje,
Eksp
ort
Im
port
bank
aS
kopj
e,
zako
rist
ewe
9,3
mil
ioni
. Isk
oris
teni
se27
%.
Od
napl
aten
ite
anui
teti
]ese
krei
rare
volv
ing
fon
d.€
Ita
lija
obez
bedi
12,7
mil
ioni
odko
ios
tanu
vaat
€
Sit
eM
SP
osve
nod
dejn
osti
te: E
- Trg
ovij
a,J
- jav
naup
rava
, Zad
ol`
itel
noso
cij
alna
za[
tita
, M- p
riva
tni
dom
a]in
stva
sovr
abot
eni
lic
ai
N- E
kste
riro
rija
lni
orga
niza
cii
ite
la
Sre
dstv
ata
seod
obru
vaat
zapr
ofit
abil
niin
vest
icio
nipr
oekt
iza
priv
atni
invs
tito
ri
hart
iiod
vred
nost
hipo
teka
, ban
kars
kaga
ranc
ija,
depo
ziti
fik
sna
7%go
di[
no
do1,
5go
dini
sekr
eira
revo
lvin
ggf
ond.
osta
nuva
atza
kori
stew
e3
mil
ioni
€.
Isk
oris
teni
se80
%. O
dna
plat
enit
ean
uite
ti]e
KF
Wod
Germ
anij
aob
ezbe
di15
mil
ioni
odko
i€
MS
Pko
ise
nad
51%
vopr
ivat
naso
pstv
enos
t.
kred
itot
mo`
eda
seko
rist
iza
obrt
nisr
edst
va.
kred
itot
zaos
novn
isr
edst
va. M
aksi
mum
30%
odtn
iM
SP
, ios
nova
we
nano
vi. M
inim
um70
%od
Mod
erni
zac
ija
ipr
o[ir
uvaw
ena
post
oe~k
ipr
iva-
prav
ai
hart
iiod
vred
nost
,za
log
nane
dvi`
enim
ot
Hipo
teka
, men
ici,
zalo
gna
podv
i`ni
pred
met
i,
kam
ata)
. Vo
mom
ento
v11
%go
di[
no.
Pro
men
liva
, (za
visi
od[
estm
ese~
naEU
RI
BO
R
do1
godi
na
50,0
00- 4
00,0
00€
Tet
ovsk
aba
nka
AD
Tet
ovo,
Tut
unsk
aba
nka
AD
Sko
pje
bank
aA
DS
kopj
e,S
topa
nska
bank
aA
DB
itol
a,ba
nka
AD
Ohr
id, R
adob
ank
AD
Sko
pje,
Sto
pans
kaS
kopj
e,M
aked
onsk
aba
nka
AD
Sko
pje,
Ohr
idsk
aI
nves
tba
nka
AD
Sko
pje,
Kom
erc
ijal
naba
nka
AD
AD
Sko
pje,
Izv
ozna
ikr
edit
naba
nka
AD
Sko
pje,
Bal
kans
kaba
nka
AD
Sko
pje,
Eksp
ort
impo
rtba
nka
Tet
ovsk
aba
nka
AD
Tet
ovo,
Tut
unsk
aba
nka
AD
Sko
pje
bank
aA
DS
kopj
e,S
topa
nska
bank
aA
DB
itol
a,ba
nka
AD
Ohr
id, R
adob
ank
AD
Sko
pje,
Sto
pans
kaS
kopj
e,M
aked
onsk
aba
nka
AD
Sko
pje,
Ohr
idsk
aI
nves
tba
nka
AD
Sko
pje,
Kom
erc
ijal
naba
nka
AD
AD
Sko
pje,
Izv
ozna
ikr
edit
naba
nka
AD
Sko
pje,
Bal
kans
kaba
nka
AD
Sko
pje,
Eksp
ort
impo
rtba
nka
Isk
oris
teni
se12
%. O
dna
plat
enit
ean
uite
ti]e
sekr
eira
revo
lvin
gf
ond.
osta
nuva
atza
kori
stew
e9
mil
ioni
.€
naM
aked
onij
aob
ezbe
dija
10,2
mil
ioni
, od
koi
€
DEG
odGe
rman
ija
iM
inis
ters
tvot
oza
fin
ansi
i
vrat
enpo
01.0
1.19
91go
dina
Osn
ova~
otm
ora
dabi
depo
vrat
nik
odGe
rman
ija,
nad
51%
priv
atni
(trg
ovij
ata
eis
klu~
ena)
.P
roiz
vodn
i,us
lu`
ni, g
rade
`ni
ili
agra
rni
MS
P,
nepo
star
iod
3go
dini
dru[
tva
eksp
anzi
jana
post
oe~k
itr
govs
kidr
u[tv
aak
tivn
opa
rtne
rstv
ona
post
oe~k
itr
govs
kipr
evze
maw
ena
post
oe~k
itr
govs
kidr
u[tv
a,O
tpo~
nuva
we
sora
bota
nano
vitr
govs
kidr
u[tv
a,
depo
zit,
hart
iiod
vren
ost
obli
gato
ren
odno
sil
iba
nkar
ska
gara
ncij
a,Hi
pote
kana
nedv
i`en
imot
, zad
ol`
itel
noso
fik
sna
8%go
di[
no
do2
godi
ni
7go
dini
, so
vklu
~en
grej
spe
riod
5go
dini
sovk
lu~e
ngr
ejs
peri
od9
godi
niso
vklu
~en
grej
spe
riod
10,0
00- 1
50,0
00€
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
57
Kre
ditn
ali
nija
Kre
ditn
ali
nija
Izn
os
Rok
navr
a]aw
eR
okna
vra]
awe
Grej
spe
riod
Grej
spe
riod
Godi
[na
kam
atna
stap
kaGo
di[
naka
mat
nast
apka
Obe
zbed
uvaw
e
Nam
ena
nakr
edit
itN
amen
ana
kred
itit
Cel
nigr
upi
Cel
nigr
upi
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
stva
ta
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
stva
ta
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Zabe
le[
ka
Kre
diti
raw
ena
mal
ibi
znis
i(m
ikro
im
ali
kred
iti)
Kre
diti
raw
ena
mal
ibi
znis
i(m
ikro
im
ali
kred
iti)
Kre
diti
raw
ena
proi
zvod
stvo
nam
enet
oza
izvo
z,od
sred
stva
tana
Mak
edon
ska
bank
aza
podd
r[ka
ira
zvoj
Kre
diti
raw
ena
proi
zvod
stvo
nam
enet
oza
izvo
z,od
sred
stva
tana
Mak
edon
ska
bank
aza
podd
r[ka
ira
zvoj
Kre
diti
odkr
edit
nali
nija
odM
e\un
arod
naba
nka
zaob
nova
ira
zvoj
(MB
OR
)za
razv
ojna
priv
atni
otse
ktor
Rev
olvi
ngf
ond
Kre
diti
odkr
edit
nali
nija
odM
e\un
arod
naba
nka
zaob
nova
ira
zvoj
(MB
OR
)za
razv
ojna
priv
atni
otse
ktor
Rev
olvi
ngf
ond
50,0
00- 1
5,00
0€
€
mik
rokr
edit
i,do
50,0
00m
ali
kred
iti,
Izv
ozna
ikr
edit
naba
nka
AD
Sko
pje,
Tut
unsk
aba
nka
AD
Sko
pje,
Sop
stve
nou~
estv
o15
%.
Pro
vizi
jana
anga
`ir
ani
sred
stva
0,50
%go
di[
nona
odob
reni
ota
neis
kori
sten
kred
it
Sop
stve
nou~
estv
o20
%od
prsm
etk.
vred
. na
proe
ktot
. Pro
vizi
jana
anga
`ir
ani
sred
stva
0,75
%na
odob
reni
ota
neis
kori
sten
kred
it
Kre
ditn
ata
bank
aza
obno
vaod
Germ
anij
aob
ezbe
di6,
5m
ilio
niod
koi
osta
nuva
atza
kori
stew
e5,
3m
ilio
ni. I
skor
iste
nise
18%
.O
dna
plat
enit
ean
uite
ti]e
sekr
eira
revo
lvin
gf
ond
KFW
€,
€
Pri
vatn
itr
govs
kidr
u[tv
a,po
edin
ci,
indi
vidu
alni
pret
prie
ma~
i,za
naet
~ii,
prod
ava~
ina
paza
ri
sam
osto
jni
vr[
itel
ina
dejn
ost
Fin
ansi
raw
ena
osno
vni
sred
stva
(nab
avka
naop
rem
a,m
a[in
i,al
ati,
inst
alac
ii, g
rade
`no
zem
ji[
te,
reno
vira
we
im
oder
niza
cija
, fin
ansi
raw
ena
obrt
nisr
edst
va(s
urov
ini,
repr
omat
erij
ali,
trgo
vska
stok
a. .
.)
Do
20%
nago
di[
noni
voza
mak
rokr
edit
i,do
15%
nago
di[
noni
voza
mal
ikr
edit
i
Do
3m
esec
i
Pri
vatn
itr
govs
kidr
u[tv
ako
iim
aat
proi
zvod
stvo
nam
enet
oza
izvo
z
Fin
ansi
raw
eob
rtni
sred
stva
zapo
dggo
tovk
ana
proi
zvod
stvo
tona
men
eto
zaiz
voz
Fik
sna
11%
godi
[na
/50,0
00- 4
00,0
00€
Tet
ovsk
aba
nka
AD
Tet
ovo,
Tut
unsk
aba
nka
AD
Sko
pje
bank
aA
DS
kopj
e,S
topa
nska
bank
aA
DB
itol
a,ba
nka
AD
Ohr
id, R
adob
ank
AD
Sko
pje,
Sto
pans
kaS
kopj
e,M
aked
onsk
aba
nka
AD
Sko
pje,
Ohr
idsk
aI
nves
tba
nka
AD
Sko
pje,
Kom
erc
ijal
naba
nka
AD
AD
Sko
pje,
Izv
ozna
ikr
edit
naba
nka
AD
Sko
pje,
Bal
kans
kaba
nka
AD
Sko
pje,
Eksp
ort
impo
rtba
nka
Inv
est
bank
aA
DS
kopj
e,O
hrid
ska
bank
aA
DO
hrid
,R
ado
bank
aA
DS
kopj
e,T
utun
ska
bank
aA
DS
kopj
e
Rev
olvi
ngf
ond
od10
0%is
kori
sten
akr
edit
nali
nija
odM
e\un
arod
naba
nka
zaob
nova
ira
zvoj
Mak
edon
ska
bank
aza
podd
r[ka
nara
zvoj
otob
ezbe
disr
edst
vaza
ovaa
kred
itna
lini
ja.
Od
niv
dose
gase
isko
rist
eni
31,5
mil
ioni
.€
Nab
avka
nano
vaop
rem
a,te
kovn
iob
rtni
sred
stva
,gr
ade`
nira
boti
, in`
iner
ing,
kons
ulta
ntsk
ius
lugi
ili
cen
ci.
Tra
jni
obrt
nisr
edst
va
Hipo
teka
, zal
og
Pro
men
liva
okol
u7%
(L
IB
OR
+3%
+ba
nk. T
ro[
.)
do3
godi
ni(z
aos
novn
isr
edst
va)
do2
godi
ni(z
ain
d.ze
m. P
roiz
vodi
teli
)
Do
2go
dini
4- 1
5m
esec
i(z
aiz
vozn
iar
an`
man
i)od
1do
10go
dini
Do
1.12
5.00
0€
€za
MS
Pdo
75.0
00za
indi
vidu
alni
zem
. pro
izvo
dite
li
Bla
nko
men
ica
soiz
java
zave
rena
kaj n
otar
, so
najm
alku
2`
iran
ti; b
arir
an~e
kso
izja
vaza
vere
naka
j not
ar,
men
ica
i/il
iba
rira
n~e
kod
drug
ibo
nite
tni
prav
nili
ca
- gar
anti
; hip
otek
a;ra
~na
zalo
gana
podv
i`ni
pred
met
ii
prav
a;de
pona
vred
nosn
ipr
edm
eti
iha
rtii
odvr
edno
st; g
ra\a
nski
~eko
vi; d
rugo
popo
treb
a,pr
ifat
livo
zaba
nkat
apr
ipr
ocen
uvaw
ena
kred
itit
ese
prim
enuv
apo
sebn
akr
edit
nate
hnol
ogij
ako
jae
fok
usir
ana
naso
cio
-eko
nom
skat
aso
stoj
bana
pret
prie
-m
a~ot
ine
govi
otbi
znis
, vo
odno
sna
kola
tera
lot
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
58
Izn
os
Rok
navr
a]aw
eR
okna
vra]
awe
Grej
spe
riod
Grej
spe
riod
Godi
[na
kam
atna
stap
kaGo
di[
naka
mat
nast
apka
Obe
zbed
uvaw
e
Nam
ena
nakr
edit
itN
amen
ana
kred
itit
Cel
nigr
upi
Cel
nigr
upi
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Zabe
le[
ka
1,00
0- 1
0,00
0$(m
ali)
1.00
0- 3
0,00
0$(g
olem
i)
Kri
teri
umi:
inve
stic
iona
prog
ram
aza
gole
mit
ekr
edit
i,za
dol`
itel
nou~
estv
ood
30%
, vo
opre
ma,
zgra
dii
zado
l`it
elno
osig
uruv
awe
nast
okat
avo
osig
urit
elna
kom
pani
jai
vink
ulir
awe
naP
olis
ata
voko
rist
naB
anka
tane
odob
ruva
goto
vins
kisr
edst
va,
tuku
vr[
ina
bavk
aza
smet
kana
klie
ntot
oddo
bavu
va~
kojg
obi
rasa
mio
tkl
ient
Kri
teri
umi:
inve
stic
iona
prog
ram
aza
gole
mit
ekr
edit
i,za
dol`
itel
nou~
estv
ood
30%
, vo
opre
ma,
zgra
dii
zado
l`it
elno
osig
uruv
awe
nast
okat
avo
osig
urit
elna
kom
pani
jai
vink
ulir
awe
naP
olis
ata
voko
rist
naB
anka
tane
odob
ruva
goto
vins
kisr
edst
va,t
uku
vr[
ina
bavk
aza
smet
kana
klie
ntot
oddo
bavu
va~
kojg
obi
rasa
mio
tkl
ient
Im
plem
enta
cij
ana
ovaa
kred
itna
lini
jae
vopo
~etn
af
aza.
Vo
tek
ede
fin
iraw
ena
uslo
vite
pod
koi
]ese
dode
luva
atkr
edit
ite,
kako
iiz
bor
nade
lovn
iba
nki
IF
AD
obez
bedi
6,7
mil
ioni
$od
koi
osta
nuva
atza
kori
stew
e4,
9m
ilio
ni$.
Isk
oris
teni
se27
%. O
dvr
aten
ite
anui
teti
]ese
krei
rare
volv
ing
fon
d
Ind
ivid
ualn
ize
mjo
delc
iod
opre
dele
nipo
dra~
javo
isto
~nio
ti
jugo
isto
~nio
tde
lna
Mak
edon
ija
6%go
di[
no
1.R
azvo
j na
sto~
arst
voto
,2.
Ras
tite
lno
proi
zvod
stvo
1.R
azvo
j na
mal
ipr
etpr
ijat
ija
2.K
omer
cij
alna
trgo
vija
6%go
di[
no
Od
3m
esec
ido
3go
dini
, zav
isno
odna
men
ata
Mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
(na
nivo
nase
lo)
Inv
estb
anka
A.D
. Sko
pje
Inv
estb
anka
A.D
. Sko
pje
Pod
obru
vaw
ena
`iv
otni
otst
anda
rdna
popu
lac
ijat
aod
cel
nata
grup
a.
Od
3m
esec
ido
3go
dini
, zav
isno
odna
men
ata
1,00
0- 7
5,00
0$
IF
AD
obez
bedi
7,5
mil
ioni
$.S
reds
tvat
ado
sega
nese
kori
sten
i.O
dvr
aten
ite
anui
teti
]ese
krei
rare
volv
ing
fon
d
IF
AD
obez
bedi
6,7
mil
ioni
$od
koi
osta
nuva
atza
kori
stew
e4,
9m
ilio
ni$.
Isk
oris
teni
se27
%. O
dvr
aten
ite
anui
teti
]ese
krei
rare
volv
ing
fon
d
Nev
rabo
teni
lic
aod
zem
jode
lski
tene
razv
ieni
sred
ini,
siro
ma[
nize
mjo
dels
kido
ma]
inst
vaka
koi
mal
ii
sred
nipr
etpr
iem
a~i
Hipo
teka
vood
nos
2:1,
bank
arsk
i~e
kovi
,de
vizn
isr
edst
va, g
aran
cij
aod
likv
idna
orga
niza
cij
a,ba
nkar
ska
gara
ncij
a,ak
cep
tivn
ina
lozi
odli
kvid
nopr
etpr
ijat
ie
Hipo
teka
vood
nos
2:1
(za
mal
ikr
edit
i),
Hipo
teka
vood
nos
2:1
(za
gole
mi
kred
iti)
,ba
nkar
ski
~eko
vi, d
eviz
nisr
edst
va, g
aran
cij
aod
likv
idna
orga
niza
cij
a,ba
nkar
ska
gara
ncij
a,ak
cep
tivn
ina
lozi
odli
kvid
nopr
etpr
ijat
ie
Od
1do
6go
dini
, zav
isno
odna
men
ata
Od
1do
6go
dini
, zav
isno
odna
men
ata
2,00
0$m
ikro
kred
iti,
25,0
00$
zapr
imar
noze
mjo
dels
kopr
oizv
odst
vo, 7
5,00
0$za
prer
abot
kana
zem
jode
lski
proi
zvod
i
Kre
ditn
ali
nija
Kre
ditn
ali
nija
Kre
diti
odkr
edit
nata
lini
jana
Me\
unar
oden
fon
dza
razv
ojna
zem
jode
lstv
oto
IF
AD
1,M
ali
igo
lem
ikr
edit
iza
indi
vidu
alni
zem
jode
lci
Kre
diti
odkr
edit
nata
lini
jana
Me\
unar
oden
fon
dza
razv
ojna
zem
jode
lstv
oto
IF
AD
1,M
ali
igo
lem
ikr
edit
iza
indi
vidu
alni
zem
jode
lci
Kre
diti
odkr
edit
nata
lini
jana
Me\
unar
oden
fon
dza
razv
ojna
zem
jode
lstv
oto
IF
AD
1,K
redi
tiza
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
Kre
diti
odkr
edit
nata
lini
jana
Me\
unar
oden
fon
dza
razv
ojna
zem
jode
lstv
oto
IF
AD
1,K
redi
tiza
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
Kre
diti
odkr
edit
nata
lini
jana
Me\
unar
oden
fon
dza
razv
ojna
zem
jode
lstv
oto
IF
AD
2,F
inan
sisk
ius
lugi
voze
mjo
dels
tvot
o
Kre
diti
odkr
edit
nata
lini
jana
Me\
unar
oden
fon
dza
razv
ojna
zem
jode
lstv
oto
IF
AD
2,F
inan
sisk
ius
lugi
voze
mjo
dels
tvot
o
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
59
Izn
os
Rok
navr
a]aw
eR
okna
vra]
awe
Grej
spe
riod
Grej
spe
riod
Godi
[na
kam
atna
stap
kaGo
di[
naka
mat
nast
apka
Obe
zbed
uvaw
e
Nam
ena
nakr
edit
itN
amen
ana
kred
itit
Cel
nigr
upi
Cel
nigr
upi
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Zabe
le[
ka
10,0
00za
indi
vidu
alni
zem
jode
lci
so7,
25%
kam
ata
godi
[no
; 17,
000
zam
ikro
pret
prie
ma~
iso
18%
kam
ata
godi
[no
; 50
€
€ €,0
00za
mal
ipr
etpr
ijat
ija
so8
- 12%
kam
ata
godi
[no
Vla
data
naHo
land
ija
obez
bedi
7m
ilio
niod
koi
osta
nuva
atza
kori
stew
e3,
5m
ilio
ni. I
skor
iste
nise
50%
. Od
plas
iran
ite
sred
stva
seso
zdav
are
volv
ing
fon
dko
j obe
zbed
uva
dopo
lnit
elni
sred
stva
.
€
€
Od
7,25
%do
18%
Sog
lasn
okr
edit
nata
poli
tika
nade
lovn
ite
bank
iu~
esni
~ki
vore
aliz
acij
ana
kred
itot
Pod
dr[
kana
mo`
nost
ite
zavr
abot
uvaw
ei
razv
ojna
mik
roi
mal
ibi
znis
i
Mik
roi
mal
ipr
etpr
ijat
ija
iin
divi
dual
nize
mjo
delc
i
Nab
avka
nam
a[in
i,op
rem
a,gr
ade`
nira
boti
,dr
ugi
isno
vni
sred
stva
(osv
enst
eknu
vaw
ena
zem
ja)
naba
vka
nasu
rovi
ni, r
epro
mat
erij
ali
(za
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija)
, nab
avka
naze
mjo
dels
kam
ehan
izac
ija,
osno
vno
stad
o,or
an`
erii
, pod
igaw
ena
nasa
di, o
prem
a,na
bavk
ana
suro
vini
, rep
rom
a-ri
jali
(za
kred
iti
voob
last
ana
zem
jode
lstv
oto)
Hipo
teka
nane
dvi`
enim
ot,
zalo
gna
opre
ma
Hipo
teka
, zal
ogna
opre
ma,
drug
iin
stru
men
tipr
ifat
livi
zaB
anki
te
LI
BO
R+
2,5%
6m
esec
i- 1
godi
na
Tut
unsk
aba
nka
AD
Sko
pje,
Rad
oban
kA
DS
kopj
e,{
tedi
lnic
aM
o`no
sti
Ohr
idsk
aba
nka
AD
Ohr
id, S
topa
nska
bank
aA
DS
kopj
e,K
omer
cij
alna
bank
aA
DS
kopj
e,T
utun
ska
banj
aA
DS
kopj
e,R
adob
ank
AD
Sko
pje,
Sto
pans
kaba
nka
AD
Bit
ola,
Ohr
idsk
aba
nka
AD
Ohr
id,
Mak
edon
ska
bank
aA
DS
kopj
e
Ohr
idsk
aba
nka
AD
Ohr
id,
Sto
pans
kaba
nka
AD
Sko
pje,
Kom
erc
ijal
naba
nka
AD
Sko
pje,
Sre
dstv
ata
nem
o`e
dase
kori
stat
zapr
oekt
iod
zem
jode
lstv
oto,
osve
nza
prer
abot
kai
dora
botk
ana
zem
jode
lski
proi
zvod
i
Izg
radb
a/
naba
vka
naim
ot, n
abav
kana
ma[
ini
iop
rem
a,na
bavk
ana
suro
vini
ire
zerv
nide
lovi
Eduk
ativ
entr
enin
g
1- 3
godi
ni1
- 3go
dini
Oko
lu9%
(EU
RI
BO
R+
5,3%
)
Do
400,
000$
zam
ali
isr
edni
pret
prij
atij
ado
200,
000$
zaze
mjo
dels
tvo
Sre
dstv
aod
Ban
kata
zara
zvoj
pri
Sov
etot
naEv
ropa
(CEB
)vo
izno
sod
5m
ilio
nise
100%
isko
rist
eni.
Od
niv
seso
zdad
ere
volv
ing
fon
dko
j pro
dol`
uva
dase
kori
sti
pod
isti
teus
lovi
€
Fon
dot
zam
e\un
arod
naso
rabo
tka
ira
zvoj
()
-T
ajva
ngi
obez
edi
sred
stva
taza
ovaa
kred
itna
li-
nija
, koj
ae
isko
rist
ena
100%
. Del
ovni
teba
nki
odvr
aten
ite
anui
teti
soza
dado
are
volv
ing
fon
dovi
.
ICDF
MS
Pod
teks
tiln
a,ko
`na
, pre
hram
bena
indu
stri
jai
drug
igr
anki
, koi
biov
ozm
o`il
ekr
eira
we
novi
rabo
tni
mes
ta, o
sven
prim
arno
zem
jode
lsko
proi
zvod
stvo
Od
3,5
do5
godi
niD
o7
godi
niza
MS
Pdo
5go
dini
zaze
mjo
dels
tvo
Nem
ali
mit
Od
5do
10go
dini
Kre
ditn
ali
nija
Kre
ditn
ali
nija
Pod
dr[
kana
razv
ojna
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
odV
lada
tana
Hola
ndij
a.I
mpl
emen
tato
r-
Mak
edon
skat
ara
zvoj
naf
onda
cij
aza
prtp
rija
tija
ta
Pod
dr[
kana
razv
ojna
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
odV
lada
tana
Hola
ndij
a.I
mpl
emen
tato
r-
Mak
edon
skat
ara
zvoj
naf
onda
cij
aza
prtp
rija
tija
ta
Pro
ekt
zara
zvoj
napr
ivat
niot
sekt
orna
Fon
dot
zam
e\un
arod
naso
rabo
tka
ira
zvoj
odT
ajva
nP
roek
tza
razv
ojna
priv
atni
otse
ktor
naF
ondo
tza
me\
unar
odna
sora
botk
ai
razv
ojod
Taj
van
Kre
ditn
ali
nija
zakr
eira
we
novi
rabo
tni
mes
tavo
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
REV
OL
VI
NG
FO
ND
Kre
ditn
ali
nija
zakr
eira
we
novi
rabo
tni
mes
tavo
mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
REV
OL
VI
NG
FO
ND
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Izn
os
Rok
navr
a]aw
eR
okna
vra]
awe
Grej
spe
riod
Grej
spe
riod
Godi
[na
kam
atna
stap
kaGo
di[
naka
mat
nast
apka
Obe
zbed
uvaw
e
Nam
ena
nakr
edit
itN
amen
ana
kred
itit
Cel
nigr
upi
Cel
nigr
upi
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Ste
pen
nais
kori
sten
ost
nasr
edst
vata
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Del
ovni
bank
iko
igo
nuda
tkr
edit
ot
Zabe
le[
ka
20,0
00do
12,5
00,0
00€
€
Evro
pska
inve
stic
iona
bank
aob
ezbe
di20
mil
ioni
odko
ios
tanu
vaat
zako
rist
ewe
18, m
ilio
ni.
Isk
oris
teni
se6%
. Od
vrat
enit
ean
uite
ti]e
sekr
eira
revo
lvin
gf
ond
€
€
Oko
lu8%
ili
9%(p
reku
MB
PR
)
Osn
ovni
sred
stva
izg
olem
uvaw
ena
post
ojan
iot
obrt
enka
pita
lpo
vrza
nso
proe
ktot
Mal
ii
sred
nipr
etpr
ijat
ija
odsi
tepr
oizv
odni
dejn
osti
Pra
vni
lic
ako
ivr
abot
uvaa
tna
jmno
gu20
lic
a.B
izni
sot
dae
zapo
~nat
najm
nogu
pred
5go
dini
ina
jmal
ku51
%od
glav
nina
tada
evo
priv
atna
sops
tven
ost
Pra
vni
lic
ako
ivr
abot
uvaa
tna
jmno
gu20
lic
a.B
izni
sot
dae
zapo
~nat
najm
nogu
pred
5go
dini
ina
jmal
ku51
%od
glav
nina
tada
evo
priv
atna
sops
tven
ost
Kup
uvaw
ena
opre
ma
ili
ma[
ini.
Dol
goro
~no
fin
ansi
raw
ena
novi
proe
kti.
So
odob
reni
ena
NEP
Aba
nkat
am
o`e
dado
zvol
ina
jmno
gu10
%od
vkup
nood
obre
niot
kred
itda
bide
nam
enet
zaob
rten
kapi
tal.
Kup
uvaw
ena
opre
ma
ili
ma[
ini.
Dol
goro
~no
fin
ansi
raw
ena
novi
proe
kti.
20%
odvk
upno
odob
reni
otkr
edit
mo`
eda
bide
nam
enet
zaob
rten
kapi
tal.
Sog
lasn
okr
edit
nata
poli
tika
nade
lovn
ite
bank
iu~
esni
~ki
vore
aliz
acij
ana
kred
itot
Bla
nko
men
ica
som
eni~
naiz
java
zave
rena
kaj
nota
r,ba
rira
n~e
kso
izja
vaza
vere
naka
j not
ar,
men
ica
i/il
iba
rira
n~e
kod
drug
ibo
nite
tni
prav
nili
ca
- gar
anti
, hip
otek
am
inim
um13
0%od
izno
sot
nakr
edit
ot, d
epon
iraw
ena
vred
nosn
ipr
edm
eti
iha
rtii
odvr
edno
st, b
anka
rska
gara
ncij
a.S
amio
tF
AR
Ef
ond
obez
bedu
vaga
rant
enf
ond
zaob
ezbe
duva
we
nako
late
rala
.
Bla
nko
men
ica
som
eni~
naiz
java
zave
rena
kaj
nota
r,ba
rira
n~e
kso
izja
vaza
vere
naka
j not
ar,
hipo
teka
nane
dvi`
enim
otm
inim
um13
0%od
izno
sot
nakr
edit
ot, d
epon
iraw
ena
vred
nosn
ipr
edm
eti
iha
rtii
odvr
edno
sti
dr.
Ne
poni
ska
od10
%
1go
dina
Kom
erc
ijal
naba
nka
AD
Sko
pje,
Sto
pans
kaba
nka
AD
Sko
pje,
Mak
edon
ska
bank
aza
podd
r[ka
nara
zvoj
otA
DS
kopj
e
Izv
ozna
kred
itna
bank
aA
DS
kopj
e,K
omer
cij
alna
bank
aA
DS
kopj
e,K
omer
cij
alno
inve
stic
iona
bank
aA
DK
uman
ovo,
Ohr
idsk
aba
nka
AD
Ohr
id,
Sto
pans
kaba
nka
AD
Bit
ola,
Tut
unsk
aba
nka
AD
Sko
pje
Pot
rebn
ae
da
seiz
vr[
ise
lekc
ija
nadel
ovni
bank
i
70%
odpl
asm
anot
gono
sisa
mio
tF
ond
FA
RE,
a30
%de
lovn
ite
bank
i.20
%od
vkup
nite
sred
stva
pret
stav
uvaa
tso
pstv
enga
rant
enf
ond
naF
AR
E
Nad
omes
tna
tro[
oci
1%ed
nokr
atno
.R
eali
zac
ijat
ana
kred
itna
tali
nija
nee
zapo
~nat
a
Do
6m
esec
iD
o6
mes
eci
Do
10%
Sre
dstv
ata
odov
ojF
AR
E- N
EPA
aran
`m
ando
sega
nese
kori
sten
i,bi
dej]
ipr
oekt
otne
zapo
~nal
sore
aliz
acij
a
Sre
dstv
ata
odK
AR
DS
- EU
zaov
ojpr
oekt
dose
gane
seko
rist
eni,
bide
j]i
proe
ktot
neza
po~n
also
real
izac
ija
Od
5do
7go
dini
Od
3do
5go
dini
Do
1.80
0.00
0M
KD
Do
30.0
00EV
RA
Do
5go
dini
Kre
ditn
ali
nija
Kre
ditn
ali
nija
AP
EKS
glob
alen
zaem
odEv
rops
kata
Inv
esti
cio
naba
nka
AP
EKS
glob
alen
zaem
odEv
rops
kata
Inv
esti
cio
naba
nka
Kre
ditn
apr
ogra
ma
zam
ali
pret
prij
atij
aod
FA
RE/
NEP
AK
redi
tna
prog
ram
aza
mal
ipr
etpr
ijat
ija
odF
AR
E/N
EPA
Mak
ro- K
redi
tna
lini
jaza
mal
ipr
etpr
ijat
ija
od- E
UCA
RDS
Mak
ro- K
redi
tna
lini
jaza
mal
ipr
etpr
ijat
ija
od- E
UCA
RDS
60
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
Izn
os
Rok
navr
a]aw
eR
okna
vra]
awe
Grej
spe
riod
Grej
spe
riod
Godi
[na
kam
atna
stap
kaGo
di[
naka
mat
nast
apka
Obe
zbed
uvaw
e
Nam
ena
nakr
edit
itN
amen
ana
kred
itit
Cel
nigr
upi
Cel
nigr
upi
Izv
orna
sred
stva
Izv
orna
sred
stva
Ins
titu
cij
ako
jagi
nudi
kred
itit
e
Ins
titu
cij
ako
jagi
nudi
kred
itit
e
Zabe
le[
ka
6.00
0.00
0do
30.0
00.0
00¥
¥I
znos
otne
ede
fin
iran
, ase
fin
ansi
rana
jmno
gudo
50%
odvr
edno
sta
nako
nkre
tnio
tpr
oekt
0%
0%
0%
Ban
kars
kaga
ranc
ija
Spo
red
list
aob
jave
navo
odlu
kata
Sit
est
opan
ski
subj
ekti
koi
giis
poln
uvaa
tkr
iter
ium
ite
odod
luka
ta
Vla
data
naJa
poni
jaob
ezbe
di30
0.00
0.00
0.
