ANALIZA STANJA I TRANSFORMACIJSKI POSTUPCI U …dado/index_files/predavanja2.pdf · Formula za izračunavanje primitka kisika je slijedeća VO2 = 139.168 - (0.388 x GOD) - (0.077

1

ANALIZA STANJA I ANALIZA STANJA I TRANSFORMACIJSKI TRANSFORMACIJSKI POSTUPCI U POSTUPCI U KINEZIOLOGIJIKINEZIOLOGIJI

Osnovne kinezioloOsnovne kineziološške transformacije 2 ke transformacije 2

PREDAVANJA ZA STUDENTE 3. GODINE KINEZIOLOGIJEPREDAVANJA ZA STUDENTE 3. GODINE KINEZIOLOGIJE

Pripremio: Pripremio: Prof. Prof. drdr. Damir . Damir SekuliSekulićć

UVODNOUVODNO

Transformacijski postupci Transformacijski postupci u kineziologiji...u kineziologiji...

... svode se na postupke ... svode se na postupke transformacije:transformacije:–– motorimotoriččkih sposobnostikih sposobnosti–– funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti–– promjenjivih morfolopromjenjivih morfološških kih

dimenzijadimenzija

2



dimenzijadimenzija

snaga (eksplozivna, snaga (eksplozivna, repetitivna, statirepetitivna, statiččka)ka)fleksibilnostfleksibilnostravnoteravnotežžaakoordinacijakoordinacijabrzina (kao kompleks brzina (kao kompleks svega i svasvega i svaččega)ega)preciznostpreciznost......



dimenzijadimenzija

aerobne izdraerobne izdržžljivostiljivostianaerobne anaerobne izdrizdržžljivostiljivosti



dimenzijadimenzija

PMTPMTvoluminoznostivoluminoznosti......

3


... izravno i neizravno ovise ... izravno i neizravno ovise o:o:““promjenjivostipromjenjivosti”” pojedine pojedine dimenzijedimenzijemogumoguććnosti definiranja stanja nosti definiranja stanja u mjerama koje namjeravamo u mjerama koje namjeravamo ““transformiratitransformirati””poznavanju adekvatnih poznavanju adekvatnih trenatrenažžnih nih stimulusastimulusaobjektivnim objektivnim ““mogumoguććnostimanostima””



dimenzije koje su dimenzije koje su ““lako lako promjenjivepromjenjive”” (snaga, (snaga, funkcionalne funkcionalne sposobnosti,...)sposobnosti,...)dimenzije koje su dimenzije koje su ““tetešško ko promjenjivepromjenjive”” (preciznost, (preciznost, koordinacija,...)koordinacija,...)



tek ukoliko pravilno tek ukoliko pravilno definiramo stanje u definiramo stanje u nekoj mjeri monekoj mjeri možžemo emo provesti svrsishodan provesti svrsishodan postupak postupak transformacije transformacije

4



tek ukoliko pravilno tek ukoliko pravilno definiramo stanje u definiramo stanje u nekoj mjeri monekoj mjeri možžemo emo provesti svrsishodan provesti svrsishodan postupak postupak transformacije transformacije

Vjerojatno nikome ne pada na pamet soliti jelo prije nego proba je li većdovoljno slano?

Zašto bi s kineziološkim transformacijama trebalo biti drugačije?



ukoliko ne poznajemo ukoliko ne poznajemo PRAVEPRAVE transformacijske transformacijske stimulusestimuluse ne mone možžemo ni emo ni djelovati na promjenu djelovati na promjenu pojedine dimenzije pojedine dimenzije



ukoliko ne poznajemo ukoliko ne poznajemo PRAVEPRAVE transformacijske transformacijske stimulusestimuluse ne mone možžemo ni emo ni djelovati na promjenu djelovati na promjenu pojedine dimenzije pojedine dimenzije

Koliko ima smisla mijenjati aerobnu izdržljivost radeći sklekove?

5


... ... izravno i neizravno ovise izravno i neizravno ovise o:o:““promjenjivostipromjenjivosti”” pojedine pojedine dimenzijedimenzijemogumoguććnosti definiranja stanja nosti definiranja stanja u mjerama koje namjeravamo u mjerama koje namjeravamo ““transformiratitransformirati””poznavanju adekvatnih poznavanju adekvatnih trenatrenažžnih nih stimulusastimulusaobjektivnim objektivnim ““mogumoguććnostimanostima””

sve prethodno navedeno sve prethodno navedeno vrlo malo znavrlo malo značči ukoliko i ukoliko imamo nekakav imamo nekakav definitivni definitivni ograniograniččavajuavajućći faktori faktor u u svom radu:svom radu:–– nezainteresiranostnezainteresiranost–– ograniograniččeno vrijemeeno vrijeme–– ozljeda ili bolestozljeda ili bolest–– ......



ovom problematikom ovom problematikom ustvari se najlogiustvari se najlogiččnije nije popoččeti baviti od druge toeti baviti od druge toččke ke –– definiranje stanjadefiniranje stanja

Generalno...Generalno...

Mjerenja u kineziologijiMjerenja u kineziologijilaboratorijskalaboratorijskaterenska terenska

6


Mjerenja u kineziologijiMjerenja u kineziologijilaboratorijskalaboratorijskaterenskaterenska

morfolomorfološškakabiomehanibiomehaniččkakafunkcionalna dijagnostikafunkcionalna dijagnostikamotorimotoriččka dijagnostikaka dijagnostika......

Redovito su:Redovito su:–– precizna i pouzdanaprecizna i pouzdana–– zahtjevna i visoke cijene zahtjevna i visoke cijene

kokošštanjatanja


Mjerenja u kineziologijiMjerenja u kineziologijilaboratorijskalaboratorijskaterenska terenska

terenska motoriterenska motoriččka ka ekspertna procjena ekspertna procjena motorimotoriččkih znanja kih znanja terenska funkcionalna terenska funkcionalna dijagnostikadijagnostika........

Redovito su:Redovito su:–– upitne preciznosti u upitne preciznosti u

pouzdanostipouzdanosti–– primjenjiva i jeftinaprimjenjiva i jeftina

Nekoliko Nekoliko ““paralelnihparalelnih””primjera...primjera...

laboratorijski testlaboratorijski test terenski testterenski test

7





OpOpććenito...enito...

veveććina terenskih testova ima ina terenskih testova ima odgovarajuodgovarajućće*e* laboratorijske testove i laboratorijske testove i samo je pitanje mogusamo je pitanje moguććnosti i potrebe nosti i potrebe primijeniti jedan ili drugi primijeniti jedan ili drugi

* * odgovarajuodgovarajućće e mjere mjere ““istu stvaristu stvar”” u laboratorijskim u laboratorijskim uvjetimauvjetima

8

Na ovom predmetu...Na ovom predmetu...

uglavnom uglavnom ććemo se baviti terenskim emo se baviti terenskim testovima iz narednih razloga:testovima iz narednih razloga:–– popularnostpopularnost–– jednostavnost primjene i niska cijenajednostavnost primjene i niska cijena–– potrebno ih je dobro upoznati kako bi ih potrebno ih je dobro upoznati kako bi ih

se moglo primjenjivatise moglo primjenjivati

Na ovom predmetu...Na ovom predmetu...

uglavnom uglavnom ććemo se baviti terenskim emo se baviti terenskim testovima iz narednih razloga:testovima iz narednih razloga:–– popularnostpopularnost–– jednostavnost primjene i niska cijenajednostavnost primjene i niska cijena–– potrebno ih je dobro upoznati kako bi ih potrebno ih je dobro upoznati kako bi ih

se moglo primjenjivatise moglo primjenjivati

Ukoliko se ne primjenjuju pravilno dobivaju se nepouzdani rezultati koji onda nemaju praktičnu primjenjivost niti vrijednost.

Koncept predavanja i Koncept predavanja i ovog predmeta...ovog predmeta...1.1. upoznamo se s nekim testovima upoznamo se s nekim testovima –– mjernim mjernim

procedurama za pojedinu dimenziju antropoloprocedurama za pojedinu dimenziju antropološškog kog statusastatusa

2.2. obradimo trening obradimo trening –– transformacijske postupke za transformacijske postupke za tu antropolotu antropološšku dimenzijuku dimenziju

3.3. pređemo na testove za drugu dimenzijupređemo na testove za drugu dimenziju4.4. ... trening ...... trening ...5.5. ......

dakle ne radimo dakle ne radimo svesve testove pa onda testove pa onda svesvetreninge, nego sukcesivnotreninge, nego sukcesivno

9

ANALIZA STANJA I KINEZIOLOANALIZA STANJA I KINEZIOLOŠŠKE KE TRANSFORMACIJE TRANSFORMACIJE FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI-- AEROBNE I ANAEROBNE AEROBNE I ANAEROBNE IZDRIZDRŽŽLJIVOSTILJIVOSTI

Da se podsjetimo...Da se podsjetimo...

Funkcionalne Funkcionalne sposobnosti dijele se sposobnosti dijele se na na –– aerobne aerobne –– anaerobneanaerobne


Funkcionalne Funkcionalne sposobnosti dijele se sposobnosti dijele se na na –– aerobne aerobne –– anaerobneanaerobne

10


Funkcionalne Funkcionalne sposobnosti dijele se sposobnosti dijele se na na –– aerobneaerobne–– anaerobneanaerobne

LogiLogiččno...no...

analiza stanja analiza stanja AEROBNIHAEROBNIH nije ista nije ista kao i analiza stanja kao i analiza stanja ANAEROBNIHANAEROBNIHfunkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti

Analiza stanja AEROBNIH Analiza stanja AEROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI(AeFS)(AeFS)

ččesto se provodi terenskim testovima esto se provodi terenskim testovima (pogotovo u zdravoj populaciji), a (pogotovo u zdravoj populaciji), a izuzetak su izuzetak su –– vrhunski sportavrhunski sportašši kojima je uspjeh visoko i kojima je uspjeh visoko

ovisan o ovom parametru (veslaovisan o ovom parametru (veslačči, i, biciklisti,...)biciklisti,...)

–– riziriziččne skupine (bolesnici, starije osobe, ne skupine (bolesnici, starije osobe, rekonvalescenti,...)rekonvalescenti,...)

11

Osnovna podjela testova Osnovna podjela testova AeFSAeFS

Maksimalni Maksimalni –– testovi se rade testovi se rade ““do iscrpljenjado iscrpljenja””

SubmaksimalniSubmaksimalni–– testovi se ne rade testovi se ne rade ““do iscrpljenjado iscrpljenja””

U daljem tekstu neU daljem tekstu nećće se koristiti ovakva e se koristiti ovakva podjela nego podjela nego ćće se samo napomenuti koji e se samo napomenuti koji je test kakvog karakteraje test kakvog karaktera

NajNajččeeššćći TERENSKI testovi AeFS...i TERENSKI testovi AeFS...

1.1. 1500 metara1500 metara2.2. COOPER test i njegove varijanteCOOPER test i njegove varijante3.3. BALKE testBALKE test4.4. ViViššestupnjevaniestupnjevani ““BeepBeep”” testtest5.5. Test hodanja na 1 milju Test hodanja na 1 milju –– RockportRockport

testtest

1500 metara1500 metara

vrlo jednostavan i primjenjiv testvrlo jednostavan i primjenjiv testsastoji se od trsastoji se od trččanja 1500 metara na anja 1500 metara na obiljeobilježženom terenu enom terenu –– atletska staza atletska staza –– igraliigrališšte te ““oznaoznaččenoeno”” ččunjevima unjevima –– izmjereni izmjereni ““otvoreniotvoreni”” ravni prostorravni prostor

rezultat na testu je vrijeme potrebno da se rezultat na testu je vrijeme potrebno da se pretrpretrčči (ili pretri (ili pretrčči i –– prohoda) duljina od prohoda) duljina od 1500 metara (min:1500 metara (min:secsec))

12

1500 metara 1500 metara –– generalne generalne upute (1)upute (1)

Priprema – pozor - HOPNajjednostavnije je primjenjivati štopericu s “prolazima”Stati na ciljnu crtu i pritiskivati “prolaze” i vikati redoslijed (prvi, drugi, treći, četvrti,...) uz istovremeni dodir ramena trkača

Ukoliko je više testiranih prošlo u isto vrijeme viknuti “grupa prva” i pritisnuti prolaz samo jednom (isto tako “grupa druga” itd.)Potom “izlistati” prolaze i upisivati po imenima (ne može se dogoditi da imate dva “druga” ili četiri “treća”)Ukoliko se koristi štoperica “bez prolaza” grupe koje istovremeno trče moraju biti heterogene i morate imati pomoćnika (zapisničar)

1500 metara 1500 metara –– generalne generalne upute (2)upute (2)

rezultat jako ovisi o motivaciji i iskustvu rezultat jako ovisi o motivaciji i iskustvu testiranog i s tim povezano testiranog i s tim povezano –– ““šštimanjemtimanjem””tempa trtempa trččanjaanjaprvo testiranje nikad ne treba smatrati prvo testiranje nikad ne treba smatrati relevantimrelevantim i pouzdanim jer ispitanici i pouzdanim jer ispitanici najnajččeeššćće podbacee podbace–– provesti dva testiranje u periodu od tjedan dana provesti dva testiranje u periodu od tjedan dana

(probno i (probno i ““pravopravo””))–– svima treba osigurati podjednaku motivaciju svima treba osigurati podjednaku motivaciju



rezultat na testu je vrijeme potrebno da se rezultat na testu je vrijeme potrebno da se pretrpretrčči (ili pretri (ili pretrčči i –– prohoda) duljina od prohoda) duljina od 1500 metara1500 metara

Najjednostavnije za testiranje

Svi ispitanici startaju u grupi (ne više od 10 jer se inače guraju)

13


vrlo jednostavan i primjenjiv testvrlo jednostavan i primjenjiv testsastoji se od trsastoji se od trččanja 1500 metara na anja 1500 metara na obiljeobilježženom terenu enom terenu –– atletska stazaatletska staza–– igraliigrališšte te ““oznaoznaččenoeno”” ččunjevima unjevima –– izmjereni izmjereni ““otvoreniotvoreni”” ravni prostorravni prostor


OBAVEZNO označiti rubove igrališta čunjevima ili nečim sličnim (to je jedino mjesto gdje se može “krasti”)

Cilj jasno označiti i ispitanicima unaprijed kazati koliko “krugova” trebaju trčati

Izbjegavati velike grupe




Napraviti dovoljno visoka “okretišta” koja se vide iz mjesta gdje stoji mjeritelj (čunj ili nešto slično)

Moguće je testirati i bez okretišta uz praćenje grupe od strane mjeritelja (primjerice voziti bicikl)

COOPER test (s varijantama)COOPER test (s varijantama)

Originalni test razvio Originalni test razvio KenethKeneth CooperCooper i i traje 12 minuta (traje 12 minuta (CooperCooper, K.H. (1968) , K.H. (1968) A A meansmeans of of assessingassessing maximalmaximal oxygenoxygenuptakeuptake. . JournalJournal of of thethe AmericanAmericanMedicalMedical AssociationAssociation 203:201203:201--204)204)Rezultat na testu je duljina pretrRezultat na testu je duljina pretrččana ana (prehodana) u 12 minuta(prehodana) u 12 minuta

14

COOPER test COOPER test –– generalne upute generalne upute (1)(1)

postaviti markere (postaviti markere (ččunjeve i unjeve i slsl.) svakih 100 metara .) svakih 100 metara na stazu na kojoj se test izvodina stazu na kojoj se test izvodiispitanik moispitanik možže tre trččati i/ili hodati po ati i/ili hodati po vlastitiomvlastitiom izboru izboru (i naizmjeni(i naizmjeniččno ako mu odgovara)no ako mu odgovara)motivacija jako utjemotivacija jako utječče na rezultat pa svima treba e na rezultat pa svima treba osigurati podjednaku motivaciju osigurati podjednaku motivaciju rezultat u testu morezultat u testu možže se e se ““... prera... preraččunatiunati”” u primitak u primitak kisika (VO2)kisika (VO2)

VO2max = (22.351 x km) VO2max = (22.351 x km) -- 11.28811.288

COOPER test COOPER test –– generalne upute generalne upute (2)(2)

postoji i razrađen postoji i razrađen sustav vrednovanja sustav vrednovanja rezultata kao na rezultata kao na primjer...primjer...