Od
otpl
aten
ite
sred
stva
sekr
eira
Kom
penz
acio
nen
fon
dod
Japo
nija
¥
Min
iste
rstv
oza
fin
ansi
i-
Odd
elen
ieza
kom
penz
acio
nif
ondo
viM
inis
ters
tvo
zaf
inan
sii
-O
ddel
enie
zako
mpe
nzac
ioni
fon
dovi
Ban
kars
kaga
ranc
ija
Hipo
teka
vovi
sina
2:1
3% Ban
kars
kaga
ranc
ija
Sur
ovin
i
MS
Pod
obla
sta
nast
opan
stvo
to
Otp
late
nisr
edst
vaod
stra
nski
pom
o[ti
koi
gene
rira
atko
mpe
nzac
ioni
fon
dovi
.V
om
omen
tov
nera
spre
dele
nise
35.0
00.0
00do
lari
3m
esec
i6
mes
eci
1go
dina
6m
esec
i
Do
mar
t20
059
mes
eci
Sel
ekc
ija
napr
ijav
enit
epr
oekt
ivr
[i
Kom
isij
ata
zam
enax
men
tso
kom
penz
acio
nif
ondo
vi, f
orm
iran
aod
Vla
data
.N
abav
kii
ispl
ati
nado
bavu
va~i
tese
vr[
iso
posr
edst
vona
reno
mir
ana
stra
nska
fir
ma
spor
edm
e\un
arod
nite
stan
dard
iza
naba
vka
Sel
ekc
ija
napr
ijav
enit
epr
oekt
ivr
[i
Kom
isij
ata
zam
enax
men
tso
kom
penz
acio
nif
ondo
vi, f
orm
iran
aod
Vla
data
.N
abav
kii
ispl
ati
nado
bavu
va~i
tevr
[i
Odd
elen
ieto
zako
mpe
nzac
ioni
fon
dovi
3m
esec
i
Sur
ovin
iR
ezer
vni
delo
viR
ezer
vni
delo
viO
prem
aK
ratk
oro~
nikr
edit
iK
ratk
oro~
nikr
edit
iD
olgo
ro~n
ikr
edit
iD
olgo
ro~n
ikr
edit
i
9m
esec
i5
godi
ni
1go
dina
3% Hipo
teka
vovi
sina
od2:
1
Inv
esti
cio
nipr
oekt
i
Kre
ditn
ali
nija
Kre
ditn
ali
nija
Pom
o[od
Japo
nija
zapo
ddr[
kana
plat
niot
bila
ns(O
dluk
aod
Sl.
v.36
/200
2P
omo[
odJa
poni
jaza
podd
r[ka
napl
atni
otbi
lans
(Odl
uka
odS
l.v.
36/2
002
Rep
lasi
raw
ena
sred
stva
odko
mpe
nzac
ioni
fon
dovi
odst
rans
kapo
mo[
(Odl
uka
odS
l.v.
51/2
001
Rep
lasi
raw
ena
sred
stva
odko
mpe
nzac
ioni
fon
dovi
odst
rans
kapo
mo[
(Odl
uka
odS
l.v.
51/2
001
61
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
FAKTI ZA PRIVATIZACIJASOSTOJBA 30 SEPTEMVRI 2003 GODINA
SOSTOJBA NA PO^ETOK NA PRIVATIZACIJATA
Izvor: Izraboteno vrz osnova na zavr[ni smetki od pretprijatijata (spored ZPP) so sostojba 31/12/1994
403Industrija 149,174 1,101,109,147117Grade`ni[tvo 33,499 118,205,995
385Trgovija 20,773 252,619,57463Transport i soobra]aj 12,080 67,505,331
120Finansii i uslugi 4,417 26,247,14658Zanaet~istvo 3,017 9,376,75270Ugostitelstvo i turizam 5,890 111,824,957
1,216VKUPNO 228,850 1,686,888,902
Br. na pretpr.Br. na pretpr.Sektor Br. na vrab.Br. na vrab. Vrednost (EUR)Vrednost (EUR)
PRIVATIZACIJA VO TEK DO 30/9/2003
24Industrija 4,385 16,328,44215 1,160 10,226,993Zemjodelie
Br. na pretpr.Br. na pretpr.Sektor Br. na vrab.Br. na vrab. Vrednost (EUR)Vrednost (EUR)
5Grade`ni[tvo 133 4,750,07322Trgovija 2,975 6,724,464
1Transport i soobra]aj 43 484,39110Finansii i uslugi 167 522,614
1Zanaet~istvo 75 184,0653Ugostitelstvo i turizam 202 1,703,927
81VKUPNO 9,140 40,924,969
ZAVR{ENA PRIVATIZACIJA DO 30/9/2003
494Industrija 137,835 1,473,236,647428 20,521 201,173,821Zemjodelie
Br. na pretpr.Br. na pretpr.Sektor Br. na vrab.Br. na vrab. Vrednost (EUR)Vrednost (EUR)
123Grade`ni[tvo 31,890 120,125,089353Trgovija 17,687 256,671,690
52Transport i soobra]aj 7,260 40,260,965115Finansii i uslugi 7,340 115,058,34255Zanaet~istvo 2,914 24,639,23063Ugostitelstvo i turizam 4,281 93,728,168
1,683VKUPNO 229,728 2,324,893,952
PRIVATIZACIJA VO TEK - BROJ NA PRETPRIJATIJA PO SEKTORI
Industrija
Zemjodelie
Sektor Privatizirani Vo procesVo proces
Grade`ni[tvo
Trgovija
Transport i soobra]aj
Finansii i uslugi
Zanaet~istvo
Turizam
494428123353
521155563
1,683
24155
221
1013
81VKUPNO
62
MY
KC
MY
KC
BILTEN
7-8
/2
00
3
Privatizacija vo tek - broj na pretprijatija po sektoriPrivatizacija vo tek - broj na pretprijatija po sektori
63 3
55 1
115 10
52 1
353 22
123 5
428 15
494 24
Transport i soobra]aj
Industrija
Zemjodelie
Grade`ni[tvo
Trgovija
Finansii i uslugi
Zanaet~istvo
Turizam
Privatizirani Vo proces
Privatizacija - tekovna sostojbaPrivatizacija - tekovna sostojba
Industrija
Zemjodelie
Grade`ni[tvo
Trgovija
Transport i soobra]aj
Finansii i uslugi
Zanaet~istvo
Turizam 93 1,7
25 0,2
123 0,5
40 0,5
258 7,0
120 4,8
202 10,5
1.476 16,9
Vo milioni EVRA
Privatizirani Vo proces
63
CM
YK
CM
YK
BILTEN
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
VRABOTENI VO PRIVATIZIRANITE PRETPRIJATIJA SPORED MODELOT NA PRIVATIZACIJA
Star zakon
Otkup na vraboteni
Model Vrednost (EUR)Vrednost (EUR)VraboteniPretprijatija
Idealen del
Prezemawe na upravuvawe
Zakup
Dopolnitelen kapital
Privaten kapital
Prenesuvawe na Agencija
Likvidacija
Konverzija
Otkup
58,528,09611,5226576,965,17516,855393326,118,17625,897199707,681,19471,075234
595,839-396,739,7537,62027
34,428,1774,854143
145,654,37914,96229
58,1381,089169
327,086,74923,84293
528,780,42950,169179
25,257,8461,843155
2,324,893,951229,7281,683
Stranski kapital
VKUPNO
Broj na privatizirani pretprijatija sporedmodelot na privatizacija
Broj na privatizirani pretprijatija sporedmodelot na privatizacija
173169143155
93
29273
234199
393
65
-
50
100
150
200
250
300
350
Sta
rza
ko
n
Otk
up
od
vr
abo
te
ni
Id
ea
le
nd
el
Pr
eze
ma
we
na
upr
avu
va
we
Za
ku
p
Do
po
lnite
le
nk
apita
l
Pr
ene
su
va
we
na
Age
nc
ija
Ko
nve
rzi
ja
Str
ans
ki
ka
pita
l
Pr
iva
te
nk
apita
l
Lik
vid
ac
ija
Otk
up
PRIVATIZACIJA - TEKOVNA SOSTOJBA (EUR)
Industrija
Zemjodelie
Sektor Privatizirani Vo procesVo proces
Grade`ni[tvo
Trgovija
Transport i soobra]aj
Finansii i uslugi
Zanaet~istvo
Turizam
1,473,236,647201,173,821120,125,089
256,671,69040,260,965115,058,34224,639,23093,728,168
2,324,893,952
16,328,44210,226,993
4,750,0736,724,464
484,391522,614184,065
1,703,92740,924,969VKUPNO
64
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 65
7-8
/2
00
3
BILTEN
KRATKI VESTI
Republika Makedonija ]e dobie
novi 23 milioni evraod Holandija
Kralstvoto Holandija vo idnata godina ]e i do-
deli na Republika Makedonija novi 23 milioni
evra kako bilateralna pomo[, od koi 17 milio-
ni evra ]e bidat nameneti za platno-bilansna
poddr[ka i 6 milioni evra za finansirawe na
specifi~ni programi za dobro upravuvawe i
razvoj na privatniot sektor. Vakvata izjava doj-
de od strana na holandskata ministerka za raz-
vojna sorabotka, Agnes van Arden, na bilateral-
nata sredba vo Dubai, Obedineti Arapski Emi-
rati, kade [to se odr`a 57-to godi[no Sobra-
nie na Svetskata banka i na MMF. Na sostano-
kot bea otvoreni temi za aktuelnata ekonomska
i politi~ka sostojba vo zemjava, kako i za dose-
ga[noto izvr[uvawe na aran`manot so MMF.
Van Arden izrazi zadovolstvo od uspe[nata so-
rabotka, kako i podgotvenost Holandija da ja
prodol`i politikata na poddr[ka na razvojot
na Makedonija, kako i na drugite zemji od Ho-
landskata konstituenca za [to e potrebno i
formalno odobruvawe od parlamentot. Pritoa,
be[e istaknata va`nosta od unapreduvawe na
regionalniot razvoj i sorabotkata na Balkanot.
Ministerot za finansii, g-din Petar Go[ev, i
Guvernerot na Narodnata banka, g-din Qube Tr-
peski, u~estvuvaa i na redovniot sostanok na
Holandskata konstituenca, kade [to ~lenuva i
Makedonija. Na sostanokot bea usoglaseni sta-
vovite na ~lenkite na konstituencata okolu id-
niot anga`man i aktivnosti na Komitetot za
razvoj na Svetskata Banka i na Me\unarodniot
monetaren finansiski komitet na MMF.
Bordot na direktori na SBoficijalno ja odobri Strategijata
za pomo[ na na[ava dr`ava
Novata strategija za pomo[ na Makedonija be[e
i oficijalno odobrena od Bordot na direktori
na Svetskata banka vo Va[ington. Strategijata
vo zemjava ]e se implementira vo periodot od
2004 do 2006 godina. Taa e osnovniot dokument
na SB i pretstavuva raboten plan na nejzinite
aktivnosti vo zemjava, a gi sodr`i strukturnite
i investicionite zaemi, ekonomskite i sektors-
kite studii, kako i tehni~kata pomo[ koja ja da-
va bankata.
Inaku, vo SB konstatiraat deka i pokraj krizi-
te vo 1999 i 2001 godina, postignat e napredok
vo ekonomskite reformi, zdravstvoto i finan-
siskiot sistem, i do nekoja merka vo upravuva-
weto so javnite sredstva. No, kako glavni eko-
nomski predizvici za vo idnina ostanuvaat na-
tamo[no podobruvawe na upravuvaweto so jav-
niot sektor, osobeno zajaknuvawe na transpa-
rentnosta i efikasnosta na javnite tro[oci i
profesionalizacija na javnata administracija,
kako i podobruvawe na investiciskata klima so
cel pogolemo privlekuvawe na doma[ni i
stranski investicii.
So Strategijata ]e se finansiraat proekti vo
vkupna vrednost od 165 milioni dolari. ”Make-
donija sega ima mo`nost da trgne po patot na
pointenziven ekonomski rast i nadminuvawe na
siroma[tijata, so [to ]e se podobri kvalite-
CM
YK
CM
YK
BULLETIN66
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
KRATKI VESTI
tot na `iveeweto na nejzinite `iteli”, izjavi
Orsalija Kalanyopulos, direktor vo Svetska
banka za Makedonija. Spored nea, novata Stra-
tegija e izraz na doverbata [to Svetska banka
ja ima vo ekonomskiot napredok na na[ata dr-
`ava. Inaku, edna od celite na pomo[ta na
Svetskata banka vo Strategijata e nova promo-
cija na efikasno upravuvawe so javnite resur-
si, spravuvawe so korupcijata i poddr[ka na
procesot na decentralizacija. Me\u zada~ite
na Strategijata se naveduva i gradewe na
~ove~kiot kapital i za[tita na najranlivite
kategorii gra\ani.
Cenata na Nikelot ja nadminagranicata od 10.000 SAD dolari
za ton
Vo septemvri 2003 godina, cenata na nikelot na
Londonskata berza porasna na 10.250 SAD dola-
ri za ton, [to pretstavuva rekordna cena vo pos-
lednata decenija. Vakvoto dvi`ewe e rezultat
na zgolemenata pobaruva~ka na re~isi site meta-
li na svetskite berzi i so ogled na dosega[niot
razvoj na nastanite, cenata na nikelot najvero-
jatno, kontinuirano ]e raste i vo naredniot pe-
riod. Na toj na~in, “FENI-industri”, po negova-
ta privatizacija stana mo[ne rentabilen i pro-
fitabilen metalurgiski kapacitet. Vo minatiot
mesec bea proizvedeni nad 500 toni nikel, koli-
~ini koi re~isi nikoga[ ne bea postignati pred
proda`bata na FENI na renomiraniot francuski
konzorcium SCMM. Odli~nite performansi se
rezultat, pred se na zgolemenata rabotna dis-
ciplina vo site segmenti na proizvodniot pro-
ces, kako i na uspe[noto rakovodewe na menaxer-
skiot tim sostaven od iskusni i doka`ani pora-
ne[ni in`eneri na FENI.
Dr`avata ]e emituva kratkoro~nihartii od vrednost
So Strategijata za razvoj na pazarot na dr`avni
hartii od vrednost, se predviduva, po~nuvaj]i
od 1 januari idnata godina, dr`avata da po~ne so
redovno emituvawe na svoi kratkoro~ni hartii
od vrednost. Spored ministerot za finansii,
m-r Petar Go[ev, edna od glavnite pri~ini pora-
di koi se planira ovoj vid zadol`uvawe na dr`a-
vata, e mo`nosta polesno da se premostat lik-
vidnosnite problemi na Buxetot, koi se javuva-
at zatoa [to periodot na pristignuvawe na pri-
livite, odnosno prihodite vo dr`avnata kasa, ne
se sovpa\a sekoga[ so tajmingot na nivnoto tro-
[ewe. Dr`avnite obvrznici koi vo momentov se
izdavaat, ne mo`at da se koristat za upravuvawe
so buxetskata likvidnost. Takvi se obvrznicite
za staroto devizno [tedewe, za denacionaliza-
cijata, za sanacija na Stopanska banka i sli~no,
koi spored Go[ev se incidentni i namenski, od-
nosno se koristat samo za strogo odredeni celi.
Od tie pri~ini, finansiskiot pazar vo momentov
e siroma[en, a ]e bide zbogaten tokmu so novite
dr`avni hartii od vrednost. Tie ]e pretstavu-
vaat dopolnitelna mo`nost i za vlo`uvawe na
institucionalnite investitori koi bi do[le vo
zemjava. Druga pri~ina e [to vo momentov, vo
vkupniot javen dolg na dr`avava dominantno
u~estvo ima nadvore[niot dolg, odnosno obvrs-
kite vo stranska valuta, [to nosi rizik vrz
platniot bilans. Zatoa, celta e so ovie hartii
da se promeni ovaa nepovolna struktura, odnos-
no da se zgolemi u~estvoto na doma[niot dolg za
smetka na namaluvawe na nadvore[nite obvrski.
Na startot ]e se izdavaat dr`avni hartii so rok
od tri meseci, koi ]e glasat na doma[na valuta,
a prodol`uvaweto na rokot ]e odi postepeno. Ka-
matnite stapki ]e se formiraat na pazarna i
konkurentna osnova. Zasega prednost se dava na
aukciskata proda`ba, a na po~etokot se o~ekuva
bankite da bidat glavni kupuva~i na dr`avnite
hartii, koi ]e imaat direktno u~estvo na ovie
aukcii, a ostanatite u~esnici ]e mo`at da pod-
nesuvaat ponudi za kupuvawe preku bankite. Se
smeta deka principot na pazar preku [alter ]e
obezbedi pogolema konkurentnost. Agent na dr-
`avata vo emisijata na ovie hartii ]e bide NBM.
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 67
7-8
/2
00
3
BILTEN
Prodadeni sedum od 24 zagubari
od FESAL 2-aran`manot
Spored ocenkata na Ministerstvo za ekonomija,
tempoto so koe vo izminatiot period od godi-
nava se odviva proda`bata na 24-te pretprija-
tija-zagubari opfateni so FESAL 2-aran`ma-
not, e zadovolitelno. Ottuka, Vladata e opti-
mist deka do krajot na 2003 godina zagubarite
kone~no ]e gi simne od dneven red, so [to ]e
bide ispolnet uslovot za povlekuvawe na tre-
tata tran[a od FESAL 2-aran`manot od 20 mi-
lioni dolari i ve]e vo idnata godina ]e se
startuva porelaksirano kon re[avaweto na
drugite prioritetni ekonomski problemi vo
dr`avava.
Spored sega[nata situacija, realizirana e pro-
da`bata na osum pretprijatija, vo tek e tender-
skata proda`ba za dve pretprijatija, dodeka za
ostatokot od zagubarite ]e bidat raspi[ani
javni tenderi vo septemvri i oktomvri. Pritoa,
najgolem interes ima[e za tekstilnite firmi,
koi i najbrzo se prodadoa, poradi evtinata ra-
botna sila i obezbedenoto lon-proizvodstvo.
Od tekstilnite zagubari prodadeni se “Asti-
bo”, del od ”Oteks”, za [to dvapati be[e ras-
pi[an tender i momentno trae proda`bata na
proizvodstvenata celina, potoa ”Makedonka
tkaenini” i ”Nokateks”. Prodadeni se i gosti-
varska ”Silika” potoa pet proizvodstveni ce-
lini na ”Godel” i magacinskiot prostor na
”Hemteks”, proda`ba [to treba da ja verifiku-
va odborot na doveritelite, dodeka vo tek e
tenderskata ponuda za ”Makedonka predilni-
ca”, za [to interes projavile pove]e doma[ni
kompanii, kako i za ”MZT Fam”.
Vo naredniot period treba da se raspi[e ten-
der za skopska ”Tehnika”, na u[te 10 proizvod-
stveni celini na ”Godel”, potoa na ”Nova Make-
donija”, ”Mikron”, rudnicite ”MHK Zletovo”,
”Toranica” i ”Sasa”, kako i da se povtorat ten-
deri za proda`ba na vele[ka ”Porcelanka” i
”Gazela”, kade [to se ~eka sudska razvrska.
Od listata na ovie zagubari, koi se prodavaat
bez po~etna cena i bez obvrska za vrabotuvawe,
ima i takvi za koi ne e projaven interes na ne-
kolkute objaveni tenderi, kako [to se bitols-
ki ”Frinko” i ”Ruen” od Ko~ani. Kone~nata sud-
bina za ovie i eventualno za drugite firmi koi
nema da se kupat, spored Ministerstvoto za
ekonomija, ]e se znae na krajot na godinava, ko-
ga Vladata ]e odlu~i dali ]e gi proglasi za slo-
bodni ekonomski zoni ili nivnite objekti ]e gi
dade pod zakup.
Makedonija i Japonija razmenijanoti za kreditot za "Zletovica"
Makedonskiot minister za finansii Petar Go-
[ev i [efot na japonskata diplomatija Joriko
Kavagu~i vo Tokio vo prisustvo na pretsedate-
lot Boris Trajkovski, razmenija noti za kredi-
tot [to go odobri Vladata na Japonija za iz-
gradba na pove]enamenskiot hidrosistem "Zle-
tovica"
CM
YK
CM
YK
BULLETIN68
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
KRATKI VESTI
Stanuva zbor za kredit od 85 milioni dolari so
koj treba da se izgradi najgolem del od siste-
mot Zletovica, preku koj treba da se obezbedi
podobro vodosnabduvawe, razvoj na zemjodelst-
voto, podinami~en socijalen i ekonomski na-
predok na op[tinite [tip, Probi[tip, Zleto-
vo, Karbinci, Sveti Nikole, Lozovo i Kratovo.
Predvideno e izgradba na sistemot, vreden
okolu 120 milioni dolari, da se izveduva etap-
no vo narednite sedum godini.
Ova e prv kredit [to Japonija i go dodeluva na
Makedonija za razvojni celi. Dosega japonska-
ta pomo[ glavno be[e nameneta za poddr[ka na
platniot bilans, za potrebite na primarnata
zdravstvena za[tita , za pomo[ na zemjodelst-
voto i vo oblasta na kulturata Vkupnata pomo[
[to Japonija i ja dodeli na Makedonija od vos-
postavuvaweto na diplomatskite odnosi vo
1994 godina iznesuva stotina milioni dolari.
Izvozot na Alkaloid vo Rusija
osiguren preku MBPR
Farmacevtsko hemiskata kompanija Alkaloid i
Makedonskata banka za poddr[ka na razvojot
(MBPR) na 3 oktomvri potpi[aa dogovor za osi-
guruvawe na izvozot na Alkaloid vo Ruskata Fe-
deracija. Maksimalnata izlo`enost iznesuva
760.000 dolari, a vremetraeweto na dogovorot
e edna godina. So ovoj dogovor, Alkaloid se
osiguruva od eventualnite zagubi koi bi mo`e-
le da proizlezat od nesolventnosta na strans-
kiot partner. So toa se zacvrstuva pazarnata
pozicija na Alkaloid vo Ruskata Federacija.
"Dogovorot prestavuva primer kako treba da
sorabotuvaat bankarskiot i delovniot sektor
vo nasoka na zgolemuvawe i pottiknuvawe na
makedonskiot izvoz", velat vo Alkaloid.
So dogovorot isto taka se otvora i mo`nost za
osiguruvawe na izvoznite pobaruvawa na make-
donskite izvoznici vo Ruskata Federacija, koi
MBPR gi reosiguruva vo najgolemata ruska osi-
guritelna ku]a Ingostrah.
Tehni~ka misija na MMF
vo poseta na Makedonija
Vo septemvri, vo Republika Makedonija presto-
juva[e tehni~kata misija na Me\unarodniot mo-
netaren fond za fiskalna decentralizacija.
^lenovite na misijata na MMF odr`aa sostanok
so ministerot za finansii, g-din Petar Go[ev.
Na sostanokot, spored Ministerstvoto za fi-
nansii, se razgovara[e za dosega[nite aktiv-
nosti povrzani so procesot na fiskalnata de-
centralizacija so poseben osvrt na realizaci-
jata na pilot-proektot za administrirawe na
danocite i taksite na lokalno nivo, kako del
od fazata “nula” vo ovoj proces. Za vreme na
prestojot, misijata na MMF ostvari sredbi i so
pretstavnici na resornite ministerstva i na
drugi institucii vklu~eni vo procesot na iz-
gotvuvawe na zakonot za finansirawe na edini-
cite na lokalnata samouprava.
Donacija od 12,5 milioni franciza ESM
{vajcarskata vlada dodeli 12,5 milioni fran-
ci (7,5 milioni evra) za zgolemuvawe na efi-
kasnosta vo distributivnata dejnost na ESM.
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 69
7-8
/2
00
3
BILTEN
Pomo[ta se sostoi od oprema i edukacija, pri
[to, me\u drugoto, ]e bidat ispora~ani i 7.000
broila (vo vrednost od sedum milioni franci).
Od niv, 530 ]e bidat iskoristeni za interko-
nekciski merewa na na[ite proizvodstveni ka-
paciteti, kako i za golemite industriski kapa-
citeti koi vleguvaat vo kategorijata direktni
potro[uva~i. Ova e mo[ne va`no vo pogled raz-
grani~uvaweto me\u proizvodstvoto i distri-
bucijata, kako del od planiranite aktivnosti
za finansisko razdvojuvawe me\u dvete dejnos-
ti, odnosno del od predvidenata reorganizaci-
ja na kompanijata. Drugite broila, pak, koi se
digitalni i so visoka to~nost, ]e bidat name-
neti za pomalite industriski kapaciteti. So
ova ]e se dobie kompletno nov integriran sis-
tem za merewe, so [to ]e se namalat i zagubi-
te. Pokraj broilata, ]e bide dobiena i druga
zna~ajna oprema koja ]e bide implementirana do
krajot na 2005 godina.
Krediti za mali biznisi
vo visina od 10 do 75 iljadi evra
Makedonskata razvojna fondacija za pretprija-
tija (MRFP), potpi[a dogovori so Izvozno-kre-
ditna banka, Stopanska banka-Bitola, Tutunska
banka i [tedilnicata “Mo`nosti”, preku koi ]e
se realiziraat zaemite od ovaa fondacija.
Fondot za zaemi na MRFP za 2002-2006 godina,
so potpi[uvaweto na dogovorot za negovo fi-
nansirawe so vladata na Holandija, se zgolemu-
va za dopolnitelni 4,9 milioni evra.
MRFP ima razvieno tri tipa krediti. Prvata
grupa e za individualni zemjodelci so pomalku
od 10 hektari zemji[te, trgovci-poedinci i
mikrofirmi so pomalku od pet vraboteni. Niv-
niot iznos e najmnogu do 10.000 evra po koris-
nik, a periodot na vra]awe e pet godini, vklu-
~uvaj]i i grejs period od edna godina. Vtoriot
tip se krediti za mali pretprijatija od ~etiri
do 20 vraboteni, so iznosi od 15.000 do 75.000
evra, i rok na vra]awe od pet godini so grejs-
period od edna godina. Tretiot vid na krediti
e namenet za mikro pretprijatija so najmnogu
tri vraboteni, a nivniot iznos e do 15.000
evra. Periodot na vra]awe e tri godini so
grejs-period od [est meseci.
Sobranieto go usvoi rebalansotna buxetot
Pratenicite go izglasaa rebalansot na buxe-
tot spored koj prihodite ]e iznesuvaat 55.79
milijardi denari ili 560 milioni pove]e od
prethodno, a rashodite ]e se namalat za 100
milioni denari i ]e iznesuvaat 59,2 milijar-
di denari.
Deficitot se predviduva da bide 3,4 mili-
jardi denari ili 1,4% od BDP. Spored Mi-
nisterstvot za finansii, Petar Go[ev vaka
koregiraniot buxet e usoglasen so MMF i ne-
CM
YK
CM
YK
BULLETIN70
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
ma da predizvika naru[uvawe na makroeko-
nomskata stabilnost, razgovoruvawe na inf-
lacijata i pritisok vrz kursot i deviznite
rezervi, a ]e prodol`i namaluvaweto na jav-
nata potro[uva~ka koja ]e ovozmo`i nadvo-
re[niot dolg da ne bide povisok od 40% od
BDP.
Tutunska banka proglasenaza banka na godinata
Tutunska banka od Skopje e godina[niov dobit-
nik na presti`nata nagrada Banka na godinata
za 2003 godina vo Makedonija od renomiranoto
internacionalno spisanie za bankarstvo ”The
Banker”. Stanuva zbor za tradicionalna nagrada
koja ja dodeluva ova spisanie od grupata “Fi-
nancial times“, na najdobrite banki od 145
zemji vo svetot. Sve~enata ceremonija na dode-
luvawe na nagradite se odr`a zav~era vo Lon-
don, Velika Britanija.
Kako [to naglasuvaat od Tutunska banka, final-
nata odluka na ekspertskiot tim na “The Ban-
ker“ se bazira na mnogubrojni relevantni krite-
riumi za performansite od raboteweto na ovaa
bankarska institucija. Pokraj pozitivnite po-
kazateli koi se odnesuvaat na osnovnite poda-
toci i rezultati, vo kriteriumite se vklu~eni
i porastot na bankata, primenata na sovremena
tehnologija, posebnite dostignuvawa vo tekot
na minatata godina, kako i sevkupnata strate-
gija na ovaa banka. Vo izminatite dve godini,
ovaa presti`na nagrada ja dobiva[e Komerci-
jalna banka AD Skopje.
Makedonski pretpriema~i
na Saemot za malo stopanstvovo Slovenija
Nacionalnata agencija za razvoj na mali i sred-
ni pretprijatija - NEPA, vo sorabotka so Centa-
rot za razvoj na malo stopanstvo (PCMG) od
Qubqana i mre`ata na slovene~kite evroinfo-
centri, Zanaet~iskata komora na Slovenija,
Stopanskata komora na Slovenija i me\unarod-
nite partneri, organizira biznis-sredbi za
kompanii preku proektot “Razvoj na pretprie-
ma[tvoto i na malite i sredni pretprijatija vo
Jugoisto~na Evropa”.
Biznis-sredbite ]e se odr`at vo ramkite na
Me\unarodniot saem za malo stopanstvo vo
Celje, vo sredinata na septemvri. Na ovoj nas-
tan u~estvo ]e zemat na 250 kompanii od Avs-
trija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Ungari-
ja, Italija, Makedonija, Srbija i Crna Gora i
od Kosovo pri [to se organizirani nad 400
biznis-sredbi. Od Makedonija ]e bidat pri-
sutni 12 kompanii na koi im se organizirani
nad 50 sredbi so pretpriema~ite od regionot.
Pro Biznis bank go menuva imetovo Pro Kredit Banka
Narodnata banka na Republika Makedonija vo
po~etokot na septemvri izdade soglasnost za
izmena na imeto na novata banka za mikrokredi-
tiraweod ProBiznis vo ProKredit bank. Akci-
onerite na Bankata na vondrednoto generalno
Sobranie na akcioneri ja odobrile promenata
na imeto so obrazlo`enie deka na toj na~in ]e
se unificira nivnata mre`a od 10 specijalizi-
rani banki za mikrofinansirawe niz Jugoisto~-
na Evropa pod edno isto ime i logo.