< 1500 m loše

1500 - 1900 m Ispod prosjeka

1900 - 2300 m prosječan

2300 - 2700 m dobar

> 2700 m odličan

DISTANCAREZULTAT

Vrednovanje za odrasle muškarce

COOPER test COOPER test –– neke napomeneneke napomene

test se motest se možže modificirati tako da bude e modificirati tako da bude primjeren razliprimjeren različčitim populacijama (skratiti itim populacijama (skratiti primjerice)primjerice)test motest možže biti proveden potpuno e biti proveden potpuno ““hodajuhodajuććii””CooperCooper ( (1968) uka1968) ukazuje da je korelacija između zuje da je korelacija između rezultata n testu i VO2max iznosila 0,90rezultata n testu i VO2max iznosila 0,90kako bi test bio pouzdan vakako bi test bio pouzdan važžno je iskustvo u no je iskustvo u ““tempiranjutempiranju”” samog ispitanikasamog ispitanikaprednost testa je da se mogu testirati veprednost testa je da se mogu testirati većće e grupe ispitanika grupe ispitanika

15

BALKE test BALKE test

razvio Bruno razvio Bruno BalkeBalke ((BalkeBalke B (1963) A B (1963) A simplesimplefieldfield test test forfor thethe assessmentassessment of of physicalphysicalfitnessfitness. Civil . Civil AeromedicalAeromedical ResearchResearch Institute Institute ReportReport, 63, 63--18.18.))vrlo slivrlo sliččan kao i an kao i CooperCooper test, a izvodi se u 15 test, a izvodi se u 15 minuta (trminuta (trččanje anje -- hodanje hodanje))opet se mjeri distanca koja je pređena opet se mjeri distanca koja je pređena hodanjem hodanjem –– trtrččanjem, ovaj put u 15 minuta anjem, ovaj put u 15 minuta trajanja testatrajanja testa

BALKE testBALKE test

opet postoji formula kojom se moopet postoji formula kojom se možže odrediti e odrediti primitak kisikaprimitak kisika

BalkeBalke formula; formula; VO2 = 6.5 + 12.5 x kmVO2 = 6.5 + 12.5 x km

HorwillHorwill formula iz 1994:formula iz 1994:VO2 = 0.172 x (m / 15 VO2 = 0.172 x (m / 15 -- 133) + 33.3133) + 33.3

BALKE testBALKE test

i kod ovog testa pouzdanost jako ovisi i kod ovog testa pouzdanost jako ovisi o uvjetima i iskustvu ispitanika o uvjetima i iskustvu ispitanika opet treba izbjegavati testiranje opet treba izbjegavati testiranje ““bez bez probnih pokuprobnih pokuššajaaja””

16

ViViššestupnjevaniestupnjevani ““BeepBeep”” testtest

Test je ustvari Test je ustvari ““polulaboratorijskipolulaboratorijski””Vrlo popularan u sportu:Vrlo popularan u sportu:–– maksimalan i progresivanmaksimalan i progresivan–– iskustvo praktiiskustvo praktiččki nema utjecajaki nema utjecaja–– izvodi se u zatvorenom prostoruizvodi se u zatvorenom prostoru–– testira se vetestira se većća grupa u malo prostoraa grupa u malo prostora

LLéégerger, L.A. and , L.A. and LambertLambert, J., 1982, 'A , J., 1982, 'A maximalmaximalmultistagemultistage 20m 20m shuttleshuttle runrun test to test to predictpredict VO2max', VO2max', EuropeanEuropean JournalJournal of of AppliedApplied PhysiologyPhysiology, Vol 49, p1, Vol 49, p1--5.5.

ViViššestupnjevaniestupnjevani ““BeepBeep””test test –– kratke upute (1)kratke upute (1)

test se odvija na markiranom terenu od 20 test se odvija na markiranom terenu od 20 metarametaratrtrčči se i se ““tamo tamo –– vamovamo””prati se brzina koju daje zvuprati se brzina koju daje zvuččni signal ni signal ––BEEP (CD BEEP (CD playerplayer))BEEP BEEP ““ubrzavaubrzava”” svakih 1 minutu za 0,5 svakih 1 minutu za 0,5 km/hkm/hsvaka minuta svaka minuta 1 razina; unutar 1 razine 1 razina; unutar 1 razine ima od 8 do 12 dionicaima od 8 do 12 dionica

17

na BEEP treba se ugaziti na crtu na BEEP treba se ugaziti na crtu ((markacijumarkaciju),...tr),...trččanje na drugu stranu,... anje na drugu stranu,... BEEP ugaziti, ...BEEP ugaziti, ...vavažžno je tempirati vlastitu brzinu trno je tempirati vlastitu brzinu trččanja na anja na upravo onoliko koliko treba da bi se stiglo upravo onoliko koliko treba da bi se stiglo na BEEPna BEEPtest se prestaje izvoditi kad se BEEP vitest se prestaje izvoditi kad se BEEP višše ne e ne momožže e ““hvatatihvatati”” (iscrpljenje)(iscrpljenje)zapisuje se broj pretrzapisuje se broj pretrččanih razina/dionica anih razina/dionica

ViViššestupnjevaniestupnjevani ““BeepBeep””test test –– kratke upute (2)kratke upute (2)

ViViššestupnjevaniestupnjevani ““BeepBeep”” testtest

uz test dolaze i upute, CD i tablice za prerauz test dolaze i upute, CD i tablice za preraččunavanje unavanje istristrččanih dionica u rezultat maksimalnog primitka kisikaanih dionica u rezultat maksimalnog primitka kisika

na internetu mona internetu možžete pronaete pronaćći kalkulatore za i kalkulatore za prerapreraččunavanje rezultata u primitak kisika (upiunavanje rezultata u primitak kisika (upiššite ite ““multilevelmultilevel fitnessfitness testtest””))

Ili: Ili: VO2 VO2 maxmax = (5.857= (5.857××V) V) -- 19.458 19.458

V V –– zadnja postignuta brzina trzadnja postignuta brzina trččanjaanja

Test hodanja na 1 milju Test hodanja na 1 milju ––RockportRockport testtest

test je namijenjen slabije treniranoj test je namijenjen slabije treniranoj populaciji (primjerice starijim populaciji (primjerice starijim osobama)osobama)ne mjeri se samo vrijeme ili distanca ne mjeri se samo vrijeme ili distanca vevećć se treba izmjeriti i frekvencija srca se treba izmjeriti i frekvencija srca (FS)(FS)

18


oznaoznačči se distanca 1 milju i se distanca 1 milju uz dodatno markiranje uz dodatno markiranje svakih 100 m (najvisvakih 100 m (najvišše e 200m)200m)ispitanik samostalno kreispitanik samostalno krećće e brzinom hodanja koja mu brzinom hodanja koja mu odgovara, a mjeri se odgovara, a mjeri se vrijeme potrebno da se vrijeme potrebno da se savlada udaljenost od 1 savlada udaljenost od 1 miljemiljezadatak ispitanika je zadatak ispitanika je samostalno prilagođavati samostalno prilagođavati brzinu hodanja (pratiti brzinu hodanja (pratiti markacijemarkacije na stazi)na stazi)

ispitanik nakon zavrispitanik nakon završšetka etka testa odmah mjeri FS u 10 testa odmah mjeri FS u 10 sekundi 8 i mnosekundi 8 i množži je s 6 i je s 6


Formula za izraFormula za izraččunavanje primitka kisika je slijedeunavanje primitka kisika je slijedeććaa

VO2 = 139.168 VO2 = 139.168 -- (0.388 x GOD) (0.388 x GOD) -- (0.077 x TT/0,45) (0.077 x TT/0,45) --(3.265 x TEST) (3.265 x TEST) -- (0.156 x FS)(0.156 x FS)

GOD GOD –– godine starostigodine starostiTT TT –– tjelesna tetjelesna težžina u kgina u kg

TEST TEST –– vrijeme na testu u minutamavrijeme na testu u minutamaFS FS –– frekvencija srcafrekvencija srca

Gornja formula je za Gornja formula je za žžene, muene, mušškarcima se samo doda + karcima se samo doda + 6.3186.318

Tablica normi na slijedeTablica normi na slijedeććem slajduem slajdu

28.3+ 36.2+ dobro

21.9 - 28.2 28.3 - 36.1 srednje

<21.9 <28.3 loše

60 - 69

31.4+ 39.4+ dobro

25.1 - 31.3 31.4 - 39.3 srednje

<25.1 <31.4 loše

50 - 59

32.4+ 40.0+ dobro

26.5 - 32.3 33.0 - 39.9 srednje

<26.5 <33.0 loše

40 - 49

34.7+ 42.5+ dobro

28.7 - 34.6 35.3 - 42.4 srednje

<28.7 <35.3 loše

30 - 39

36.7+ 44.3+ dobro

30.6 - 36.6 37.1 - 44.2 srednje

<30.6 <37.1 loše

20 - 29

Žene Muškarci dobdob

19

Analiza stanja Analiza stanja ANANEROBNIH EROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI(AnFS)(AnFS)

vrlo specifivrlo specifiččno podruno područčjejeanalizira se analizira se ““samosamo”” kod dobro kod dobro treniranih osoba (sportatreniranih osoba (sportašši, vojska, ...)i, vojska, ...)–– testiranje je testiranje je vrlovrlo naporno naporno–– preduvjet je dobra tehnika izvođenja preduvjet je dobra tehnika izvođenja

kretnje koja se izvodi u testukretnje koja se izvodi u testu–– kod netreniranih nema ni razloga testirati kod netreniranih nema ni razloga testirati

ove sposobnostiove sposobnosti

Analiza stanja Analiza stanja ANANEROBNIH EROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI(AnFS)(AnFS)

testira se ustvari testira se ustvari ““otpornost na nepovoljnu otpornost na nepovoljnu biokemijsku situacijubiokemijsku situaciju”” koja nastaje kao koja nastaje kao posljedica anaerobnog glikogenskog radaposljedica anaerobnog glikogenskog radauvijek se ustvari radi o testovima uvijek se ustvari radi o testovima ““ponovljenih sprintovaponovljenih sprintova”” s kras kraććim pauzamaim pauzama–– na taj nana taj naččin ustvari se gleda koliko se uspijeva in ustvari se gleda koliko se uspijeva

zadrzadržžati visoka radna efikasnost kad poraste ati visoka radna efikasnost kad poraste ““nepovoljna biokemijska situacijanepovoljna biokemijska situacija””

–– Napomena: Ne treba biti Napomena: Ne treba biti ““pravipravi”” sprint (vidjeti sprint (vidjeti naredne slajdove)naredne slajdove)

Neki testovi AnFSNeki testovi AnFS

1.1. Test ponovljenog sprinta do Test ponovljenog sprinta do iscrpljenjaiscrpljenja

2.2. 300 300 yardiyardi3.3. Novozelandski anaerobni Novozelandski anaerobni ““ragbi testragbi test””

(5(5--1010--20)20)4.4. 800 metara tr800 metara trččanjeanje

20

Test ponovljenog sprinta do Test ponovljenog sprinta do iscrpljenjaiscrpljenja

testom se mjeri sposobnost oporavka testom se mjeri sposobnost oporavka između sprintova i moguizmeđu sprintova i moguććnost nost ponovljenog obavljanja rada visokog ponovljenog obavljanja rada visokog intenzitetaintenzitetaPotrebno: 2 Potrebno: 2 šštoperice, 50 metara toperice, 50 metara terena, mjerna vrpca (rola), terena, mjerna vrpca (rola), ččunjevi ili unjevi ili neneššto slito sliččno za obiljeno za obilježžavanje avanje

Test ponovljenog sprinta do Test ponovljenog sprinta do iscrpljenja iscrpljenja –– uputeupute

14 32

30 m

50 m

1) 1 2 puni sprint

2) 2 3 2 lagano

3) 2 1 puni sprint

4) 1 4 1 lagano

5) 1 2 puni sprint

6) ... 10 punih sprintova


14 32

30 m

50 m

1) 1 2 puni sprint

2) 2 3 2 lagano

3) 2 1 puni sprint

4) 1 4 1 lagano

5) 1 2 puni sprint


• jedna štoperica mjeri brzinu svakog sprinta, a druga se vrti stalno od početka (mjeri ovo pod drugom točkom)

• svaki naredni sprint počinje na 30 sekundi od prethodnog (30, 60, 90,... od prvog)

• Rezultat je indeks iscrpljivanja – II

• II = prosjek prva tri sprinta / prosjek zadnja tri sprinta

21


14 32

30 m

50 m

1) 1 2 puni sprint

2) 2 3 2 lagano

3) 2 1 puni sprint

4) 1 4 1 lagano

5) 1 2 puni sprint


• jedna štoperica mjeri brzinu svakog sprinta, a druga se vrti stalno od početka (mjeri ovo pod drugom točkom)

• svaki naredni sprint počinje na 30 sekundi od prethodnog (30, 60, 90,... od prvog)

• Rezultat je indeks iscrpljivanja – II

• II = prosjek prva tri sprinta / prosjek zadnja tri sprinta

< 80%< 80%lološšee

80 80 –– 84%84%Ispod prosjekaIspod prosjeka

85 85 –– 89%89%ProsjekProsjek

> 89%> 89%OdliOdliččnono

Indeks iscrpljenostiIndeks iscrpljenosti

300 300 yardiyardi

Vrlo popularan test pa ga nisam Vrlo popularan test pa ga nisam prevodio prevodio Za upotrebu: Za upotrebu:

1 1 yardyard = 0.9144 m = 0.9144 m 300 300 yardiyardi = 274.32 m= 274.32 m25 25 yardiyardi = 22.86 m = 22.86 m

300 300 yardiyardi

Na udaljenosti 25 Na udaljenosti 25 yardiyardi (22.86 m) (22.86 m) postavljaju se dvije oznakepostavljaju se dvije oznakeIspitanika starta na znak i trIspitanika starta na znak i trčči tamo i tamo ––amo ukupno 6 puta (svaki put treba amo ukupno 6 puta (svaki put treba dotaknuti nogom oznaku)dotaknuti nogom oznaku)Nakon pet minuta test se ponavljaNakon pet minuta test se ponavljaUzima se prosjeUzima se prosječčni rezultat oba ni rezultat oba mjerenjamjerenja

22

Novozelandski anaerobni Novozelandski anaerobni ““ragbi ragbi testtest”” (5(5--1010--20)20)

Test su razvili u NZ za potrebe ragbijaTest su razvili u NZ za potrebe ragbijaprema ideji autora trebao bi odraprema ideji autora trebao bi odražžavati avati ragbi igru i specifiragbi igru i specifiččan je za njuan je za njupo mom mipo mom miššljenju odliljenju odliččan test jer je an test jer je ““babaššono ono ššto treba bitito treba biti””ukljuuključčuje i moguuje i moguććnost da netko ne monost da netko ne možže e provesti cijeli test zbog iscrpljenosti provesti cijeli test zbog iscrpljenosti –– tako tako da nema da nema ““kalkuliranja u izvedbikalkuliranja u izvedbi””za test su potrebne dvije za test su potrebne dvije šštopericetoperice

Novozelandski anaerobni Novozelandski anaerobni ““ragbi testragbi test”” (5(5--1010--20) 20) –– upute (1)upute (1)

postave se oznake na 5, 10 i 20 metarapostave se oznake na 5, 10 i 20 metarana znak ispitanik krena znak ispitanik krećće od starta do 5m i e od starta do 5m i nazad, odmah do 10m i nazad, odmah do nazad, odmah do 10m i nazad, odmah do 20m i nazad20m i nazadod samog starta jedna od samog starta jedna šštoperica vrti vrijeme toperica vrti vrijeme i nakon 30 sekundi od poi nakon 30 sekundi od poččetka sprinta kreetka sprinta krećće e se u drugi ciklus sprintova (ovakav ciklus se u drugi ciklus sprintova (ovakav ciklus vrti se 6 puta)vrti se 6 puta)

Novozelandski anaerobni Novozelandski anaerobni ““ragbi testragbi test”” (5(5--1010--20) 20) –– upute (2)upute (2)

druga druga šštoperica mjeri brzinu svakog od toperica mjeri brzinu svakog od ššest ciklusaest ciklusaizraizraččunava se Indeks Iscrpljenosti (II)unava se Indeks Iscrpljenosti (II)

II = prosjek vremena svih II = prosjek vremena svih ššest ciklusa est ciklusa ××(najsporije vrijeme(najsporije vrijeme –– najbrnajbržže vrijemee vrijeme) ) ××

(6/(6/broj ciklusabroj ciklusa))

23

800 metara tr800 metara trččanjeanje

““Prva pomoPrva pomoćć”” za testiranje AnFSza testiranje AnFSnajjednostavniji test od svih najjednostavniji test od svih predlopredložženihenihideja je jednostavna ideja je jednostavna –– 800 m je 800 m je disciplina anaerobne izdrdisciplina anaerobne izdržžljivosti pa ...ljivosti pa ...kod kod žžena (ena (neatletineatletiččarkiarki) se koristi 400 ) se koristi 400 mm

800 metara tr800 metara trččanje anje -- uputeupute

start start priprema pozor priprema pozor –– hophopciljciljmin:min:secsec

Analiza stanja Analiza stanja ANANEROBNIH EROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI(AnFS) (AnFS) –– neneššto za kraj (1)to za kraj (1)

jedan od osnovnih preduvjeta pouzdanosti jedan od osnovnih preduvjeta pouzdanosti testova je maksimalno zalaganje ispitanika u testova je maksimalno zalaganje ispitanika u PRVIM sprintovimaPRVIM sprintovima–– ako oni namjerno podbace u prvim sprintovima ako oni namjerno podbace u prvim sprintovima

umjetno se podiumjetno se podižže Indekse Indeks

test treba odabrati tako da bude primjeren test treba odabrati tako da bude primjeren testiranim osobamatestiranim osobama

24

Analiza stanja Analiza stanja ANANEROBNIH EROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI(AnFS) (AnFS) –– neneššto za kraj (2)to za kraj (2)

ne treba brkati prethodne testove (ne treba brkati prethodne testove (tzvtzv. . testovi anaerobnih glikogenskih kapaciteta) testovi anaerobnih glikogenskih kapaciteta) s testovima s testovima anaerobnih anaerobnih fosfagenihfosfagenihkapacitetakapacitetao testovima o testovima AnAn FosfFosf Kap se prethodno nije Kap se prethodno nije govorilo jer su to ustvari testovi skakanja, govorilo jer su to ustvari testovi skakanja, bacanja,... te bacanja,... te ćće se obraditi u podrue se obraditi u područčju ju eksplozivne snage eksplozivne snage

Kad smo obradili problem mjerenja Kad smo obradili problem mjerenja aerobnih i anaerobnih FS...aerobnih i anaerobnih FS...