KRATKI VESTI
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 71
7-8
/2
00
3
BILTEN
ProKredit bank oficijalno po~na da raboti vo
Makedonija vo po~etokot na juli godinava. Brza-
ta i ednostavnata procedura za dobivawe na
kredit i relativno povolnite uslovi na kredi-
tirawe se glavnite pri~ini za uspe[niot start
na Bankata koja se o~ekuva da go "razmrda" ma-
kedonskiot bankarski sistem.
Od Strumi~kiot regionizvezeni nad 40.000 toni
zemjodelski proizvodi
Spored prvi~nite podatoci, od po~etokot na
otkupno-izvoznata sezona, odnosno od 1 april
pa do sredinata na Septemvri, preku carinski-
ot terminal vo Strumica na stranskite pazari
se izvezeni nad 40.000 toni gradinarski proiz-
vodi. Spored podatocite od podra~nata edini-
ca na Ministerstvoto za zemjodelstvo [umars-
tvo i vodostopanstvo, najgolem izvoz od 13.100
toni e registriran kaj lubenicite, a sleduvaat
zelkata so 7.400 toni, domatite 7.300, krasta-
vicite 6.800, piperkata 2.300 toni i ne[to po-
mali koli~estva na kompiri i grozje. Spored
procenkite, izvozot na zemjodelski proizvodi
najverojatno e dvojno pogolem, pred se bidej]i
vo podra~nata edinica na resornoto Minister-
stvo nema podatoci za otkup realiziran preku
pazarot na golemo, a pomali koli~estva se izve-
zeni i preku drugite terminali vo zemjata. Naj-
golem del od izvozot e realiziran vo republi-
kite od porane[nata SFRJ: Bosna i Hercegovi-
na, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, ne[to pomal-
ku vo Slovenija, kako i vo Grcija, Romanija,
^e[ka, Bugarija, Albanija i vo Belorusija.
CM
YK
CM
YK
BULLETIN72
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
RASTOT VO EVROPA IAMERIKA - @ELKATA I ZAJAKOTSlabiot evropski rast, ne e razo~aruvawe samo za Evropa bidej]ipostojaniot jaz vo rastot me\u SAD i pogolemiot del od svetot bimo`el da bide problem za celata globalna ekonomija
Kon krajot na 1990-te godini "Ekono
mist" ja opi[uva[e amerikanskata
ekonomija kako zajak, dodeka ekonomi-
ite od evrooblasta pretstavuvaa `elka.
Smetavme deka amerikanskoto brzo tempo na
rast e prekumerno poradi golemiot ekonom-
ski i finansiski "balon". Koga "balonot"
pukna, o~ekuvavme amerikanskata ekonomija
naglo da zabavi, dodeka evropskata `elka
koja poleka se vle~e[e i za ~ija ekonomija
se ~ine[e deka e relativno slobodna od fi-
nansiskite neramnote`i koi se natrupaa vo
SAD, ]e zapo~ne da vle~e nanapred. I navis-
tina, amerikanskata ekonomija naglo se za-
bavi, a evrooblasta navistina kratko vreme
zabele`a pobrz rast vo 2001 godina, no ot-
toga[, zajakot povtorno dojde vo vodstvo.
Slabiot evropski rast, pritoa, ne e razo~a-
ruvawe samo za Evropa bidej]i postojaniot
jaz vo rastot me\u SAD i pogolemiot del od
svetot bi mo`el da bide problem za celata
globalna ekonomija.
Ovaa godina, jazot vo stapkite na rast me\u SAD
i evrooblasta u[te pove]e se pro[iri. Germa-
nija, Italija i Holandija se nao\aat vo recesi-
ja, dodeka proizvodstvoto vo evrooblasta kako
celina, stagnira[e vo vtoriot kvartal. Navis-
tina, evrooblasta sega izgleda u[te "pobole`-
livo" od Japonija, kade [to godi[niot porast
na BDP iznesuva[e 2,3% vo vtoriot kvartal.
Sepak, pove]eto prognozeri sé u[te o~ekuvaat
japonskata ekonomija da porasne za pomalku od
1,5% vo tekot na slednive nekolku godini. Spo-
red toa, SAD i ponatamu se glaven dvigatel na
svetskata ekonomija, iako i amerikanskata eko-
nomija ne e vo najdobra sostojba. Golem del od
nejziniot porast od 2,4% vo vtoriot kvartal e
rezultat na nagloto zgolemuvawe na rashodite
za odbrana za vreme na vojnata so Irak, dodeka
vrabotenosta prodol`i da se namaluva. Od dru-
ga strana, neodamne[noto namaluvawe na dano-
cite sigurno ]e go pottikne rastot vo vtorata
polovina od ovaa godina, poradi [to golem del
od prognozerite o~ekuvaat, vo tekot na sledni-
te nekolku godini, amerikanskata ekonomija da
gi nadmine ekonomiite vo evro zonata i vo Ja-
ponija.
So ogled na faktot deka "balonot" sozdade po-
malku “vi[oci” vo Evropa otkolku vo SAD (kako
na primer, prezadol`enosta na doma]instvata),
pobavniot rast vo evro zonata sekako e iznena-
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 73
7-8
/2
00
3
BILTEN
Cenovni razliki vo Evropa - ednavaluta, no mnogu ceni
{i[e viski ~ini re~isi 80% pove]e vo Amster-
dam otkolku vo Rim. Sepak, Italijancite treba darazmislat pred da po~nat da slavat: paket~e "Nu-rofen" za ubla`uvawe na mamurlukot e 70% poska-
po otkolku vo Amsterdam.
Edna od osnovnite celi pri sozdavaweto na evroto
vo 1999 godina be[e pottiknuvawe na cenovnatakonvergencija, olesnuvaj]i ja na toj na~in spored-bata na cenite vo razli~ni zemji. [to se odnesuva
do Internetot, (drug instrument za voedna~uvawena cenite), faktite ne se sekoga[ vo soglasnost so
o~ekuvawata. Iako cenovnite razliki se namalijavo prvite tri godini od voveduvaweto na evroto,godi[nata anketa na Dresdner Kleinwort Wasserstein(DKW) utvrdi deka vo poslednite dve godini kon-vergencija re~isi ne postoi.
Vo anketata, so koja se opfateni [este najgolemizemji vo evro zonata, koristeni se za[titeni(brendirani) proizvodi, so cel da se ovozmo`at
sporedbi me\u sli~ni proizvodi se. Taka, tro[o-cite za vkupnata potro[uva~ka ko[nica se naj-
niski vo Madrid, 10% pomalku vo sporedba so Pa-riz, najskapiot grad. Poedine~nite ceni se razli-kuvaat mnogu pove]e. Pelenite "Pampers" ~inat
56% pove]e vo Brisel otkolku vo Frankfurt. Edenbilet za kino ~ini 170% pove]e vo Brisel otkol-
ku vo Madrid. Od druga strana, dokolku sakate dakupite "Levis" xins, va[eto mesto e Brisel, kadeovoj proizvod e 43% poevtin vo odnos na Pariz.
Kupuvawe naokolu
Najgolemi cenovni razliki se prisutni kaj uslugi-
te. Elektronskite stoki, kako [to se na primer
peglite i televizorite, lesno se prenesuvaatpreku granica pa ottuka istite imaat i najmal
raspon vo cenite. Evroto treba da ja pottiknekonvergencija na cenite ne tolku poradi toa [topotro[uva~ite kupuvaat preku granica, tuku bi-
dej]i pogolemata transparentnost vo cenite gipottiknuva trgovcite na golemo da ja iskoristat
prednosta na cenovnite razliki.
Se postavuva pra[aweto, zo[to cenite tolku
mnogu variraat? Postojat barem tri pri~ini za
toa: 1/ razli~nite dano~ni stapki, posebno za al-
koholot; 2/ razli~nite nacionalni vkusovi (na
primer, vodata vo [i[iwa pretstavuva osnoven
proizvod vo nekoi zemji, dodeka luksuz vo drugi);
i 3/ razliki vo pazarnata struktura. Golema pre~-
ka pretstavuva i nepostoeweto na golemi pan-
evropski trgovci na golemo ili malo, kako [to e
slu~ajot so "Wal-Mart" vo SAD. Spored Leo Dojl,
ekonomist vo DKW, disperzijata na ceni vo ram-
kite na evro zonata sîu[te e re~isi dvapati pogo-
lema vo sporedba so SAD. Ottuka, logi~en e zak-
lu~okot deka sîu[te postoi golem prostor za po-
natamo[na konvergencija na cenite na stokite -
[to od svoja strana, implicira razli~ni stapki
na inflacija vo razli~ni zemji.
Blagodarenie na porastot na evroto, DKW isto
taka, otkri deka cenite vo London, vo prosek, ne
se ve]e povisoki vo odnos na evro zonata. Vo
2000-ta godina, London be[e re~isi 20% poskap
od prosekot vo evro zonata. Britancite pla]aat
premnogu za alkoholnite pijalaci i cigarite, no
nivnata zemja e mnogu poevtina za knigi i dezodo-
ransi. Mo`ebi, toa e edna od pri~inite poradi
koja mnogu od niv iska`uvaat prezir kon pomisla-
ta za priklu~uvawe kon evroto.
Kupuvawe naokolu
(Razliki vo cenite vo zemjite na evro zonata %)*
0 25 50 75 100 125 150 175
Bilet za kino
Voda vo [i[iwa
Kafe vo kafeterija
Mleko, polumasno
Xins, "Levis" 501
"Nurofen"
Peleni "Pampers"
Diskovi so muzika
"Big Mek"
DVD pleer
Kompjuterski igri
Pegla
*Razlikite me\u najvisokite i najniskite ceni kako % od najniskata cena
Izvor: Dresdner Kleinwort Wasserstein
Razliki vo cenite* vo zemjite vo evro zonata, %
CM
YK
CM
YK
BULLETIN74
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
duva~ki. Edno od objasnuvawata e deka spored-
bite vo rastot se naru[eni od zabrzaniot pri-
rast na naselenieto vo SAD. Vo tekot na pos-
lednite tri godini, BDP po `itel vo evro zona-
ta se zgolemuva[e so potpolno istata dinami-
ka kako i vo SAD. Sepak, toa ne e dovolno dobro.
Po pukaweto na "balonot" vo SAD, ekonomiite
od evro zonata treba[e da rastat so pobrzo
tempo.
Spored tvrdewata na mnogu komentatori,
pri~inite za neuspehot treba da se baraat vo
strukturnite rigidnosti, kako [to se nef-
leksibilnite pazari na rabotna sila i viso-
kite dano~ni stapki. Me\utoa, ima mnogu po-
va`ni pri~ini zo[to ekonomiite vo evro zo-
nata izgledaa pomalku robusni vo sporedba
so amerikanskata ekonomija vo tekot na pos-
lednite nekolku godini. SAD u`ivaa mnogu
pove]e monetarni i fiskalni stimulacii ot-
kolku evro zonata, kade fiskalnata politika
be[e ograni~ena od paktot za stabilnost i
rast. Vtoro, iako pobaruva~kata na potro[u-
va~ki krediti be[e poskromna vo evro zona-
ta, pobaruva~kata na krediti od strana na
korporaciite i investiciskata treska vo
docnite devedesetti bea pogolemi otkolku
vo Amerika, [to sega go popre~uva rastot.
Ranliv zajak
Kako rezultat na seto ova, svetskata ekono-
mija sî u[te premnogu se potpira na SAD.
Spored presmetkite na Morgan Stanley, po~-
nuvaj]i od 1995 godina, SAD opfa]aat preku
tri pettini od globalniot rast. Vakvata sos-
tojba ne e odr`liva. Pove]eto ekonomisti
o~ekuvaat, vo tekot na slednite nekolku go-
dini, BDP na SAD da se zgolemi za 3,5-4%.
Me\utoa, toa bi zna~elo deka za[tedite na
doma]instvata ostanuvaat mali, a dolgovite
na potro[uva~ite prodol`uvaat rastat so za-
gri`uva~ka dinamika, natalo`uvaj]i golemi
problemi za vo idnina. Ogromnite monetarni
i fiskalni stimuli koi dosega ja poddr`uvaa
pobaruva~kata, ne mo`e da se povtorat. Zgo-
ra na toa, da pretpostavime deka amerikans-
kata ekonomija naglo ]e se oporavi, a drugite
ekonomii ]e ostanat ekonomski neaktivni. Vo
toj slu~aj, i onaka golemiot deficit na te-
kovnata smetka na SAD dopolnitelno ]e se
pro[iri so narasnatiot uvoz, natalo`uvaj]i
nov problem.
Deficitot na tekovnata smetka ve]e iznesu-
va 5% od BDP i spored istorijata, defici-
tite so ovaa golemina obi~no se prosledeni
so golem pad na valutata. Padot na dolarot
mo`e da go spre~i rastot vo Evropa i Japoni-
ja, kako i da izvr[i pritisok vrz prinosot od
obvrznici vo Amerika - i hipotekarnite
stapki - bidej]i strancite baraat pogolemi
premii za rizik. Spored drugi tvrdewa, de-
ficitot na tekovnata smetka na SAD ne e va-
`en; toj ednostavno ja izrazuva `elbata na
stranskite investitori da investiraat vo
amerikanski imoti i sredstva. Me\utoa, UBS
procenuva deka pove]e od polovina od defi-
citot na tekovnata smetka na Amerika vo
trite meseci do juni be[e finansiran so ku-
puvawe na amerikanski hartii od vrednost od
strana na stranski centralni banki. "Qubov-
RASTOT VO EVROPA I AMERIKA - @ELKATA I ZAJAKOT
Svetskata ekonomija bi bila mnogu pozdra-va dokolku Evropa i Japonija otstranat
del od pritisocite od SAD sledej]ipolabavi monetarni i fiskalni politiki,zaedno so strukturni reformi kako bi go
pottiknale nivniot rast. Od druga strana,SAD bi bile pozdravi dokolku nekolkugodini rastat so pozabaveno tempo vo
odnos na nivniot potencijal
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 75
7-8
/2
00
3
BILTEN
nata afera" na privatnite investitori so
dolarot ve]e izblede.
Svetskata ekonomija bi bila mnogu pozdrava
dokolku Evropa i Japonija otstranat del od
pritisocite od SAD sledej]i polabavi mone-
tarni i fiskalni politiki, zaedno so struk-
turni reformi kako bi go pottiknale nivni-
ot rast. Od druga strana, SAD bi bile poz-
dravi dokolku nekolku godini rastat so poza-
baveno tempo vo odnos na nivniot potencijal,
ovozmo`uvaj]i im na doma]instvata vramno-
te`uvawe na nivnite finansii.
Vo otsustvo na poramnomerna raspredelba na
rastot, i zajakot i `elkata rizikuvaat da bi-
dat pregazeni vo nesre]en slu~aj.
Prezemeno od “The Economist”,August 16th, 2003
CM
YK
CM
YK
BULLETIN76
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
INFLACIJATA I EKONOMSKI-OT RAST – SLU^AJOTNA MAKEDONIJAPoa\aj]i od konkretnite sostojbi vo makedonskata ekonomija, najso-odveten fiskalno-monetaren miks za Republika Makedonija bi bil:cvrsta fiskalna politika i ne[to poekspanzivna monetarna politi-ka (Tight fiscal – loose monetary policy), se razbira, vo ramkite natargetirana godi[na stapka na inflacija pome\u 6 i 7%
1. Voved
Otvoraweto na procesot na tranzici-
ja gi soo~i porane[nite socijalisti~-ki zemji so seriozni ekonomski prob-lemi i predizvici. Te[kiot pat na
ekonomskite reformi pretpostavuva-[e paralelno anga`irawe vo nekolku
kompleksni sferi na ekonomskata ak-tivnost: makroekonomska stabiliza-
cija, liberalizacija na cenite na sto-kite, uslugite, faktorite na proiz-vodstvo i na nadvore[no-trgovskata
razmena, privatizacija i restruktui-rawe na pretprijatijata i na bankite,
redefinirawe na ekonomskite funk-cii na dr`avata itn. Radikalnosta naprezemenite ekonomski reformi vo
po~etokot predizvika vistinski“tranzicionen [ok” ~ij globalen
efekt be[e [estogodi[na serija nanegativni stapki na rast na bruto do-ma[niot proizvod (BDP) na zemjite vo
tranzicija vo celina.
Akademik Taki Fitie redoven profesor naEkonomskiot fakultet
vo Skopje. Roden e na7.11.1950 godina voKru[evo. Ekonomski
fakultet zavr[uva voSkopje vo 1973 godina.
Magistriral vo 1980godina, a doktoriral vo
1983 godina na Eko-nomskiot fakultet vo
Skopje. Obavil studiskiprestoi vo Italija, Ger-manija i Polska. Vo pe-
riodot 1996-1998 godi-na e Minister za finan-sii na Republika Make-donija. Podra~je na nau-~en interes: ekonomija,
ekonomski rast i razvoj,dr`avna regulacija,
me\unarodno dvi`ewe nakapitalot, pretpriem-
ni[tvo. Avtor e napreku stotina stru~ni inau~ni trudovi objavenivo zemjata i stranstvo.
Avtor i koavtor e na 12knigi od koi pozna~ajnise: “Transnacionalnite
kompanii i izvozot nakapital”, “Sovremeniot
kapitalizam”, “Pretpri-emni[tvoto i pretpr-
iemni~kiot menaxment”,“Ekonomija - mikro-
ekonomski pristap” i“Ekonomija - makro-
ekonomski pristap”.Taki Fiti od neodamna
e izbran za redoven ~lenna MANU.
Vo periodot po 1996 godina, zemjite vo tranzici-
ja vo celina po~naa da realiziraat pozitivni
stapki na rast na BDP. Takvata tendencija se
odr`uva do dene[ni dni – isklu~ok pravi samo
1998 godina koga prose~nata realna stapka na
rast na BDP za zemjite vo tranzicija vo celina
iznesuva[e –1,0%. Me\utoa, i pokraj vakvite fak-
ti, kumulativniot efekt na relativno dolgata se-
rija na negativni stapki na rast na BDP na zemji-
te vo tranzicija vo celina (1990 –1995 godina)
pridonese na krajot na 2001 godina, procenetoto
nivo na realniot BDP da bide ponisko od ona vo
1989 godina, duri vo 20 od vkupno 27 zemji vo
tranzicija.1
Vo vakva konstelacija na nastanite, kompleksni-
te pra[awa na ekonomskiot rast ostanuvaat pri-
oritetna preokupacija na sovremenata makroeko-
nomska nauka. Vo ovoj kontekst zna~ajno i aktuel-
no e i pra[aweto za soodnosite pome\u inflaci-
jata i realniot autput (realniot porast na BDP)
na ekonomiite.
* Mislewata izrazeni vo ovoj tekst se na avtorot i ne mora vo celost da gi prestavuvaat stavovite na ministerstvoto za finansii
1) Realniot BDP na krajot na 2001 godina, vo odnos na realniot BDP na krajot na 1989 godina, be[e povisoko vo slednive zemji vo
tranzicija: ^e[kata Republika (106), Ungarija (112), Polska (129), Slova~kata Republika (110), Slovenija (121), Albanija (116)
i Uzbekistan (105) - Vidi: EBRD (2002). Transition report, London, p. 58
Prose~ni realni stapki na rast na BDP vo zemjite vo tranzicija
God 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
Porast
na -3.3 -8.1 -11 -6.9 -6.1 -0.2 0.1 2.3 -1.0 3.0 5.5 4.2 3.4
BDP
Izvor: EBRD (2002) Transition report 2002, London, p. 58.
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 77
7-8
/2
00
3
BILTEN
Visokata cenovna stabilnost 2
– va`na pretpostavka zadinami~en i oddr`liv rast
Vo sovremenata makroekonomska nauka postoi vi-sok stepen na soglasnost deka niskata, ednoci-
frena stapka na inflacija e va`na pretpostavkaza dinami~en i odr`liv ekonomski rast. Ovaa za-
konitost denes mo`e da se potvrdi i so bogatastatisti~ka evidencija na slu~ajot na najgolemi-ot broj na razvieni zemji, zemji vo razvoj i zemji
vo tranzicija. Me\utoa, i pokraj toa, pra[awetoza optimalnata stapka na inflacija (optimalna
od aspekt na nejzinata korelacija so stapkite narast na BDP), osobeno koga se vo pra[awe zemjitevo razvoj i zemjite vo tranzicija, e pokompleksno,
otkolku [to toa se ~ini na prv pogled. Imeno, ed-nocifrenata stapka na inflacija pretpostavuva
margini na stapkata na inflacija na godi[no ni-vo pome\u 1% i 9%.
Za ekonomski visokorazvienite zemji, dilemite
okolu optimalnata stapka na inflacija se svedu-vaat na pra[aweto: dali da se odi na nulta stap-
ka na inflacija ili pak na stapka od 2% do 3% nagodi[no nivo? Pritoa, debatite okolu ova pra[a-we se odvivaat vo ramkite na brojni ekonomski
koncepcii koi gi objasnuvaat tro[ocite i pred-nostite od inflacijata. (Blanchard, Cohen 2002,p.517–523). Semjuelson istaknuva deka ponoviteispituvawa za SAD potvrduvaat deka targetira-weto na nulta inflacija bi ja soo~ilo amerikans-
kata ekonomija so neefikasno koristewe na resur-site i bi predizvikalo namaluvawe na autputot i
na vrabotenosta za 1 do 3 procenti. (Samuelson, &Nordhaus 2001, p. 691). Denes, vo teorijata pre-ovladuva misleweto za stapka na inflacija od 2%
do 3%, nasproti zastapuvaweto za nulta stapka nainflacija, a vo praktikata najgolemiot broj cen-
tralni banki na zemjite ~lenki na OECD isto ta-ka nastojuvaat da odr`at stapka na inflacija po-me\u 2% i 4%.
Koga stanuva zbor za zemjite vo razvoj i za zemjite votranzicija, vo koi po pravilo egzistiraat neisko-
risteni resursi, vo ekonomskata nauka dominiramisleweto deka ne[to povisoki stapki na inflaci-ja (od 5% do 10%), me\utoa povtorno vo zonata na ed-
nocifrena inflacija, se najoptimalni za postignu-vawe na dinami~en i odr`liv ekonomski rast. Vak-
viot stav svojata geneza ja vle~e u[te od Kejnzovoto
ekonomsko u~ewe. Kejnz zastapuva[e podgrevawe na
agregatnata pobaruva~ka i toa kako so merkite i in-strumentite na fiskalnata, taka i so merkite i in-strumentite i na monetarnata politika. Toj duri
misle[e deka monetarnata ekspanzija vo uslovi naegzistencija na neiskoristeni resursi ednostavno
ne mo`e da ima silno vlijanie vrz op[toto nivo nacenite (inflacijata). ”Verojatno e deka op[toto ni-vo na cenite nema mnogu da porasne ako autputot ras-
te, se dotoga[ dodeka postojat efektivno nevrabo-teni raspolo`livi resursi od sekakov vid” (Keynes1997, p. 300). Interesno e deka novata kejnzijanskaekonomija koja vo periodot po 1990-te godini ja do-`ivuva svojata vtora mladost, ja reafirma ovaa
misla na Kejnz, tvrdej]i deka upravuvaweto so agre-gatnata pobaruva~ka preku merkite i instrumentite
na fiskalnata i monetarnata politika e klu~no zasekoja nacionalna ekonomija. (Tobin 1998; Blanchardet Cohen 2002, p. 587; Stiglitz 2000, p. 567). Argumen-
tacijata za vakvoto gledi[te novite kejnzijanci jazasiluvaat so fenomenot na t.n. histereza (Hystere-sis). Terminot ozna~uva sostojbi koga povremenite(kratkoro~ni ili incidentni) [okovi na globalna-ta pobaruva~ka predizvikuvaat zna~ajni naru[uvawa
na ramnote`ata na ekonomijata na dolg rok, odnosno
2) Ovde ]e potsetime na faktot deka poimite cenovna i makroekonomska stabilnost ne se identi~ni i ne treba da se poistovetu-
vaat. Poimot makroekonomska stabilnost e po[irok i pokompleksen – toj pretpostavuva visoka cenovna stabilnost, odr`liv
vnatre[en i nadvore[en dolg i sposobnost za brzo sovladuvawe na recesiite, odnosno ekspanziite vo ramkite na cikli~niot
razvoj na ekonomijata. Vo ovaa smisla makroekonomskata stabilnost e preduslov za zadovolitelna vrabotenost i oddr`liv eko-
nomski rast. (Vidi: The East Asian Miracle, World Bank, 1993, p. 105).
CM
YK
CM
YK
BULLETIN78
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
imaat silno vlijanie vrz autputot i vrabotenosta na
dolg rok. (Mankiw 2003, p. 370-371). Ovoj koncept po-sebno gi objasnuva pri~inite za perzistentnosta nanevrabotenosta vo sovremenite ekonomii. (Phelps,1993, p. 379). Denes mnogu ekonomisti tvrdat dekadvojno povisokata prirodna stapka na nevrabotenost
vo zemjite ~lenki na EU (10%), nasproti prirodnatastapka na nevrabotenost od 5% vo SAD, e samo pos-ledica na silnata recesija [to ja predizvika prvi-
ot naften [ok vo 1973/1974 godina i na neadekvat-noto upravuvawe so agregatnata pobaruva~ka.
Ispituvawata na ekspertite na MMF (vo analizatase opfateni 136 zemji) potvrdija deka zemjite vorazvoj so godi[no nivo na inflacija pome\u 5% i10% se poka`aa sposobni da realiziraat i odr`u-vaat visoki stapki na ekonomski rast – od 5% do10% na godi[no nivo (FMI 1996). Vakvata konsta-tacija ja potvrduvaat i ponovite studii na MMF –
tie duri poka`uvaat deka pragot od koj negativno-to dejstvo na inflacijata po~nuva da go zabavuvarastot na GDP vo zemjite vo razvoj se poka~uva na11% do 12%. (Bogoev 2001, str. 32). NobelovecotStiglitc, vo vrska so ova pra[awe, konstatira:“Najuspe[nite zemji, kako Polska, go ignoriraapritisokot na MMF odr`uvaj]i ja inflacijata naokolu 20% vo kriti~nite godini na prilagoduva-weto. Zvezdite-u~enici na MMF, kako ^e[kata Re-publika, koja ja smali inflacijata nadolu do 2 pro-centi, ja soo~i nejzinata ekonomija so stagnacija.Postojat nekoi dobri rezoni da se veruva deka pre-kumernata posvetenost na borbata protiv infla-cijata mo`e da go obeshrabri ekonomskiot rast...”(Stiglitz 2002, p. 156). Vakvi gledi[ta za soodnosotme\u inflacijata i ekonomskiot rast vo zemjite vorazvoj i vo zemjite vo tranzicija zastapuvaat imnogu drugi poznati ekonomisti: profesoriteStenli Fi[er, Robert Baro, Dornbu[ itn.
INFLACIJATA I EKONOMSKIOT RAST – SLU^AJOT NA MAKEDONIJA
Izvor: EBRD (2002) Transition report, London, p. 58 –60.
Stapki na inflacija i stapki na rast na GDP vo odbrani zemji vo tranzicija
Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
GDP -1.2 -11.6 -0.5 0.1 2.2 5.9 4.3 -0.8 -1.0 0.5 3.3 3.3 2.5
Inflacija 9.7 52.0 11.1 20.8 9.9 9.1 8.8 8.5 10.7 2.1 3.9 4.7 2.3
Republika ^e[ka
Ungarija
Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
GDP -3.5 -11.9 -3.1 -0.6 2.9 1.5 1.3 4.6 4.9 4.2 5.2 3.8 4.0
Inflacija 28.9 35.0 23.0 22.5 18.8 28.2 23.6 18.3 14.3 10.0 9.8 9.2 4.9
Polska
Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
GDP -11.6 -7.0 2.6 3.8 5.2 7.0 6.0 6.8 4.8 4.1 4.0 1.0 1.0
Inflacija 586 70.3 43.0 35.3 32.2 27.8 19.9 14.9 11.8 7.3 10.1 5.5 2.1
Slovenija
Godina 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
GDP -4.7 -8.9 -5.5 2.8 6.3 4.1 3.5 4.6 3.8 5.2 4.6 3.0 2.7
Inflacija 550 117 207 32.9 21.0 13.5 9.9 8.4 7.9 6.1 8.9 8.4 7.4
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 79
7-8
/2
00
3
BILTEN
O~evidno, dvete osnovni zakonitosti koi pret-
hodno gi notiravme, se potvrduvaat i na zemjitevo tranzicija. Imeno, od edna strana, vo zemjitevo tranzicija periodite na mnogu visoki stapki
na inflacija koincidiraat so negativni stapkina rast na nivniot bruto doma[en proizvod, a od
druga strana zemjite vo tranzicija koi odr`uvalepovisoki, no vo osnova, ednocifreni stapki nainflacija, postignale povisoki stapki na ekonom-
ski rast.
Vnimatelniot ~itatel sigurno ]e zabele`i deka
gledi[tata za upravuvaweto so agregatnata poba-ruva~ka i za soodnosite pome\u stapkata na inf-lacija i stapkata na ekonomski rast, koi vo zna-
~ajna mera doa\aat od taborot na novite kejnzijan-ci, nemaat mnogu zaedni~ko so starite gledi[ta
za korisnosta od inflatorno finansirawe na eko-nomskiot rast koi se zastapuvaa za visoki buxet-ski deficiti i za visoki dvocifreni stapki na
inflacija.
Upravuvaweto so agregatnatapobaruva~ka vo makedonskataekonomija
- Dijagnoza na sostojbata
Zo[to Makedonija po uspe[niot dezinflacionen na-por (1993 –1995 godina) odr`uva[e vonredno niskistapki na inflacija, navleguvaj]i vo odredeni godi-ni duri i vo zona na negativni stapki na inflacija,vo slu~aj koga ekonomskata teorija, a i praktikata naoddelni zemji vo tranzicija, potvrduvaat deka pre-terano niskata inflacija ima kontraktivno dejst-vo vrz stapkite na ekonomskiot rast?
Makedonija e zemja so evidentni platno-bilansnite[kotii, poradi [to nu`no e upatena na sora-botka i na finansiski aran`mani so MMF i Svet-skata banka. Vo periodot od 1992 godina do de-nes, klu~nite elementi na fiskalnata i monetar-nata politika bea dogovarani, pa duri i nalo`u-vani, od strana na MMF. Dvete politiki bea kraj-no restriktivni i prosledeni so politika na do-
hod – ograni~uvawe na porastot na platite vo jav-niot sektor. Seto toa se slu~uva[e vo uslovi ko-ga makedonskata ekonomija funkcionira[e dale-ku pod svojot potencijalen bruto doma[en proiz-vod. MMF nalo`uva[e krajno niski stapki na in-flacija, bidej]i toa e edna od klu~nite politikina Fondot, a vo slu~ajot na Makedonija, najvero-jatno i poradi zagri`enosta deka vo zemja koja[-to pominala niz faza na vonredno visoka stapkana inflacija (re~isi 1700% na godi[no nivo vo1992 godina) inflacionite o~ekuvawa mo`at les-no da prorabotat. Restriktivnosta na buxetskatapolitika vo Makedonija dopolnitelno be[e zaos-truvana i so depozitot na Buxetot koj sekoja godi-na se izdvojuva[e na posebna smetka na NBM kako“forma na podr[ka na monetarnata od strana nafiskalnata politika”, a koj slu`e[e za kupuvawena vi[okot na devizi na devizniot pazar, bez pri-toa, da se zgolemi primarnata emisija na pari.Makedonija denes ima niska inflacija, niski bu-xetski deficiti, vonredno visoki kamatni stap-ki, visoka nevrabotenost i niski stapki na eko-nomski rast. Makedonija dojde do sostojba koja voopredelena mera koincidira so slednive konsta-tacii na nobelovecot Stiglic: “MMF e osobenozagri`en za inflacijata. ... Terminot makro upa-tuva na agregatnoto odnesuvawe, na dvete nivoana rastot, nevrabotenosta i inflacijata, i zem-jata mo`e da ima niska inflacija i visoka nevra-botenost, no ne i rast“. (Stiglitz 2002, p. 27). Po-natamu, Stiglic istaknuva deka inflacijata ne ecel sama za sebe i deka MMF ~esto pravi konfu-zija okolu celite, zaboravaj]i [to fakti~ki tre-ba da ne zagri`uva. “Zemja kako Argentina mo`e daima “A” nivo (od aspekt na logikata na rangirawena MMF – T. F.), duri i ako so godini ima dvoci-frena stapka na nevrabotenost, a se ~ini deka bu-xetot dolgo vreme e izbalansiran i deka infla-cijata e pod kontrola”. (Stiglitz 2002, p. 27).