... mo... možžemo krenuti na kinezioloemo krenuti na kineziološške ke transformacije AeFS i AnFStransformacije AeFS i AnFS

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije aerobnih i anaerobnih aerobnih i anaerobnih funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti

25

Dinamika biokemijskih procesa koji Dinamika biokemijskih procesa koji osiguravaju energiju za miosiguravaju energiju za miššiiććni rad (1)ni rad (1)



26

FS FS –– osnove razvojaosnove razvoja

Osnova razvoja FS ustvari su Osnova razvoja FS ustvari su ADAPTACIJE koje nastaju u organizmu ADAPTACIJE koje nastaju u organizmu kao posljedica treninga kao posljedica treninga AeAe i AnFSi AnFSAdaptacije Adaptacije ““nanaččini na koji se ini na koji se organizam brani od treningaorganizam brani od treninga””

Adaptacije na trening FS Adaptacije na trening FS --ukratkoukratko

Adaptacije diAdaptacije diššnog sustavanog sustava–– povepoveććanje dubine disanjaanje dubine disanja–– povepoveććana alveolarna difuzija ana alveolarna difuzija

na rana raččun un kapilarizacijekapilarizacijegornjih dijelova plugornjih dijelova pluććaana rana raččun boljeg istezanja un boljeg istezanja (stanjivanja) alveola(stanjivanja) alveola

Adaptacije srAdaptacije srččanoano--žžilnog i ilnog i mimiššiiććnog sustavanog sustava–– hipertrofija srhipertrofija srččanog mianog miššiiććaa–– porast udarnog volumenaporast udarnog volumena–– smanjenje FSsmanjenje FS–– kapilarizacijakapilarizacija–– povepoveććanje kolianje količčine krvi u ine krvi u

organizmuorganizmu–– povepoveććanje tolerancije na anje tolerancije na

““kiselostkiselost””

S obzirom da se...S obzirom da se...

aerobne i anaerobne FS redovito aerobne i anaerobne FS redovito treniraju treniraju ““zajednozajedno”” (bolje re(bolje reččeno, vieno, višše e ili manje se preklapaju u treningu)ili manje se preklapaju u treningu)

tako tako ććemo i priemo i priččati o treningu...ati o treningu...

27

Najzgodniji naNajzgodniji naččin za in za predstavljanje treninga FS...predstavljanje treninga FS...

je analiziranje je analiziranje tzvtzv. ZONA . ZONA OPTEREOPTEREĆĆENJAENJA

Zone optereZone optereććenja...enja...

–– ustvari su ustvari su veliveliččine optereine optereććenjaenja kojima se kojima se postipostižže opteree optereććivanje razliivanje različčitih organskih sustava itih organskih sustava koji se koji se ““napadajunapadaju”” treningom i od kojih se treningom i od kojih se ooččekuje ekuje ““mijenjanjemijenjanje”” i i ““razvoj treniranostirazvoj treniranosti””

Postoji viPostoji višše nae naččina predstavljanja ina predstavljanja ““zona zona optereoptereććenjaenja””Na ovom predmetu sluNa ovom predmetu služžiti iti ććemo se emo se sustavom podjele u pet zona opteresustavom podjele u pet zona optereććenjaenja

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140

FS FS (o/min)(o/min)

Do 2Do 2--3 (!)3 (!)AN AN -- fosfagenifosfageni5.5.

Iznad 10Iznad 10AN AN glikolitiglikolitiččkiki4.4.

Do 7Do 7AN AN -- AEAE3.3.

Do 4Do 4AEAE -- ANAN2.2.

Do 2Do 2AerobniAerobni1.1.

LaktatiLaktati((mmolmmol/l)/l)

Energetski izvorEnergetski izvorZONAZONA

28

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140




Do 7Do 7AE AE -- ANAN3.3.





• aktiviraju se uglavnom “spora mišićna vlakna” (tip I)

• dugotrajna aktivnost

• iskorištavanja masnih kiselina (relativno brzo –nakon pada koncentracije glikogena)

• gornja granica ove zone zove se “aerobni prag” (2 mmol/l)

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140













• Obavezno veliki ekstenzitet (> 45 min)

• Pogodno za razvoj aerobnog kapaciteta

• Ekstenzivna kontinuirana metoda rada

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140




Do 7Do 7ANAN -- AEAE3.3.





• aktiviraju se i “spora” i “brza” (IIa)

• duga aktivnost, ali ne kao ona iz prve zone

• iskorištavanja glikogena, a malo masnih kiselina (u radu!)

• vrlo blizu aerobno-anaerobnog praga (4 mmol) ali ga se ne bi smjelo prijeći

• ako se AE-AN pređe onda treba “plesati” oko njega

29

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140














• Pristojan ekstenzitet (30 – 45 min)

• Super za razvoj aerobnog kapaciteta, ali i za povećanje AE-AN praga

• Intenzivna kontinuirana metoda rada (ako znamo “gađati”) i/ili ekstenzivna diskontinuirana metoda (za “plesanje”)

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140









• aktiviraju uglavnom “brza” vlakna (IIb)

• ovo više ne može dugo trajati – barem ne ovako visoko gotovo isključivo se iskorištava glikogen

• prelazi se AE-AN praga i ustvari se uglavnom i stoji iznad njega

• glavni limitirajući faktor – zasićenje kemijske reakcijske sredine (laktati)

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140













• više nema dugog rada (max 30 min)

• ovo je već rad za razvoj anaerobnih FS

• AE se ne razvija samo zato jer su limitirajući faktori ustvari AN

• intenzivna diskontinuirana metoda i ekstenzivna intervalna

30

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140








Energetski izvorEnergetski izvorZONAZONA• isključivo aktivna “brza” vlakna (IIb)

• intenzitet je takav da više ne možemo namiriti ništa putem AE

• laktati “skaču” toliko da dolazi do otkaza (potpuno zasičenjekemijske reakcijske sredine)

• kisik se praktički koristi u pauzama

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140








Energetski izvorEnergetski izvorZONAZONA• isključivo aktivna “brza” vlakna (IIb)

• intenzitet je takav da više ne možemo namiriti ništa putem AE

• laktati “skaču” toliko da dolazi do otkaza (potpuno zasičenjekemijske reakcijske sredine)

• kisik se praktički koristi u pauzama

• sve skupa ovo može i trajati, ali “na račun pauza”

• ovo je rad za razvoj anaerobnih FS jer se napada isključivo “tolerancija”

• intenzivna intervalna metoda

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140









PITANJE: Zašto o ovome neću ovdje pričati?

31

NEKE NAPOMENE ...NEKE NAPOMENE ...

AEROBNO PA ANAEROBNOAEROBNO PA ANAEROBNOAEROBNI TRENING MOAEROBNI TRENING MOŽŽE I E I ““NA GLADNONA GLADNO””ANAEROBNI TRENING SAMO NA ANAEROBNI TRENING SAMO NA ““PUNE PUNE GLIKOGENSKE REZERVAREGLIKOGENSKE REZERVARE””

KOLIKO PUTA KOJI KOLIKO PUTA KOJI TRENING?TRENING?

Moje miMoje miššljenje je: ljenje je: –– Dok god je Dok god je ““rentabilanrentabilan”” (to jest (to jest -- dok daje dok daje

rezultate a ne trorezultate a ne troššite previite previšše vremena)e vremena)–– Nakon Nakon ššto vito višše ne daje rezultate e ne daje rezultate --

mijenjatimijenjati

KOLIKO KOLIKO ČČESTO?ESTO?

Moje iskustvo je: Moje iskustvo je: •• 1. i 2. zona mo1. i 2. zona možže 4e 4--5 tjedno 5 tjedno •• 4. zona ne vi4. zona ne višše od 1 tjednoe od 1 tjedno

32

KOLIKO DUGO?KOLIKO DUGO?

Ovisno o:Ovisno o:1.1. vremenu kojeg imate na raspolaganju za vremenu kojeg imate na raspolaganju za

razvoj FS razvoj FS ovo određuje koliko ovo određuje koliko ććete ete ukupno moukupno moćći raditi na FSi raditi na FS

2.2. parametrima FS koji su Vam vaparametrima FS koji su Vam važžni (AE ili AN ni (AE ili AN iliili ...) ...) ovo određuje kolikom dinamikom ovo određuje kolikom dinamikom ććete prelaziti s jednog na drugi i hoete prelaziti s jednog na drugi i hoććete li ete li uopuopćće prelazitie prelaziti

Temeljem ovoga gore rasporedite treningeTemeljem ovoga gore rasporedite treninge

Vratimo se malo nazad...Vratimo se malo nazad...



dimenzijadimenzija


33

ANALIZA STANJA I ANALIZA STANJA I KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKE KE TRANSFORMACIJE MOTORITRANSFORMACIJE MOTORIČČKIH KIH SPOSOBNOSTI SPOSOBNOSTI

OSNOVE MOTORIOSNOVE MOTORIČČKIH TRANSFORMACIJAKIH TRANSFORMACIJA

ANALIZA STANJA I ANALIZA STANJA I KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKE KE TRANSFORMACIJE MOTORITRANSFORMACIJE MOTORIČČKIH KIH SPOSOBNOSTI SPOSOBNOSTI -- SNAGASNAGA

Snaga ...Snaga ...

nas ustvari zanima:nas ustvari zanima:–– repetitivna repetitivna –– statistatiččka ka –– eksplozivnaeksplozivna

... ... a s obzirom da je ovo predmet a s obzirom da je ovo predmet ““Osnovne kinezioloOsnovne kineziološške ke transformacijetransformacije””

34

Repetitivna snaga Repetitivna snaga ––analiza stanja analiza stanja

Među najMeđu najččeeššććim testovima u im testovima u kineziologiji uopkineziologiji uopććee

–– Razlog:Razlog:jednostavni za izvedbujednostavni za izvedbunapredak vidljiv i jasannapredak vidljiv i jasanvavažžni za specifini za specifiččne situacijene situacije




Testovi repetitivne snage redovito se lako i brzo izvode i nema mogućnosti da se napravi velika greška u mjerenju.

Potrebno je malo (ili ništa) opreme




Repetitivna snaga se “lako” trenira i svatko voli vidjeti kako trening daje rezultate

35




U mnogim situacijama daju jasnu i nedvosmislenu sliku stanja opće fizičke pripremljenosti (vojska, policija, ...)


1.1. Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))2.2. ČČuuččnjevinjevi3.3. SklekoviSklekovi4.4. ZgiboviZgibovi

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))

ViVišše varijanti e varijanti –– do otkaza (s opteredo otkaza (s optereććenjem ili bez)enjem ili bez)–– na vrijeme (ako se radi o na vrijeme (ako se radi o ““dobrodobro””

treniranim osobama)treniranim osobama)–– ......

Mi Mi ććemo ovdje obraditi neke koje su emo ovdje obraditi neke koje su zanimljive za pojedine populacijezanimljive za pojedine populacije

36

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))VARIJANTA S OGRANIVARIJANTA S OGRANIČČENIM POKRETOMENIM POKRETOM

oblik testa koji se primjenjuje kod oblik testa koji se primjenjuje kod osoba s određenim limitima osoba s određenim limitima (primjerice (primjerice starije osobe)starije osobe)test se test se moramora izvoditi paizvoditi pažžljivoljivo

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))VARIJANTA S OGRANIVARIJANTA S OGRANIČČENIM POKRETOMENIM POKRETOM

1

2

1.1. lopatice na tlu lopatice na tlu 2.2. klizati rukama po klizati rukama po

bedrima do bedrima do koljenakoljena

3.3. natrag i isponatrag i ispoččetkaetka4.4. do otkazado otkaza

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))VARIJANTA S OGRANIVARIJANTA S OGRANIČČENIM POKRETOM ENIM POKRETOM ––NORMENORME

1

2

461051015slabo101525152530OK152540254045dobro304050405060odlično

>4535 - 44<35>4535 - 44<35DOBŽENEMUŠKARCI

37

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))VARIJANTA S PUNIM POKRETOMVARIJANTA S PUNIM POKRETOM

ova verzija je primjerenija dobro ova verzija je primjerenija dobro treniranima (ili barem ispitanicima kod treniranima (ili barem ispitanicima kod kojih nema rizika)kojih nema rizika)postoje dvije glavne izvedbepostoje dvije glavne izvedbe–– na vrijeme (u 30 ili 60 sekundi)na vrijeme (u 30 ili 60 sekundi)–– do otkaza (za slabije trenirane)do otkaza (za slabije trenirane)

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))VARIJANTA S PUNIM POKRETOMVARIJANTA S PUNIM POKRETOM

lopatice moraju svaki lopatice moraju svaki put taknuti tlo put taknuti tlo nema nema ““pupušštanja rukutanja ruku””ovisno o stanju ovisno o stanju treniranosti radi se u treniranosti radi se u 30 s; 60 s; ili do otkaza30 s; 60 s; ili do otkazaobavezno raditi na obavezno raditi na strunjastrunjačči i malo se i i malo se zagrijati (zagrijati (ččak napraviti ak napraviti i nekoliko i nekoliko trbutrbuššnjakanjaka))

1

2

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))KANADSKI STANDARDIZIRANI TESTKANADSKI STANDARDIZIRANI TEST

zgodan test jer zgodan test jer ““standardizira standardizira postupak mjerenjapostupak mjerenja””momožže se primjenjivati i kod e se primjenjivati i kod treniranih i kod netreniranih treniranih i kod netreniranih vrlo vrlo ““rentabilanrentabilan”” –– momožže se e se testirati grupa ljudi istovremenotestirati grupa ljudi istovremenoradi se na tempo koji daje radi se na tempo koji daje metronommetronom (40 udaraca u minuti) (40 udaraca u minuti) –– momožžete ete downloadatidownloadati metronommetronom

38

Pregibi trupa iz lePregibi trupa iz ležžanja (anja (trbutrbuššnjacinjaci))KANADSKI STANDARDIZIRANI TESTKANADSKI STANDARDIZIRANI TEST

ova crta na strunjaova crta na strunjačči blii bližže e glavi je startna (razina glavi je startna (razina prstiju kad ispitanik leprstiju kad ispitanik ležži i na tlu)na tlu)““ciljnaciljna”” je udaljena od je udaljena od startne 8 cmstartne 8 cmrade se ponavljanja dok rade se ponavljanja dok se mose možže pratiti tempo e pratiti tempo metronomametronomacrte moraju biti crte moraju biti ““opipljiveopipljive”” (gruba ljepljiva (gruba ljepljiva traka,...)traka,...)

ČČuuččnjevinjevi

testiraju se vrlo rijetko jer rezultat testiraju se vrlo rijetko jer rezultat puno ovisi o puno ovisi o ““psiholopsihološškom stanjukom stanju””najnajččeeššćća varijanta je a varijanta je ““u dvije minuteu dvije minute””puno puno ččeeššćće se radi e se radi ““statistatiččkaka”” varijanta varijanta (pogledati naredne slajdove) (pogledati naredne slajdove)

ČČuuččnjevi u 2 minute njevi u 2 minute –– kratke kratke uputeupute

ruke na potiljkuruke na potiljkustolica iza testiranogstolica iza testiranogspuspušštanje do sjeda i natragtanje do sjeda i natragrezultat: broj ponavljanja u 2 minuterezultat: broj ponavljanja u 2 minute

postoji varijanta bez stolice postoji varijanta bez stolice –– tada tada ispitanik nadlanicama treba dotaknuti ispitanik nadlanicama treba dotaknuti tlo iza petatlo iza peta

39

SklekoviSklekovi

test za test za opruopružžaaććee podlaktice, prsnu i ramenu podlaktice, prsnu i ramenu muskulaturumuskulatururedoviti test u svim situacijamaredoviti test u svim situacijamajednostavan i pouzdan ukoliko se pravilno jednostavan i pouzdan ukoliko se pravilno izvodiizvodipostoji vepostoji većći broj varijanti po pitanju poloi broj varijanti po pitanju položžaja aja dlanova, ali mi dlanova, ali mi ććemo ovdje obraditi samo emo ovdje obraditi samo dvije koje se po tom pitanju ne razlikujudvije koje se po tom pitanju ne razlikuju

Sklekovi Sklekovi –– tetežžaa varijantavarijanta(kratke upute)(kratke upute)

šširina dlanova je irina dlanova je šširina irina ramenaramenanajjednostavnije je najjednostavnije je ispod vjeispod vježžbabačča staviti a staviti nekakvu krpenu lutku nekakvu krpenu lutku (treba se pomaknuti (treba se pomaknuti svaki put kad se spusti)svaki put kad se spusti)

1

2

Sklekovi Sklekovi –– laklakššaa varijantavarijanta(kratke upute)(kratke upute)

treba paziti da se treba paziti da se polopoložžaj tijela ne mijenja aj tijela ne mijenja (da (da ne dođe do ugibanja ne dođe do ugibanja u leđimau leđima))

1

2

40

ZgiboviZgibovi

jojošš jedan jedan ččest testest testproblem je neupotrebljivost ovog testa problem je neupotrebljivost ovog testa kod kod žžena i netreniranih (postoje ena i netreniranih (postoje modifikacije koje nisu pretjerano modifikacije koje nisu pretjerano pouzdane)pouzdane)

ZgiboviZgibovi

jojošš jedan jedan ččest testest testproblem je neupotrebljivost ovog testa problem je neupotrebljivost ovog testa kod kod žžena i netreniranih (postoje ena i netreniranih (postoje modifikacije koje modifikacije koje nisu pretjeranonisu pretjeranopouzdanepouzdane))

Ovo u stvari znači da postoji velika mogućnost da istog ispitanika testiramo nekoliko puta a dobijemo različite rezultata (?!)

Zgibovi Zgibovi -- klasiklasiččnono

Potpuno Potpuno prupružžanjeanjeBrada preko Brada preko pritkepritkeVratiti se natragVratiti se natragBroj Broj ““punihpunih””ponavljanjaponavljanja

41

RepetitivnaRepetitivna snaga snaga –– ostali ostali testovitestovi

U osnovi svaka miU osnovi svaka miššiiććna grupa mona grupa možže imati e imati ““svoj testsvoj test””Ova Ova ččetiri testa koja su prikazana u stvari etiri testa koja su prikazana u stvari analiziraju analiziraju ččetiri velike etiri velike ““tjelesne regijetjelesne regije””1.1. Trbuh Trbuh –– prednji dio trupa prednji dio trupa2.2. Gornji dio leđa i bicepse Gornji dio leđa i bicepse (prednju nadlakticu)(prednju nadlakticu)3.3. Prsnu muskulaturu i Prsnu muskulaturu i tricepsetricepse4.4. BedraBedra

–– Pitanje za vas: Pitanje za vas: ŠŠto nije testirano i koji to nije testirano i koji bi mogao biti razlog?bi mogao biti razlog?

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije repetitivnerepetitivne snagesnage

42

RepetitivnaRepetitivna snaga...snaga...

Jednako kao Jednako kao ššto se to se ččesto i testira tako se esto i testira tako se vjerojatno vjerojatno ččesto i treniraesto i trenira

RepetitivnaRepetitivna snaga...snaga...

Jednako kao Jednako kao ššto se to se ččesto i testira tako se esto i testira tako se vjerojatno vjerojatno ččesto i treniraesto i treniraRazlozi:Razlozi:1.1. Relativno lako se razvijaRelativno lako se razvija

Nije visoko genetski uvjetovanaNije visoko genetski uvjetovanaTrenaTrenažžni sustavi su razvijeni, poznati i nisu ni sustavi su razvijeni, poznati i nisu ““prestresniprestresni””

2.2. ČČak i ako cilj treninga nije razvoj ak i ako cilj treninga nije razvoj repetitivnerepetitivnesnage trening ustvari djeluje na tu sposobnost snage trening ustvari djeluje na tu sposobnost (hipertrofijski trening; trening drugih oblika (hipertrofijski trening; trening drugih oblika snage; trening anaerobnih FS;...)snage; trening anaerobnih FS;...)

3.3. Dosta dobro pokazuje opDosta dobro pokazuje općće stanje treniranostie stanje treniranosti

Osnove razvoja Osnove razvoja repetitivnerepetitivne snagesnage

Trening Trening repetitivnerepetitivne snage ustvari snage ustvari ukljuuključčuje dva osnovna sustava uje dva osnovna sustava treningatreninga

a)a) trening trening ““muskulaturemuskulature””b)b) trening trening ““žživivččane struktureane strukture””

c)c) Ustvari postoji joUstvari postoji jošš jedan jedan –– promjena promjena morfolomorfološške strukture (drugim rijeke strukture (drugim riječčima ima ––smrsmrššaviti)aviti)

43

Za objasniti treba nam Za objasniti treba nam ……..

a) Trening a) Trening ““muskulaturemuskulature””

TrenirajuTrenirajućći i repetitivnurepetitivnu snagu dijelom se snagu dijelom se utjeutječče na proteinsku strukturu mie na proteinsku strukturu miššiićća koja a koja postaje sposobnija za proizvodnju energijepostaje sposobnija za proizvodnju energijePojednostavljeno Pojednostavljeno –– gomila se koligomila se količčina ina miimiiššiiććnihnih stanica i samim tim se povestanica i samim tim se poveććava ava kolikoliččina ina ““elektranaelektrana”” u kojima se proizvodi u kojima se proizvodi energija za mienergija za miššiiććnu kontrakcijunu kontrakciju

44

Dakle, ovdje dolje više ne budu ova vlakna debela ovoliko nego –“duplo” jer se u njima nalazi veći broj stanica koje u stvari predstavljaju – elektrane

a) Trening a) Trening ““muskulaturemuskulature””

Ovo je ustvari posljedica poveOvo je ustvari posljedica poveććanja anja volumena muskulature ili volumena muskulature ili –– hipertrofijahipertrofijaHipertrofija je dugotrajan proces jer Hipertrofija je dugotrajan proces jer zahtjeva zahtjeva ““izgradnju materijeizgradnju materije”” i ne i ne momožže se oe se oččekivati u periodima ispod ekivati u periodima ispod mjesecmjesec--dva sustavnog treningadva sustavnog treninga

MeđutimMeđutim……

ČČinjenica je da se promjene u injenica je da se promjene u repetitivnojrepetitivnoj snazi mogu uosnazi mogu uoččiti i prije iti i prije nego nastupi hipertrofija (porast nego nastupi hipertrofija (porast volumena muskulature)volumena muskulature)To se događa zbog prilagodbe To se događa zbog prilagodbe (adaptacije) (adaptacije) žživivččane strukture ane strukture ……

45

b) Trening b) Trening ““žživivččane struktureane strukture””

Kada se trenira repetitivna snaga javlja se poboljšanje:

a) međumišićne koordinacijeb) unutar-mišićne koordinacije




Što je sad ovo???

MeđumiMeđumiššiiććnana koordinacijakoordinacija……

Nikad samo jedan miNikad samo jedan miššiićć ne obavlja rad ne obavlja rad Ako se miAko se miššiićći i agonistiagonisti (koji obavljaju (koji obavljaju rad) ne ukljurad) ne uključčuju (kontrahiraju) uju (kontrahiraju) pravovremeno i koordinirano pravovremeno i koordinirano niniššta ta od od ““poslaposla””

46

Što bi se dogodili kad bi ovi ljudi radili “nekoordinirano”?

Što radi ovaj ovdje?

MeđumiMeđumiššiiććnana koordinacijakoordinacija……

S treningom miS treningom miššiićći postaju međusobno i postaju međusobno koordinirani i radna efikasnost im je koordinirani i radna efikasnost im je sve boljasve bolja

47

Primjerice kod izvođenja Primjerice kod izvođenja ččuuččnjevanjeva……

Svi ovi miSvi ovi miššiićći i trebaju raditi trebaju raditi koordiniranokoordinirano




PoboljPoboljššanje unutar mianje unutar miššiiććne ne koordinacijekoordinacije

OvdeOvde se uslijed se uslijed treninga treninga repetitivnerepetitivnesnage sada javlja snage sada javlja pojava pojava ““jajaččegeg””signala iz signala iz žživivččane ane strukture i sada se strukture i sada se pojedini dijelovi pojedini dijelovi ““istogistog”” mimiššiićća jaa jačče i e i koordiniranijekoordiniranijekontrahirajukontrahiraju

48

Sustavi treninga Sustavi treninga repetitivnerepetitivne snage snage (neovisno o adaptacijama)(neovisno o adaptacijama)

Standardna metodaStandardna metodaIntenzivna metodaIntenzivna metodaEkstenzivna metodaEkstenzivna metoda

22--4422--4422--44Broj treninga Broj treninga tjednotjedno

55--8855--8855--88Broj vjeBroj vježžbi na bi na treningutreningu

3311--2233--5 min5 minOdmorOdmor33--5533--5533--55Broj serijaBroj serija

55--881212--202077--1010Broj Broj ponavljanjaponavljanja

8585--95956060--70708080Intenzitet (%)Intenzitet (%)

UmjerenUmjerenumjerenumjerenUmjerenUmjerenTempo Tempo izvođenja izvođenja vjevježžbebe

INTENZIVNAINTENZIVNAEKSTENZIVNAEKSTENZIVNASTANDARDNASTANDARDNA

Koju od metoda primijeniti?Koju od metoda primijeniti?

Prvenstveno ovisi o tome Prvenstveno ovisi o tome ššto to ““žželimoelimo””ili ili ““ne ne žželimoelimo”” i i ““u kakvim uvjetimau kakvim uvjetima””treniramotreniramo

49

VISOKAVISOKAMANJAMANJAUMJERENAUMJERENAPOTREBNA POTREBNA PRETHODNA PRETHODNA TRENIRANOSTTRENIRANOST

NE ONE OČČEKUJE SEEKUJE SEMALAMALAOOČČEKIVANAEKIVANAHIPERTROFIJAHIPERTROFIJA

VELIKIVELIKIMALIMALIUMJERENUMJERENTRENATRENAŽŽNI NI STRES (koji STRES (koji povlapovlačči potrebu i potrebu za sredstvima za sredstvima oporavka)oporavka)

intenzivnaintenzivnaekstenzivnaekstenzivnastandardnastandardna

VISOKAVISOKAMANJAMANJAUMJERENAUMJERENAPOTREBNA POTREBNA PRETHODNA PRETHODNA TRENIRANOSTTRENIRANOST

NE ONE OČČEKUJE SEEKUJE SEMALAMALAOOČČEKIVANAEKIVANAHIPERTROFIJAHIPERTROFIJA

VELIKIVELIKIMALIMALIUMJERENUMJERENTRENATRENAŽŽNI NI STRES (koji STRES (koji povlapovlačči potrebu i potrebu za sredstvima za sredstvima oporavka)oporavka)

intenzivnaintenzivnaekstenzivnaekstenzivnastandardnastandardna

Sad se svako treba pronaći u ovoj “mreži”


NajveNajvećći problem u razvoju snagei problem u razvoju snage–– Nema univerzalnog treninga niti Nema univerzalnog treninga niti

univerzalnih sadruniverzalnih sadržžaja aja –– Potrebno je precizno poznavanje Potrebno je precizno poznavanje

adekvatnih vjeadekvatnih vježžbi jer svaka topolobi jer svaka topološška ka regija regija ““tratražži svoju vjei svoju vježžbubu””

50




adekvatnih vjeadekvatnih vježžbi jerbi jer svaka topolosvaka topološška ka regija regija ““tratražži svoju vjei svoju vježžbubu””





I onda još tih vježbi za svaku POJEDINU topološku regiju ima veliki broj i biraju se prema različitim kriterijima …





I onda još tih vježbi za svaku POJEDINU topološku regiju ima veliki broj i biraju se prema različitim kriterijima …

Ovo objašnjavati u predavaonici jednako je bespredmetno kao i učenje skijanja ili plivanja na teoretskim predavanjima

O tome dakle vježbe u teretani

51

Idemo opet nazad...Idemo opet nazad...



dimenzijadimenzija


Snaga ...Snaga ...

nas ustvari zanima:nas ustvari zanima:–– repetitivnarepetitivna–– statistatiččka ka –– eksplozivnaeksplozivna

52

Eksplozivna snagaEksplozivna snaga

Vrlo popularna i Vrlo popularna i ččesto testirana esto testirana sposobnostsposobnostPo mom osobnom miPo mom osobnom miššljenju za ovo ljenju za ovo postoje postoje ““opravdaniopravdani”” i i ““neopravdanineopravdani””razlozirazlozi



Važna u sportu

Zanimljva za usporedbu i praćenje napretka

Jednostavna i pouzdana u mjerenju



Važna u sportu

Zanimljva za usporedbu i praćenje napretka

Jednostavna i pouzdana u mjerenju

Ovo konkretno nije nikakav “minus”, ali po meni nije niti dovoljno dobar razlog da bi je testirali kad god se sjetimo (primjerice djeca u mlađoj školskoj dobi)

53

Eksplozivna snaga Eksplozivna snaga –– neki neki testovitestovi

Skok u vis iz mjestaSkok u vis iz mjestaSkok u dalj iz mjestaSkok u dalj iz mjestaBacanje Bacanje medicinkemedicinke dvjema rukamadvjema rukamaBacanje loptice jednom rukomBacanje loptice jednom rukom

Skok u vis iz mjestaSkok u vis iz mjesta

1.1. Ispitanik jednom rukom dotakne Ispitanik jednom rukom dotakne maksimalni dohvat (M1)maksimalni dohvat (M1)

2.2. Zamahne i poZamahne i poččuuččne koliko mu trebane koliko mu treba3.3. Napravi maksimalni skok i dohvat (M2)Napravi maksimalni skok i dohvat (M2)4.4. Rezultat je razlika između MRezultat je razlika između M1 (dohvat 1 (dohvat

u stajanju) i M2 (dohvat u skoku)u stajanju) i M2 (dohvat u skoku)5.5. Ako ispitivaAko ispitivačč ne vidi dobro (ispitivane vidi dobro (ispitivačč

treba biti na povitreba biti na poviššenju) onda ispitanik enju) onda ispitanik dotidotičče mjernu skalu rukom koju je prije e mjernu skalu rukom koju je prije zamazao kredomzamazao kredom

6.6. Test se radi tri puta i uzima se Test se radi tri puta i uzima se maksimalni rezultatmaksimalni rezultat

Postoje i instrumenti za mjerenje ovog Postoje i instrumenti za mjerenje ovog testa...testa...