Vo te[kite pregovori so MMF, uka`uvawata od
strana na zemjite “klienti” deka stabilizacioni-te politiki [to gi sproveduva Fondot se premno-
gu restriktivni, deka vo uslovi na slaba ekonom-ska aktivnost tie ~esto se i kontraproduktivnibidej]i go zadu[uvaat rastot, re~isi i ne se uva-
Vo vakva konstelacija na nastanite, kom-pleksnite pra[awa na ekonomskiot rastostanuvaat prioritetna preokupacija nasovremenata makroekonomska nauka. Vo ovojkontekst zna~ajno i aktuelno e i pra[awetoza soodnosite pome\u inflacijata i realni-ot autput (realniot porast na BDP) naekonomiite
Vo sovremenata makroekonomska naukapostoi visok stepen na soglasnost deka
niskata, ednocifrena stapka na inflacijae bitna pretpostavka za dinami~en i
odr`liv ekonomski rast. Ovaa zakonitostdenes mo`e da se potvrdi i so bogata
statisti~ka evidencija na slu~ajot nanajgolemiot broj na razvieni zemji, zemji
vo razvoj i zemji vo tranzicija
CM
YK
CM
YK
BULLETIN80
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
`uvani. Odgovorot na MMF e deka toa se `rtvi i
napori [to moraat da se napravat sega, za vo id-nina (na dolg rok) zemjite da imaat odr`livistapki na rast. Za vakviot stav MMF, se razbira,
ima silna potkrepa vo makroekonomskite koncep-ciite od neoliberalna proviniencija.
Seto ova poka`uva deka makedonskata ekonomijamnogu ~esto e vo tipi~na “kejnzijanska zamka”, vozamkata na niska agregatna pobaruva~ka, koja[toima za rezultat vonredno nizok realen autput (ni-zok porast na BDP) i enormno visoka nevrabote-nost. Zbidnuvawata vo makedonskata ekonomija voposlednive dve godini ja potvrduvaat vakvatakonstatacija. Imeno, spored podatocite na NBM(NBM, 2003, str. 24, 32, 42), 2002 godina make-donskata ekonomija ja zavr[i so realen porast nabruto doma[niot proizvod od 0,7%, so prose~nagodi[na stapka na inflacija od 1,8% i so povi-soka stapka na nevrabotenost vo odnos na pret-hodnata godina (31,9% vo 2002, nasproti 30,5%vo 2001 godina). Brojkite i faktite se vakvi itie zna~ajno otstapuvaat od revidiranite pro-cenki na MMF koj predviduva[e (i dozvoluva[e)stapka na inflacija od 3,5% i realen porast naBDP od 2,5%. Vo tekovnava godina, pak, dinami-kata na porast na buxetskata potro[uva~ka (nadozvolenata i dogovorena potro[uva~ka so MMF)e poniska, zatoa [to nadle`nite vladini resorine uspeaja da go zabrzaat procesot na aktivirawena buxetskite kapitalni transferi, [to vo uslo-vi na zabavena ekonomska aktivnost e kontrapro-duktivna politika.
Kolkava stapka na inflacija zamakedonskata ekonomija?
Sostojbite vo makedonskata ekonomija ne ubeduva-at deka e stignato vremeto Vladata, vo pregovo-rite so MMF i Svetskata banka, da go otvori pra-[aweto za pofleksibilno upravuvawe so agregat-nata pobaruva~ka, a vo funkcija na zgolemuvawena realnite faktori (proizvodstvoto i vrabote-nosta) na kus rok. Vo ovoj moment, koga niskitestapki na inflacija se fakt za Makedonija (voposlednive sedum-osum godini), koga koordinaci-jata na fiskalnata i monetarnata politika vo os-nova dobro funkcionira i koga stravuvaweto odprorabotuvawe na inflatornite o~ekuvawa e zna-~ajno relativizirano, mislime deka so soodveten
fiskalno-monetaren miks, Makedonija treba daodi na stapki na inflacija pome\u 6 do 7%. Isto-vremeno, vo pregovorite so MMF treba da se ot-vori pra[aweto za tolerirawe na otstapuvawe nakursot na denarot od osnovniot paritet vo iznosod +/- 5% za da mo`e ekonomijata polesno da rea-gira i da se akomodira na [okovite na stranatana agregatnata pobaruva~ka i agregatnata ponuda.
Se razbira, nie sme svesni za faktot deka povi-sokata stapka na inflacija ne mo`e da go supsti-tuira zna~eweto na realnite faktori, vo prv red,zna~eweto na restruktuiraweto na pretprijatija-ta, inicijativnosta i kvalitetetot na pretprie-ma~kite i menaxerskite strukturi, izgotvuvawe-to na kvalitetni investicioni proekti itn. No,ne smee da se potceni i faktot deka opredelenoza`ivuvawe na agregatnata pobaruva~ka mo`e dapridonese za porast na optimizmot vo ekonomija-ta, na motivacijata za investirawe, na o~ekuva-wata za povisoki profiti (ova ne e i nerealno,bidej]i na kus rok, cenite na surovinite i plati-te se rigidni) i za porast na proizvodstvoto ivrabotenosta. (McConnell & Brue 1996, p. 244).
Kakov fiskalno-monetarenmiks za Makedonija?
Makedonija treba da bide osobeno pretpazliva voizborot na fiskalno-monetarniot miks [to trebavo idnina da se implementira, a so ogled na real-nite sostojbi i tendencii vo ekonomijata i so og-led na kvalitativno razli~nite efekti na kus idolg rok na osnovnite stabilizacioni makroeko-nomski politiki - fiskalnata i monetarnata.
Za da gi objasnime razli~nite efekti od stimuli-raweto na ekonomijata so merkite na fiskalnata,odnosno monetarnata politika, ]e potsetime de-ka agregatnata pobaruva~ka (AD) e ednakva na po-baruva~kata na finalni dobra i uslugi na sekto-rot na doma]instvata (C), na sektorot na pretpri-jatijata (I), na sektorot na dr`avata (G) i na nad-vore[no-trgovskiot sektor (X - M):
AD = C + I + G + (X – M)AD = C + I + G + (X – M)AD = C + I + G + (X – M)AD = C + I + G + (X – M)AD = C + I + G + (X – M)
Stimuliraweto na ekonomijata preku ekspanzivnafiskalna politika (namaluvawe na danocite izgolemuvawe na javnata potro[uva~ka) bi ja zgole-muvala agregatnata pobaruva~ka preku porast napotro[uva~kata na sektorot na naselenieto (C) ina dr`avniot sektor (G). Me\utoa, fiskalnata ek-spanzija, osobeno na podolg rok, vodi kon porastna buxetskiot deficit, porast na realnata ka-matna stapka, namaluvawe na investiciite (I) inamaluvawe na izvozot poradi aprecijacijata nakursot na doma[nata pari~na edinica. Ekspanziv-nata monetarna politika na kus rok, pak, vodi konzgolemuvawe na agregatnata pobaruva~ka i real-nite faktori (proizvodstvoto i vrabotenosta)preku namaluvawe na realnite kamatni stapki,zgolemuvawe na investiciite na sektorot na
INFLACIJATA I EKONOMSKIOT RAST – SLU^AJOT NA MAKEDONIJA
Ispituvawata na ekspertite na MMF (voanalizata se opfateni 136 zemji) potvrdijadeka zemjite vo razvoj so godi[no nivo nainflacija pome\u 5% i 10% se poka`aasposobni da realiziraat i odr`uvaatvisoki stapki na ekonomski rast – od 5%do 10% na godi[no nivo.
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 81
7-8
/2
00
3
BILTEN
pretprijatijata i zgolemuvawe na izvozot poradideprecijacijata na kursot na doma[nata pari~naedinica. Se razbira, ova bi bile “~istite” efek-ti na stabilizacionite politiki (fiskalnata imonetarnata) dokolku tie se gledaat nezavisnoedna od druga. No, ovde ne treba da se zaboravideka pri upravuvaweto so agregatnata pobaruva~-ka, fiskalnata i monetarnata politika se supsti-tuti - na ekspanzivnata buxetska politika cen-tralnata banka sekoga[ odgovara so monetarnirestrikcii i obratno, na cvrstata, “tvrdata” bu-xetska politika, centralnata banka odgovara soolabavuvawe na “monetarnite ko~nici”. So drugizborovi, pri upravuvaweto so agregatnata pobaru-va~ka, na kus rok, sekoga[ postoi miks na stabi-lizacionite politiki (fiskalno-monetaren miks)koj korespondira so fazata na ekonomskiot ciklusi so efektite koi vladata nastojuva da gi postig-ne. (Samuelson & Nordhaus 2001, p. 740 –747;Stiglitz & Walsh 2002, p. 767 –777).
Poa\aj]i od konkretnite sostojbi vo makedonska-ta ekonomija (ekonomijata funkcionira pod svojotpotencijal, nevrabotenosta dostignuva enormnirazmeri, kamatnite stapki se oddr`uvaat na vi-soko ramni[te, investiciite se mali, vnatre[-niot i nadvore[niot dolg na zemjata se relativ-no visoki, izvozot se odr`uva na nisko ramni[-te), mislime deka za Makedonija najsoodvetenfiskalno-monetaren miks bi bil: cvrsta fiskal-na politika i ne[to poekspanzivna monetarna po-litika (Tight fiscal – loose monetary policyTight fiscal – loose monetary policyTight fiscal – loose monetary policyTight fiscal – loose monetary policyTight fiscal – loose monetary policy), serazbira, vo ramkite na targetirana godi[nastapka na inflacija pome\u 6 do 7%.
Pozna~ajna fiskalna ekspanzija vo aktuelnatasostojba na makedonskata ekonomija ne e prepo-ra~liva,3 poradi negativnite efekti vrz kamat-nata stapka, investiciite i izvozot koi se slabistrani na na[ata ekonomija, no i poradi sostojbi-
te so vnatre[niot i so nadvore[niot dolg nazemjata. Inaku, problemite vo domenot na fiskal-nata politika se glavno fokusirani vo vonrednolo[ata struktura na buxetskite tro[oci (golemou~estvo na platite i socijalnite transferi, ma-lo u~estvo na kapitalnite investicii). Pritoa,duri i vo ramkite na dogovorenata buxetska po-tro[uva~ka so MMF, bi bilo dobro da se odi napogolemo u~estvo na buxetskite investicii vokrupni infrastrukturni proekti ili vo obrazova-nie, za smetka na platite, na primer, [to, me\u-toa, pretpostavuva zabrzuvawe na reformite vosferata na javnata administracija. Ovde trebada se ima predvid deka buxetskata ekspanzijapreku buxetskite kapitalni transferi e sekoga[podobra varijanta od buxetska ekspanzija prekuporast na drugite kategorii na javni rashodi.(Stiglitz & Walsh 2002, p. 769 –770).
Obratno, poliberalnata monetarna politika biimala pozitivni efekti tokmu vrz kamatnitestapki, kreditnata politika, investiciite i iz-vozot - ona [to na makedonskata ekonomija sega ie osobeno potrebno. Sekako, povtorno ]e potenci-rame deka, monetarnata politika ne mo`e da gire[i problemite na razvojot, no sekako mo`e dasozdade popovolen pretpriemni~ki ambient i dagi stimulira investiciite vo ekonomijata – fakt[to ne treba da se potceni.
3) Vo sovremenata literatura od oblasta na makroekonomijata se pove]e se potenciraat slabostite na buxetskata diskreciona
politika, odnosno prednostite na monetarnata politika. Slabostite na fiskalnata diskreciona politika proizleguvaat od dol-
giot time lag (vremenskoto prolongirawe vrzano so dijagnosticirawe na sostojbata vo ekonomijata, predlagawe na promeni vo
fiskalnata politika, nivno ozakonuvawe od strana na parlamentot i konkretna primena na promenetite politiki) , od faktot
[to zgolemuvaweto na danocite ili pak namaluvaweto na javnata potro[uva~ka e te[ko sprovodlivo itn. Ovie diskusii okolu
efikasnosta, odnosno neefikasnosta na diskrecionite stabilizacioni politiki se stari, no novo e toa [to denes prednostite
na monetarnata pred fiskalnata politika se testiraat i verificiraat so primena na slo`eni matemati~ki makroekonomski
modeli (Taylor 2000, p. 27 –30).
Ponovite studii na MMF poka`uvaat dekapragot od koj negativnoto dejstvo na
inflacijata po~nuva da go zabavuva rastotna BDP vo zemjite vo razvoj se poka~uva na
11% do 12%
Konsultirana literatura
Blanchard, O, Cohen, D. (2002) Macroeconomie, Pearson Education, Paris.Bogoev, K. (2001) “Novi finansiski makroekonomski predizvici”, vo zbornikot Makroekonomskata politika vo oblasta na
finansiite, MANU, Skopje.
EBRD (2002) Transition report LondonFMI (1996) Perspectives de l’économie mondiale, octobre 1996, WashingtonMankiw, G. (2003) Macroeconomics, Worth Publishers, New YorkKeynes, J.M. (1997) The general Theory of Employment, Interest, and Money, Prometheus Books, New York.NBM, (2003). Godi[en izve[taj 2002, NBM, Skopje
Samuelsson, P, Nordhaus, W. (2001). Economics, Seventeenth Edition, Mc Graw –Hill Companies,Inc., New York.Stiglitz, J. (2000). Principes d’économie moderne, 2e ed. De Boeck Université, Paris – Bruxelles.Stiglitz, J. (2002) Globalization And Iits Discontents, Penguin Books, London.Stiglitz, J, Walsh, C. (2002) Economics, Norton & Company, New YorkTaylor J. (2000). “Reassessing Discretionary Fiscal Policy”, Journal of Economic Perspectives – Volume 14, No 3 – Summer 2000.Tobin, J. (1998). “Ein Schlimmes Beispiel”, Die Zeit, No 23, prevod na francuski, vo Problèmes économiques, No 2578, 1998
CM
YK
CM
YK
BULLETIN82
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
FINANSISKITE USLUGI VOUSLOVI NA GLOBALIZACIJAI REGULACIJA
1. Poim i su[tina na
procesot na globalizacija
Edna od najva`nite karakteristiki nasvetskata trovija i svetskite pazari
na krajot od 20-tiot vek i po~etokotna 21-tiot vek e seopfatniot proces
na globalizacija koj e proizvod na sa-miot proces na ekonomsko-tehnolo[-kiot razvoj.
Procesot na globalizacija na svetska-ta razmena i pazari gi zafa]a site
zemji i site podra~ja vo svetot. Po-sebno zafateni so globalizacijata se
najrazvienite zemji i podra~ja, a vonea se vklu~uvaat i zemjite vo razvoj,posebno preku procesot na me\usebno
povrzuvawe vo razni oblici na sora-botka i integracija.
Trgnuvaj]i pred sé od sva]awata naekonomistite, globalizacijata mo`eda se prika`e kako proces koj vodi kon
pogolema ekonomska integracija me\unarodite (nacionalnite ekonomii).
Progresot na globalizacijata voobi-~aeno se prika`uva kako rast na u~es-tvoto na me\unarodnata trgovija vo
BDP, a vo posledno vreme i kako rastna investiciite vo nedomicilnata
zemja.
Vo mnogubrojnite debati za globaliza-cijata, ekonomskata globalizacija is-tovremeno se prika`uva kako konver-genciona i divergeciona sila, odnos-no kako proces koj vodi kon obedinuva-
we na svetskata ekonomija, no i kako proces kojpredizvikuva zgolemuvawe na jazot me\u razvieni-ot i nerazvieniot del od svetot.
Koi se glavnite fakti i povr[ni manifestaciiod procesot na globalizacija, svaten kompleksnoi pove]edimenzionalno? Od edna strana faktite(brojkite) poka`uvaat op[ti pozitivni trendovivo stapkite na stopanski rast, i za razvienite iza nerazvienite zemji. Zboruvaj]i za faktite, mo-`eme da konstatirame deka vo poslednite 50 go-dini trgovijata pretstavuva[e zna~ajna dvi`e~kasila na ekonomskiot rast, taka [to so globalna-ta trgovska ekspanzija ovozmo`uva[e pogolemglobalen rast na BDP (vo 90-tite godini svetska-ta trgovija raste[e so godi[na stapka od 6,8%,[to e dvojno pove]e od rastot na svetskoto pro-izvodstvo od 3,2%; zemjite vo razvoj imaa trgov-ski rast od 8,3%).1
Globalizacijata na svetskoto stopanstvo se izra-zuva preku tri silni faktori:
� zgolemuvawe na rasponot, mobilnosta i in-
tegracijata na svetskite pazari i kapital;
� namaluvawe na va`nosta na nacionalonite
granici so liberalizacija na regulativite
i ru[ewe na drugite ekonomski barieri, i
� internacionalizacija na kapitalot i proiz-
vodstvoto.
Trite faktori go zabrzuvaat procesot na globali-zacija na svetskoto stopanstvo, naglasuvaj]i gidvete dimenzii na globalizacijata - konvergent-nosta i divergentnosta, a raste`ot i integraci-jata na svetskite pazari na kapital gi potvrduvatnegovite globalni karakteristiki.
Vo mnogubrojnite debati za globalizacijata, ekonomskata globaliza-cija istovremeno se prika`uva kako konvergenciona i divergecionasila, odnosno kako proces koj vodi kon obedinuvawe na svetskataekonomija, no i kako proces koj predizvikuva zgolemuvawe na jazotme\u razvieniot i nerazvieniot del od svetot
Prof D-r Risto Gogoskie roden vo 1961 godinavo s. Vev~ani, op[tinaStruga. Diplomiral naEkonomskiot fakultet
vo Skopje vo 1983godina, a magistrira naistiot fakultet, nasoka
Monetarno-kreditnapolitika vo 1989
godina. Doktoriral naEkonomskiot fakultet
vo Skopje vo1994 godinana tema “Centralnite
banki vo maliteotvoreni ekonomii“.
Od 1989 godina rabotina Fakultetot za
turizam i ugostitelstvovo Ohrid, kako asistent
po predmetite:"Politi~ka ekonomija" i"Me\unarodni ekonomski
odnosi". Vo 1995godina. e izbran za
nastavnik popredmetite
"Me\unaroden platenpromet" i "Me\unarodniekonomski odnosi", i na
toa rabotno mesto senao\a i denes. Po~nuva]i
od 1997 godina, dr`inastava i od predmetot
"Finansiski menaxment"na Tehni~ki fakultet vo
Bitola, kako ipredmetite
"Nadvore[no-trgovsko idevizno rabotewe" i
“Strategija name\unarodnite
ekonomski odnosi“ naFakultetot za turizam iugostitelstvo vo Ohrid.
* Mislewata izrazeni vo ovoj tekst se na avtorot i ne mora vo celost da gi prestavuvaat stavovite na ministerstvoto za finansii
1) Govor na direktor na MMF - E. Aninat, "Adjusting to a Globalized Economy", Forum, San Diego La Jolla, California, October 13, 2000.
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 83
7-8
/2
00
3
BILTEN
Gravitacijata na kapitalot kon evtini resursi,osobeno kon evtina rabotna sila vsu[nost e meha-nizmot za paralelno ostvaruvawe na procesite nakonvergencija i divergencija na svetskoto sto-panstvo. Konvergencijata se manifestira, od ed-na strana, preku trendot na namaluvawe na apso-lutnite brojki na najsiroma[ni lu\e vo svetot, iod druga strana, preku [irewe na rasponot nasvetskoto stopanstvo. Na primer, vo 1993 godinasvetot be[e zagri`en za sudbinata na 1.3 mili-jardi lu\e koi `iveat so pomalku od 1 dolar dnev-no, a vo 2001 godina apsolutnata siroma[tija ja~uvstvuvaat 1.2 milijardi lu\e od vkupnoto svet-sko naselenie. Zna~i vo pomalku od edna decenija"sre]nicite" odnosno 120-te milioni siroma[nise izvlekle od najekstremnata grupa na siroma[-ni blagodarenie na stranskiot kapital na koj mugo prodale svojot trud za nekolku centi na ~as,ili pak od stranskata pomo[ upatena kon nerazvi-eniot svet.
Vtorata karakteristika na globalizacijata - di-
vergencijata, se izrazuva preku jazot me\u razvie-
niot i nerazvieniot svet koj postojano se prodla-
bo~uva. I samite zemji vo razvoj ve]e se delat na
"pove]e" i "pomalku" globalizirani ekonomii.
Cenata na rabotnata sila vo proizvodstvoto
Izvor: Globalization, Growth and Poverity, World bank InvestmentResearch Report, Oxford University Press, 2001
2) Avstralija, Kanada, Nov Zeland i SAD.
Koj e interesot na stranskiot kapital za investi-
rawe vo industrijata na finansiski uslugi, vo
procesot na globalizacija? Paradoksalno, no
sprotivno na "konkurentnosta" na nerazvienite
zemji vo proizvodstvoto blagodarenie na evtina-
ta rabotna sila, nivnite finansiski resursi se
skapi, odnosno so visoki kamatni stapki i gole-
mi kamatni margini, [to nosi relativno golem
profit na investiciite vo finansiskata indus-
trija.
Slabiot kvalitet na bankarskoto portfolio i po-
tencijalnata opasnost od finansiski zagubi zara-
di rizi~nosta na plasmanite, od edna strana, ka-
ko i neefikasnosta i nedovolnata konkurencija vo
bankarskite sistemi na zemjite vo tranzicija,
predizvikuva pro[iruvawe na kamatnite margi-
ni. I pokraj u~estvoto na stranskiot kapital vo
bankarskite sistemi i soodvetnoto podobruvawe
na nivnite performansi, kamatnite margini i po-
natamu se na relativno visoko nivo vo odnos na
mati~nite zemji.
Zemja Cena na trudot
(dolari na ~as)
Germanija 31.88
{vajcarija 29.28
Belgija 26.88
Avstrija 25.33
Finska 24.78
Norve[ka 24.38
Danska 24.19
Holandija 24.18
Japonija 23.66
{vedska 21.36
Francija 19.34
SAD 17.20
Italija 16.48
Kanada 16.03
Avstralija 14.40
V. Britanija 13.17
{panija 12.70
Korea 7.40
Singapur 7.28
Tajvan 5.82
Hong Kong 4.82
Malezija 1.59
Filipini 0.71
Tajland 0.46
Indonezija 0.30
Kina 0.25
1900 1913 1950 1973 2000
Zapadna Evropa 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1Teritorii pod 87.6 98.7 96.7 96.8 96.5evropskopokrovitelstvo2
Jugoisto~na 34.2 33.0 21.1 36.2 36.1Evropa(so Turcija)
Isto~na Evropa 29.9 31.9 27.5 34.6 15.5
SSSR 26.5 28.0 29.6 36.5 16.6Latinska 23.4 27.1 26.0 26.4 20.1AmerikaAzija (bez Kina 14.8 14.0 8.0 10.8 15.9i Japonija)
Afrika 10.9 10.8 8.7 7.9 4.8
Svet 27.5 29.0 22.3 24.8 21.9
Relativen BDP po glava na `itel kako procent odvode~kata nacija, SAD
Izvor: World economic Outlook, maj 2000.
CM
YK
CM
YK
BULLETIN84
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
FINANSISKITE USLUGI VO USLOVI NA GLOBALIZACIJA I REGULACIJA
Kamatni margini vo tranzicionite ekonomii ovozmo`i koordinacija na sorabotkata na istite
na nacionalno i me\unarodno nivo.
Finansiskata konvergencija, ovde, ja sva]ame spo-red preporakite na OECD kako op[t termin za si-
te vidovi na me\usebni odnosi na finansiskiteponuduva~i i barateli na site vidovi na finan-
siski produkti i uslugi. Konvergencijata se slu-~uva na pove]e nivoa, i toa na nivo na: 1) proiz-vodi; 2) finansirawe; 3) investirawe; 4) distri-
bucija na finansiskiot proizvod; 5) institucio-nalno nivo i 6) `regulatorno nivo.3
Na nivo na proizvod (product level), gledame dekabankite i osiguritelnite kompanii nudat se pove-
]e i pove]e konkurentski proizvodi, a pra[awetoe samo koga razli~nostite vo proizvodite vo ban-
karstvoto i osiguruvaweto ]e is~eznat. Na pri-
mer, duri i `ivotnoto osiguruvawe kaj sektorotdoma]instva se pretvora vo sredstvo za formira-
we za[tedi, onaka kako toa go pravat bankite sodepozitite.
Na finansisko nivo, lesno mo`e da se prepoznae
deka finansiskite pazari ja igraat ulogata na
mesto za pro[iruvawe na aktivnostite i na ban-
kite i na osiguritelnite kompanii. Pred se, tie
davaat pove]e fleksibilnost i likvidnost za
su[tinskite biznisi na bankite i osiguritelni-
te kompanii. Finansiskite pazari ovozmo`uvaat
razvoj na sekuritizacijata za bankarskite kredi-
ti no i za osiguritelnite politiki na koi im po-
maga pri odr`uvaweto na likvidnosta.
Na nivo na investirawe, finansiskite pazari i
menaxmentot na aktivata stanuvaat strategiski
va`ni i za bankite i osiguritelnite kompanii.
Taka, osiguritelnite kompanii vo ponovo vreme
razvija mnogu aktivni strategii na investirawe,
bazirani na strategijata na optimalno portfo-
lio, za razlika od porano koga tie finansiskite
rezervi gi investiraa isklu~ivo vo dr`avni ob-
2. Regulacijata na industrijata na
finansiski uslugi
Konvergencijata kako odlika na globalizacijatago ima silno zafateno i sektorot na finansiski
uslugi. Funkcionalno, sektorot na finansiski us-lugi e naso~en kon sorabotka pome\u bankarskitekompanii, kompaniite za osiguruvawe i investi-
cionite institucii. Procesot na konvergencija jaizramnuva i rabotata na supervizorskite entite-
ti vo relevantnite finansiski sektori koi sta-nuvaat se pobliski i zaedni~ki, no sepak toa nezna~i deka tie treba da se spojat. Biznisot vo in-
dustrijata na finansiski uslugi ostanuva funda-mentalno razli~en po poodelni sektori. Zatoa re-
[enieto se nao\a vo promocija na integracijatana supervizorskite tela vnatre vo poodelnitefinansiski sektori na me\unarodno nivo, [to ]e
Izvor: International Financial Statistics, IMF, razli~ni izdanija
3) Claude Bebear, "Remarks on the Development of Global Regulation for Financial Services Industries and its Impact on Insurance", TheGeneva Papers on Risk in Insurance, Vol 27. No 1 (January 2002) p. 45-65.
Vo mnogubrojnite debati za globalizacijata,ekonomskata globalizacija istovremeno se
prika`uva kako konvergenciona i divergecio-na sila, odnosno kako proces koj vodi kon
obedinuvawe na svetskata ekonomija, no i kakoproces koj predizvikuva zgolemuvawe na jazot
me\u razvieniot i nerazvieniot del od svetot.
-vo procenti 1995 1996 1997 1998 1999
Ermenija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Belorusija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Bugarija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Hrvatska 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
^e[ka 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Estonija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Ungarija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Latvija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Litvanija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Moldavija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Polska 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Rusija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Slova~ka 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Slovenija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Ukraina 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Makedonija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Pros.tret.zemji 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
SAD 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Japonija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Evro zona 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
V. Britanija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
{vajcarija 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
Pros.raz.zemji 67.3 69.8 53.5 74.0 74.1
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 85
7-8
/2
00
3
BILTEN
vrznici. Vakviot na~in na izmeneto odnesuvawe
be[e deterrminirano od baraweto za podr[ka za
finansiskiot rizik od stranata na aktivata vo
bilansot na sostojba na osiguritelnite kompanii.
So investiraweto na pove]e aktiva vo akcii se
ovozmo`uva delewe na rizikot i izvlekuvawe po-
ve]e vrednost od nivnata aktiva. So toa, odnesu-
vaweto na osiguritelnite kompanii se dobli`uva
do ona na bankite vo vrska so sledeweto na agre-
gatniot rizik od fluktuaciite na finansiskite
pazari.
Na nivo na distribucija, bankarskite mre`i seiskoristuvaat se pove]e i pove]e kako kanali zadistribucija na proizvodite na osiguritelnite
kompanii. Na primer, 60% od distribucijata na`ivotnoto osiguruvawe i 8% od ne`ivotnoto osi-
guruvawe vo Francija odi preku bankite.
Na institucionalno nivo, konvergencijata e mno-gu poznata i sogledliva za javnosta. Vo posledni-
te godini mo`evme da go vidime izgledot na [i-roki finansuiski konglomerati formirani odrazli~ni vidovi na finansisi institucii: banki
osiguritelni kompanii i investicioni institu-cii.
Na regulatorno nivo, regulatorite i supervizori-
te se konfrontirani so mnogu sli~ni ili iden-ti~ni pra[awa i odgovori vo osiguruvaweto, ban-
karstvoto i investicionite aktivnosti. Vo sitetri sektori tie sakaat da gi za[titat korisnici-te na finansiskite uslugi so propi[uvawe na
sli~ni standardi za supervizija na kompaniitenezavisno od nivniot sektor na aktivnosti. Naj-
~esto standardite se odnesuvaat na: a) potpolniinformacii i transparentnost za proizvoditeprodadeni od kompaniite; b) diverzifikacija na
rizikot so cel reducirawe na mo`nosta za kon-centrirawe na rizikot; v) pokrivawe na aktivata
so obvrskite i sl.
Sepak, nasproti gornata konvergencija me\u fi-
nansiskite uslugi, biznisot ostanuva bazi~no raz-
li~en, osobeno me\u bankite i osiguruvaweto.
Prvata razlika e taa [to bankite glavno se soo-
~uvaat so finansiski rizik (pazaren, likvidnoseni krediten rizik) dodeka osiguritelnite kompa-nii se soo~uvaat so porasprostranet realen rizik
(osiguren `ivot, zdravje, sopstvenost, li~en i ko-mercijalen rizik) obedinet so finansiski rizik
(prenesen preku kratkoto vremensko rastojanieme\u pla]aweto na premija i slu~uvaweto na zagu-ba). Zna~i, specifi~nosta na osiguruvaweto le`i
vo koncentracijata na rizikot na stranata na pa-sivata od bilansot na sostojba, dodeka koncen-
tracijata na slu~uvaweto na rizikot kaj bankite ena stranata na aktivata.
Vtorata razlika e taa [to, za razlika od osiguru-vaweto, bankite kreiraat ekonomska likvidnost
od nivnata aktiva. Parite za pozajmuvawe doa\a-at primarno od depozitite. So drugi zborovi,fondovite vlo`eni od ekonomskite agenti se po-trebnata kopija za dodeluvawe zaem koj se pro[i-ruva do tie ekonomski agenti ili nivnite dol`-
nici, odnosno stanuva zbor za monetarno kreira-we. Osiguritelnite kompanii ne kreiraat pari,
tie samo transferiraat pari koi ve]e postojat i
koi se ovozmo`eni od imatelite na polisi. Obvr-skite na osiguruva~ite vo vid na plateni premiina imatelite na polisi se koristat za pokrivawena mo`nite zagubi preku nivno razli~no finan-sisko investirawe.
Treta razlika e toa [to sektorot na osiguruvawese poka`uva kako poslab izvor za sistemski rizik(ili rizik od zarazen likvidnosen rizik) otkolkubankarskiot sektor zaradi nekolku pri~ini. Prvo,likvidnosta koja ja injektirat osiguruva~ite voekonomskiot sistem e transfer koj rezultira odprethodno kreirana vrednost na del od imateli-te na polisi za razlika od likvidnosta koja ban-kite ja pumpaat vo ekonomijata, a koja ne e del odprethodno kreirana vrednost. Konsekventno, pa-zarniot neuspeh na osiguritelnata kompanija imapotencijalen udar samo vrz imatelite na polisi,dodeka nesolventnosta na bankata ima potencija-len udar na prostran broj na individui koi ]e ja
Paradoksalno, no sprotivno na "konkurent-nosta" na nerazvienite zemji vo proizvods-
tvoto blagodarenie na evtinata rabotnasila, nivnite finansiski resursi se skapi,odnosno so visoki kamatni stapki i golemi
kamatni margini, [to nosi relativnogolem profit na investiciite vo finan-
siskata industrija.
CM
YK
CM
YK
BULLETIN86
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
FINANSISKITE USLUGI VO USLOVI NA GLOBALIZACIJA I REGULACIJA
sledat panikata, a ne samo na nejzinite klienti.Vtoro, depozitorite vo bankite mo`e da gi podig-nat nivnite depoziti od bankite vo koe vreme sa-kaat, ili po istekot na osiguruvaweto, bez nikak-vi penali za toa, za razlika od imatelite na po-lisi koi pote[ko i so pogolemi tro[oci mo`e dago raskinuvaat dogovorot za osiguruvawe.
Seto prethodno né naveduva deka regulacijata vouslovi na globalizacija e kompleksna. Denes ak-tuelni se tri mo`ni solucii: 1) re[enie promo-virano od Francuskite avtoriteti za postoewe narazli~ni sektorski regulatorni tela, no bliskime\usebe kako bi mo`ele da u~at i da imaat ko-rist od pooddelnoto iskustvo; 2) re[enie promo-virano od Evropskata komisija za osnovawe novosupervizorsko nivo bazirano na bliska i doverli-va kooperacija me\u supervizorite, i 3) formira-we na edinstveno regulatorno telo kompetentnoza trite finansiski sektori, ~ii pobornici seVelika Britanija, Germanija. Holandija, [vajca-rija, SAD i Japonija.
{to se odnesuva do zemjite vo tranzicija, globa-lizacijata vlijae na segmentite na finansiskiotsistem, vo nasoka koja ve]e e prika`ana pogore, nosepak stanuva zbor za razli~no nivo na kompleks-nost na strukturata, kako vo odnos na razvienitezemji, taka i vnatre vo samata grupa na tranzici-oni ekonomii. Istoto va`i i za regulacijata naelementite na finansisiot sistem.
Formiraweto na razli~ni vidovi nebankarskifinansiski institucii go zgolemuva nivoto nafinansiska intermedijacija vo nacionalnite eko-nomii na ovie zemji. So kreiraweto na pokomplek-sna struktura na finansiskite sistemi na tranzi-cionite zemji se nametnuva i potrebata za novpristap vo sproveduvaweto na regulatornatafunkcija t.e. voveduvawe konsolidirana supervi-zija. Imeno, sé poizrazen e trendot na formirawena bankarski grupi i finansiski holding kompa-nii so u~estvo i na nebankarski finansiski ins-titucii. Nezavisnoto izvr[uvawe na supervizor-skata funkcija od strana na oddelnite regulator-ni tela (na primer, supervizija na pazarot na ka-pital, supervizija na osiguritelnite kompanii,supervizija na investicioni i penziski fondovi,supervizija na bankite) vo ramkite na nivniot de-lokrug mnogu ~esto ja uslo`nuva rabotata. Ottamu,efikasnoto izvr[uvawe na regulatornata funk-cija vo site segmenti od industrijata za finan-siski uslugi podrazbira vospostavuvawe na dobrasorabotka me\u oddelnite regulatorni tela bazi-rana pred seé na razmena na informacii i izvr[u-vawe na zaedni~ki supervizorski kontroli, od-
nosno donesuvawe na regulativa za konsolidira-na supervizija.
Vo zavisnost od postavenosta na pooddelnite re-gulatorni tela, zemjite vo tranzicija mo`eme dagi podelime vo dve grupi4: 1) bankarskata super-vizija e izdvoena kako posebna vo ramkite na Cen-tralnite banki (Slova~ka, Polska, Litvanija,^e[ka, Bugarija, Hrvaska, Slovenija i Makedoni-ja); 2) postoi integrirana finansiska supervizijakoja gi pokriva site segmenti od finansiskiotsistem (Latvija, Estonija, Ungarija).
3. Globalizacija na finansiskite
pazari i me\unarodnoto
bankarstvo
Ekspanzijata na bankarstvoto i finansiskite us-lugi zapo~nuva vo momentot koga otpo~na proce-
sot na dematerijalizacija na parite. Parite sta-nale vetuvawe "I own you" i so toa bankite od obi-~en posrednik vo emisijata na primarni pari sta-
4) Milica Arnaudova, "Komparativna analiza na nivoto na uspe[nost na reformite vo bankarskite sistemi na zemjite vo tranzi-
cija", Ekonomski istra`uvawa br. IV/2002, NBRM, str. 36.
Finansiski institucii kaj odbrani zemjivo tranzicija
vid ^e[ka Slove- Ungar- Make- Bugar-institucija nija ija donija ija
Banki 38 21 42 21 34
Lizing 276 - 26 - -kompanii
Kreditni 135 45 38 - -institucii
Investicioni 161 69 - - 3fondovi
Penziski 19 - 22 - 27fondovi
Osiguritelni 43 13 26 4 31kompanii
Drugi vidovi - 41 77 27 102(zemjodelskikreditni unii,brokerski ku]i,finansiskikompanii,menaxmentkompanii,zaedni~kifondovi,[tedilnici)
Izvor: Godi[ni supervizorski izve[tai po oddelni zemji
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 87
7-8
/2
00
3
BILTEN
nale aktiven u~esnik vo sozdavaweto na parite
poto~no vo sekundarnata emisija na pari.5 Vo is-to vreme stanuvaat mnogu va`ni i principite zaupravuvawe so bankite (sigurnost, likvidnost i
profitabilnost) koi se konfliktni me\u sebe, od-nosno se javuva potreba od nivna optimalizacija.
Kon sredinata na 20-tiot vek se javuva nova ten-dencija na denacionalizacija na parite poto~nostreme` parite da se ottrgnat od suverenitetotna pooddelnite dr`avi i eden univerzalen oblikna dematerijalizirani pari da stane planetarnosredstvo za presmetka i pla]awe. Celta e da seotstrani dr`avniot monopol vo sozdavaweto naparite, a so toa da se izbegnat nacionalniteograni~uvawa, barieri i regulacii vo sozdavawe-to na bankarskite pari (finansiski transakcii).Vakvata tendencija e predizvikana od zabrzanataglobalizacija na finansiskite pazari vrz osnovana primena na sé posovremena informaciona teh-nologija vo izvr[uvaweto na finansiskite (i me-\unarodni) transakcii.
Me\unarodnite bankarski aktivnosti vo po~eto-kot gi pratele relaciite vo me\unarodnata raz-mena, odnosno se javuvale kako specifi~ni delov-ni operacii na specijalizirani delovi na delov-nite banki pod dejstvo na monetarnata, devizna-ta politika i bankarsko-kreditniot sistem, odedna strana, i me\unarodnite finansiski i eko-nomski odnosi, od druga strana. Pokraj toa [tome\unarodnata aktivnost na bankite bila vo fun-kcija na razvoj na me\unarodnite ekonomski odno-si, taa bila i vo funkcija na relativizacija nastrogite zakonski ograni~uvawa koi bile prisut-ni kaj poodelni nacionalni bankarski sistemi.Kako primer ]e go spomeneme relativizirawetona primenata na teorijata na anticipativen do-hod6 vo 80-tite godini na 20-tiot vek kako rezul-tat na ekstremnata me\unarodna likvidnost. To-ga[ bila namalena vnimatelnosta na bankite prianalizata na kreditnite barawa i kako krajnaposledica se javila me\unarodnata dol`ni~kakriza. Toa predizvikalo aktivnosti na me\unaro-den plan za standardizacija na bankarskoto (i fi-nansiskoto) rabotewe so me\unarodni standardiza solventnost i adekvatnost na kapitalot vo ~i-ja osnova se goleminata na bankarskiot kapital irizi~nosta na poodelni vidovi na aktiva.
Zna~i od onoj moment koga se pojavile denaciona-liziranite oblici na pari, me\unarodnite finan-
siski (bankarski) transakcii prestanale da bidatsamo vo funkcija na podobruvawe na me\unarodni-te ekonomski odnosi, poto~no poprimale sé poi-zrazen avtonomen karakter. Me\unarodnite fi-nansiski transakcii pove]ekratno go nadminuva-at obemot i stapkite na rast na me\unarodniotBDP i me\unarodnata trgovija.
So ogled na faktot deka me\unarodnite finansis-ki aktivnosti se relativno nova intenzivna poja-va, ostanuva dilemata dali toa e samo strogo pro-ceduralna aktivnost (biznis) kade nema mesto zaakademski stru~ni diskusii i spoznavawa. Voprilog na vakvoto sva]awe e i nastojuvaweto fi-nansiskite transakcii kako vid na trguvawe souslugi da se vmetnat vo regulativata na Svetska-ta trgovska organizacija.
Sepak, postojat nekolku teoretski koncepcii zafenomenot na nastanuvawe i [irewe na me\una-rodnite finansiski (bankarski) aktivnosti: kon-cept zasnovan na teorijata za stopanski organiza-cii; koncept zasnovan na teorijata za me\unarod-na trgovija; teorija za ekspanzija na me\unarodno-to bankarstvo; primena na konvencionalnata teo-rija za stranski direktni investicii kako teo-retska osnova za me\unarodnoto bankarstvo; teo-rija za multinacionalno pretprijatie kako teo-retska osnova za teorijata na multinacionalnobankarstvo.7
Koncept zasnovan na teorijata na stopanski orga-nizacii. Ovoj koncept se zasnova na procenkata napazarnata struktura na bankite vo razli~ni zemjipreku sporeduvawe na mar`ata (marginite) me\uaktivnite i pasivnite kamatni stapki. Relativ-nata efikasnost na bankite vo razli~ni zemji seutvrduva vrz osnova na sporeduvawe na razlikatana kamatnite stapki. Visinata na profitot i bro-jot na banki se vo obratno proporcionalen odnos,taka [to bankite koi se locirani vo zemji so vi-soki stapki na koncentracija ]e bidat poprofita-bilni od onie koi se nao\aat vo zemji so poniska
5) G. Smith "Money and Banking, Addisin Wesley Publischining Company, New York, 1982.6) Ovaa teorija trgnuva od pretpostavkata deka bankata e finansiska institucija koja delovno raboti so tu\i pari (finansiski
suficitnite sektori) formiraj]i aktiva kaj finansiski deficitnite subjekti, zasnovano vrz doverba. So eden zbor, kreditna-
ta aktivnost na bankite e ograni~ena od kreditniot potencijal i od bonitetot na dol`nicite za vra]awe na zaemot od idnite
prihodi i dohodi.
7) Za istite pove]e mo`e da se vidi kaj: R. Gogoski, Svetskata trgovska organizacija, finansiskite uslugi i me\unarodnoto ban-
karstvo, Ekonomski istra`uvawa br. 1/2003g. NBRM, Skopje.
So kreiraweto na pokompleksna strukturana finansiskite sistemi na tranzicionite
zemji se nametnuva i potrebata za novpristap vo sproveduvaweto na regulator-nata funkcija t.e. voveduvawe konsolidi-
rana supervizija.
CM
YK
CM
YK
BULLETIN88
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
FINANSISKITE USLUGI VO USLOVI NA GLOBALIZACIJA I REGULACIJA
koncentracija. Kamatnata mar`a ]e bide pogole-ma vo zemjite so pogolema koncentracija.8
Koncepcija zasnovana vrz teorijata za me\unarodnatrgovija.9 So ovoj priod se procenuvaat komparativ-nite bankarski tro[oci vo razli~ni zemji i trgovs-kite barieri (prepreki). So ovoj pristap se prifa]aempiriskiot fakt za sé pogolemoto zna~ewe na uslu-gite, vklu~itelno i finansiskite (bankarskite) us-lugi, kako vo nacionalnata, taka i vo me\unarodnatarazmena. Pritoa se trgnuva od tezata deka osnovni-te principi na teorijata za me\unarodna trgovija seprimenlivi i na razmenata na bankarski (finansis-ki) uslugi. So toa se saka da se izmeni stavot dekateorijata za me\unarodnata trgovija10 e isklu~ivosamo za problematikata na me\unarodna razmena nastoki. Izvorniot priod na ovie teorii samo na raz-menata na stoki bila poradi faktot [to vo nivnotonastanuvawe uslugite go nemale zna~eweto koe goimaat denes, odnosno i podatocite za uslugite bileneadekvatni i nesigurni. Vo 80-tite godini na 20-tiot vek Majkl Porter11 formuliral "nova" paradig-ma za me\unarodna trgovija kade posebno se zanima-val so uslugite i primenlivosta na novata teorijana trgovijata so uslugi.
Razvojot, diverzifikacijata i inovaciite vo ban-karskite raboti, bile glavnite elementi za odredu-vawe na razvojnite fazi na bankarskite sistemi, od-nosno svetskoto bankarstvo. Vo ovaa smisla svets-koto bankarstvo vo finansiski razvienite zemji po-minalo niz slednite fazi:12
1) Klasi~no-tradicionalno bankarstvo, odnosno
spored bankarskite raboti - konzervativno
uslu`no bankarstvo;
2) Monetarno bankarstvo, odnosno spored ban-
karskite raboti - industrisko proizvodno
bankarstvo;
3) Elektronsko-in`iwering bankarstvo, odnosno
spored bankarskite raboti planetarno ban-
karstvo.
Konzervativno-uslu`noto bankarstvo trae[e prekusto godini i kako takvo ja gubi dominacijata vo 60-tite godini od 20-tiot vek. Industrisko proizvod-noto bankarstvo dominira od 60-tite godini i traedo po~etokot na devedesetite. Planetarnoto ban-karstvo mo`e da se smeta deka otpo~nalo od 1990godina i trae do denes. Za samo nekolku godini toave]e dominira vo finansiskiot i bankarskiot pros-tor vo svetot, so nov pristap vo izvr[uvaweto nabankarskite raboti.
Su[tinata na pazarnite karakteristiki na plane-tarnoto bankarstvo se vo "revolucionernite" pro-meni vo odnos na konzervativnoto i pazarno indus-triskoto bankarstvo. Site tie promeni se rezultatna: promenetite uslovi na ostra konkurencija i bor-ba za opstanok na finansiskite pazari koi na po~e-tokot od 90-tite godini od 20-tiot vek se vo procesna zna~ajna deregulacija i so prisistvo na liberali-zacija na nacionalnite zakonodavstva; elektronskotehnolo[kata revolucija koja ovozmo`i zamena naproizvodstvoto na bankarski proizvod so proizvod-stvo na pazarno segmentaren bankarski proces;13
sozdavawe na transnacionalni (planetarni) bankikoi rabotat prete`no nadvor od nacionalniot pros-tor.
8) Y. S. Park, J. Zwick, "International Banking in Theory and Practice", Addison-Wesley Publisching Company, Massachusetts, 1985,p. 219) R. Aliber, "Towards a Theory of International Banking", Federaqle Reserve Bank of San Francisko, Economic Review, Spring 197610) Stanuva zbor za : rikardovata teroija za komparativni prednosti od 19 vek; Hek[ir-Olin-Samuelsonov model (HOS); standard-
niot model na me\unarodna razmnena. Pove\e da se vidi kaj: R Gogoski, "Strategija vo me\unarodnite ekonomski odnosi", FTU
Ohrid, 2003g.
11) M. E. Porter, "The Competetive Advantage of Nation", The Free Pres (A Division of MacMillan, Inc.) New York 199012) @ivota Risti], Svetskoto bankarstvo - v~era, denes i utre, - Nau~en sobir: "Sovremenite pogledi vo oblasta na monetarnite i
fiskalnite finansaii" nau~en sobir, Ekonomski fakultet Skopje, Skopje, 1996g. str. 163
Svetskoto bankarstvo spored karakteristikite nabankarskite raboti
1 Fazite vo razvojot na delovnoto bankarstvo
Tradiconalno Industrisko Planetarno
bankarstvo bankarstvo bankarstvo
(1860-1960) (1960-1990) ( od 1990)
2 Sistemski obele`ja
-konzervativno -sovremeno -sofisticirano
-uslu`no -proizvodno -procesorno
-pazarno -segmentirano -globalizirano
3 Funkcionalni obele`ja
-kreditno -pari~no -hedgingdepozitno kapitalno derivati
-lokalno -nacionalno -internacionalno
-standard -in`ewering -re-in`ewering
4 Organizacioni obele`ja
-koncentracija -podelba na -dekocentracija
na vlasta vlasta na vlasta
-dekoncentracija -segmentacija -koncentracija
na informaciite na informaciite na informaciite
-regulacija -deregulacija -avtonomija
-nekonkurentno -konkurentno -anarhi~no
kontrolirano
5 Tehnolo[ki obele`ja
-specijalizirano -univerzalno -programirano
-zemi ili ostavi -klu~ na raka -napravi sam
-fasadno-filijalno -elektronsko -doma[no
-moliv i hartija -avtomatika -dale~inski
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 89
7-8
/2
00
3
BILTEN
Prethodnoto ní dava za pravo da zaklu~ime deka
glavna karakteristika vo sovremeniot razvoj nabankarskite, i po[iroko finansiskite, odnosi vome\unarodni ramki e globalizacija na me\unarod-
niot finansiski pazar i bankarstvo. Ovoj procesmo`eme da go prika`ime preku slednive sostojbi:
1) U~estvo na golem broj na banki od razli~ni
zemji na svetskiot finansiski pazar. Pri-
toa, dominantna pozicija im pripa\a na ban-
kite od grupacijata na OECD, kade pak do-
minantna e podgrupata na bankite od deset-
te najrazvieni zemji;
2) Obemot na finansiski transakcii na me\u-
narodniot finansiski pazar go preminal
obemot na svetskata trgovija i platnobi-
lansnite deficiti. Spored opredeleni sog-
leduvawa, nad 50% od finansiskite tran-
sakcii se izvr[uvat nezavisno od trgovski-
te tekovi, odnosno ima avtonomen karak-
ter. Vo minatoto ne bilo taka, pa duri i vo
me\unarodni ramki raboteweto na bankite
bilo povrzano so trgovskite transakcii me-
\u zemjite;
3) Zamena ili dopolnuvawe na klasi~nite ban-
karski metodi i instrumenti so novi tehni-
ki i postapki (finansiski inovacii). Sve-
doci sme na procesot na sekuritizacija, ka-
de [to so eksplozija na finansiskite ins-
trumenti imame eden proces na direktno
povrzuvawe na krajnite [teda~i i dol`nici
na me\unaroden plan so posredstvo na ban-
kite. Vo prilog na ova odi i zgolemuvaweto
na stepenot na liberalizacija za slobodno
dvi`ewe na kapitalot kaj mnogu zemji;
4) Kompjuterskata i informacionata tehnolo-
gija ovozmo`uvaat vo me\unarodni ramki
brz i permanenten pristap na finansiskite
pazari. Denes, bankite na finansiskite pa-
zari rabotat 24 ~asa dnevno. Postoi brz i
relativno ednostaven dopir so informaci-
ite za kreditnite resursi, kreditnata spo-
sobnost i kvalitetot na finansiskite ins-
trumenti, [to e osobeno va`no za namaluva-
weto na rizicite vo me\unarodnoto finan-
sisko rabotewe;
5) Ima pojava na kapitalna povrzanost na ban-
kite od razli~ni zemji. Mnogu banki od raz-
vienite zemji imaat vlo`eni kapitalni
fondovi vo me\usebnite bilansi, a isto ta-
ka i golem procent na interbankarski depo-
ziti i drugi resursi na specijalni smetki.
Sli~no, na stranata na plasiraweto na
sredstvata, grupi na zemji formiraat zaed-
ni~ki plasmani vo forma na konzorcijalni
i sindikalni zaemi. Od po~etocite na dol-
`ni~kata kriza e formirana neformalna
svetska zaednica na bankite koja gi brani
interesite na doveritelite;
6) Postoi visok stepen na kompetitivnost i
efikasnost na finansiskiot pazar, [to se
sogleduva vo harmoniziranoto formirawe
na kamatnite stapki, stesnuvawe na kamat-
nata mar`a i soboruvawe na iznosite na
tro[ocite za realizacija na finansiskite
operacii. Stru~nosta, kompetentnosta,
gri`livosta i suptilniot nadzor se mnogu
va`ni elementi vo izvr[uvaweto na sovre-
menite me\unarodni finansiski raboti. Na
me\unaroden plan, se javuva potreba za ins-
titucionalizacija na standardi za harmo-
ni~no i stabilno rabotewe na bankite vo
me\unarodni ramki, koi pak ]e bidat pre-
duslov da se sostavi i za~uva stabilen me-
\unaroden finansiski sistem, so ograni~en
obem na rizici, kako i so edinstveni uslo-
vi na konkurentnost.
4. Zaklu~ok
Vo procesot na redefinirawe, pretprijatijata se
glaven vektor na globalizacijata i nivnata ulogana realna mo] ja reducira mo]ta na nacionalnite
dr`avi. Od ovoj proces ne se isklu~ok, odnosnoistoto va`i i za pretprijatijata od industrijatana finansiski uslugi, a vo tie ramki i na osigu-
ritelnite kompanii. Ovde stanuva zbor za upravu-vaweto so rizikot na finansiskata korporacija
osiguritelna kompanija pri trguvawe so finan-siskiot proizvod, upravuvawe od strana na me-
Denes, bankite na finansiskite pazarirabotat 24 ~asa dnevno. Postoi brz i
relativno ednostaven dopir so informaci-ite za kreditnite resursi, kreditnata
sposobnost i kvalitetot na finansiskiteinstrumenti, [to e osobeno va`no za
namaluvaweto na rizicite vo me\unarodno-to finansisko rabotewe.
CM
YK
CM
YK
BULLETIN90
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
FINANSISKITE USLUGI VO USLOVI NA GLOBALIZACIJA I REGULACIJA
naxmentot, so mikroekonomski celi - vlijanie narizikot vrz profitot na osiguritelnata koropra-
cija.
Druga komponenta e regulacijata na finansiskataindustrija kade stanuva zbor za upravuvawe so rizi-
kot od regulatornite tela na dr`avata so makroeko-nomski celi - monetarna stabilnost, rast i razvoj.
Stru~nosta, kompetentnosta, gri`livostai suptilniot nadzor se mnogu va`nielementi vo izvr[uvaweto na sovremeniteme\unarodni finansiski raboti.
Konsultirana literatura
1. A. Harrison, E. Dalkiran, E. Elsey "International business - global compettition from a European perspective", Oxford university press,2000.
2. C. Bebear, "Remarks on the Development of Global Regulation for Finacial Services Industries and its Impakt on Insurance", The GenevaPapers on Risk and Insurance, Vol. 27. No. 1, January 2002
3. R. Gogoski, "Strategija vo me]unarodnite ekonomski odnosi", FTU Ohrid, 2003g.
4. M. Arnaudova, "Komparativna analiza na nivot ona uspe[nost na reformite vo bankarskite sistemi na zemjite vo tranzicija",
Ekonomski istra`uvawa br. IV/2002, NBRM
5. P. Pearson, "The European Commission,s Action Plan for Financial Services", The Geneva Papers on Risk and Insurence, Vol.
26, No. 3 (July 2001)
6. Y. S. Park, J. Zwick, "International Banking in Theory and Practice", Addison-Wesley Publisching Company, Massachusetts, 1985,
Seto prethodno né naveduva na zaklu~okot deka re-
gulacijata vo uslovi na globalizacija e komplek-
sna. Denes aktuelni se tri mo`ni solucii: 1) re-
[enie promovirano od Francuskite avtoriteti
za postoewe na razli~ni sektorski regulatorni
tela, no bliski me\usebe kako bi mo`ele da u~at
i da imaat korist od poodelnoto iskustvo; 2) re-
[enie promovirano od Evropskata komisija za os-
novawe novo supervizorsko nivo bazirano na
bliska i doverliva kooperacija me\u supervizo-
rite, i 3) formirawe na edinstveno regulatorno
telo kompetentno za trite finansiski sektori,
~ii pobornici se Velika Britanija, Germanija,
Holandija, {vajcarija, SAD i Japonija.
90
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 91
7-8
/2
00
3
BILTEN
OPEN SOURCE SOFTVER,ISKUSTVA, TRENDOVII UPOTREBA
Denes e te[ko da se zamisli koja i da bilo orga-
nizacija bez nekakov oblik na informacionen sis-tem, makar toj da se sostoi i samo od eden komp-
juter i potrebniot softver za izvr[uvawe na os-novnite zada~i. Kompjuterite i ostanatiot hard-ver se samo edna strana na medalot. Najkompleks-
niot del pretstavuva softverot, za ~ija upotrebapo pravilo se nabavuva potrebniot optimalen
hardver. Zna~i nemame obratna situacija. Tokmusoftverot treba da gi re[ava problemite koi
sakate da gi nadminete so koristeweto na in-formacionata tehnologija.
Iako svetskite trendovi i praksata kajnas se probivat mnogu podocna, nakrajot sepak tie pristignuvaat i kaj
nas. Do skoro vreme, tuka mo`evtesamo da kupite takanare~en proprie-tary softver, odnosno softver za kojpla]ate licenca za negovo koriste-we i nemate nikakov uvid vo izvor-
niot kod na softverot (bez razlikadali stanuva zbor za aplikativno, sis-
temsko ili koe bilo drugo re[enie).Takov e pristapot kon koristeweto nare[enijata na najgolemite softverski
kompanii (]e gi navedam samo najpopular-nite kaj nas, bez razlika na goleminata)
Microsoft, Macromedia, Adobe, Corel, Orac-le, Borland i drugi. Drugiot pristap kojpoleka no sigurno si go nao\a prostorot
pod sonceto, e koristeweto na Open So-urce softverot (da go nare~eme slobo-
den softver, za ~ie koristewe i kopira-we ne treba da se pla]aat licenci i ~ijizvoren kod go imate za kakva bilo
modifikacija, proverka ili sigur-nost). Sozdavaweto na Open Sourcesoftverot ne zna~i deka se bazira na
anga`irawe na ~ove~ki i drugi resursibez nadomestok, [to gi doveduva vo
zabluda lu\eto koi mislat deka besp-latnoto re[enie e nekvalitetno. Ovojvid na softver se izdr`uva preku
sponzorirawa i naplata na poddr[kapri implementacija i proekti-
rawe na re[enija bazirani naOpen Source. Golemi komerci-jalni internacionalni kompa-
nii kako IBM investiraa po-ve]e milijardi amerikan-
ski dolari vo Linux1 zaed-nicata. Negoviot primergo sledat HP, Oracle, SUNi drugi kompanii.
Zo[to sega zboruvam za
vakov softver? Generalno,svetski trend (ne moden, tu-ku ekonomski i funkcionalen
trend no i barawe na paza-rot) e koristeweto na OpenSource-ot vo skoro site sfe-
ri na privatniot sektor (sitetri segmenti, mali, sredni i
golemi pretprijatija), obrazo-vanieto i sekako dr`avnata
administracija.
^itatelot koj ne e mnogu upaten
vo ovaa problematika, verojat-no ]e go interesira koj e toj
softer koj se promovira ka-
Miroslav Jovanovi] epomo[nik na ministerotvo Sektorot zainformatika. Roden e1968 godina, adiplomiral naElektronskiot fakultetvo Ni[, SR Jugoslavija,nasoka "Kompjuterskatehnika i informatika".U~estvuval na pove]eseminari, obuki ikursevi od oblasta nainformatikata iekonomijata vo zemjata istranstvo. VoMinisterstvoto zafinansii e od po~etokotna 2000 godina.Prethodno rabotel voMinisterstvoto zatrgovija. Odli~no govladee angliskiot jazik.
* Mislewata izrazeni vo ovoj tekst se na avtorot i ne mora vo celost da gi prestavuvaat stavovite na ministerstvoto za finansii
1) http://zdnet.com.com/2100-11-526321.html?legacy=zdnn
Iako svetskite trendovi i praksata kaj nas se probivat mnogu podoc-na, na krajot sepak tie pristignuvaat i kaj nas. Pristap, koj poleka nosigurno go nao\a prostorot pod sonceto, e koristeweto na OpenSource softverot, za ~ie koristewe i kopirawe ne treba da sepla]aat licenci i ~ij izvoren kod go imate za kakva bilo modifika-cija, proverka ili sigurnost
CM
YK
CM
YK
BULLETIN92
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
OPEN SOURCE SOFTVER, ISKUSTVA, TRENDOVI I UPOTREBA
ko Open Source i koi se negovite najva`ni prets-
tavnici. Odgovorot e te[ko da se sro~i, no bro-jot na proektite koi se klasificirani kako OpenSource e ogromen, [to zna~i deka mo`ete da naj-
dete izvonredno kvaliteten, dobar, sreden i lo[kvalitet na softverskite re[enija. Istata situ-
acija e i so proprietary softverot, taka [to vo ovojsegment nema nikakva razlika. Najpoznatiot pret-stavnik na Open Source-ot e sekako Linux-ot. Ovoj
operativen sistem duri ima i kultno mesto vosoftverskta industrija. Za nego podocna ]e pro-
~itate malku pove]e. Drugi poznati pretstavnicise:
� Apache (najpoznatiot web server i voedno
najkoristeniot),
� Sendmail, Postfix, Qmail (e-mail serveri);
� Samba (file i printer server);
� Mozilla (web browser);
� PHP (server skripting jazik za web);
� MySQL, PostGres, Firebird (bazi na podato-
ci);
� BIND (DNS server);
� Squid (Proxy server);
� Open Office (kancelariski softver);
� GNOME, KDE
� SSH,
� GIMP (Linux verzija na Photo Shop), Dia-grams, Project Managament.
Ova, sekako, e samo mal del od najpoznatite pret-
stavnici na Open Source softverot. Brojot na vi-soko kvalitetniot softver e sekako daleku pogo-
lem, osobeno za onie koi se upateni vo problema-tikata.
Koga stanuva zbor za koristewe na Open Sourcesoftverot vo dr`avnata administracija, trebada se napomene deka toa ne e trend na ekonomski
pomalku mo]ni zemji, naprotiv, pove]eto ekonom-
ski mo]ni zemji go koristat vo dr`avnite upravi.
Stanuva zbor za poteg koj ima podolgoro~en karak-ter, naso~en kon spre~uvawe na zavisnosta odeden proizvoditel i sigurnosnite pra[awa koi
sekoga[ se od strate[ki interes. Situacijata vosvetski ramki e dosta interesna i go ilustrira
gore spomenatoto deka i ekonomski mo]nite zemjii grupacii se opredeluvaat za ovoj koncept.