Skok u vis iz mjesta Skok u vis iz mjesta ––malo povijestimalo povijesti

Test je poznat pod nazivom Test je poznat pod nazivom SargentSargent testtestDudleyDudley SargentSargent 18491849--1924 1924 jedan od zajedan od začčetnika fizietnika fiziččke ke kulture u na Sveukulture u na Sveuččiliilišštu u tu u HarvarduHarvardu (Boston, SAD(Boston, SAD))

54

Skok u daj iz mjestaSkok u daj iz mjesta

1.1. PoluPoluččuuččanjanj, zamah rukama, , zamah rukama, skok, doskokskok, doskok

2.2. Mjeri se straMjeri se stražžnja udaljenost nja udaljenost (stra(stražžnja peta, stranja peta, stražžnjica na njica na podu,podu,……))

3.3. ““Kod nasKod nas”” se test radi tako da se test radi tako da je poje poččetni poloetni položžaj na straaj na stražžnjoj njoj strani odskostrani odskoččne daske (ne daske (osobno osobno mi nikad nije bilo jasno zami nikad nije bilo jasno zaššto je to je tako?)tako?)

4.4. Test se radi tri puta i uzima se Test se radi tri puta i uzima se najbolji rezultatnajbolji rezultat

Bacanje Bacanje medicinkemedicinkeobjema rukamaobjema rukama

Ima puno varijanti ali meni se osobno Ima puno varijanti ali meni se osobno najvinajvišše sviđa e sviđa ““nanaššaa”” koja se izvodi iz koja se izvodi iz leležžanja na leđimaanja na leđima

Bacanje Bacanje medicinkemedicinkeobjema rukama objema rukama –– ver 1ver 1

1.1. Ramena su na Ramena su na ““nultojnultoj””linijiliniji

2.2. Ruke pruRuke pružžene preko i iza ene preko i iza s s medicinkommedicinkom od 3 kgod 3 kg

3.3. Maksimalni izbaMaksimalni izbaččaj bez aj bez dizanje glave od tladizanje glave od tla

4.4. Test se izvodi tri puta i Test se izvodi tri puta i biljebilježži se najbolji rezultat i se najbolji rezultat u decimetrimau decimetrima

55

Bacanje Bacanje medicinkemedicinkeobjema rukama objema rukama –– ver 2ver 2

Ovo također Ovo također ““nije lonije loššaa””verzija: verzija:

1.1. Noge Noge sunosunožžnono ––medicinkamedicinka nad glavomnad glavom

2.2. Zamah rukama i tijelomZamah rukama i tijelom3.3. IzbaIzbaččaj aj 4.4. Dozvoljen jedan korak Dozvoljen jedan korak

““ispadaispada””

Bacanje loptice jednom Bacanje loptice jednom rukomrukom

Test koji se koristi kod procjene Test koji se koristi kod procjene eksplozivne snage kod eksplozivne snage kod djece djece ((medicinkamedicinka im je preteim je pretešška)ka)Meni osobno nije drag jer mislim da Meni osobno nije drag jer mislim da puno vipuno višše mjeri e mjeri karakteristikarakterističčno no motorimotoriččko znanjeko znanje nego eksplozivnu nego eksplozivnu snagusnagu

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije eksplozivne snageeksplozivne snage

56

Trening eksplozivne Trening eksplozivne snagesnage……

U sportu redovitU sportu redovitU U ““ostalimostalim”” podrupodruččjima kineziologije jima kineziologije rijedak i uglavnom se izbjegavarijedak i uglavnom se izbjegava



Sportovi danas redovito imaju izraženu potrebu za “nekom”eksplozivnom snagom

57



Osnovni razlog treba tražiti u činjenici da je trening eksplozivne snage redovito “stresan” i naporan pa je samim tim i rizičan, a kako se ne može baš kazati da je eksplozivna snaga “važna” u svakodnevnom životu i radu ….

ŠŠto ustvari određuje to ustvari određuje eksplozivnu snagu?eksplozivnu snagu?

Prisjetimo sePrisjetimo se……



Pojednostavnimo…

Za eksplozivnu snagu treba nam:

1. Što veća SILA

2. Što veća BRZINA POKRETA

58

Prema tomePrema tome……

…… eksplozivna snaga trenira se tako da eksplozivna snaga trenira se tako da razvijamo:razvijamo:

1.1. SiluSilu2.2. Brzinu odgovarajuBrzinu odgovarajuććeg pokretaeg pokreta3.3. Ili najbolje ova dva istovremenoIli najbolje ova dva istovremeno

Kako se razvija sila koju Kako se razvija sila koju pojedini mipojedini miššiićć momožže razviti?e razviti?

To To ććemo saznati kad vidimo emo saznati kad vidimo ššto ustvari to ustvari određuje SILU U MIodređuje SILU U MIŠŠIIĆĆU?U?Kad vidimo o Kad vidimo o ččemu sila ustvari ovisi emu sila ustvari ovisi onda moonda možžemo govoriti i kako je razvitiemo govoriti i kako je razviti

Silu ustvari određujeSilu ustvari određuje……

Maksimalni Maksimalni ““trenutnitrenutni”” energetski energetski potencijal mipotencijal miššiiććaa

Pojednostavljeno: Pojednostavljeno: –– KoliKoliččina energije koju miina energije koju miššiićć momožže e

proizvesti u anaerobnim proizvesti u anaerobnim nelaktatnimnelaktatnimuvjetima (dakle uz koriuvjetima (dakle uz korišštenje tenje nelaktatnihnelaktatnihizvora energije izvora energije –– ATP i CP)ATP i CP)

59



PojednostavljenoPojednostavljeno: : –– KoliKoliččina energije koju miina energije koju miššiićć momožže e


To ustvari znači da će “veći mišić” moći proizvesti i veću silu, ali nikako ne treba smatrati da će nužno osoba s većim mišićima moći proizvesti i “veću eksplozivnu snagu”






Budimo još precizniji…

Ako jedna te ista osoba“poveća” svoj mišić taj mišić moći će proizvesti veću silu nego je mogao prije






Budimo još precizniji…

Ako jedna te ista osoba“poveća” svoj mišić taj mišić moći će proizvesti veću silu nego je mogao prije

Kako se povećava veličina mišića pogledajte u prethodnim predavanjima kad smo govorili o razvoju “drugih snaga”

60

ZaZaššto onda nisu to onda nisu ““svisvi”” sportasportašši koji i koji trebaju imati veliku eksplozivnu snagu trebaju imati veliku eksplozivnu snagu istovremeno i muskulozni?istovremeno i muskulozni?


Na primjer: Na primjer:


Na primjer: Na primjer:

Zato jer pri manifestaciji “svoje” eksplozivne snage savladavaju vlastitu masu pa moraju naći precizni omjer između “veličine spremišta sile” (količine muskulature) i “viška mase” (muskulatura je ujedno i – masa)

61

Najbolji dokaz za ovo Najbolji dokaz za ovo prijeprije……

Najbolji dokaz za ovo Najbolji dokaz za ovo prijeprije……

Što im manje u samoj aktivnosti “smeta” vlastita masa – to su “ogromniji” i iskorištavaju to što imaju više “maksimalnog energetskog potencijala”

Osnovni problem razvoja Osnovni problem razvoja eksplozivne snageeksplozivne snage………… ne mone možžemo pobjeemo pobjećći od toga da je relativno i od toga da je relativno

visoko genetski određenavisoko genetski određena

Ovo gore nije Ovo gore nije ““floskulafloskula”” vevećć je je ččinjenica da injenica da eksplozivnu snagu određuje i struktura eksplozivnu snagu određuje i struktura mimiššiićća koja je visoko genetski određena a koja je visoko genetski određena ((……ili se barem danas tako smatraili se barem danas tako smatra…… ššto to ćće e biti za 10 godina ne znam)biti za 10 godina ne znam)

62

Spora oksidativnavlakna – tip I

Brza oksidativna

– tip IIa

Brza glikolitička

– tip IIb

Spora oksidativnavlakna – tip I

Brza oksidativna

– tip IIa

Brza glikolitička

– tip IIb

Karakteristike miKarakteristike miššiiććnih vlakana nih vlakana (pojednostavljeno)(pojednostavljeno)

Tip I Tip I –– spora: spora: –– 110 ms da postigne maksimum kontrakcije; 110 ms da postigne maksimum kontrakcije; –– Jedan Jedan motoneuronmotoneuron pali 10 do 180 mipali 10 do 180 miššiiććnih vlakananih vlakana

Tip II Tip II –– brza: brza: –– 50 ms da postigne maksimum kontrakcije50 ms da postigne maksimum kontrakcije–– jedan jedan motoneuronmotoneuron ““palipali”” 300 do 800 mi300 do 800 miššiiććnih vlakananih vlakana

63




Jasno je onda kad osoba ima veću količinu “brzih”vlakana ima prednost u brzom oslobađanju sile u usporedbi s osobom koja ima veću količinu sporih vlakana u ukupnoj mišićnoj masi




Jasno je onda kad osoba ima veću količinu “brzih”vlakana ima prednost u brzom oslobađanju sile u usporedbi s osobom koja ima veću količinu sporih vlakana u ukupnoj mišićnoj masi

Međutim to “pravi” problem u disciplinama aerobne izdržljivosti jer su “brza” vlakna slabo otporna na gomilanje laktata.

Malo se vratimo nazadMalo se vratimo nazad……

64



Pojednostavnimo…

Za eksplozivnu snagu treba nam:

1. Što veća SILA

2. Što veća BRZINA POKRETA




Brzina odgovarajuBrzina odgovarajuććeg eg pokretapokreta……

Doista za eksplozivnu snagu treba nam Doista za eksplozivnu snagu treba nam ““odgovarajuodgovarajućći pokreti pokret””, a ne bilo koji, a ne bilo koji

ŠŠto to uopto to uopćće znae značči?i?

65

Mislite li da Mislite li da ććete jednako brzo udariti ete jednako brzo udariti ššamar dlanom ili nadlanicom?amar dlanom ili nadlanicom?

Pitanje za vas s kojim Pitanje za vas s kojim ććete ete odgovoriti na ovo pitanje s odgovoriti na ovo pitanje s prethodnog slajdaprethodnog slajda

Mislite li da Mislite li da ććete jednako brzo udariti ete jednako brzo udariti ššamar dlanom ili nadlanicom?amar dlanom ili nadlanicom?


Mislim da se većina slaže da je brže “dlanom”

Mislite li da Mislite li da ććete jednako brzo udariti ete jednako brzo udariti ššamar dlanom ili nadlanicom?amar dlanom ili nadlanicom?ZaZaššto je to tako kad je u pravilu to je to tako kad je u pravilu ““putanjaputanja””gotovo jednako gotovo jednako ““dugaduga””? ?


Mislim da se većina slaže da je brže “dlanom”

66

PojednostavljenoPojednostavljeno……

Za Za ““brzinu pokretabrzinu pokreta”” vavažžna je na je međumimeđumiššiiććnana i i unutarmiunutarmiššiiććnana koordinacijakoordinacija……–– (ista ona) kao i kod (ista ona) kao i kod repetitivnerepetitivne snagesnage

Kad osoba koja dovoljno dugo i dovoljno Kad osoba koja dovoljno dugo i dovoljno pravilno trenira neki pokret razvija se visoka pravilno trenira neki pokret razvija se visoka razina razina međumimeđumiššiiććnene i i unutarmiunutarmiššiiććnene koordinacije koja je odgovorna za izvođenje koordinacije koja je odgovorna za izvođenje ““babašš togtog”” pokretapokreta




Ovu komponentu eksplozivne snage ustvari najbolje razvijamo upravo specifičnim treningom “tehnike” kretnje koju izvodimo


MoMožžemo li trenirati eksplozivnu snagu emo li trenirati eksplozivnu snagu nekako a da istovremeno treniramo nekako a da istovremeno treniramo obje komponente obje komponente –– i silu i brzinu i silu i brzinu odgovarajuodgovarajuććeg pokreta?eg pokreta?

67


MoMožžemo li trenirati eksplozivnu snagu emo li trenirati eksplozivnu snagu nekako a da istovremeno treniramo nekako a da istovremeno treniramo obje komponente obje komponente –– i silu i brzinu i silu i brzinu odgovarajuodgovarajuććeg pokreta?eg pokreta?

Tome u osnovi služi “pliometrijski trening”

PliometrijskiPliometrijski treningtrening

Ideja:Ideja:–– Eksplozivna snaga izravno ovisi o tome Eksplozivna snaga izravno ovisi o tome

koliko treba vremena da se maksimalna koliko treba vremena da se maksimalna sila sila ““pretvoripretvori”” u brzinuu brzinu

–– Ovim treningom ustvari se provocira ta Ovim treningom ustvari se provocira ta ““pretvorbapretvorba””

……

Prethodno smo govorili o maksimalnoj sili koju miPrethodno smo govorili o maksimalnoj sili koju miššiiććpostipostižžeeOvdje je zanimljiva teorija koja pretpostavlja da Ovdje je zanimljiva teorija koja pretpostavlja da ćće e se u mise u miššiićću razviti veu razviti većća sila od uobia sila od uobiččajene ukoliko ajene ukoliko se mise miššiićć prije kontrakcije prije kontrakcije –– rastegne (rastegne (““prapraććkaka””) ) Ovaj fenomen naziva se Ovaj fenomen naziva se ““stretchstretch--shortening shortening cyclecycle”” a ja osobno ne znam kako se to prevodi na a ja osobno ne znam kako se to prevodi na HR HR U osnovi oznaU osnovi označčava aktivno istezanje miava aktivno istezanje miššiićća a kroz kroz ekscentriekscentriččnu kontrakciju nu kontrakciju -- nakon koje odmah slijedi nakon koje odmah slijedi koncentrikoncentriččna kontrakcijana kontrakcija

68

Prvi dio – ekscentrična kontrakcija

Drugi dio – koncentrična kontrakcija

Između – što kraće jer se gubi “potencijalna” energija

1

2

1

2

Pitanje za VasPitanje za Vas

SlaSlažžete li se s teorijom da veete li se s teorijom da većću silu, pa u silu, pa samim tim i eksplozivnu snagu mosamim tim i eksplozivnu snagu možžete ete razviti kad najprije rastegnete mirazviti kad najprije rastegnete miššiićć pa pa ga onda skratite?ga onda skratite?

Naravno da je takoNaravno da je tako……

InaInačče ne bi prije svake e ne bi prije svake manifestacije eksplozivne manifestacije eksplozivne snage radili snage radili kratkokratko““rastezanjerastezanje”” nakon kojeg nakon kojeg ide ide ššut, udarac, skok,ut, udarac, skok,……

69

PliometrijskiPliometrijski trening trening –– vavažžno!no!

Vrlo stresan treningVrlo stresan treningZahtjeva visoku razinu opZahtjeva visoku razinu općće e pripremljenostipripremljenostiObavezno se dobro zagrijatiObavezno se dobro zagrijatiKada padne efikasnost Kada padne efikasnost –– prestati s prestati s radom bez obzira koliko se joradom bez obzira koliko se joššplaniralo raditiplaniralo raditi

Opet nazadOpet nazad……



dimenzijadimenzija


70

ANALIZA STANJA I ANALIZA STANJA I KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKE TRANSFORMACIJE KE TRANSFORMACIJE MOTORIMOTORIČČKIH SPOSOBNOSTI KIH SPOSOBNOSTI -- FLEKSIBILNOSTFLEKSIBILNOST

FleksibilnostFleksibilnost

Ima dosta naIma dosta naččina podjele ali ja mislim da je ina podjele ali ja mislim da je najpraktinajpraktiččnije podijeliti fleksibilnost na: nije podijeliti fleksibilnost na: –– StatiStatiččkuku (postizanje i zadr(postizanje i zadržžavanje maksimalne avanje maksimalne

amplitude snagom vlastite muskulature)amplitude snagom vlastite muskulature)–– DinamiDinamiččkuku ( (postizanje maksimalne amplitude postizanje maksimalne amplitude

kretanja uz izvođenje dinamikretanja uz izvođenje dinamiččkih kretnji)kih kretnji)

Testiranje fleksibilnostiTestiranje fleksibilnosti……

1.1. Vrlo Vrlo ččesto i esto i popularnopopularno

2.2. Nerijetko iznimno Nerijetko iznimno vavažžnono

3.3. ČČesto esto ““lološše e izvedenoizvedeno””

71




3.3. ČČesto esto ““lološše izvedenoe izvedeno””

Ova dva prva razloga ustvari su usko povezani, a logika je slijedeća:1. Testiranje fleksibilnosti

pokazuje stanje “opće treniranosti”, ali i “funkcionalnosti muskulature”

2. U nekim uzrastima fleksibilnost se smanjuje i to nerijetko ima negativne posljedice po stanje tjelesnog držanja








Pojednostavljeno: Ukoliko mišići nisu istegnuti onda se “vlasnik”nedovoljno brine o njima








72

Trend promjena u fleksibilnostiTrend promjena u fleksibilnosti

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

GODINE

dječacidjevojčice








Mišići rastu sporije nego kosti i praktički se događa pojava stalnog “vučenja” kostiju od strane mišića ukoliko mišić nije istegnut








73





Kao i sve ostalo u Kao i sve ostalo u žživotu ivotu ššto se to se ččesto esto koristi i spominje koristi i spominje ……pa svi misle da o pa svi misle da o tome sve znaju tome sve znaju





Kao i sve ostalo u Kao i sve ostalo u žživotu ivotu ššto se to se ččesto esto koristi i spominjekoristi i spominje ……pa svi misle da o pa svi misle da o tome sve znaju tome sve znaju

Analogija:

Svi bi “mogli biti” nogometni izbornici, ali nitko ne zna nikoga tko smatra da bi mogao biti izbornik u sportskoj gimnastici





Kao i sve ostalo u Kao i sve ostalo u žživotu ivotu ššto se to se ččesto esto koristi i spominje koristi i spominje ……pa svi misle da o pa svi misle da o tome sve znaju tome sve znaju Testovi izgledaju Testovi izgledaju iznimno iznimno jednostavno, ali je jednostavno, ali je gregrešškaka vrlo moguvrlo moguććaa

74





Kao i sve ostalo u Kao i sve ostalo u žživotu ivotu ššto se to se ččesto esto koristi i spominje koristi i spominje ……pa svi misle da o pa svi misle da o tome sve znaju tome sve znaju Testovi izgledaju Testovi izgledaju iznimno iznimno jednostavno, ali je jednostavno, ali je gregrešškaka vrlo moguvrlo moguććaa

Najčešća greška:

Zanemarivanje “tjelesnih duljina”testiranih osoba

Najveći je problem jer to ustvari nije uopće “greška u mjerenju”nego “greška u logici”

(… o tome ćemo kasnije)

Osnovni problemOsnovni problem……

Nema Nema ““univerzalne mjereuniverzalne mjere”” fleksibilnostifleksibilnostiJednako kao i snaga treba se testirati Jednako kao i snaga treba se testirati za razliza različčite topoloite topološške regije (ovisno o ke regije (ovisno o zglobnim tijelima u kojima se zglobnim tijelima u kojima se manifestira)manifestira)

Neki testovi fleksibilnostiNeki testovi fleksibilnosti

PretklonPretklon–– SunoSunožžnono–– RaznoRaznožžnonoIskretIskretRaznoRaznožženjeenje u leu ležžanjuanjuStatiStatiččka fleksibilnost ramenaka fleksibilnost ramenaTest statiTest statiččke fleksibilnosti trupa i vrata ke fleksibilnosti trupa i vrata (kralje(kralježžnice)nice)

75

PretklonPretklon

Ima puno varijantiIma puno varijantiJedan od najJedan od najččeeššćće primjenjivanih e primjenjivanih testovatestovaOsobno mislim da je dobar, ali ako se Osobno mislim da je dobar, ali ako se vodi ravodi raččuna o jednoj vauna o jednoj važžnoj stvari (o noj stvari (o tome netome neššto kasnije)to kasnije)

PretklonPretklon obiobiččnini

Ovo je u osnovi Ovo je u osnovi ““najlonajloššijaija””ali i najpopularnija ali i najpopularnija varijantavarijantaUkoliko imate opremu Ukoliko imate opremu izvodi se vrlo jednostavnoizvodi se vrlo jednostavnoNoge pruNoge pružžene u koljenima i ene u koljenima i maksimalni dohvat maksimalni dohvat ZadrZadržžavanje koliko je avanje koliko je potrebno da se opotrebno da se oččita ita rezultat (!)rezultat (!)Prijedlog: raditi bez cipela Prijedlog: raditi bez cipela (?)(?)

PretklonPretklon obiobiččnini

Ovo je u osnovi Ovo je u osnovi ““najlonajloššijaija””ali i najpopularnija ali i najpopularnija varijantavarijantaUkoliko imate opremu Ukoliko imate opremu izvodi se vrlo jednostavnoizvodi se vrlo jednostavnoNoge pruNoge pružžene u koljenima i ene u koljenima i maksimalni dohvatmaksimalni dohvatZadrZadržžavanje koliko je avanje koliko je potrebno da se opotrebno da se oččita ita rezultat (!)rezultat (!)Prijedlog: raditi bez cipela Prijedlog: raditi bez cipela (?)(?) Ovo je dosta važno i radi se o

razlici dinamičke (balističke) i statičke fleksibilnosti … o tome ćemo kasnije

76

PretklonPretklon obiobiččni ni ––normativne vrijednostinormativne vrijednosti

<4 cm<4 cm44--6677--11111212--1515>15 cm>15 cmŽŽ

<4 cm<4 cm44--6677--10101111--1313>14 cm>14 cmMM

LoLoššeeIspodIspod--prosjeprosječčnono

ProsjeProsječčnonoIznadIznad--prosjeprosječčnono

OdliOdliččnono

PretklonPretklon modificirani modificirani ((““neobineobiččnini””))

?


Ovo je puno bolja Ovo je puno bolja varijantavarijantaUvaUvažžava parametar ava parametar ““nerazmjeranerazmjera””duljine nogu i duljine nogu i ““ostatka tijelaostatka tijela””Najprije se oNajprije se oččita ita ““nulta tonulta toččkaka””, a , a onda se mjeri onda se mjeri ““od od njenje””

Nulta točka

77


Ovo je puno bolja Ovo je puno bolja varijantavarijantaUvaUvažžava parametar ava parametar ““nerazmjeranerazmjera””duljine nogu i duljine nogu i ““ostatka tijelaostatka tijela””

Radi se o tome da noge rastu “više” od ostatka tijela, pa čak i duljina ruku to “ne može nadoknaditi”. Tako kod jako visokih ljudi nalazimo nerijetko loše rezultate u fleksibilnosti na onom testu od prije




Dodatni problem je i relativna “nefleksibilnost” kralježnice koja je u pravilu savitljiva “samo” u svom lumbalnom dijelu. To pravi dodatni problem izrazito visokim ljudima koji onda stoje “više gore” i postižu na onom testu prije i lošije rezultate




Dodatni problem je i relativna “nefleksibilnost” kralježnice koja je u pravilu savitljiva “samo” u svom lumbalnom dijelu. To pravi dodatni problem izrazito visokim ljudima koji onda stoje “više gore” i postižu na onom testu prije i lošije rezultate

U ovom testu oba problema su relativno efikasno riješena jer se mjeri udaljenost od “nulte točke”koja je individualna pa je svejedno koliko si visok

78

Zanimljivo je da su Zanimljivo je da su ““nanaššii”” istraistražživaivačči i 7070--ih uoih uoččili ovaj problem o kojem smo ili ovaj problem o kojem smo prethodno priprethodno priččali pa je konstruiran ali pa je konstruiran naredni test naredni test ……

PretklonPretklon raznoraznožžnono

Zauzima se poloZauzima se položžaj kao aj kao na slici 1na slici 1Oslonjen ramenima na Oslonjen ramenima na zid ruke se pruzid ruke se pružžaju na aju na tlo tlo –– prsti preklopljeniprsti preklopljeniOOččitava se nulta toitava se nulta toččka, ka, te se na nju postavlja te se na nju postavlja ““nulanula”” na metruna metruSlijedi maksimalni Slijedi maksimalni pretklonpretklon s os oččitanjem itanjem rezultata (slika 2)rezultata (slika 2)

IskretIskret

Jedan od testova za Jedan od testova za procjenu fleksibilnosti procjenu fleksibilnosti ramenog pojasaramenog pojasaOvi testovi dosta su Ovi testovi dosta su popularni u pojedinim popularni u pojedinim sportovima jer sportovima jer fleksibilnost ramenog fleksibilnost ramenog zgloba izravno utjezgloba izravno utječče e na efikasnost sportske na efikasnost sportske izvedbeizvedbe

79

IskretIskret

Jedan od testova za Jedan od testova za procjenu fleksibilnosti procjenu fleksibilnosti ramenog pojasaramenog pojasaOvi testovi dosta su Ovi testovi dosta su popularni u pojedinim popularni u pojedinim sportovima jersportovima jerfleksibilnost ramenog fleksibilnost ramenog zgloba izravno utjezgloba izravno utječče e na efikasnost sportske na efikasnost sportske izvedbeizvedbe

IskretIskret

1 23

IskretIskret

1 23

Cijelo vrijeme kretnje ruke moraju biti pružene u laktovima

Od ispitanika se traži da test izvede sa što manjim širenje ruku (ruke što je uže moguće)

Mjeri se distanca između ruku po iskretu

Test je najjednostavnije izvoditi drvenim metrom

80

IskretIskret

1 23

Najveći problem testa je to što “penalizira” izrazito visoke osobe, koje logično imaju i duge ruke

Ukratko, zamislite koji bi rezultat postigla ova osoba da ima 10 centimetara dulje ruke nego što ih sada ima

IskretIskret

1 23

Najveći problem testa je to što “penalizira” izrazito visoke osobe, koje logično imaju i duge ruke

Ukratko, zamislite koji bi rezultat postigla ova osoba da ima 10 centimetara dulje ruke nego što ih sada ima

Rezultat bi sigurno bio lošiji s duljim rukama, ali u osnovi – fleksibilnost ramenog zgloba bi bila “ista kao i prije” samo je mi ne bi takvu očitali

Kako je test inače dobro zamišljen i vrlo koristan nadam se da ćemo uskoro pronaći rješenje za ovu “nekorektnost”

(vidi dalje…)

1 23

PITANJE:

Zašto ova teta radi test s palicom za golf?

81

RaznoRaznožženjeenje na leđima na leđima

Zgodan i jednostavan test koji definira Zgodan i jednostavan test koji definira fleksibilnost fleksibilnost ““zanimljivezanimljive”” tjelesne regije tjelesne regije –– preponapreponaTest je jednostavan u sluTest je jednostavan u sluččaju da imate aju da imate ““opremuopremu””

RaznoRaznožženjeenje na leđima na leđima

Zgodan i jednostavan test koji definira Zgodan i jednostavan test koji definira fleksibilnost fleksibilnost ““zanimljivezanimljive”” tjelesne regije tjelesne regije –– preponapreponaTest je jednostavan u sluTest je jednostavan u sluččaju da imate aju da imate ““opremuopremu””

Preporučam stoga napraviti nekakvu pleksiglas ploču s kutomjerom u sportovima kod kojih je ova fleksibilnost zanimljiva

Druga mogućnost je – ocrtati na tlu položaj nogu i - izmjeriti kut

RaznoRaznožženjeenje na leđima na leđima ––jedna od mogujedna od moguććnosti mjerenjanosti mjerenja

82

Test statiTest statiččke fleksibilnosti ke fleksibilnosti ramenaramena

Zanimljiv test koji ustvari Zanimljiv test koji ustvari mjeri fleksibilnost ramena mjeri fleksibilnost ramena (mno(množžina)ina)Jednostavan za izvedbu Jednostavan za izvedbu (vidi sliku)(vidi sliku)Kod nas se rijetko koristi Kod nas se rijetko koristi (mada mi nije jasno za(mada mi nije jasno zaššto)to)ŠŠtap se uzima letap se uzima ležžeećći na i na podu ruke maksimalno podu ruke maksimalno prupružžene ene Mjeri se maksimalni Mjeri se maksimalni ““dometdomet”” nnos se ne os se ne odvaja od podaodvaja od poda


U ovom testu imamo problem suprotan problemu kod onog testa prije

Ovdje je ustvari obrnuto –visina je “prednost” dulje ruke daju mogućnost postizanja boljeg rezultata


U ovom testu imamo problem suprotan problemu kod onog testa prije

Ovdje je ustvari obrnuto –visina je “prednost” dulje ruke daju mogućnost postizanja boljeg rezultata

Autori su međutim to primijetili i predlažu vrlo jednostavan pristup:

1. Izmjeri se DULJINA RUKE

2. Napravi se TEST

3. Napravi se jednostavna kalkulacija …

REZULTAT = TEST : DULJINA RUKE

83

StatiStatiččka fleksibilnost ka fleksibilnost trupa i vratatrupa i vrata

Test vrlo sliTest vrlo sliččan u an u izvedbi onom prijeizvedbi onom prijeTestira se ustvari Testira se ustvari pokretljivost cijele pokretljivost cijele kraljekralježžnice u nice u hiperekstenzijihiperekstenzijiMjeri se udaljenost Mjeri se udaljenost nosa do podanosa do podaNoge trebaju stati na Noge trebaju stati na tlu i nema trzajatlu i nema trzaja

StatiStatiččka fleksibilnost ka fleksibilnost trupa i vratatrupa i vrata

Ovo je u inchima (1 inch = 2,54 cm) pa se malo igrajte s tablicom

Generalno o testiranju Generalno o testiranju fleksibilnostifleksibilnosti

Svi testovi izvode se Svi testovi izvode se ““na zagrijanona zagrijano””Testovi se rade tri putaTestovi se rade tri putaKao konaKao konaččni rezultat kod nas se ni rezultat kod nas se redovito uzima prosjeredovito uzima prosječčni rezultat, ali ja ni rezultat, ali ja sam skloniji koristiti maksimalni sam skloniji koristiti maksimalni rezultat od tri mjerenja rezultat od tri mjerenja

84


Svi testovi izvode se Svi testovi izvode se ““na zagrijanona zagrijano””Testovi se rade tri putaTestovi se rade tri putaKao konaKao konaččni rezultat kod nas se ni rezultat kod nas se redovito uzima prosjeredovito uzima prosječčni rezultat, ali ja ni rezultat, ali ja sam skloniji koristiti maksimalni sam skloniji koristiti maksimalni rezultat od tri mjerenja rezultat od tri mjerenja

Ovo se stručno kaže:

Testiranje se provodi kroz tri čestice


Svi testovi izvode se Svi testovi izvode se ““na zagrijanona zagrijano””Testovi se rade tri putaTestovi se rade tri putaKao Kao konakonaččnini rezultat kod nas se rezultat kod nas se redovito uzima prosjeredovito uzima prosječčni rezultatni rezultat, ali ja , ali ja sam skloniji koristiti maksimalni sam skloniji koristiti maksimalni rezultat od tri mjerenja rezultat od tri mjerenja

Ovo se stručno kaže:

Kondenziranje rezultata se provodi izračunavanjem aritmetičke sredine primijenjenih čestica mjerenja

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije fleksibilnostifleksibilnosti

85

O O ččemu ovisi fleksibilnost?emu ovisi fleksibilnost?

Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus muskulature Tonus muskulature


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus Tonus musklaturemusklaturePostoje zglobovi s velikim opsegom

kretanja i zglobovi s relativno malim opsegom kretanja




86





Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus Tonus musklaturemusklatureMožda se radi o zglobu velike

pokretljivosti ali je iz nekog razloga došlo do smanjenje funkcionalnosti zglobne hrskavice pa se samim tim i fleksibilnost smanjila


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus Tonus musklaturemusklatureMožda se radi o zglobu velike

pokretljivosti ali je iz nekog razloga došlo do smanjenje funkcionalnosti zglobne hrskavice pa se samim tim i fleksibilnost smanjila

87


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus Tonus musklaturemusklature


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus Tonus musklaturemusklature Ligamentozni obruč “dolazi”

sa zglobom ali on može biti “čvrst” i “labav” čak i kod “istog” zgloba




Kod ovog zgloba nikako nije dobro da dopušta “prevelika” kretanja jer imamo problem…

88




Kod ovog zgloba nikako nije dobro da dopušta “prevelika” kretanja jer imamo problem…


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus Tonus musklaturemusklature

Ligamentozni obruč “dolazi”sa zglobom ali on može biti “čvrst” i “labav” čak i kod “istog” zgloba

S druge strane imamo situacije kada tražimo povećanu fleksibilnost ligamenata jer to omogućava …


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus muskulature Tonus muskulature Definitivno

muskulatura svojim tonusom ograničava fleksibilnost

89


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus muskulature Tonus muskulature Definitivno

muskulatura svojim tonusom ograničava fleksibilnost

Ali to nikako ne znači da će osobe povećane muskulature nužno imati slabu fleksibilnost i obrnuto – da će osobe koje muskulaturu “nemaju” nužno biti i fleksibilne



Kad malo pogledamo – nema mogućnosti razvijati fleksibilnost “gađajući” sve ograničavajuće faktore


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč–– Tonus muskulatureTonus muskulature

Ovo ne diramo jer u krajnjoj liniji – niti ne možemo

90



Ovo definitivno “ne razvijamo”, ali nije da “ne treniramo”…

Preciznije, treningom se sasvim pristojno održava količina hrskavičnog tkiva i sprečava se njegovo propadanje i okoštavanje



Ovo definitivno “ne razvijamo”, ali nije da “ne treniramo”…

Preciznije, treningom se sasvim pristojno održava količina hrskavičnog tkiva i sprečava se njegovo propadanje i okoštavanje

Razlog za ovo je činjenica da se hrskavica nema vlastiti krvotok i “hrani” se difuzijom iz zglobne tekućina.