Dr`avnite administracii na golem del zemji se
pove]e se svrtuvaat kon koristeweto na Open So-urce softverot, taka [to 60 zemji vo svetot razg-
leduvaat ili ve]e imaat usvoeno pravna regulati-
va koja go ohrabruva ili go zema predvid koriste-
weto na Open Source softverot vo javnata admi-
nistracija na ovie zemji.
Karakteristi~ni primeri se sekako Brazil2 na
ju`noamerikanskiot kontinent, kade treba da bi-
de usvoena preporakata vo site vladini agencii
i vladini kompanii da bide koristen Open Sour-ce softver. Na istiot kontinent, Peru i Venecue-
la se ve]e malku ponapred od Brazil. Vo taa grupa
spa\a i Argentina. Vo Meksiko ovie zbidnuvawa
po~naa ne[to porano od drugite zemji.
Severna Amerika, odnosno SAD, isto taka go ko-
ristat ovoj koncept. Iako, na prv pogled mo`ebi
ne so tolku golem entuzijazam, no sepak srame`li-
vo se pojavuva vo odreden broj na institucii. Oso-
beno intrigira faktot [to Linux-ot nao\a mesto
duri i vo osetlivata sfera, a toa se bezbednos-
nite agencii i institucii na SAD. Poseben kuri-
ozitet e [to nadaleku poznatata NSA3 (National Se-curity Agency) izdava slobodna verzija na Security-enhanced Linux (tuka verojatno ]e ima razli~ni ko-
mentari i sfa]awa okolu bezbednosta) koja zaed-
no so izvorniot kod mo`e slobodno da se simne od
nivniot veb sajt. HP minatata godina izraboti
najbrz Linux superkompjuter za potrebite na US De-partment of Energy4 (DoE). Tuka e i poznatata NASA5
so svojot FlightLinux6, no i Department of Defence7
(DoD) koj spored istra`uvaweto8 (verzija 1.2.04
osve`ena vo januari 2003), identifikuva okolu
115 FLOSS9 aplikacii i 251 primeri na nivna
2) Economist 11.09.2003 – pe~ateno i elektronsko izdanie
3) http://www.nsa.gov/selinux/4) http://www.vnunet.com/News/11309965) http://www.nasa.gov6) http://flightlinux.gsfc.nasa.gov/7) http://www.dod.gov/8) http://www.egovos.org/pdf/dodfoss.pdf9) FLOSS - Free Libre Open Source Software
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 93
7-8
/2
00
3
BILTEN
upotreba vo poddr[kata na infrastrukturata,
razvojot na softverot, aplikaciite za bezbednost
i sli~no. Odreden broj na sojuzni dr`avi vo lo-
kalnata vlast, ili voveduvaat zakonska regulati-
va za koristewe na Open Source softverot (Oregon
i Teksas), ili pak planiraat toa da go storat (Ka-
lifornija, Oklahoma, Alabama, Juta, Havai i Lui-
zijana).
Vo Azija, Kina pretstavuva drug slu~aj, kade vovladinite institucii poradi nivnoto sogleduva-we deka ne treba da se bide premnogu zavisen odedinstven nadvore[en dobavuva~, potrebata odsigurnost i potrebata od nacionalana samozado-volitelnost, so godini se koristi i razviva sop-stvena Linux distribucija so ime Red Flag Linux(imeto verojatno voop[to ne iznenaduva). Na isti-ot kontinent, Japonija, Ju`na Koreja i Kina po~naasorabotka za razvivawe na Open Source alterna-tiva na softverot na Microsoft, pri [to Japonijave]e odvoi suma od 9 milioni dolari. Politi~a-rite vo Indija (na ~elo so pretsedatelot na dr`a-vata), ja povikaa svojata armija na ceneti progra-meri aktivno da se vklu~at vo razvojot na OpenSource re[enija od sli~ni pri~ini kako i Kina. VoTajland pak, postoi vladina programa koja na svo-ite gra\ani im nudi Linux i drug Open Source sof-tver koi mo`at da se koristat na evtini kompju-teri. Spored novinskite izve[tai Microsoft voTajland gi spu[ti cenite na svojot Windows i MSOffice paket na neverojatni 40 SAD dolari po PC10,a spored informacijata na sajtot na OpenOffice11
cenata na ovoj komplet e samo 36 SAD dolari!
Vo Afrika glaven dvigatel na ovoj pravec e tokmu naj-bogatata dr`ava, Ju`na Afrika sledena od Namibija.
Vo Avstralija, ima predlog od Demokratskatapartija za koristewe na Open Source softver vonivnoto sobranie, taka [to Avstralija i Nov Ze-land serizno razmisluvaat da prejdat na ovoj mo-del12. Nacionalniot arhiv na Avstralija ]e koris-ti Open Source softver za ~uvawe i prika`uvawena arhiviranite dokumenti koi poteknuvaat oddr`avnite agencii, poto~no OpenOffice.13
Vo Evropa, osobeno vo EU (koja za nas e sekako na-jinteresna) glavniot zbor go vodat Germanija,Francija, Velika Britanija i Italija, no i drugi-
te zemji ne zaostanuvaat na ova pole.14 Samo voGermanija, nad 500 vladini agencii15 koristatOpen Source re[enija (vo ovoj pravec pozitivno ]ese odlu~at i Kancelarijata za karteli, Monopol-skata komisija, Federalniot komersijat za za[-tita na podatoci, Agencijata za odgleduvawe na`ivotni), a najsve`i primeri se gradskite vlas-ti na Minhen (14000 desktop kompjuteri) i Schwa-bisch Hall, kako i mnogu drugi. Policijata na Nie-dersachsen pu[ta vo pogon 11620 desktop kompju-teri (RedHat Linux) i 120 serveri na koi ]e se „vr-ti” nivniot informacioen sistem nare~en “Niva-dis”16. Strategijata kon Open Source ja prezenti-ra[e i ministerot Otto Schily na negovata konfe-rencija za pe~at vo Berlin. Norve[kata vladapak, minatata godina go raskina ekskluzivniotdogovor so Microsoft17, poradi monopolskata pozi-cija. EU preku svojata programa iDA (Interchange ofData between Administrations) vo tekot na 2001 i2002 godina izvr[i istra`uvawe okolu Open So-urce softverot i posebno studija okolu koriste-weto na Open Source softverot vo javniot sektor.Sli~ni studii ima napraveno vo Germanija kadeKBSt (Koordinator i sovetnik na federalnatavlada na Germanija) u[te vo pismoto 2/2000 od2000ta godina ja imaat uvideno prednosta naOpen Source re[enijata, kade vo zaklu~okot seprepora~uva Open Source softverot kako dobraza[tita na investiciite. Kako pogolemi korisni-ci vo EU mo`eme da gi spomeneme i Belgija i [pa-nija. Avstrija e nekade na samiot po~etok, no ves-ta deka vo gradot Viena seriozno se razmisluvada se prefrlat 15000 kompjuteri na Linux18 zna~i
10) Mercury news – od 14.09.2003 godina
11) http://www.openoffice.org/press/1.1/press_faq.html12) http://www.theinquirer.net/?article=5222%2013) http://www.computerworld.com.au/index.php?id=1991153367&fp=16&fpid=014) Computerworld – od 17.03.2003 godina
15) Infoworld – od 25.06.2003 godina
16) Slashdot – od 21.09.2003 godina
17) ZDNet UK – od 15.07.2002 godina
18) Seattle post - Intelligencer – od 11.09.2003 godina
CM
YK
CM
YK
BULLETIN94
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
OPEN SOURCE SOFTVER, ISKUSTVA, TRENDOVI I UPOTREBA
ogromen ~ekor vo toj pravec i fa]awe ~ekor so ve-]e nabroenite zamji od EU.
Vo Velika Britanija Vladata najavi nova akcija zapo[iroko promovirawe na na konkurencijata soserija na probni Open Source re[enija kako vocentralnite vladini institucii, taka i vo po[i-rokiot javen sektor19. Ovaa akcija ]e se realizi-ra vo sorabotka so IBM, a koordinirana od OGC20
i OeE21. OGC ima izdadeno i vodi~ za implemen-tacija na Open Source softver kade vo original(tekstot namerno ne e preveden) se dadeni sled-nive odluki na polisite zastapeni vo vodi~ot:
The decisions of this policyare as follows:
� UK Government will consider OSS solutions alon-gside proprietary ones in IT procurements. Con-tracts will be awarded on a value for money ba-sis.
� UK Government will only use products for intero-perability that support open standards and spe-cifications in all future IT developments.
� UK Government will seek to avoid lock-in to pro-prietary IT products and services.
� UK Government will consider obtaining full rightsto bespoke software code or customisations ofCOTS (Commercial off the Shelf) software it pro-cures wherever this achieves best value for mo-ney.
� UK Government will explore further the possibili-ties of using OSS as the default exploitation rou-te for Government funded R&D software.
Na sajtot na BBC mo`e da se najde dobra statija
koja go elaborira ovoj ~ekor na Vladata na VelikaBritanija22.
Vo Rusija, Ministerstvoto za komunikacii i kom-
pjuterizacija vo sorabotka so IBM ]e otvori LinuxCompetency Centre23, so [to spored g. Andrej Ko-
rotkov (zamenik-minister vo Ministerstvoto zakomunikacii i kompjuterizacija) ]e se kreira Li-nux ekosistem, koj ]e im ovozmo`i na ruskite hi-tech kompanii pobrgu da navlezat na globalniotpazar, a IT re[enijata bazirani na Linux i otvore-
ni standardi ]e otvori ogromni mo`nosti na biz-nisot vo Rusija.
Vo Izrael, Ministerstvoto za trgovija gi suspen-
dira site dr`avni dogovori so Microsoft i najavideka suspenzijata ]e trae i vo celata 2004ta go-
dina. Toa e rezultat na odlukata na Izraelskataantitrust-agencija, koga generalniot direktor g.Dror Strum objavi deka Microsoft e monopol24.
Na [to se dol`i seto ova? Za razlika od drugiteoperativni sistemi, (na primer Microsoft Win-dows), koga zboruvame za Linux-ot mora da se is-takne edna razlika koja e vedna[ vidliva, a toa edeka ne zboruvame samo za operativen sistem. Li-nux distribuciite od koi voobi~aeno ja imamepretstavata za Linux-ot, se vsu[nost mnogu pove-
]e od operativen sistem. Pokraj funkcionalnostana eden moderen i siguren operativen sistem (sosite svoi prednosti i mani), vo edna distribuci-
ja sre]avame ogromna koli~ina na kvalitetensoftver za site nameni, taka [to edna Linux dis-
tribucija mo`ete da ja pretvorite vo ~isto desk-top re[enie so siot kancelariski, internet, gra-fi~ki, razvoen i drug potreben softver bez nado-
mestok, ili pak da ja pretvorite vo ~ista server-ska ma[ina so navistina ogromen izbor na ser-
verski aplikacii po potreba (web i e-mail serve-ri, bazi na podatoci, proxy, DNS server, LDAP,RADIUS, FTP, SSH, fajl server i drugi servisi koi
vam vi trebaat), povtorno bez nadomest. Toa ne eslu~aj kaj drugite operativni sistemi, iako za
volja na vistinata, mora da se napomene deka delod Open Source re[enijata se portirani i na dru-gite operativni sistemi, vklu~uvaj]i go i Micro-soft Windows (kako na primer, Mozilla, MySQL, Apac-he, PHP, OpenOffice i drugi).
Koga stanuva zbor za koristewe na OpenSource softverot vo dr`avnata administra-cija, treba da se napomene deka toa ne etrend na ekonomski pomalku mo]ni zemji,naprotiv, pove]eto ekonomski mo]ni zemjigo koristat vo dr`avnite upravi. Stanuvazbor za poteg koj ima podolgoro~en karakter,naso~en kon spre~uvawe na zavisnosta odeden proizvoditel i sigurnosnite pra[awakoi sekoga[ se od strate[ki interes
19) http://www.ogc.gov.uk – Government Investigates Wider Use of Open Source IT Systems Across Public Sector od 09.10.2003 godina
20) OGC – Office of Government Commerce21) OeE – Office of the eEnvoy ( http://www.e-envoy.gov.uk )22) BBC ?? 10.10.2003 - http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/3181108.stm23) Computerworld od 09.10.2003 godina
24) http://www.theregister.co.uk/content/4/33365.html
MY
KC
MY
KC
BULLETIN 95
7-8
/2
00
3
BILTEN
Sepak, za da ja imate funkcionalnosta na edna Li-nux distribucija, so drugite operativni sistemine mo`ete celosno da ja zamenite so Open Sourcere[enija, tuku ]e treba da platite i koristite
nekoj komercijalen softver.
Open Source re[enijata ne krijat dopolnitelni
tro[oci. Obukata na lu\eto ima cena kako [toima cena i za obukata za drugite komercijalni re-[enija. Internetot pretstavuva ogromno pros-
transtvo kade mo`ete da najdete re[enie i odgo-vor za sekoj problem koj mo`e da vi se pojavi pri
koristeweto. Sepak za komercijalno koristewe vogolemi sistemi i bitni aplikacii imate mo`nostda si platite i tehni~ka poddr[ka, koja i vo slu-
~ajot so komercijalniot softver morate da ja pla-tite. Se zavisi od situacijata i sposobnosta na
kadarot so koj raspolagate.
Za onie koi se zainteresirani, so zadovolstvo japrepora~uvam studijata na g-dinot Niranjan Rajaniso naslov Free as in Education. Significance of theFree/Libre and Open Source Software for DevelopingCountries25 kade mo`ete da najdete ogromna koli~i-na na obraboteni informacii od ovaa tematika.
O~igledno e deka ovoj fenomen gi ima zafateno
site kontinenti. Kakva e sostojbata kaj nas? Kakoi vo mnogu drugi raboti, taka i vo ovaa, zaostanu-vame zad zemjite koi re[ija rabotite da gi stavat
vo nekoi poprifatlivi ramki. So ogled na ogrom-niot potencijal koj le`i i za[tedata koja se do-
biva so negovata primena, primenata na Open So-urce re[enijata ni od daleku ne e na zadovolitel-noto nivo. Edinstven oficijalen distributer na
nekoja Linux distribucija vo zemjata e Neocom kojgo zastapuva germanskiot Suse, najgolemiot
evropski Linux proizvoditel. Drugite distribu-cii (Red Hat, Mandrake, Slackware, Debian, Turbo Li-nux i mnogu drugi) ne mo`ete da gi nabavite vo Re-
publika Makedonija, tuku so nara~ka od stranstvoili so simnuvawe (ISO imixi) preku internet.
Eden od pogolemite promoteri vo Makedonija e
sekako neprofitnata organizacija Sloboden sof-tver26 i edinstveniot makedonski Linux veb por-
tal27 (dokolku nekogo sum ispu[til, odnapred seizvinuvam). Sloboden softver go voveduva make-donskiot jazik vo site najbitni Open Source pro-
dukti (GNOME, KDE, Open Office, Mozilla) i taa za-lo`ba e za respekt. So toa, pokraj pribli`uvawe-
to na ovoj softver kon korisnicite vo Republika
Makedonija na nivniot maj~in jazik (so ogled nana[ata multietni~nost, postojat prevodi i loka-lizacija i za skoro site nacionalni malcinstva
vo Republika Makedonija) jazikot, dr`avata, naro-dot i kulturata se promoviraat daleku nadvor od
na[ite granici. Istoto va`i i za ostanatiteOpen Source proekti, kade lokalizacijata na ma-kedonski jazik se raboti i dostavuva.
Na[ite pobliski i podale~ni sosedi vo ovoj delse mnogu aktivni, taka [to nivnata aktivnost ima
afirmativen karakter vo prezentiraweto na zem-jata, sposobnosta i kulturata.
So vladina politika koja bi dala poddr[ka i pot-
tik za koristeweto na Open Source softver vodr`avnata administracija, obrazovanieto i sto-
panstvoto vo Republika Makedonija ]e se animi-raat doma[nite kompanii za prisposobuvawe naOpen Source softverot kon na[ite priliki i ne-
govo lokalizirawe na makedonski jazik i drugitejazici koi se vo upotreba vo Republika Makedoni-
ja, kako i sozdavawe na doma[en softver. So toabi se sozdale i preduslovi za namaluvawe na od-livot na visoko stru~en kadar od zemjata i bi se
sozdal nov izvozen proizvod - softverot.
Vo dr`avnata uprava, upotrebata na Open Sourcere[enijata e na samiot po~etok, so izvesen isklu-~ok na Fondot za zdravstveno osiguruvawe28 i Mi-
nisterstvoto za finansii koe ekstenzivno gi ba-zira svoite re[enija na ovoj koncept. Celta naSektorot za informatika pri Ministerstvoto za
finansii e da koristi kvaliteten softver i re-[enija, da ima mo`nost na izbor i sopstvena vi-
zija na razvoj. Voedno, pove]e od o~igledno e dekase vodi smetka i za sredstvata na dano~nite ob-
So vladina politika koja bi dala poddr[kai pottik za koristeweto na Open Source
softver vo dr`avnata administracija,obrazovanieto i stopanstvoto vo Republi-
ka Makedonija ]e se animiraat doma[nitekompanii za prisposobuvawe na Open
Source softverot kon na[ite priliki inegovo lokalizirawe na makedonski jazik i
drugite jazici koi se vo upotreba voRepublika Makedonija, kako i sozdavawe
na doma[en softver
25) http://www.maailma.kaapeli.fi/FLOSSReport1.0.html26) Sloboden softver – http://www.slobodensoftver.org.mk27) Makedonski Linuks portal - http://www.linux.net.mk28) http://www.neocom.com.mk/Produkti/prodSoftSuse.asp
CM
YK
CM
YK
BULLETIN96
MIN
IST
RY
OF
FIN
AN
CE
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
BILTEN
OPEN SOURCE SOFTVER, ISKUSTVA, TRENDOVI I UPOTREBA
vrznici. Sektorot za informatika svoeto iskus-
tvo go bazira na postojano usovr[uvawe i eksten-zivno koristewe na izvorite na znaewe dostapnina Internet (a tuka bukvalno ima se), kako i spe-
cijalizirani kursevi. Open Source re[enijata im-plementirani vo Ministerstvoto za finansii us-
pe[no se vo upotreba pove]e od tri godini. Pri-menata i voveduvaweto na novi re[enija e mo[nedinami~en proces, taka [to brojot na primeneti-
te re[enija i nivnata oblast postojano e vo po-rast. Vo isto vreme raste iskustvoto i znaeweto,
kako vo procesot na implementacijata i realiza-cijata na vakvite re[enija, taka i vo profesio-nalnata stru~nost.
Dokolku pak ste zainteresirani za upotrebata na
Open Source re[enijata vo ekonomijata, odnosnobiznisot, ]e navedam samo nekolku kompanii koi
go koristat ovoj model. Spisokot e premnogu go-lem, a kako [to prethodno navedov, stanuva zborza celokupniot dijapazon na firmi.
Amazon,29 za koj retko koj ne slu[nal, svojot biz-nis go bazira na Linux, so za[teda od okolu 17 mi-lioni SAD$30. Najpoznatiot i najdobar Internet
prebaruva~ koristi klaster od preku 10.000 Li-nux serveri31. Dreamworks32 e edna od najpoznati-
te filmski kompanii koi koristi Linux i speci-jalna verzija na GIMP za izrabotka na nivnite cr-
tani filmovi (Shrek, Spirit, Stallion of the Cimarron).
Industrial Lights33 and Magic, divizija na Lucas Fil-ms zadol`en za specijalni efekti koristi Linuxza renderirawe na specijalni efekti. Spisokot egolem, no, sepak, moram da gi napomenam i sled-
nite kompanii Merrill Lynch, Shell (klaster od 1024IBM xSeries za iznao\awe na nafta), WesternGeco(klaster od 256 IBM xSeries za analiza na podato-ci za seizmi~kite promeni), Kaiser Aluminium, Uni-ted States Postal Service (klaster od okolu 900 Li-nux serveri).
Za site qubiteli na formula 1 sekako interesen
]e bide podatokot deka timot na BMW-Williams34
]e koristi HP ProLiant Linux klaster od nekolkustotini serveri za podobruvawe na aerodinami-
kata i drugite aspekti na nivniot bolid FW25,preku seopfatnite analizi na nivnite modeli.
Ovoj tekst mo`ete da go smetate i da go upotrebi-te kako mo`nost za zapoznavawe so ne[to novo ilipak da gi pro[irite svoite postojnite znaewa.
Nekoi toa verojatno ]e go iskoristat za i samitenavlezat vo ovoj svet, a nekoi kako mo`nost da iz-
vr[at dopolnitelen pritisok kon komercijalni-te proizvoditeli da ja namalat cenata na svoiteproizvodi i da za[tedat sredstva.35
Kako i da e, ovoj trend e budno sleden i aktivnoimplementiran od golem broj na zemji i golemi
kompanii, [to sekako, ne e za potcenuvawe i barasoodvetno vnimanie i analiza. Sekoe potcenuva-we i ignorirawe mo`e da ~ini mnogu, osobeno do-
kolku se ima predvid agenadata na EU koja ovojtrend go inkorporira i vo svojata strategija.
Dokolku ve zainteresira ovoj tekst, mo`ebi ]e vezainteresira i tekstot na UPI (United Press Inter-national) od avtorot Christopher Deliso36 koj ima svoj
pogled i mislewe za edna problematika potkrepe-na so podatoci i od IDG37 (International Data Group).
29) http://www.amazon.com30) http://www.maailma.kaapeli.fi/FLOSSReport1.0.html31) http://www.wired.com/news/print/0,1294,54504,00.html32) http://www.dreamworks.com/33) http://www.iml.com34) http://www.vnunet.com/News/114404335) http://newsforge.com/article.pl?sid=03/09/20/163222436) http://www.upi.com/view.cfm?StoryID=20030808-042156-5360r – od 08.08.2003 godina
37) http://www.idg.com/ - Vode~ka analiti~ka i istra`uva~ka kompanija vo ITC industrija
Vo dr`avnata uprava, upotrebata na OpenSource re[enijata e na samiot po~etok, soizvesen isklu~ok na Fondot za zdravstvenoosiguruvawe i Ministerstvoto za finansiikoe ekstenzivno gi bazira svoite re[enijana ovoj koncept
MY
KC
MY
KC
BILTEN 97
7-8
/2
00
3
gi opfa]a evidentiranite nevraboteni.Iako vo re~isi site tranzicioni ekonomiipostoi zna~itelno poklopuvawe pome\udvete grupi na statistiki, vo odredenizemji broevite dobieni od Anketata na ra-botnata sila zasnovani na princip nasamo-izvestuvawe na ispitanicite zasvojata ekonomska aktivnost se povisokiod registriranata nevrabotenost (Cazes iNesporova, 2001). Nasproti ova, brojot naregistrirani nevraboteni vo Makedonija edaleku povisok otkolku brojot na nevrabo-teni spored Anketata na rabotna sila(Tabela 1).
Zgolemeniot interes za karakteristikitei funkcioniraweto na pazarot na rabotnasila vo Makedonija e rezultat na visokitei postojani stapki na nevrabotenost votekot na tranzicijata, koi nadminuvaat30% spored definicijata na Me\unarod-nata organizacija za trud. ^estopati senaveduva deka pri~ini za visokite stapkina nevrabotenost se nedostatokot nafleksibilnost i/ili neuspehot na insti-tuciite na pazarot na rabotna sila da seprilagodat kon novoto ekonomsko opkru-`uvawe. Komparativna analiza na zakono-davstvoto i instituciite koi go upravu-vaat makedonskiot pazar na rabotna silaso onie od drugite ekonomii, tranzicionii razvieni, mo`e da dade nekoi interesnii za~uduva~ki rezultati koi treba da slu-`at kako nasoki za kreatorite na politi-kite pri utvrduvawe na merkite za pot-tiknuvawe na vrabotuvaweto/namaluvawena nevrabotenosta.
Dali stapkata nanevrabotenost nad 30% voMakedonija e realna?
Mnogu e te[ko da se napravi analiza namakedonskiot pazar na rabotna sila pora-di nedostig i ograni~en kvalitet na po-datocite. Dva oficijalni izvora na poda-toci za nevrabotenosta se Anketata na ra-botna sila (ARS) koja se sproveduva go-di[no i Zavodot za vrabotuvawe (ZVR) koj
*) mislewata izrazeni vo ovoj tekst se na avtorot i ne mora vo celost da giprestavuvaat stavovite na ministerstvoto za finansii
Nikica MojsoskaBla`evski e vrabotena voMinisterstvoto zafinansii od 2000 godina,kade od januari 2002godina e pomo[nikrakovoditel na Sektorotza makroekonomija.Nejzinite rabotni zada~ise vo domenot na pazarotna rabotna sila, odnosnovladinata politika navrabotuvawe. Dosega imaobjaveno pove]e trudovi voBiltenot na Ministerstvoza finansii, nedelnikotKapital, i vo publikaci-ite na UniverzitetotStaffordshire vo VelikaBritanija
Nikica MojsoskaBla`evski podgotvuvadoktorat vo StaffordshireUniversity na tema�Razbirawe na nevra-botenosta vo Makedonija:Unapreduvawe na javniteslu`bi za vrabotuvawe iobrazovniot sistem�. Taae ~len na izdava~kiotodbor na publikacijata naMinisterstvoto zafinansii �Godi[enekonomski izve[taj 1999,2000, 2001�, ~len na timotza prevod na vtorotoizdanie na knigata�Principi na ekonomija�od Gregori Menkju, kako ivtor zamenik na glavniot
urednik na Biltenot naMinisterstvoto zafinansii.
Komparativna analiza na zakonodavstvoto i instituciite koi goupravuvaat makedonskiot pazar na rabotna sila so onie od drugiteekonomii, mo`e da dade nekoi interesni i za~uduva~ki rezultati koitreba da slu`at kako nasoki za kreatorite na politikite pri utvr-duvawe na merkite za pottiknuvawe na vrabotuvaweto.
KOE E OPTIMALNOTO NIVO NAFLEKSIBILNOST NA PAZAROTNA RABOTNA SILA VOMAKEDONIJA
Tabela 1
Zemja Registrirani ARS
Azerbejxan 1,1% 19,4%
Estonija 4,4% 10,0%
Gruzija 2,6% 10,0%
Rusija 3,4% 9,2%
Makedonija 37,5%1 30,5%
Zabele[ka: podatocite seodnesuvaat na 1996. ZaMakedonija podatocite se za2001.
Izvor: http:/eurochild.gla.ac.uk/dev_web/Documents/monee/Download.htm. Podatocite za Makedonija se odDr`avniot zavod za statistika i Zavod zavrabotuvawe.
1) broj na registrirani nevraboteni podelen so zbir na vraboteni spored ARS(na vozrast nad 15 godini) i registrirani nevraboteni.
CM
YK
CM
YK
BILTEN98
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Mo`na pri~ina za vakvata razlika e razli~natamotiviranost za registrirawe na nevrabotenitezavisno od raspolo`ivosta na beneficii vo od-delnite zemji i pristapot do istite. Konkretno,pogolemata motiviranost vo Makedonija vo odnosna drugite zemji za prijavuvawe kako nevrabotenvo ZVR proizleguva od toa [to statusot nevrabo-ten obezbeduva pravo na �besplatno� socijalnoosiguruvawe. Imeno, ZVR pla]a pridonesi za pen-zisko i invalidsko osiguruvawe za site registri-rani nevraboteni koi se korisnici na pari~en na-domestok vo slu~aj na nevrabotenost. Ponatamu,site registrirani nevraboteni lica steknuvaatpravo na zdravstveno osiguruvawe dokolku ne mo-`at da go dobijat na nekoja druga osnova, na pri-mer preku drugi ~lenovi na semejstvoto. Ottuka,rabotnicite koi rabotat vo sivata ekonomija idel od neaktivnoto naselenie se prijavuvaat voZVR [to dava nerealna slika za brojot na nevra-boteni vo Makedonija. Postoi golema potreba zapromena vo soodvetnite zakoni za da se podobratstatisti~kite podatoci za rabotnata sila i da seprenamenat ulogata i upotrebata na resursite naZVR od administrirawe na pridonesite kon poak-tivni politiki.
Studija na pazarite na rabotna sila vo 22 isto~-noevropski zemji izvr[ena od InteruniversityConsortium for Political and Social Research (ICPSR)vo periodot 1990-1997 dava mnogu komparativnistatisti~ki podatoci (vidi Blanchflower, 2001).Podatocite poka`uvaat deka verojatnosta prose-~en makedonski gra\an da bide nevraboten e za7,4% povisoka od istata verojatnost za prose~engra\anin na Centralna i Isto~na Evropa (CIE). Sa-mo gra\anite na Bugarija se vo polo[a pozicija(12,1% povisoka mo`nost za nevrabotenost odprosekot na CIE), dodeka verojatnosta za nevra-botenost na Albancite e 6,6% povisoka od onaa nagra\anite na CIE vo celina. Sepak, treba da is-takneme deka Makedonija e edna od retkite zemji(ako ne i edinstvena) koja ima[e registrirana ot-vorena nevrabotenost u[te vo tekot na komunis-ti~kiot sistem. Za ilustracija, stapkata na ne-vrabotenost vo Makedonija vo 1980 godina izne-suva[e 21,5% i 22,1% vo 1989, dodeka vo osta-natite porane[ni jugoslovenski republiki i dru-
Iako ARS nevrabotenosta e mnogu poniska od re-gistriranata nevrabotenost, taa e mo[ne visokai prisutna dolg period, i e mnogu povisoka otkol-ku vo drugite tranzicioni ekonomii. Ponatamu,prezentiranata sporedba sugerira deka verojat-nosta za nevrabotenost kaj makedonskite gra\anie pogolema otkolku kaj nivnite kolegi vo zemjitena CIE, [to zna~i deka duri i dokolku sme skep-ti~ni vo pogled na kvalitetot na podatocite, ne-vrabotenosta e seriozen problem vo Makedonija.
{to se odnesuva do visokata stapka na nevrabo-tenost spored Anketata na rabotnata sila, mo`e-bi ARS ne gi opfa]a vrabotuvawata vo sivata eko-nomija iako toa e celta na definicijata za nevra-
gite komunisti~ki zemji nema[e otvorena nevra-botenost (nevrabotenosta be{e ednakva na nula).
Vo pove]eto zemji na CIE ma`ite se soo~uvaat sopomala verojatnost da ostanat nevraboteni vosporedba so `enite (Tabela 2). Vo Makedonija ve-rojatnosta na ma`ite da ostanat nevraboteni e za2,7% pomala vo sporedba so verojatnosta kaj `e-nite. Sli~no, rezultatite od istra`uvaweto votabela 2 poka`uvaat deka verojatnosta povisokoobrazovanite rabotnici da ostanat nevraboteni evo prosek 8,8% pomala vo sporedba so pomalkuili neobrazovanite rabotnici.
PAZAR NA RABOTNA SILA
Konkretno, pogolemata motiviranost voMakedonija vo odnos na drugite zemji zaprijavuvawe kako nevraboten vo ZVRproizleguva od toa [to statusot nevra-boten obezbeduva pravo na �besplatno�socijalno osiguruvawe
*) 5% nivo na statisti~ka zna~ajnost
Izvor: Blanchflower (2001), Tabela V, str. 372.