Kako je difuzija izravno ovisna o tlaku koji vlada u “sistemu” – odmjeren trening je dobrodošao jer povećava tlak u zglobu i time poboljšava hranjenje hrskavice.

91



Mi konkretno ne radimo na razvoju fleksibilnost tako da djelujemo na promjenu u ligamentoznom obruču pojedinog zgloba, ali činjenica je da se ekstremna fleksibilnost ne može postići ako se ne “održava”fleksibilnost ligamenata od ranog djetinjstva



Ovo je u stvari glavni dio priče o fleksibilnosti i o razvoju fleksibilnosti

Transformacije fleksibilnosti u osnovi se svode ne “trening muskulature”

Najviše je to vezano za činjenicu da je fleksibilnost kod “normalne” populacije ograničena upravo muskulaturom i djelovanjem “mišićnog vretena”



Ovo je u stvari glavni dio priče o fleksibilnosti i o razvoju fleksibilnosti

Transformacije fleksibilnosti u osnovi se svode ne “trening muskulature”

Najviše je to vezano za činjenicu da je fleksibilnost kod “normalne” populacije ograničena upravo muskulaturom i djelovanjem “mišićnog vretena”

Ova je pojava poznata i pod nazivom “stretchreflex”

92


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč


Mi to vidimo ovako…


Drugim rijeDrugim riječčima ima –– ššto ogranito ograniččava ava fleksibilnost: fleksibilnost: –– Građa zglobovaGrađa zglobova–– HrskaviHrskaviččno tkivono tkivo–– LigamentozniLigamentozni obruobručč


Mi to vidimo ovako…

Ustvari stvar je ovakva …

93

Metode razvoja fleksibilnostiMetode razvoja fleksibilnosti

Premda treninga ima Premda treninga ima razlirazliččitih u osnovi se sve itih u osnovi se sve svodi na dvije glavne svodi na dvije glavne metode:metode:–– STATISTATIČČKAKA

PASIVNA PASIVNA AKTIVNA AKTIVNA -- potpomognutapotpomognuta

–– DINAMIDINAMIČČKAKA





NajNajččeeššćće se primjenjujee se primjenjujeKarakteristiKarakterističčno no zadrzadržžavanja poloavanja položžaja aja ““u u istezanjuistezanju””Osnovna ideja Osnovna ideja zadrzadržžavanje poloavanje položžaja aja postupno postupno ““gasigasi”” stretchstretchreflexreflex i CNS prepoznaje i CNS prepoznaje postignutu amplitudu kao postignutu amplitudu kao ““bezopasnubezopasnu””





Karakteristično zadržavanje položaja bez “dodatka iz vani”

Postignuti položaj istezanja dodatno se “forsira”, bilo samostalno, bilo uz pomoćpartnera

94













Kad malo bolje razmislimo u čemu je uopće razlika?

Po meni – ovo je ista stvar samo što mi u ovom lijevom položaju tjelesna težina sama po sebi predstavlja dovoljan stimulus, a u ovom desnom treba mi pomoć ruku jer noga nije dovoljno teška da sama bude opterećenje koje će omogućiti postizanje maksimalne amplitude pokreta







Oni koji se slažu s ovom “filozofijom” od prije mogu zanemariti ovu podjelu na pasivnu i aktivnu i smatrati da postoji samo jedna –STATIČKA METODA koja se ovisno o položaju i tjelesnoj regiji treba primjenjivati pasivno ili aktivno

95





NEKA PRAVILA:NEKA PRAVILA:–– Obavezno se zagrijatiObavezno se zagrijati–– PoloPoložžaj zadraj zadržžavati barem avati barem

20 sekundi, a po 20 sekundi, a po mogumoguććnosti i vinosti i viššee

–– Ista regija moIsta regija možže se e se trenirati i dva puta dnevnotrenirati i dva puta dnevno

–– Kod relativno dobro Kod relativno dobro treniranih osoba znatreniranih osoba značčajni ajni efekti se postiefekti se postižžu i s 3x10u i s 3x10’’tjedno kroz 5 tjedanatjedno kroz 5 tjedana





NEKA PRAVILA:NEKA PRAVILA:–– Obavezno se zagrijatiObavezno se zagrijati–– PoloPoložžaj zadraj zadržžavati barem avati barem

20 sekundi, a po 20 sekundi, a po mogumoguććnosti i vinosti i viššee

–– Ista regija moIsta regija možže se e se trenirati i dva puta dnevnotrenirati i dva puta dnevno

–– Kod relativno dobro Kod relativno dobro treniranih osoba znatreniranih osoba značčajni ajni efekti se postiefekti se postižžu i s 3x10u i s 3x10’’tjedno kroz 5 tjedanatjedno kroz 5 tjedana

Kako znam?

Napravili smo eksperiment i utvrdili da je tako.

Znate ono “OKT je znanstveno-nastavna disciplina…”

SekuliSekulićć, D., N. , D., N. RausavljeviRausavljevićć, N. , N. ZeniZenićć (2003) Changes in motor (2003) Changes in motor and morphological measures of young women induced and morphological measures of young women induced by the hiby the hi--lo and step aerobic dance lo and step aerobic dance programmesprogrammes. . KinesiologyKinesiology, 34(1) 48, 34(1) 48--58.58.

9 tjedana; 3 treninga tjedno; inicijalno 9 tjedana; 3 treninga tjedno; inicijalno i finalno mjerenje; jedna grupa i finalno mjerenje; jedna grupa stepstep ––druga grupa hidruga grupa hi--lo aerobikalo aerobikaSvaki trening: 35 minuta Svaki trening: 35 minuta cardiocardio + 15 + 15 min snaga + 10 min istezanjemin snaga + 10 min istezanjeAnalizirano stanje u varijablama Analizirano stanje u varijablama motorike (izmmotorike (između ostalog i eđu ostalog i fleksibilnost) i morfologijefleksibilnost) i morfologije

96


Rezultati za fleksibilnost: Rezultati za fleksibilnost:

FINFINININFINFINININTestTest

80,580,577,777,777,677,674,274,2PretklonPretklon

68,768,766,466,471,871,869,469,4IskretIskret

STEPSTEPHIHI--LOLO





68,768,766,466,471,871,869,469,4IskretIskret

STEPSTEPHIHI--LOLO

Ovo je dobro… napredak je očit i značajan





68,768,766,466,471,871,869,469,4IskretIskret

STEPSTEPHIHI--LOLO

Ovo međutim nije dobro…

Vi razmislite zašto nije dobro i zašto je došlo do toga da nije dobro…

97

Onaj koga zanima istraživanje u detalje može ga skinuti na ovoj stranici





Metoda koja ustvari ukljuMetoda koja ustvari uključčuje uje izvođenje dinamiizvođenje dinamiččkih kretnji uz kih kretnji uz postizanje maksimalnih i postizanje maksimalnih i supramaksimalnihsupramaksimalnih amplituda amplituda pokretapokreta






Na ovaj način postiže se definitivno veća amplituda nego je to slučaj u pasivnom istezanju, međutim puno se više i riskira pa …

98






Na ovaj način postiže se definitivno veća amplituda nego je to slučaj u pasivnom istezanju, međutim puno se više i riskira pa …

Kolika je potreba razvijati fleksibilnost na ovaj način prosudite sami.

Međutim, postoje sportovi u kojima je upravo ovakav način rada itekako dobrodošao jer se pojedine topološke regije moraju “naviknuti” na funkcioniranje u ovakvim “uvjetima”

VjeVječčito pitanjeito pitanje……

Koja metoda daje bolje rezultate, Koja metoda daje bolje rezultate, statistatiččka ili dinamika ili dinamiččka?ka?

Nisam siguran da itko može odgovoriti bez da doda nešto “ali…”

Jednostavno, svaka od metoda ima svoje prednosti i nedostatke i treba se pronaći “u njima”.

99

DosadaDosadaNema razvoja Nema razvoja dinamidinamiččke ke fleksibilnostifleksibilnosti

Subjektivna bolSubjektivna bolNema vremena za Nema vremena za gagaššenje enje stretchstretch refleksarefleksaOpasnost od ozljedeOpasnost od ozljede

NEDOSTACINEDOSTACI

Sigurna metodaSigurna metodaOpuOpušštajutajućći treningi trening

OOččekuje se razvoj ekuje se razvoj dinamidinamiččke fleksibilnostike fleksibilnostiZanimljiviji trening metodaZanimljiviji trening metoda

PREDNOSTIPREDNOSTI

StatiStatiččkakaDinamiDinamiččkaka

KonaKonaččnono……

Kod razvoja fleksibilnosti imamo isti problem Kod razvoja fleksibilnosti imamo isti problem kao i kod razvoja snage kao i kod razvoja snage –– trebamo trebamo poznavati vjepoznavati vježžbu za svaku topolobu za svaku topološšku regijuku regijuPreciznije, potrebno je poznavati viPreciznije, potrebno je poznavati višše vjee vježžbi bi za pojedinu topoloza pojedinu topološšku regijuku regijuJedino se tako moJedino se tako možže objektivno i dugoroe objektivno i dugoroččno no raditi na transformacijama fleksibilnosti raditi na transformacijama fleksibilnosti

100

Prisjetimo se Prisjetimo se ……



dimenzijadimenzija


ANALIZA STANJA I ANALIZA STANJA I KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKE TRANSFORMACIJE KE TRANSFORMACIJE MOTORIMOTORIČČKIH SPOSOBNOSTI KIH SPOSOBNOSTI -- RAVNOTERAVNOTEŽŽAA

101

RavnoteRavnotežžaa……

1.1. O njoj ne volim previO njoj ne volim previšše govoriti e govoriti mada sam svjestan njene vamada sam svjestan njene važžnosti nosti u nau naššem poslu?em poslu?

2.2. Razlog Razlog -- osobno nisam siguran ima osobno nisam siguran ima li je se smisla uopli je se smisla uopćće nazivati e nazivati motorimotoriččkom sposobnokom sposobnoššććuu……

3.3. Netko Netko ćće pitati e pitati -- kako nije motorikako nije motoriččka ka sposobnost kad osposobnost kad oččito igra bitnu ito igra bitnu ulogu u nizu sportova i sportskih ulogu u nizu sportova i sportskih disciplina?disciplina?

4.4. Odgovor Odgovor –– i inteligencija igra bitnu i inteligencija igra bitnu ulogu u sportu pa je nitko ne naziva ulogu u sportu pa je nitko ne naziva motorimotoriččkom sposobnokom sposobnoššćću? u?



2.2. RazlogRazlog -- osobno nisam siguran ima osobno nisam siguran ima li je se smisla uopli je se smisla uopćće nazivati e nazivati motorimotoriččkom sposobnokom sposobnoššććuu……



Naime…






Naime…

E sad…

102






Naime…

E sad…

ZAKLJUČAK:

Kako u sposobnosti ravnoteže manje toga ovisi o “skeletnom mišićju”, a više o funkciji kinestetičkih i vidnih receptora postavlja se pitanje s početka ove priče

……

Ipak, mi Ipak, mi ććemo emo ravnoteravnotežžuu u daljem tekstu u daljem tekstu razmatrati kao motorirazmatrati kao motoriččku sposobnostku sposobnost jer jojer joššnitko nije znanstveno potvrdio ovo moje nitko nije znanstveno potvrdio ovo moje mudrovanje s prethodnih slajdova (mudrovanje s prethodnih slajdova (ili barem ili barem ja za to ne znamja za to ne znam))Ovo pogotovo jer Ovo pogotovo jer ćće poznavanje e poznavanje ravnoteravnotežžeepriblipribližžiti problematiku koju osobno smatram iti problematiku koju osobno smatram jako vajako važžnom, a koja se osim ravnotenom, a koja se osim ravnotežže tie tičče e razvoja razvoja koordinacijekoordinacije i i preciznostipreciznosti

Testiranje ravnoteTestiranje ravnotežžee

I pored navedenih problema postoje I pored navedenih problema postoje situacije kad je mjerenje ravnotesituacije kad je mjerenje ravnotežže e izuzetno vaizuzetno važžno i redovito se provodi no i redovito se provodi bez obzira na sve nedostatke u bez obzira na sve nedostatke u mjerenjumjerenjuU takvim situacijama informacija o U takvim situacijama informacija o stanju ravnotestanju ravnotežže je jednostavno e je jednostavno ““prevaprevažžnana”” da bi je zanemarilida bi je zanemarili

103

Testiranje ravnoteTestiranje ravnotežžee

I pored navedenih problema postoje I pored navedenih problema postoje situacije kad je mjerenje ravnotesituacije kad je mjerenje ravnotežže e izuzetno vaizuzetno važžno i redovito se provodi no i redovito se provodi bez obzira na sve nedostatke u bez obzira na sve nedostatke u mjerenjumjerenjuU takvim situacijama informacija o U takvim situacijama informacija o stanju ravnotestanju ravnotežže je jednostavno e je jednostavno ““prevaprevažžnana”” da bi je zanemarilida bi je zanemarili

Starije osobe – zbor rizika od pada i posljedica koje pad kod starijih osoba nosi

Sportaši – u sportovima u kojima ravnoteža igra značajnu ulogu

Djeca – u pojedinačnim slučajevima kada dođe do izraženog prirasta u visinu

Neki testovi ravnoteNeki testovi ravnotežžee

Stajanje na jednoj nozi na klupici za Stajanje na jednoj nozi na klupici za ravnoteravnotežžuu–– Otvorenih oOtvorenih oččijuiju–– Zatvorenih oZatvorenih oččijuiju

Flamingo test Flamingo test –– Otvorenih oOtvorenih oččiju iju –– Zatvorenih oZatvorenih oččijuiju

Test dinamiTest dinamiččke ravnoteke ravnotežže na niskoj gredi e na niskoj gredi --zatvorenih ozatvorenih oččijuiju

Stajanje na jednoj nozi na klupici Stajanje na jednoj nozi na klupici za ravnoteza ravnotežžu (otvorenim ili u (otvorenim ili zatvorenim ozatvorenim oččima)ima)

Test se izvodi na klupici za Test se izvodi na klupici za ravnoteravnotežžu prikazanoj na slici u prikazanoj na slici (jedina (jedina ““bitnabitna”” mjera je mjera je debljina plohe na kojoj se debljina plohe na kojoj se stoji stoji –– 2 cm)2 cm)Test se moTest se možže izvoditi e izvoditi otvorenih ili zatvorenih ootvorenih ili zatvorenih oččiju iju (u tom slu(u tom sluččaju ispitaniku se aju ispitaniku se stavlja povez na ostavlja povez na očči)i)Potrebno je osigurati uvjete Potrebno je osigurati uvjete za izvođenje testaza izvođenje testa, tako da , tako da je najbolje oko testiranog je najbolje oko testiranog staviti strunjastaviti strunjaččee

104


Ispitanik bos zauzima stabilan Ispitanik bos zauzima stabilan polopoložžaj na jednoj nozi oslanjajuaj na jednoj nozi oslanjajućći se i se na zid jednom rukomna zid jednom rukomU trenutku kada je zauzeo stabilan U trenutku kada je zauzeo stabilan polopoložžaj, ispitanik spuaj, ispitanik spuššta ruke niz ta ruke niz tijelo i pokutijelo i pokuššava odrava održžati ravnoteati ravnotežžni ni polopoložžaj maksimalno dugoaj maksimalno dugoMjeri se vrijeme od spuMjeri se vrijeme od spušštanja ruku tanja ruku niz tijelo do gubitka ravnoteniz tijelo do gubitka ravnotežžnog nog polopoložžaja (pad s klupe), ili odvajanja aja (pad s klupe), ili odvajanja ruku od tijelaruku od tijelaTest se izvodi u pet Test se izvodi u pet ččestica i rezultat estica i rezultat se kondenzira kao prosjek mjerenjase kondenzira kao prosjek mjerenja


Ispitanik bos zauzima stabilan Ispitanik bos zauzima stabilan polopoložžaj na jednoj nozi oslanjajuaj na jednoj nozi oslanjajućći se i se na zid jednom rukomna zid jednom rukomU trenutku kada je zauzeo stabilan U trenutku kada je zauzeo stabilan polopoložžaj, ispitanik spuaj, ispitanik spuššta ruke niz ta ruke niz tijelo i pokutijelo i pokuššava odrava održžati ravnoteati ravnotežžni ni polopoložžaj maksimalno dugoaj maksimalno dugoMjeri se vrijeme od spuMjeri se vrijeme od spušštanja ruku tanja ruku niz tijelo do gubitka ravnoteniz tijelo do gubitka ravnotežžnog nog polopoložžaja (pad s klupe), ili odvajanja aja (pad s klupe), ili odvajanja ruku od tijelaruku od tijelaTest se izvodi u pet Test se izvodi u pet ččestica estica i rezultat i rezultat se kondenzira kao prosjek mjerenjase kondenzira kao prosjek mjerenja

Kako sad ovo, a prije je bilo tako da se uzima maksimalni rezultat?