Tabela 2 Probit ravenki za nevrabotenost po zemji
Ma`i
VisokoBroj na
Godiniobrazovanie
Beznabquduvani
obrazovanieedinici
Bugarija -.023* -.215* 3683 1990-1997
^e[ka -.003* -.021* 5588 1990-1997
Estonija -.012* -.107* 4583 1991-1996
Ungarija -.078* -.133* 3713 1990,1992-1997
Latvija -.010 -.136* 4005 1991,1992,1994-1997
Litvanija .004 -.088* 3829 1991,1992,1994-1997
Rusija -.025* -.090* 3570 1992-1996
Romanija -.002 -.100* 4466 1992-1997
Albanija -.034* -.169 3396 1992-1996
Ermenija -.026* -.074* 2943 1992-1996
Slova~ka -.004 -.119* 3184 1992-1996
Makedonija -.027* -.088* 3221 1992-1997
Slovenija -.017 -.110* 3005 1992-1996
Ukraina -.016* -.115* 3686 1992-1996
Belorusija -.004 -.023 3580 1992-1996
MY
KC
MY
KC
BILTEN 99
7-8
/2
00
3
botenost koja ja koristi Me\unarodnata organiza-cija za trud. Vakvata konstatacija e poddr`ana odpresmetkite na Svetska banka (Svetska banka,2003) za nevrabotenosta vo Makedonija zasnovanina ARS i Anketata na potro[uva~ka na doma]in-stvata. Spored podatocite od Anketata na potro-[uva~ka na doma]instvata, stapkata na nevrabo-tenost vo 2000 e ednakva na 23% [to e za 9,2 pro-centni poeni poniska od stapkata na nevrabote-nost spored ARS. Ako se izvr[i ponatamo[na ko-rekcija na ovaa brojka za semejnite zemjodelskiimoti, neplatenite semejni rabotnici i neprija-venite samo-vraboteni, stapkata na nevrabote-nost se namaluva duri na 10%, impliciraj]i dekai pokraj nedostatokot na rabotni mesta vo for-malniot pazar na rabotna sila, lu\eto se anga`i-rani vo nekoi drugi (pomo[ni) ekonomski aktiv-nosti.
Ponatamu ]e prodol`ime so prou~uvawe na tri po-sebni pra[awa na pazarot na rabotna sila koi~esto pati se predmet na javnite diskusii vo Ma-kedonija bez pritoa da bidat potkrepeni so de-talna analiza.
I Zakonska za[tita navrabotenite
Rigidnosta na zakonite za za[tita na vraboteni-te (ZZV) ~esto pati se pretstavuva kako glavnapri~ina za visokata nevrabotenost vo Makedoni-ja. Osnovna cel na ZZV e obezbeduvawe na socijal-na sigurnost na vrabotenite, implicitni rabotnidogovori, pozitivnoto vlijanie na stabilniot ra-boten odnos vrz investiraweto vo ~ove~ki kapi-tal, kako i socijalnite tro[oci na otpu[tawatai makroekonomska stabilnost. Glaven argumentprotiv visokata za[tita na vrabotenite e dekataa gi ograni~uva firmite vo nivnoto deluvawebidej]i gi zgolemuva tro[ocite za rabotna sila[to mo`e da ja namali vkupnata vrabotenost. Ne-to vlijanieto na ovie efekti se razlikuva zavis-no od goleminata na firmite, vidot na aktivnosti ekonomskite uslovi. Cazes (2002) zaklu~uva dekazakonskata regulativa za za{tita na vraboteniteima mal ili nikakov efekt vrz vkupnata nevrabo-tenost, no porigidnite zakoni za za[tita na vra-botenite go zgolemuvaat vremetraeweto na nevra-botenosta. [to se odnesuva do vrabotenosta, po-visokata zakonska za[tita na vrabotenite imanegativno vlijanie vrz vrabotenosta i aktivnosta
2) Po izmenite na zakonskata regulativa vo 2003 godina
Gorenavedenata tabela poka`uva deka i pokraj na-maluvaweto na vkupniot indeks za za[tita navrabotenite vo Makedonija vo tekot na devede-setite godini i povtorno vo 2003, rezultatite seseu[te visoki i se nad prose~nite vo zemjite naCIE. Zakonskata regulativa za redovno vrabotu-vawe koja gi ureduva pravilata i procedurite zavrabotuvawe i otpu[tawe za postojani rabotnici(vraboteni na neopredeleno vreme), proceduriteza otpu[tawe i pla]awe otpremnini, pretrpe zna-~itelna �liberalizacija� vo tekot na tranzicija-ta. Po neodamne[nite zakonski izmeni Makedoni-ja ima duri i pomalku rigidni zakoni za redovnotovrabotuvawe otkolku prosekot vo zemjite na Cen-tralna i Isto~na Evropa.
Nasproti toa, zakonskite izmeni ne rezultiraa sopozna~ajno namaluvawe na indeksot na privreme-no vrabotuvawe, koj e daleku nad indeksite vo si-te drugi zemji, kako vo tranzicionite, taka i vorazvienite. Zakonskata regulativa za privremeno
na rabotna sila. Vo Tabela 3 e pretstavena spo-redbata na stepenot na rigidnost na ZZV vo nekoiod tranzicionite ekonomii.
Izvor: Riboud, Sanchez-Paramo i Silva-Jauregui, 2002. Procenkina Svetska banka za Makedonija.
Zabele[ka: Indeksot se dvi`i pome\u 0-6, a 6 ja ozna~uva naj-restriktivnata zakonska regulativa
Tabela 3: Zakoni za za[tita na vrabotenite na krajot na devedesetite godini
Indeks na Indeks na Indeks na Indeks na
redovno privremeno kolektivni rigidnost
vrabotuvawe vrabotuvawe otpu[tawa na ZZV
Bugarija 1,4 3,8 3,6 -
^e[ka 2,8 0,5 4,3 2,1
Estonija 3,1 1,4 4,1 2,6
Ungarija 2,1 0,6 3,4 1,7
Polska 2,2 1,0 3,9 2,0
Slova~ka 2,6 1,4 4,4 2,4
Slovenija 2,9 0,6 4,9 2,3
Makedonija 3,9 5,0 4,2 4,4
Makedonija 2 2,1 4,4 4,0 3,2
Prosek vo CIE 2,7 1,2 4,1 2,4
Prosek vo EU 2,4 2,1 3,2 2,4
Prosek vo OECD 2,0 1,7 2,9 2,0
CM
YK
CM
YK
BILTEN100
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
vrabotuvawe utvrduva pravila za dogovori na op-redeleno vreme, mo`nost za nivno obnovuvawe imaksimalno traewe i go regulira funkcionirawena agenciite za privremeno vrabotuvawe. Privre-menoto vrabotuvawe e va`en izvor za fleksibi-lizacija na pazarot na rabotna sila i vklu~uva ra-botnici so dogovori na opredeleno vreme, rabot-nici vo agenciite za privremeno vrabotuvawe,sezonski rabotnici, kako i drugi formi na nere-dovno vrabotuvawe (glavno dogovori za delo). Po-datocite za privremenoto vrabotuvawe se mnoguoskudni i mo`e da ne se celosno verodostojni po-radi te[kotijata da se otkrie vistinskata upo-treba na dogovori za delo. Vo nekoi zemji postoizakonska zabrana za upotrebata na privremeni do-govori za odredeni zanimawa (na primer Rusija)ili za licata onie koi zavr[ile stru~ni sredniu~ili[ta i univerzitet ili pak za mladi lu\e pod18 godini (na primer vo ^e[ka).
I pokraj [iroko ra[irenoto mislewe deka pri-vremenoto vrabotuvawe vo zemjite na CIE e zna-~itelno zgolemeno vo tekot na tranzicijata bi-dej]i rabotodavcite pretpo~itaat da imaat pogo-lema sloboda pri odlu~uvaweto za toa dali da ot-pu[tat rabotnici, u~estvoto na privremenoto vovkupnoto vrabotuvawe e prili~no nisko vo re~isisite tranzicioni ekonomii (Cazes i Nesporova,2001). Toa se dvi`i pome\u 3 i 6,9% vo Ukraina,Estonija, Ungarija, Polska i Rusija, osven vo Slo-venija kade ima relativno visoko u~estvo na pri-vremenoto vrabotuvawe (11% vo 1999), iako osta-nuva pod prosekot od 15% vo EU. Nekoi drugi pro-cenki za dogovorite na opredeleno vreme vo Un-garija govorat deka tie iznesuvaat okolu 16% odvkupnite vrabotuvawa.
Se ~ini deka Makedonija ne spa\a vo ovaa grupa bi-dej]i u~estvoto na privremenata vrabotenost vovkupnite vrabotuvawa iznesuva[e 13,2% vo 1998,10,2 vo 2000 i 17,7% vo 2002. Ne mo`eme da bi-deme sigurni za verodostojnosta na podatocite zaMakedonija bidej]i podatocite se od ARS (pres-metani za naselenieto na vozrast od 15-64) [tozna~i deka opfatot na dogovori na delo zavisisamo od percepcijata i izvestuvaweto od stranana samite rabotnici so vakvi dogovori. Dodeka
Rezultatite od istra`uvaweto poka`u-vaat deka verojatnosta povisoko obra-zovanite rabotnici da ostanat ne-vraboteni e vo prosek 8,8% pomala vosporedba so pomalku ili neobrazovaniterabotnici.
neodamne[nite izmeni na Zakonot za rabotni od-nosi vo Makedonija ovozmo`uvaat pogolema upo-treba na dogovori na opredeleno vreme (do tri go-dini) bez ograni~uvawe na nivniot broj, ne postoizakonska regulativa za agencii za privremenovrabotuvawe [to ja objasnuva golemata rigidnostna privremenoto vrabotuvawe. Interesen podatoke deka, vo prosek, zemjite na EU i OECD imaat po-rigidni zakonski normi za privremenoto vrabotu-vawe otkolku prosekot vo zemjite na Centralna iIsto~na Evropa.
Indeksot na kolektivni otpu[tawa se sostoi odva`e~kata definicija za kolektivni otpu[tawa,dopolnitelnite uslovi za otpu[tawe i mo`nite
odlo`uvawa. Makedonskiot indeks na kolektivniotpu[tawa e namalen so neodamne[nite zakonskiizmeni i e za eden procenten poen ponizok od pro-sekot vo CIE, no e mnogu povisok od indeksite vorazvienite ekonomii.
Vo ekonomskata literatura postojat razli~nimislewa vo vrska so vlijanieto na zakonite za ra-botni odnosi vrz ekonomskite rezultati. Svejnar(2002), na primer, so regresiona analiza go ispi-tuva vlijanieto na razli~nite institucii na pa-zarot na rabotna sila i politikite vrz ekonom-skite rezultati vo tranzicionite ekonomii, me-reni spored porastot na BDP. So primena na ed-nostavna bivarijantna namesto multivarijantnaregresija (koja bi go objasnila zaedni~koto vlija-nie na site faktori vrz ekonomskiot rast), Svej-nar otkriva deka fleksibilnosta ili rigidnostana ZZV ima skromno vlijanie vrz porastot na BDP.Sepak, za da se izvle~e poizdr`an zaklu~ok odovaa analiza, potrebno e vo analizata da se raz-gleda i fleksibilnosta na platite, geografskatafleksibilnost, fleksibilnosta na profesiite,itn.
PAZAR NA RABOTNA SILA
MY
KC
MY
KC
BILTEN 101
7-8
/2
00
3
3) Prose~ni godi[ni stapki za odnosot pome\u brojot na novoprijaveni nevraboteni lica i brojot na vkupno vraboteni lica.4) Prose~ni godi[ni stapki za odnosot pome\u brojot na lica koi izleguvaat od nevrabotenost i brojot na nevraboteni lica.5) Novi registrirani nevraboteni podeleni so brojot na vraboteni spored ARS i pomno`en so 100. Podatocite se odnesuvaat na 2001
i 2002.6) Vrabotuvawa od redot na registrirani nevraboteni vo ZVR podelen so brojot na registrirani nevraboteni i pomno`en so 100.
Podatocite se odnesuvaat na 2001 i 2002 godina.
Izvor: Terrel (1999) and European Training Foundation (1999).Sopstveni presmetki na avtorot za Makedonija.
Makedonskite rabotodavci odvojuvaatnajmal del od vkupnite tro[oci za
rabotna sila za �plati i naemnini� iliokolu 61,3%. Socijalnite pridonesi narabotodavcite u~estvuvaat so 28,8% vo
vkupnite tro[oci na rabotna sila zamakedonskite rabotnici, so toa [to
u~estvoto na pridonesite e povisokosamo vo Ungarija i Romanija
Komparativnata analiza na ARS vo Makedonija idrugite tranzicioni ekonomii obezbeduva vredniinformacii za kreatorite na politikite za po-trebata i nasokata na ponatamo[nite izmeni naZakonot za rabotnite odnosi. Va`no pra[awe koetreba da se razgleda i regulira (bidej]i ne postoiregulativa) se agenciite za privremeno vrabotu-vawe. Pokraj trite ~lena od Zakonot za vrabotu-vawe i osiguruvawe vo slu~aj na nevrabotenost(^len 27, 28, 29) koi gi reguliraat privatniteagencii za vrabotuvawe, ne postoi pravna ramkaza formirawe i rabotewe na agencii za privre-meno vrabotuvawe. Vtoro pra[awe koe treba da serazgleda e reguliraweto na vrabotuvaweto soskrateno rabotno vreme koe pridonesuva kon po-golema fleksibilnost na pazarot na rabotna si-la. Imeno, najniskiot iznos utvrden za socijalnipridonesi, 65% od prose~nite neto plati za ra-botnite mesta so polno rabotno vreme, ja obeshra-bruva primenata na vrabotuvaweto so skratenotorabotno vreme, bidej]i so toa se zgolemuvaattro[ocite na rabotodavcite za rabotnicite soskrateno rabotno vreme.
II Analiza na tekovite napazarot na rabotna sila
Re~isi site analizi na makedonskiot pazar na ra-botna sila se odnesuvaat na brojot na nevrabote-ni i vraboteni lica [to mo`e da dade pogre[nizaklu~oci za dinamikata na pazarot na rabotnasila. Nasproti ova, analiza na relativnata gole-mina na prilivot i odlivot na pazarot na rabotnasila obezbeduva podetalen uvid vo negovotofunkcionirawe i vo faktorite koi predizvikuva-at visoka nevrabotenost. I pokraj ograni~uvawa-ta vo smisla na raspolo`ivost i verodostojnostna podatocite za analiza na tekovite, ova pra[a-we ]e go razgledame sporeduvaj]i gi tekovite namakedonskiot pazar na rabotna sila so nekoi odtranzicionite ekonomii za koi postojat podato-ci.
Dodeka presmetkite na podatocite ne se iden-ti~ni za site vklu~eni zemji, Tabela 4 poka`uvadeka makedonskiot pazar na rabotna sila e rela-tivno dinami~en. Ponatamu, toj otkriva deka pos-
Tabela 4: Prilivi i odlivi vo nevrabotenosta
1994 1995 1996
^e[kaGodi[na prose~na stapka na priliv 3 0,6 0,6 0,6Godi[na prose~na stapka na odliv 4 21,3 21,3 19,3
UngarijaGodi[na prose~na stapka na priliv 1,1 1,0 1,3Godi[na prose~na stapka na odliv 9,1 7,9 9,4
PolskaGodi[na prose~na stapka na priliv 1,2 1,3 1,2Godi[na prose~na stapka na odliv 6,2 8,0 8,2
SlovenijaGodi[na prose~na stapka na priliv 6,7 8,4 9,0Godi[na prose~na stapka na odliv 9,8 6,9 9,7
MakedonijaGodi[na prose~na stapka na priliv 5 10,6 13,0Godi[na prose~na stapka na odliv 6 14,7 9,2
tojanoto prisustvo na visoka nevrabotenost voMakedonija e rezultata na visokite prilivi, a nena niskite odlivi. Visokite prilivi vo nevrabo-tenosta mo`e da bidat rezultat na visok prilivna lica koi za prv pat vleguvaat na pazarot na ra-botna sila rabotna sila (onie koi izleguvaat odobrazovniot sistem), priliv na rabotnici koi gizagubile svoite rabotni mesta, aktivirawe na ne-aktivnite rabotosposobni lica ili kako rezultatna priliv poradi nekoj drug motiv za registraci-ja, bez pritoa da nastane kakva i da e promena vodemografijata ili aktivnosta na naselenieto.
Klasi~en metod za merewe na efektite od demo-grafskite promeni e presmetuvawe na Perry-pon-deriranata stapka na nevrabotenost (Perry, 1970,
Ball i Mankiw, 2002), koja e ponderiran prosek odstapkite na nevrabotenost za razli~nite demo-grafski grupi so fiksni ponderi. Imeno, za da seispita dali visokite prilivi vo nevrabotenostase rezultat na visokiot priliv na lica koi izle-
CM
YK
CM
YK
BILTEN102
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Vo Grafikon 1 e prika`ano deka stapkite na ne-vrabotenost bi bile re~isi isti dokolku ne bipostoele izmeni vo demografskata struktura nanaselenieto. Spored toa, zaklu~uvame deka viso-kite prilivi vo nevrabotenosta ne mo`at da seobjasnat so promena na demografskata struktura.Isto taka, vo Makedonija nema[e masovni otpu[-tawa kako rezultat na prestruktuiraweto vo raz-meri koi bea registrirani vo drugite zemji votranzicija (Svetska banka, 2003). Ponatamu, poda-tocite od ARS poka`uvaat deka stapkata na ak-tivnost e mo[ne stabilna dvi`ej]i se pome\u 59i 62% [to zna~i deka ne postoi zgolemen prilivvo nevrabotenosta od neaktivnost.
Zatoa treba da razgledame nekoi drugi potenci-jalni faktori koi vlijaat vrz visokiot priliv nanovi lica na pazarot na rabotna sila i mnogu vi-sokata nevrabotenost vo Makedonija. Takov edenfaktor, ve]e spomnat, e administriraweto napridonesite za socijalno osiguruvawe (na primerzdravstveno osiguruvawe) preku ZVR.
Del od onie koi izleguvaat od obrazovniot sis-tem i se vklu~uvaat vo sivata ekonomija kako niv-na prva ekonomska aktivnost i del od neaktivno-to naselenie se registriraat kako nevraboteni ispored toa, duri i bez nikakva demografska pro-
guvaat od obrazovniot sistem, odnosno visokiotpriroden prirast na naselenieto, avtorot japresmeta �Perry-ponderiranata� stapka na nevra-botenost za Makedonija. Vremenskata serija zaPerry-ponderirnata nevrabotenost poka`uva [tobi se slu~ilo so stapkata na nevrabotenost zemaj-]i go predvid dvi`eweto na nevrabotenosta vosekoja grupa ako ne se menuvaat goleminite na gru-pite.
Izvor: Sopstveni presmetki na avtorot vrz osnova na ARS iPopisot na naselenieto od 1994 godina
Grafikon 1
Stapka na nevrabotenost spored demografijaStapka na nevrabotenost spored demografija
36.7
34.4
32.6
36.7
34.5
32.5
30
31
32
33
34
35
36
37
38
1999 2000 2001
Demografski - ponderirana stapka na nevrabotenost
Peri - ponderirana stapka na nevrabotenost(spored demografska struktura od 1994 godina)
mena ili zgolemuvawe na stapkata na u~estvoto,se zgolemuva registriranata nevrabotenost. Po-natamu, visokata stapka na nevrabotenost sporedARS mo`e da se objasni so neuspehot na ARS za op-fa]awe na neformalnata vrabotenost bidej]i po-ve]eto od onie koi odgovaraat go smetaat samoredovnoto vrabotuvawe, a ne ona na odreden rok,vrabotuvawe so skrateno rabotno vreme ili dogo-vorite na delo kako vrabotuvawe.
Postojat dve va`ni preporaki za kreatorite napolitikite koi proizleguvaat od gorenavedenataanaliza. Prvo, dr`avata treba da gi promovira vojavnosta prednostite od vr[ewe na dejnost voformalniot sektor, kako na primer, pristap dokomercijalnite kupuva~i vo formalniot sektorna stopanstvoto, pristap do kreditni linii,pravna za[tita na rabotnicite i mo`nost da seraboti na devizniot pazar, koi ne se tolku o~ig-ledni za nekoi rabotodavci. Vtoro, dr`avata tre-ba da prezeme aktivnosti za otkrivawe i menuva-we na dogovorite na delo vo rabotni dogovori, nesekoga[ vo dogovori na neodredeno vreme, no ba-rem dogovori na odredeno vreme ili za rabota soskrateno rabotno vreme.
III Tro[oci za rabotna sila
Najgolem del od javnite diskusii vo vrska so tro-[ocite na rabotnata sila na rabotodavecot sekoncentriraat na goleminata na socijalnite pri-donesi mereni preku nivnoto u~estvo vo brutoplatata. Ako ja sporedime goleminata na optova-ruvawe na rabotodavcite preku socijalnite pri-donesi koi tie im gi pla]aat na rabotnicite, Gra-fikon 2 poka`uva deka Makedonija e me\u zemjiteso ponisko u~estvo na socijalnite pridonesi vobruto platata.
Sepak, ona [to e va`no od gledna to~ka na rabo-todavecot ne e bruto platata i nejzinata struk-tura, tuku tro[ocite za rabotna sila. Ova e po[i-roka kategorija koja pokraj platite i socijalnite
Dr`avata treba da gi promovira vojavnosta prednostite od vr[ewe na dejnost
vo formalniot sektor, kako na primer,pristap do komercijalnite kupuva~i vo
formalniot sektor na stopanstvoto,pristap do kreditni linii, pravna za[titana rabotnicite i mo`nost da se raboti na
devizniot pazar, koi ne se tolku o~igledniza nekoi rabotodavci.
PAZAR NA RABOTNA SILA
MY
KC
MY
KC
BILTEN 103
7-8
/2
00
3
7) Vo najgolemiot broj zemji, tro[ocite na rabotodavcite za ishrana na rabotnicite se vo forma na menzi i vau~eri i se del od�plati vo natura�, dodeka vo Makedonija tie se vo forma na gotovinski pla]awa na vrabotenite i se vklu~eni vo �drugi tro[ociza rabotna sila�.
Koristena literaturaBall, L. and Mankiw, G. (2002) The NAIRU in Theory and Practice, Journal of Economic Perspectives, 16(4): pp. 115-136.Blanchflower, D. (2001) Unemployment, Well-Being, and Wage Curves in Eastern and Central Europe, Journal of the Japanese andInternational Economies, No. 15, pp. 364-402.Cazes, S. (2002) Do Labour Market Institutions Matter in Transition Economies? An analysis of labour market flexibility in the latenineties, International Institute for Labour Studies Discussion Paper Series, No. 140.Cazes, S. and Nesporova, A. (2001) Labour Market Flexibility in the Transition Countries: How much is too much? International LabourRewiev, 140(3): pp. 293-325.European Training Foundation (1999) Employment and Labour Market Country Reports, United Kingdom.Eurostat (2002) Labour Costs Survey 2000: Candidate Countries, European Communities.Perry, G (1970) Changing Labour Markets and Inflation, Brookings Papers on Economic Activity, No. 3, pp. 411-448.Riboud, M., Sanchez-Paramo, C and Silva-Jauregui, C. (2002) Does Eurosclerosis Matter? Institutional reform and labour marketperformance in Central and Eastern Europe, World Bank Technical Paper, No. 519.Svejnar, J. (2002) Labour Market Flexibility in Central and East Europe, William Davidson Working Paper, No. 496.Svetska Banka (2003) FYR Makedonija: Spravuvawe so nevrabotenosta, Svetska Banka (nacrt verzija).Terrel, K. (1999) Czech Republic: Labour market study, Technical Paper Series, Washington, D.C.: World Bank.Winkler, A. (2000) Private and Financial Sector Development in Transition Economies: The case of Macedonia, Economic Systems, 24(3):pp. 257-284.
pridonesi vklu~uva i bonusi, pla]awa za neodra-botenite denovi (na primer za vreme na odmor iboleduvawe), plati vo natura, itn. Sporeduvaj]i jastrukturata na tro[ocite za rabotna sila odnos-no u~estvoto na socijalnite pridonesi na raboto-davcite, slikata e prili~no poinakva (Grafi-kon 3).
Kako [to poka`uva Grafikon 3 najgolemiot del odvkupnite tro[oci vo site zemji otpa\a na delot�plati i naemnini�, koj se sostoi od �direktniplati i bonusi� plus �tro[oci za [tednite fon-dovi na vrabotenite, za neodrabotenite denovi iplati vo natura�. Delot �plati i naemnini� e naj-visok vo Kipar (85%) i Slovenija (81%), a najnizokvo Ungarija i Romanija (i vo dvete 67%). Makedon-skite rabotodavci odvojuvaat najmal del od vkup-nite tro[oci za �plati i naemnini� ili okolu61,3%.
Izvor: Eurostat
Grafikon 3Struktura na tro[ocite na rabotna sila (%), 2000
Socijalni pridonesi kako % od bruto plata, 2001Socijalni pridonesi kako % od bruto plata, 2001
Unga
rija
Ro
ma
nija
Ma
ke
do
nija
Litva
nija
Bu
gar
ija
^e
[k
a
Slo
va
~k
a
Es
to
nija
La
tvija
Po
ls
ka
Kipa
r
Slo
ve
nija
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Ostanati tro[oci za rabotna sila
Tro[oci za [tednite fondovi na vrabotenite, za eodrabotenitedenovi i plati vo natura
Direktni plati i bonusi
Socijalni pridonesi koi gi pla]a rabotodavecot
Socijalni pridonesi kako % od bruto plata, 2001Socijalni pridonesi kako % od bruto plata, 2001
60.0
50.0 48.5 47.5 45.942.7
39.2 38.1 35.6 35.1 33.0 32.028.0
24.8
0
10
20
30
40
50
60
70
Ro
manija
Slo
va~
ka
Unga
rija
^e[
ka
Albanija
Buga
rija
Hr
vatska
Slo
venija
Rusija
Po
lska
Esto
nija
Maked
onija
Er
menija
Belo
rusija
Izvor: Svetska Banka
Grafikon 2
Poradi razlikite vo metodologijata7 , ovoj delmo`e da se zgolemi na 71,3%, [to e seu[te poni-zok otkolku vo drugite zemji na CIE, osven Unga-rija i Romanija. Socijalnite pridonesi na rabo-todavcite u~estvuvaat so 28,8% vo vkupnite tro-[oci na rabotna sila za makedonskite rabotnici,so toa [to u~estvoto na pridonesite e povisokosamo vo Ungarija i Romanija. Nasproti ova, u~es-tvoto na socijalnite pridonesi vo rashodite narabotodavcite za rabotnata sila e najnisko voSlovenija i Kipar i iznesuva 14,2 i 14,4% sood-vetno. Sledi deka makedonskite rabotnici se vopolo[a pozicija od nivnite kolegi vo drugitetranzicioni ekonomii bidej]i dobivaat najnizokdel od tro[ocite za rabotna sila na rabotodav-cite kako direktni nagradi i bonusi.
CM
YK
CM
YK
BILTEN104
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
PROGRAMA ZA JAVNIINVESTICII VO REPUBLIKAMAKEDONIJA2003 - 2005 godina
Poddr[kata na dinamiziraweto na in-vesticiite se nametnuva so svojataprioritetnost poradi potrebata odnadminuvawe na sostojbite na nedovol-na razvienost i nezaokru`enost na in-frastrukturata, kako i relativnatatehni~ko-tehnolo[ka zastarenost iniska efikasnost na kapacitetite.
Razvojnata politika na Vladata na Re-publika Makedonija za investirawe vojavnata infrastruktura na zemjata nasreden i dolg rok, se bazira na dina-mi~na investiciona aktivnost koja seo~ekuva da rezultira so optimalizaci-ja na koristeweto na postojnite kapa-citeti, rekonstrukcija i modernizaci-ja na javnata infrastruktura vo funk-cija na obezbeduvawe ekonomi~nost ipovisoka efikasnost, kako i poskoro
dovr[uvawe na za-po~natite eko-
nomski opravda-
ni proekti, imaj]i gi predvid opciite na po-mali tro[oci.
Te`inata na problemite so koi se soo~uvazemjata i dlabo~inata na zafatite koi trebada se realiziraat, vo uslovi na oskudnost nasopstveni sredstva i limitirani mo`nostiza zadol`uvawe na zemjata vo stranstvo, ba-raat pointenzivno anga`irawe na stranskikapital, pred s# vo smisla na direktni in-vesticii, zaedni~ki vlo`uvawa, koncesii,donatorstva, kako i selektivno zadol`uvawevo stranstvo soglasno na platno-bilansnitemo`nosti na zemjata.
Republika Makedonija, imaj]i gi vo predvidzna~ajnite potrebi koi proizleguvaat od nis-koto nivo na razvienost od edna strana i og-rani~enite resursi so koi raspolaga, od dru-ga strana, zna~ajno mesto dava na racional-noto koristewe i plansko naso~uvawe nasredstvata nameneti za investicii.
Povrzano so ova, Vladata na Republika Make-donija donesuva i sekoja godina a`urira po-sebna Programa za investicii vo javnata in-frastruktura na sreden rok.
Vo Programata za javni investicii vo Repub-lika Makedonija 2003-2005 godina se vklu-~eni investicioni proekti koi, soglasno so
Tahir {akiri e dr`avensovetnik vo Minis-
terstvoto za finansii, kojrakovodi so Sektorot za
javni investicii. Roden evo 1949 godina vo Skopje, a
diplomiral na Ekonomskifakultet � Skopje vo 1971
godina, nasoka �makroekonomija.
U~estvuval vo podgotovkana pove]e razvojni
dokumenti i proekti nasreden i dolg rok, me\u koi
i vo �Nacionalnatastrategija za ekonomskiot
razvoj na RepublikaMakedonija do 2020godina�, Ramkovnata
programa za ekonomskirazvoj i reformi
�Makedonija 2003�.U~estvuval na pove]e
seminari i vork[opovi vozemjata i stranstvo od
oblasta na javniteinvesticii, organiziraniod strana na Svetskata
banka, Evropskatakomisija i drugi
me\unarodniinstitucii.
Kako zemja vo tranzicija, Republika Makedonija vo ramkite na pro-cesot na sproveduvaweto na politi~ko - ekonomskite reformivlo`uva zna~itelni napori za podobruvawe na ekonomskata i so-cijalnata sostojba na zemjata. Pritoa, reformskite aktivnosti [tose sproveduvaat, pred s#, se vo funkcija na sozdavawe na uslovi zainfrastrukturno povrzuvawe na zemjata so site sosedni zemji i zaintenzivirawe na procesite za pobrza i uspe[na integracija naRepublika Makedonija vo Evropskata Unija
*) mislewata izrazeni vo ovoj tekst se na avtorot i nemora vo celost da gi prestavuvaat stavovite naministerstvoto za finansii
MY
KC
MY
KC
BILTEN 105
7-8
/2
00
3
iska`anite prioritetni potrebi, Vladata ocenideka imaat zna~aen pridones za razvojot na sek-torite energetika, transport, vodosnabduvawe,navodnuvawe, ekologija, nestopanskite dejnosti.
Pri odreduvaweto na prioritetnite potrebi voizgotvuvaweto na Programata za javni investiciivo Republika Makedonija 2003-2005, se imaa vopredvid realnite mo`nosti za obezbeduvawe nasredstva za kapitalni investicii od: 1/ Buxetotna dr`avata; 2/ sopstveni sredstva od strana nainvestitorite; 3/ nepovratni sredstva od zemjidonatori; i 4/ selektivno zadol`uvawe so povol-ni krediti, soglasno na platno-bilansnite mo`-nosti na zemjata.
*) Presmetkite se napraveni spored sreden kurs na evroto na Narodna banka na R. Makedonija za 2002 godina (1 evro = 60.9783denari).
Vo energetikata, ]e se intenziviraataktivnostite za dovr[uvawe na izgrad-
bata na Hidroelektranata �Kozjak� irevitalizacijata na postojnite hid-
roelektrani. Istovremeno, ]e se in-tenziviraat aktivnostite za izgradba nainterkonektivni vrski so elektroener-
getskite sistemi na sosednite zemji kako~ekor kon vospostavuvawe na neop-
hodnata stabilnost na elektroenerget-skiot sistem na Republika Makedonija.
Programata za javni investicii sodr`i 156 in-vesticioni proekti. Vkupnite tro[oci za ovieproekti se cenat na 2.126,78 milioni evra. Delod sredstvata, vo iznos od 642,47 milioni evra,se realizirani do krajot na 2002 godina. Reali-zacijata na odreden obem na investicioni aktiv-nosti, so oceneta vrednost od 513,07 mil. evra,se planira po 2005 godina. So toa, vo periodot
2003-2005 godina se predviduva deka ]e se rea-liziraat 967,25 milioni evra, odnosno samo vo2003 godina 318,08 milioni evra.
Opredelbata na Vladata za anga`irawe na stran-ski investicii vo prv red preku koncesii, dona-cii, direktni i zaedni~ki vlo`uvawa, pretstavu-va imperativ poradi visokoto u~estvo na stran-skite krediti vo finansiraweto na investiciiteod javniot sektor vo prethodniot period. Pokrajtoa, neophodno e natamo[no zgolemuvawe na obe-mot na nepovratnite sredstva od stranstvo, oso-beno vo sektorot na vodosnabduvawe, navodnuva-we, `ivotna sredina, obrazovanie i zdravstvo.
Od vkupno predvidenite sredstva so Programataza periodot 2003-2005 godina, za razvoj na sto-panskata infrastruktura ]e bidat naso~eni804,33 milioni evra ili 83,2%, a za razvoj na ne-stopanskite dejnosti 162,92 milioni evra, ili16,8% od vkupnite sredstva.
Tro[oci po sektori 2003 - 2005Tro[oci po sektori 2003 - 2005
Vodostopanstvo - 11,6%Vodostopanstvo - 11,6%
Komunalni uslugi - 14,2%Komunalni uslugi - 14,2%
@ivotna sredina - 2,1%@ivotna sredina - 2,1%
Ostanato stopanstvo - 1,6%Ostanato stopanstvo - 1,6%
Obrazovanie i nauka - 6,7%Obrazovanie i nauka - 6,7%
Zdravstvo - 0,7%Zdravstvo - 0,7%
Ostanato nestopanstvo - 9,4%Ostanato nestopanstvo - 9,4%
Energetika - 10%Energetika - 10%
Soobra]aj - 43,7%Soobra]aj - 43,7%
Vo milioni evra
Tro[oci po sektori 2003 2004 2005Vkupno
2003-2005
Energetika 58.80 30.50 6.99 96.29
Soobra]aj 91.68 156.45 174.60 422.73
Vodostopanstvo 32.37 34.86 44.62 111.85
Komunalni uslugi 54.85 58.01 24.93 137.79
@ivotna sredina 13.14 5.85 1.18 20.17
Ostanato stopanstvo 5.13 5.17 5.20 15.50
Obrazovanie i nauka 21.13 24.22 19.66 65.01
Zdravstvo 3.36 1.94 1.94 7.24
Ostanato nestopanstvo 37.62 27.31 25.74 90.67
Vkupno 318.08 344.31 304.86 967.25*
Od vkupno predvidenite sredstva soProgramata za periodot 2003-2005 godina,za razvoj na stopanskata infrastruktura]e bidat naso~eni 804,33 milioni evra ili83,2%, a za razvoj na nestopanskitedejnosti 162,92 milioni evra, ili 16,8% odvkupnite sredstva.
CM
YK
CM
YK
BILTEN106
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
**) Buxetskite sredstva za pati[ta se opfateni vo stavkata �Fondovi�.
Vo 2003 godina ]e prodol`i so investicioniteaktivnosti vo javniot sektor vo slednite nasoki:
m vo energetikata, ]e se intenziviraat aktiv-nostite za dovr[uvawe na izgradbata na Hidroe-lektranata �Kozjak� i revitalizacijata na postoj-nite hidroelektrani. Istovremeno, ]e se intenzi-viraat aktivnostite za izgradba na interkonek-tivni vrski so elektroenergetskite sistemi nasosednite zemji kako ~ekor kon vospostavuvawe naneophodnata stabilnost na elektroenergetskiotsistem na Republika Makedonija. Vo ovie ramki,vo 2003 godina ]e otpo~ne realizacijata na pro-ektot �Izgradba na dalnovod {tip - ^. Mogila�(Republika Bugarija).
m vo soobra]ajot, investicionite aktivnosti ]ebidat naso~eni kon otstranuvawe na tesnite grlana postojnata patna infrastruktura so izgradbana novi patni delnici na koridorot Istok - Zapadi Sever - Jug. Pritoa, so sredstvata od Evropska-ta investiciona banka, Evropskata banka za obno-va i razvoj, kako i so finansiska poddr[ka od Ev-ropskata Unija ]e prodol`i izgradbata na avtopa-tnite delnici od Koridorot 10, Negotino - DemirKapija i Smokvica - Gevgelija, kako i izgradbatana avtopatnata obikolka na gradot Skopje.
m vo vodostopanstvoto, prioritet vo investici-onite aktivnosti ]e bide daden na izgradbata naobjekti za vodosnabduvawe vo podra~jata koi s#u[te go nemaat re[eno pra[aweto za redovno idolgoro~no snabduvawe so voda za piewe. Soodobrenata finansiska poddr[ka od Vladata naJaponija ]e se intenziviraat aktivnostite za ot-po~nuvawe so izgradba na regionalniot sistem HS�Zletovica� koj e od prioritetno zna~ewe za re-[avawe na problemot so vodosnabduvawe na nase-lenieto vo isto~niot del na Republika Makedoni-ja.
m vo sektorot za[tita na `ivotnata sredina,prioritet e daden na za[titata na vodite od za-gaduvawe, obezbeduvawe na kvalitetna voda za pi-ewe i obnovuvawe i odr`uvawe na [umite. Vo tieramki, ]e prodol`i realizacijata na proektite�Za[tita na Ohridskoto Ezero� i �Za[tita naPrespanskoto Ezero� - fazi koi se finansiraat sonepovratna pomo[ od Vladata na SR Germanija.
m vo vonstopanskiot sektor, prioritetite se na-so~eni na sovladuvawe na najurgentnite proble-mi, rekonstrukcija i sanacija na postojnite objek-ti, dovr[uvawe na zapo~natite investicii i na-bavka na sovremena oprema.
Programata za javni investicii, pokraj plansko-razvojniot karakter ima i promotiven karakter.Imeno, programata se prezentira na donatorskitekonferencii za Republika Makedonija koi dosegabea organizirani vo Pariz i Brisel od strana naSvetskata banka i Evropskata Unija.
Dosega[nata finansiska i tehni~ka poddr[ka odstranstvo ima[e svoj pridones vo naporite za za-`ivuvawe na investicionata aktivnost vo zemja-ta, imaj]i vo vid deka investiciite vo javniotsektor pridonesuvaat i za pottiknuvawe na raz-vojot na vkupnoto stopanstvo vo zemjata.
Vkupni tro[oci i izvori na finansiraweVkupni tro[oci i izvori na finansirawe
Stranski krediti - 42,9%Stranski krediti - 42,9%
Nepovratna pomo[ od stranstvo - 20,3%Nepovratna pomo[ od stranstvo - 20,3%
Buxet - 16,4%Buxet - 16,4%
Mak Telekom - 1,8%Mak Telekom - 1,8%
Sopstveni sredstva- 7,3%Sopstveni sredstva- 7,3%
Fondovi 11,5%Fondovi 11,5%
Vkupni tro[oci po izvori Vo milioni
na finansirawe evra
2003 2004 2005 Vkupno
Vkupno 318.08 344.31 304.86 967.25
Stranski krediti 96.23 149.31 169.05 414.59
Nepovratna pomo[ od stranstvo 72.02 80.48 43.43 195.93
Buxet 49.51 55.00 53.78 158.29
Mak Telekom 17.03 0.00 0.00 17.03
Sopstveni sredstva 45.53 23.26 1.70 70.49
Fondovi**) 37.77 36.26 36.90 110.93
U~estvo na oddelni sektorivo koristewe na stranski krediti
Vo milioni Evra
2003 2004 2005 (%)
Vkupno 96.24 149.31 169.05 100.00
Energetika 25.14 14.73 6.58 11.20
Soobra]aj 32.91 96.80 124.76 61.38
Vodostopanstvo 18.61 22.86 32.14 17.75
Komunalni uslugi 14.75 13.43 4.46 7.87
Ostanato nestopanstvo 4.83 1.49 1.11 1.79
PROGRAMA ZA JAVNI INVESTICII VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
MY
KC
MY
KC
BILTEN 107
7-8
/2
00
3
Izjavite na ministrite za finansii i centralni-te bankari od bogatite industriski ekonomii naG-7 obi~no se dosta blagi. Ova im olesnuva nazemjite-~lenki da se soglasuvaat so niv i se iz-begnuva voznemiruvaweto na finansiskite paza-ri. Sepak, izjavata na zemjite na G-7 dadena od 20septemvri vo Dubai, pred godi[nata sredba naMMF i Svetskata banka be[e malku �poza~ineta�.Baraweto za �pogolema fleksibilnost� vo deviz-nite kursevi sosema gi iznenadi pazarite, ostroturkaj]i go dolarot nadolu. Me\utoa, ~udno e [toministrite za finansii se ~ini deka ne se sogla-suvaat okolu toa [to to~no tie mislele.
Xon Snou, sekretarot na amerikanskiot Trezor,re~e deka vakvata izjava pretstavuva vistinska�presvrtnica�. Valutnite pazari go interpreti-raa ova kako signal za Japoncite i Kinezite da giostavat nivnite valuti da porasnat i spored toada mu dozvolat na dolarot da padne. Japonija godr`i jenot preku intervencii na deviznite pazarina visoko nivo; kineskiot juan e vrzan so dolarotso pomo[ na strogi kontroli na kapitalot.
Sepak, japonskite i britanskite oficijalni licabrzo odrekoa deka ova predizvika nekakva prome-na vo politikite. Za konfuzijata da bide pogole-ma, dva dena podocna g-din Snou re~e deka nemapromeni vo amerikanskata �politika na silen do-lar�. Sepak, valutnite pazari ostanaa na svoetopo~etno tolkuvawe. Pred da se stabilizira, do 23septemvri, dolarot padna na najnisko nivo voposlednive tri godini, dostignuvaj]i pomalku od111 jeni. Za ne[to pove]e od edna nedela, tojopadna za 5%. Isto taka, dolarot izgubi i najgo-lem del od neodamne[nite pridobivki vo odnosna evroto, vra]aj]i se na stapkata od 1,15 dolariza 1 evro.
Na toj na~in, prodol`i stabilnoto lizgawe na do-larot [to zapo~na na po~etokot na 2002 godina.Vo minatite nekolku meseci, o~iglednoto eko-nomsko zakrepnuvawe vo SAD go potturna dolarotnagore. Me\utoa, samo [to zapo~naa predviduva-wata deka dolarot mo`e povtorno da se vrati nastariot paritet vo odnos na evroto, valutnitepazari go prenaso~ija svoeto vnimanie od stapki-te na porast kon ogromniot deficit na tekovnata
POVTORNO NADOLU?!O~ekuvame dolarot i ponatamu da se namaluva po ostriot padovaa nedela
smetka na SAD. Imeno, dokolku amerikanskataekonomija raste pobrgu od ekonomiite na nejzini-te glavni trgovski partneri, toga[ nejziniotnadvore[en deficit, isto taka pove]e ]e se zgo-lemi.
Ostriot pad na dolarot gi voznemiri berzite, do-deka investitorite bea zagri`eni okolu namalu-vaweto na konkurentnosta na izvozot od Japonijai Evropa: Nikkei (japonskata berza) zabele`a pad za5% vo tekot na nedelata, germanskiot DAX za 7%.Volstrit isto taka se lizna: iako slabiot dolartreba da bide dobar za amerikanskiot profit ispored toa za cenite na akciite, investitoritebea zagri`eni deka prinosite od obvrznicite nag-lo ]e se zgolemat dokolku aziskite centralnibanki prekinat da interveniraat i da kupuvaatpomal broj amerikanski dr`avni obvrznici.
Dolarot ne zastanuva ovde
Izjavata od Dubai sigurno ne pretstavuva[e drugPlaza dogovor (Plaza Accord). Imeno, vo 1985 go-dina, po zgolemuvaweto na dolarot, ministriteza finansii od zemjite na G7 na sredbata vo Wu-jork se dogovorija da interveniraat zaedno, za dago spu[tat kursot na dolarot. Me\utoa, ovoj patne samo [to ima pomalku argumenti, tuku vlastitegi ostavaat pazarite da izvr[at prisposobuvawe.Kako i da e, spored Stephen Roach, glaven ekono-mist vo Morgan Stanley, zemjite na G-7 dadoa jasnaporaka deka na opasno nevramnote`eniot svet mutreba poslab dolar. Vakvata sostojba treba da po-mogne vo prefrluvaweto na te`i[teto na ameri-
CM
YK
CM
YK
BILTEN108
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Vo minatite nekolku meseci, o~iglednotoekonomsko zakrepnuvawe vo SAD gopotturna dolarot nagore. Me\utoa, samo[to zapo~naa predviduvawata dekadolarot mo`e povtorno da se vrati nastariot paritet vo odnos na evroto,valutnite pazari go prenaso~ija svoetovnimanie od stapkite na porast konogromniot deficit na tekovnata smetkana SAD
kanskiot porast od pobaruva~kata na potro[uva-~ite kon izvozot, ovozmo`uvaj]i im na doma]in-stvata povtorno da gi izgradat svoite za[tedi,nadopolneto so namaluvawe na deficitot na te-kovnata smetka. Vo Evropa i Japonija poslabiotdolar ]e go ograni~i izvozot, no toa, spored te-orijata, mo`e da se neutralizira so polabavi mo-
netarni ili fiskalni politiki za zgolemuvawe nadoma[nata pobaruva~ka.
Vo izminatite nekolku godini, evroto ve]e poras-na za okolu 35% vo odnos na dolarot, dodeka jenotse zgolemuva[e poskromno, blagodarenie na gole-mata intervencija. Na po~etokot na ovaa godina,koga japonskata ekonomija izgleda[e slaba i se~ine[e deka deflacijata se vlo[uva, postoeadobri pri~ini Japonija da go zadr`uva jenot. Me-\utoa, pri~inite za intervencii vo posledniotperiod oslabea. Do vtoriot kvartal, BDP na Ja-ponija se zgolemi za 3%, najgolem porast me\u si-te ekonomii vo G-7, i pokraj veruvaweto na mno-gumina ekonomisti deka vistinskata stapka mo-`ebi e malku poniska. Sepak i pokraj se, duri i no-minalniot BDP porasna vo vtoriot kvartal.
Kako i da e, japonskata ekonomija se poka`a mnoguposilna otkolku [to o~ekuva[e pazarot. Samo zailustracija, J.P. Morgan Chase vo juni predvidedeka japonskiot BDP vo prosek ]e porasne samo0,8% vo ovaa i slednata godina. Sega, istite pro-cenuvaat deka prose~niot rast ]e iznesuva 2,7%.
Vo isto vreme, predviduvawata za rastot vo SADmnogu pomalku se promenija. Dokolku se poka`edeka vakvite predviduvawa se to~ni (s# u[te podznak pra[alnik), toga[ neodamne[noto poka~uva-we na jenot bi bilo opravdano.
Dali Japonija navistina se predade pred barawa-ta da prestane da go dr`i kursot na nejzinata va-luta dolu. Sekako ne. Neodamne[noto poka~uvawena jenot ja odrazuva promenata vo percepcijata napazarot za perspektivite na Japonija, a ne e pro-mena na politikite na zemjata. Sadakacz Tanigaki,noviot minister za finansii, ovaa nedela zboru-va[e za opasnostite od ponatamo[noto zgolemu-vawe na jenot. Dokolku prodol`i da se poka~uva,ministerstvoto povtorno ]e intervenira.
Vo me\uvreme, amerikanskata vlada verojatno ]eprodol`i so kritikata za Kina. Iako amerikan-skata ekonomija ovaa godina bele`i rast, brojotna vraboteni prodol`i da se namaluva. Toa e pri-~inata zo[to dolarot stana tolku aktuelno poli-ti~ko pra[awe. Izvoznicite go obvinuvaa evtini-ot juan za golemiot trgovski deficit na SAD. Se-pak, kineskite oficijalni lica bea brzi vo otfr-luvaweto na kominiketo od grupata G-7 (na kojaKina ne e ~lenka), pojasnuvaj]i deka tie nemaat na-mera naskoro da izvr[at revalvacija na juanot.
Vrzuvaweto na juanot i drugite aziski valuti zadolarot zna~i deka dolarot padna mnogu pomalkuvo trgovski uslovi, otkolku vo odnos na evroto.Dolarot padna za 19% nasproti ko[nicata na va-luti na drugite bogati zemji, no samo za 10% voodnos na po[irokata ko[nica koja gi vklu~uva va-lutite na pazarite vo podem.
Padot od 19% vo potesni trgovski uslovi indeksblednee pokraj padot od 40% vo trite godini po1985. Vo toj period, deficitot na tekovnatasmetka na SAD iznesuva[e okolu 3% od BDP, po-lovina od goleminata koja verojatno ]e ja dostig-ne slednata godina. Ponatamo[noto namaluvawena dolarot se ~ini neizbe`no.
Prezemeno od
“The Economist”, September 27th, 2003
POVTORNO NADOLU?!
MY
KC
MY
KC
BILTEN 109
7-8
/2
00
3
VREME E ZA PORAST?
Monetarnata politika retko koga bila tolku re-laksirana. Kratkoro~nite kamatni stapki se na-o\aat na najnisko nivo vo posledniot polovinavek. Duri i vo realni iznosi - odnosno po prila-goduvaweto za inflacijata - prose~nata kamatnastapka vo ekonomiite od grupata na sedum najraz-vieni zemji (G7) za prvpat e negativna po periodotna sedumdesettite godini, koga dojde do naglozgolemuvawe na inflacijata. Se postavuva pra[a-weto, dali stapkite dojdoa do najniskoto nivo?Dokolku e toa taka, kolku vreme ]e pomine predistite povtorno da po~nat da rastat?
Finansiskite pazari se oblo`uvaat deka sledni-te dvi`ewa na kamatnite stapki ]e bidat vo na-gorna linija. Pazarot na fju~ersi implicitnopredviduva deka amerikanskite kamatni stapki]e se zgolemat od postojnite 1% na 1,5% vo junislednata godina i do 2,3% do dekemvri 2004 go-dina. Do krajot na slednata godina, se o~ekuva ikamatnite stapki vo evrooblasta da se zgolematod 2% na 2,8%. Spored pazarnite predviduvawa,Bankata na Anglija, koja ne gi promeni kamatnitestapki na 9 oktomvri, }e gi zgolemi istite za re-~isi polovina poen do krajot na 2003 godina. Sepretpostavuva deka samo vo Japonija, kamatnitestapki ]e ostanat nepromeneti, na nulto nivo.
Pazarite priznavaat deka globalniot rast se za-brzuva, taka [to centralnite banki naskoro ]etreba da gi zgolemat kamatnite stapki za da ja za-dr`at inflacijata na nisko nivo. Vo prethodniteciklusi, centralnite banki obi~no gi zgolemuvaakamatnite stapki vo rok od dve godini po zavr[u-vaweto na recesijata. Tehni~ki gledano, recesi-jata vo SAD zavr[i vo noemvri 2001 godina.
Nedostatokot na ovoj argument le`i vo faktot de-ka ovoj ekonomski ciklus e netipi~en. Kako rezul-tat na razo~aruvaweto koe dojde po rasprsnuva-
weto na �balonot�, zakrepnuvaweto na amerikan-skata ekonomija e najbavno vo ponovo vreme: go-di[niot rast na BDP vo prosek iznesuva[e 2,7%,vo sporedba so stapkata od 4,7% vo tekot na prvi-te dve godini od prethodnite osum zakrepnuvawa.Vrabotenosta vo prosek raste[e za 4% vo prvitedve godini od prethodnite zakrepnuvawa, no po~-nuvaj]i od noemvri 2001 godina, vrabotenosta voSAD prodol`i da opa\a. Industrijata koristi po-malku od 75% od nejzinitot kapacitet, sporedenoso re~isi 80% iskoristuvawe na kapacitetite voistata to~ka od prethodnite ciklusi. Spored toa,duri i vo slu~aj ekonomijata da ostvari rapidenporast vo tekot na slednata godina ([to mo`ebii nema da se slu~i), s#u[te mo`e da postoi zastoj,koj ]e vr[i pritisok za namaluvawe na inflaci-jata.
Znacite za ekonomsko zakrepnuvawe se s# pojasni, a zaedno so niv io~ekuvawata deka kamatnite stapki se na pat da se zgolemat. Sepak,Centralnite banki seu[te nemaat pri~ina za zategnuvawe napolitikite
CM
YK
CM
YK
BILTEN110
MI
NI
ST
ER
ST
VO
ZA
FI
NA
NS
II
Sli~ni argumenti va`at i vo evrozonata. Vo pr-vata polovina od ovaa godina, dojde do zastoj voproizvodstvoto vo evrozonata, a Germanija i Ita-lija povtorno vlegoa vo recesija. Poradi toa, fi-nansiskite pazari do neodamna o~ekuvaa kamatni-te stapki ponatamu da pa\aat. Me\utoa, ponovitepodatoci poka`uvaat deka zakrepnuvaweto e votek, pa taka pazarite sega pretpostavuvaat dekaEvropskata centralna banka na po~etokot naslednata godina, mo`ebi ]e zapo~ne so zgolemuva-we na stapkite. Vakviot poteg bi bil predvremendokolku, soglasno o~ekuvawata na golem broj prog-nozeri, inflacijata se namali slednata godina.Rabotite vo golema mera ]e zavisat i od evroto.Vo izminatata nedela, evroto porasna blizu do
Na krajot od prethodnata recesija, inflacijata,isto taka, be[e mnogu povisoka od onaa denes, pataka so zakrepnuvaweto i povisokite stapki narast, potrebno e brzo zategnuvawe na monetarnatapolitika za da se spre~i zgolemuvaweto na infla-cijata. Denes, stapkata na inflacija vo SAD epremnogu niska. Kor inflacijata merena prekutro[ocite na `ivot (vo koja ne se opfateni ener-gijata i hranata), padna na najnisko nivo vo pos-lednive 37 godini, odnosno 1,3% vo prvite osummeseci od 2003 godina, so mo`nost da se namaliu[te pove]e vo tekot na slednata godina. Vo naj-mala raka, Federalnite rezervi najverojatno ]e jazategnat politikata, me\utoa pobavno otkolku priminatite zakrepnuvawa. Navistina, Ben Bernanke,guverner vo Fed, neodamna tvrde[e deka vo slu~ajkoga postoi zna~itelna ekonomska recesija i ras-tot na BDP e generiran samo od zgolemenata pro-duktivnost, bez ekspanzija na novi rabotnite mes-ta, monetarnata politika mo`ebi ]e treba da serazlabavi, namesto da se zategne, za da se obez-bedi za[tita od rizikot inflacijata da se spu[-ti na premnogu nisko nivo.
Kratkoro~nite kamatni stapki se nao\aatna najnisko nivo vo posledniot polovinavek. Duri i vo realni iznosi, prose~natakamatna stapka vo G7 ekonomiite zaprvpat e negativna po periodot nasedumdesettite godini, koga dojde donaglo zgolemuvawe na inflacijata. Sepostavuva pra[aweto, dali stapkitedojdoa do najniskoto nivo? Dokolku etoa taka, kolku vreme ]e pomine predistite povtorno da po~nat da rastat?
negovata najvisoka vrednost vo odnos na dolarot,no dokolku se zemat predvid efektite od trgovi-jata, evroto e s#u[te 2% pod negovoto nivo vo ju-ni, odnosno pred ECB posleden pat da gi namalikamatnite stapki. Dokolku evroto se zgolemi i votrgovski uslovi, ograni~uvaj]i go rastot i poma-gaj]i vo namaluvaweto na inflacijata, toga[ na-maluvaweto na kamatnata stapka e poverojatno odzgolemuvaweto.
Koj ]e bide prv?
Bankata na Anglija najverojatno ]e bide prvata po-golema centralna banka koja ]e gi zgolemi kamat-nite stapki. Velika Britanija ima najvisoka stap-ka na inflacija od site sedum golemi ekonomii(2,9%), a ekonomskiot rast be[e posilen otkolku[to se o~ekuva[e. Neodamna revidiranite brojkipoka`aa deka vo prvata polovina od 2003 godina,BDP porasna dvapati pove]e otkolku [to pret-hodno se pretpostavuva[e. Nekolku ~lenovi naKomitetot za monetarna politika na Bankata, iz-razija i zagri`enost za nekontroliranoto zemawena krediti od strana na potro[uva~ite i zgole-muvawe na cenite na stanbeniot prostor.
Od druga strana, vo Japonija s#u[te ima defla-cija (namaluvawe na cenite), me\utoa, duri i tamuse intenzivira debatata okolu pra[aweto koga ]edojde do zgolemuvawe na kamatnite stapki, najpo-ve]e poradi toa [to o~ekuvawata za porastot naBDP stanaa zabele`livo pooptimisti~ki. Sporedposlednata anketa na prognozerite od “The Eco-nomist”, se o~ekuva rastot vo ovaa i vo slednatagodina vo prosek da iznesuva 2,2%, daleku nad po-ve]eto procenki na odr`livata potencijalnastapka na rast na Japonija od 1%-1,5%. Isto taka,postojat i znaci deka deflacijata se namaluva;potro[uva~kite ceni se namalija samo za 0,3% voperiodot do avgust. Bankata na Japonija soop[tideka ]e odr`uva nulti kamatni stapki s# dodekainflacijata ne stane pozitivna.
Sepak, porast na cenite vo eden ili dva mesecanajverojatno nema da ja natera Centralnata bankada reagira. Nejziniot guverner, To[ihiko Fukuiizjavi: �}e prodol`ime so na[ata politika ne sa-mo dodeka se zgolemat cenite, tuku i dodeka neis~ezne stravot deka tie povtorno ]e se nama-
KAMATNI STAPKI
MY
KC
MY
KC
BILTEN 111
7-8
/2
00
3
lat�. Minatata nedela, zamenikot-guverner Kazu-masa Ivata, otide podaleku. Toj izjavi deka �ce-novnata stabilnost� ja gleda kako inflacija od 1-2%, [to implicira podolg period na nulti ka-matni stapki.
Neodamne[noto razlabavuvawe na deflacijata,delumno e rezultat i na specijalni faktori, kakona primer zgolemuvaweto na danokot na cigarite.Ri~ard Xeram, ekonomist vo bankata ING proce-nuva deka osnovnata inflacija iznesuva 0,5% i nese namalila zna~itelno vo tekot na izminatiotperiod na zakrepnuvawe. Toj o~ekuva kamatnitestapki da ostanat na nulto nivo podolgo vreme.
Zna~itelnoto zgolemuvawe na kamatnite stapkiod strana na glavnite centralni banki najverojat-no, nema da se slu~i vo tekot na slednata godina,s# dodeka inflacijata e na nisko nivo. Mal brojekonomisti se soglasuvaat so toa: onie vo Gold-man Saks ne o~ekuvaat Fed da gi zgolemi kamat-nite stapki pred sredinata na 2005 godina. Soogled na lo[oto iskustvo na Japonija, se ~ini de-ka ova e mudro obezbeduvawe od inflacija.
Sepak, relaksiranata monetarna politika ne ebezopasna. Talo`eweto na vi[okot na likvidnost
vo poslednive godini, vo sostojba koga Central-nite banki stanaa seriski rasprsnuva~i na �balo-nite�, pretstavuva s# pogolema pri~ina za zagri-`enost. Kako [to �balonite� pukaa eden po drug(od Azija pa se do akciite na visokotehnolo[kitekompanii), centralnite banki vo pove]e navratija relaksiraa monetarnata politika.
So namaluvawe na kamatnite stapki po pukawetona berzanskiot �balon�, amerikanskiot Fed spre-~i podlaboka recesija i rizik od deflacija, no pocena na pottiknuvawe na u[te pogolema pobaru-va~ka za krediti od strana na potro[uva~ite - odkade doa\a i rizikot od u[te pogolem udar za ras-tot vo slu~aj koga kamatnite stapki na krajot ]emoraat da se zgolemat.
Prezemeno od
“The Economist”, October 11th, 2003
Bankata na Anglija najverojatno ]e bideprvata pogolema centralna banka koja ]e
gi zgolemi kamatnite stapki. VelikaBritanija ima najvisoka stapka na
inflacija od site sedum golemi eko-nomii (2,9%), a ekonomskiot rast be[e
posilen otkolku [to se o~ekuva[e.Neodamna revidiranite brojki poka`aa
deka vo prvata polovina od 2003 godina,BDP porasna dvapati pove]e otkolku [to
prethodno se pretpostavuva[e
BILTEN8
MI
NI
ST
ER
ST
VO
Z
A F
IN
AN
SI
I
PODGOTVUVA I IZDAVA
MINISTERSTVO ZA FINANSIIMINISTERSTVO ZA FINANSIIMINISTERSTVO ZA FINANSIIMINISTERSTVO ZA FINANSIIMINISTERSTVO ZA FINANSII
REPUBLIKA MAKEDONIJAREPUBLIKA MAKEDONIJAREPUBLIKA MAKEDONIJAREPUBLIKA MAKEDONIJAREPUBLIKA MAKEDONIJA
ul. “Dame Gruev” 14 Skopje, Tel: (389) 02 117 288, Faks: (389) 02 117 280
Internet adresa: http://www.finance.gov.mkhttp://www.finance.gov.mkhttp://www.finance.gov.mkhttp://www.finance.gov.mkhttp://www.finance.gov.mk
GLAVEN I ODGOVOREN UREDNIK
D-r Dimko Kokaroski
PRV ZAMENIK GLAVEN I ODGOVOREN UREDNIK
Dejan [email protected]
VTOR ZAMENIK GLAVEN I ODGOVOREN UREDNIK
Nikica Mojsoska-Bla`[email protected]
DIZAJN
Dizajn studio “NAM”
Aneta Gacevska
PE^ATI
“NAM”print
TIRA@
500 primeroci
PREVOD
Jasminka Vaskova
@ana {okarovska
Emilija Sirkarovska
Maja Petrovska
Aleksandar Argirovski
PRI KORISTEWETO NA PODATOCITE OD OVAAPRI KORISTEWETO NA PODATOCITE OD OVAAPRI KORISTEWETO NA PODATOCITE OD OVAAPRI KORISTEWETO NA PODATOCITE OD OVAAPRI KORISTEWETO NA PODATOCITE OD OVAAPUBLIKACIJA, GI MOLIME KORISNICITEPUBLIKACIJA, GI MOLIME KORISNICITEPUBLIKACIJA, GI MOLIME KORISNICITEPUBLIKACIJA, GI MOLIME KORISNICITEPUBLIKACIJA, GI MOLIME KORISNICITEZADOL@ITELNO DA GO NAVEDAT IZVOROTZADOL@ITELNO DA GO NAVEDAT IZVOROTZADOL@ITELNO DA GO NAVEDAT IZVOROTZADOL@ITELNO DA GO NAVEDAT IZVOROTZADOL@ITELNO DA GO NAVEDAT IZVOROT
ISSN 1409 - 9209
Bilt. Minist. Finans.
7-8/2003
112