Ispitanik bos zauzima stabilan Ispitanik bos zauzima stabilan polopoložžaj na jednoj nozi oslanjajuaj na jednoj nozi oslanjajućći se i se na zid jednom rukomna zid jednom rukomU trenutku kada je zauzeo stabilan U trenutku kada je zauzeo stabilan polopoložžaj, ispitanik spuaj, ispitanik spuššta ruke niz ta ruke niz tijelo i pokutijelo i pokuššava odrava održžati ravnoteati ravnotežžni ni polopoložžaj maksimalno dugoaj maksimalno dugoMjeri se vrijeme od spuMjeri se vrijeme od spušštanja ruku tanja ruku niz tijelo do gubitka ravnoteniz tijelo do gubitka ravnotežžnog nog polopoložžaja (pad s klupe), ili odvajanja aja (pad s klupe), ili odvajanja ruku od tijelaruku od tijelaTest se izvodi u pet Test se izvodi u pet ččestica estica i rezultat i rezultat se kondenzira kao prosjek mjerenjase kondenzira kao prosjek mjerenja


Ovo je vrlo važno:

SVAKI TEST U KOJEM SE MOŽE SLUČAJNO JAVITI ODLIČAN REZULTAT -KONDENZIRA SE IZRAČUNAVANJEM PROSJEKA (ARITMETIČKE SREDINE)

SUPROTNO, SVAKI TEST U KOJEM SE “TREBA NEŠTO NAUČITI” KOD IZVOĐENJA TESTA (PRIMJERICE OPTIMALNA PUTANJA LOPTE KOD BACANJA MEDICINKE IZ LEŽANJA) - KONDENZIRA SE KROZ NAJBOLJI REZULTAT

105


Ispitanik bos zauzima stabilan Ispitanik bos zauzima stabilan polopoložžaj na jednoj nozi oslanjajuaj na jednoj nozi oslanjajućći se i se na zid jednom rukomna zid jednom rukomU trenutku kada je zauzeo stabilan U trenutku kada je zauzeo stabilan polopoložžaj, ispitanik spuaj, ispitanik spuššta ruke niz ta ruke niz tijelo i pokutijelo i pokuššava odrava održžati ravnoteati ravnotežžni ni polopoložžaj maksimalno dugoaj maksimalno dugoMjeri se vrijeme od spuMjeri se vrijeme od spušštanja ruku tanja ruku niz tijelo do gubitka ravnoteniz tijelo do gubitka ravnotežžnog nog polopoložžaja (pad s klupe), ili odvajanja aja (pad s klupe), ili odvajanja ruku od tijelaruku od tijelaTest se izvodi u pet Test se izvodi u pet ččesticaestica i i rezultat rezultat se kondenzira kao prosjek mjerenjase kondenzira kao prosjek mjerenja


Ovo je vrlo važno:

SVAKI TEST U KOJEM SE MOŽE SLUČAJNO JAVITI ODLIČAN REZULTAT -KONDENZIRA SE IZRAČUNAVANJEM PROSJEKA (ARITMETIČKE SREDINE)

SUPROTNO, SVAKI TEST U KOJEM SE “TREBA NEŠTO NAUČITI” KOD IZVOĐENJA TESTA (PRIMJERICE OPTIMALNA PUTANJA LOPTE KOD BACANJA MEDICINKE IZ LEŽANJA) - KONDENZIRA SE KROZ NAJBOLJI REZULTAT

To je razlog zašto se test radi ovoliko “puno puta”.


Ispitanik bos zauzima stabilan Ispitanik bos zauzima stabilan polopoložžaj na jednoj nozi oslanjajuaj na jednoj nozi oslanjajućći se i se na zid jednom rukomna zid jednom rukomU trenutku kada je zauzeo stabilan U trenutku kada je zauzeo stabilan polopoložžaj, ispitanik spuaj, ispitanik spuššta ruke niz ta ruke niz tijelo i pokutijelo i pokuššava odrava održžati ravnoteati ravnotežžni ni polopoložžaj maksimalno dugoaj maksimalno dugoMjeri se vrijeme od spuMjeri se vrijeme od spušštanja ruku tanja ruku niz tijelo do gubitka ravnoteniz tijelo do gubitka ravnotežžnog nog polopoložžaja (pad s klupe), ili odvajanja aja (pad s klupe), ili odvajanja ruku od tijelaruku od tijelaTest se izvodi u pet Test se izvodi u pet ččestica i rezultat estica i rezultat se kondenzira kao prosjek mjerenjase kondenzira kao prosjek mjerenja

Ne treba valjda napominjati da ovaj test ne treba primjenjivati kod starijih osoba jer je za njih praktički – opasan

Flamingo testFlamingo test

U osnovi vrlo sliU osnovi vrlo sliččan test kao i onaj prije, an test kao i onaj prije, samo samo ne treba nikakva oprema za izvođenjene treba nikakva oprema za izvođenje

UPUTE:UPUTE:Zauzme se stabilan poloZauzme se stabilan položžaj na obje noge aj na obje noge ––bos, ruke na bokovimabos, ruke na bokovimaJedna noga se podigne od tla i postavi kao na Jedna noga se podigne od tla i postavi kao na slici (na koljeno druge noge), uz istovremeno slici (na koljeno druge noge), uz istovremeno podizanje na prstepodizanje na prsteOd tog trenutka mjeri se vrijemeOd tog trenutka mjeri se vrijemeVrijeme Vrijeme ““stajestaje”” kad ispitanika spusti nogu s kad ispitanika spusti nogu s koljena, spusti petu na tlo, ili odvoji ruku(koljena, spusti petu na tlo, ili odvoji ruku(--e) e) od bokovaod bokovaTest se radi tri puta (tako barem kaTest se radi tri puta (tako barem kažžu autori) i u autori) i izraizraččunava se prosjeunava se prosječčna vrijednostna vrijednost

106

Flamingo testFlamingo test

Ovaj test se također moOvaj test se također možže raditi e raditi otvorenim i zatvorenim ootvorenim i zatvorenim oččimaima

Test je teTest je tešško primjenjiv kod ko primjenjiv kod starijih i netreniranih osoba, ali ne starijih i netreniranih osoba, ali ne zato jer je opasan vezato jer je opasan većć ččisto iz isto iz razloga jer oni nerazloga jer oni nećće prekinuti test e prekinuti test zbog gubitka ravnotezbog gubitka ravnotežžee vevećć vrlo vrlo vjerojatno vjerojatno -- zbog umora stopala i zbog umora stopala i listalistaZato se kod takvih osoba radi Zato se kod takvih osoba radi testiranje na punom stopalu bez testiranje na punom stopalu bez podizanja na prstepodizanja na prste

Ovo sve do sada bili su testovi Ovo sve do sada bili su testovi statistatiččke ke ravnoteravnotežže e bez obzira rade li se bez obzira rade li se otvorenihotvorenih ili ili zatvorenih ozatvorenih oččijuijuOvakvih testova ima jako puno, mOvakvih testova ima jako puno, međutim svi eđutim svi su su ““na isti na isti ššablonablon”” i samo je pitanje izvedbe i samo je pitanje izvedbe Generalno Generalno –– nema dobrih i lonema dobrih i lošših, veih, većć samo samo dobro izvedenih i dobro izvedenih i ““nedobronedobro”” izvedenih jer je izvedenih jer je gregrešška u testiranju lako moguka u testiranju lako moguććaaSlijedi jedan Slijedi jedan test dinamitest dinamiččke ravnoteke ravnotežžee

Test dinamiTest dinamiččke ravnoteke ravnotežže e na niskoj gredina niskoj gredi

Dosta zanimljiv test koji osobno Dosta zanimljiv test koji osobno volim raditi kad testiram djecuvolim raditi kad testiram djecuOsnovni razlog je taj jer djeca kod Osnovni razlog je taj jer djeca kod ovog testa daju ovog testa daju ““sve od sebesve od sebe”” jer se jer se natjenatječču sa sobom i sa drugima, a to u sa sobom i sa drugima, a to babašš i nije slui nije sluččaj kod onih prije aj kod onih prije testova jer se nemaju temeljem testova jer se nemaju temeljem ččega motiviratiega motivirati

107

Test dinamiTest dinamiččke ravnoteke ravnotežže e na niskoj gredina niskoj gredi

Ispitanik se podigne na nisku gredu i veIspitanik se podigne na nisku gredu i vežžu mu se ou mu se oččiiTest se sastoji od hodanja po gredi postavljajuTest se sastoji od hodanja po gredi postavljajućći stopalo i stopalo ispred stopala, ruke su slobodne i ispitanik se njima sluispred stopala, ruke su slobodne i ispitanik se njima služži i u odru održžavanju ravnoteavanju ravnotežžeeRezultat na testu je broj koraka koje je ispitanik uspio Rezultat na testu je broj koraka koje je ispitanik uspio napravitinapravitiUkoliko ispitanik dođe do kraja grede prekine ga se i Ukoliko ispitanik dođe do kraja grede prekine ga se i spusti s gredespusti s gredeTest se radi (barem) tri puta i izraTest se radi (barem) tri puta i izraččunava se prosjeunava se prosječčni ni rezultat od tri pokurezultat od tri pokuššajaaja

Generalno o testovima Generalno o testovima ravnoteravnotežžee

Terenski testovi ravnoteTerenski testovi ravnotežže redovito su e redovito su nedovoljno pouzdani i rade se u venedovoljno pouzdani i rade se u veććem em broju broju ččestica nego ostali motoriestica nego ostali motoriččki testovi ki testovi Kao Kao ššto je veto je većć rereččeno eno osnovni problemosnovni problem je u je u tome tome ššto to postoji mogupostoji moguććnost da netko nost da netko ““slusluččajnoajno”” postigne dobar rezultatpostigne dobar rezultat, , ššto je to je rijetkost u drugim motoririjetkost u drugim motoriččkim kim sposobnostimasposobnostimaStoga Stoga treba biti izuzetno oprezan u treba biti izuzetno oprezan u interpretaciji rezultatainterpretaciji rezultata dobivenih mjerenjemdobivenih mjerenjem

KinezioloKineziološške ke transformacije ravnotetransformacije ravnotežžee

108

Trening ravnoteTrening ravnotežžee

U posljednje vrijeme jedan U posljednje vrijeme jedan od najpopularnijih treninga od najpopularnijih treninga uopuopććeeRazlog Razlog precizna analiza precizna analiza sportova i sportskih sportova i sportskih disciplina disciplina ččesto ukazuje na esto ukazuje na vavažžnost ravnotenost ravnotežže u e u karakteristikarakterističčnim sportskim nim sportskim manifestacijamamanifestacijama



Ovo međutim nije Ovo međutim nije svesve…… Dokazano je Dokazano je kako visoka razina kako visoka razina ravnoteravnotežže ima izravan e ima izravan uuččinak na prevenciju inak na prevenciju ozljeda kod sportaozljeda kod sportaššaa

109



Ovo međutim nije Ovo međutim nije svesve…… Dokazano je Dokazano je kako visoka razina kako visoka razina ravnoteravnotežže ima izravan e ima izravan uuččinak na prevenciju inak na prevenciju ozljeda kod sportaozljeda kod sportaššaa

?

Velika je razlika u kojoj će se fazi od ove tri “upaliti”ravnoteža …

U ovoj trećoj u stvari više se “ne treba niti paliti”


…… svodi se ustvari na trening svodi se ustvari na trening “š“što to ranijeg prepoznavanja naruranijeg prepoznavanja naruššenog enog ravnoteravnotežžnog polonog položžajaaja””Za to Za to -- “š“što ranijeto ranije”” ustvari je ustvari je ““prekasno prekasno ččekatiekati”” da promjenu da promjenu polopoložžaja prepozna vidni receptor koji aja prepozna vidni receptor koji je u osnovi je u osnovi ““tromtrom”” i vezan za veliki i vezan za veliki mozakmozak

110


…… svodi se ustvari na trening svodi se ustvari na trening “š“što to ranijeg ranijeg prepoznavanja naruprepoznavanja naruššenog enog ravnoteravnotežžnog polonog položžajaaja””Za to Za to -- “š“što ranijeto ranije”” ustvari je ustvari je ““prekasno prekasno ččekatiekati”” da promjenu da promjenu polopoložžaja prepozna vidni receptor koji aja prepozna vidni receptor koji je u osnovi je u osnovi ““tromtrom”” i vezan za veliki i vezan za veliki mozakmozak

Prepoznavanje treba “spustiti” na “niže razine CNS-a - PROPRIOCEPTORE







Ako “probudimo” proprioceptore i oni onda budu sposobni prepoznavati narušavanje ravnoteže, puno ćemo brže reagirati na narušavanje ravnoteže, a onda je logika vrlo jednostavna i prirodna …

111


Razlikujemo dvije temeljne metode: Razlikujemo dvije temeljne metode: 1.1. OdrOdržžavanje ravnoteavanje ravnotežžnog polonog položžajaaja2.2. VraVraććanje naruanje naruššene ravnoteene ravnotežžee


Razlikujemo dvije temeljne metode: Razlikujemo dvije temeljne metode: 1.1. OdrOdržžavanje ravnoteavanje ravnotežžnog polonog položžajaaja2.2. VraVraććanje naruanje naruššene ravnoteene ravnotežžee

Mada izgleda da nema neke pretjerane razlike u ove dvije metode zgodno je poznavati ovu podjelu jer ona ustvari označava da se u ovoj drugoj metodi NAMJERNO narušava ravnoteža pa se potom treba efikasno vratiti.

OdrOdržžavanje ravnoteavanje ravnotežžnog nog polopoložžajaaja

Osnovna ideja ovog treninga jest omoguOsnovna ideja ovog treninga jest omoguććiti iti efikasno odrefikasno održžavanje ravnoteavanje ravnotežžnog polonog položžaja, aja, to jest to jest sprijespriječčiti ispadanje iz ravnoteiti ispadanje iz ravnotežžeeNe treba međutim misliti da se ovaj trening Ne treba međutim misliti da se ovaj trening nunužžno odnosi samo nano odnosi samo na stajanje u mirnom stajanje u mirnom polopoložžajuajuOvaj trening ustvari je karakteristiOvaj trening ustvari je karakterističčan za sve an za sve situacije u kojima nema situacije u kojima nema ““namjernognamjernog””narunaruššavanja ravnoteavanja ravnotežžee

112


MoMožže se izvoditi na e se izvoditi na najjednostavnije nanajjednostavnije naččine ine kao kao ššto su: to su: –– Stajanje na jednoj nozi Stajanje na jednoj nozi

otvorenim i zatvorenim otvorenim i zatvorenim ooččima uz zauzimanje ima uz zauzimanje razlirazliččitih poloitih položžajaaja

–– Hodanje po crti Hodanje po crti –– Hodanje po gredi ili Hodanje po gredi ili

deblu naprijed ili deblu naprijed ili unazad, bounazad, boččno,no,……

Ili neIli neššto sofisticiranijim to sofisticiranijim tehnologijama tehnologijama






Ili neIli neššto sofisticiranijim to sofisticiranijim tehnologijama tehnologijama






Ili neIli neššto sofisticiranijim to sofisticiranijim tehnologijama tehnologijama Niti nuNiti nužžno u stajanju no u stajanju

113

VraVraććanje naruanje naruššene ravnoteene ravnotežžee

Ovo je neOvo je neššto drugato drugaččije ije –– upravo je upravo je CILJ naruCILJ naruššiti iti ravnoteravnotežžuu pa je pa je potom efikasno vratitipotom efikasno vratitiRadi se o generalno Radi se o generalno naprednijem sustavunaprednijem sustavuvjevježžbanja nego je to onaj prethodnibanja nego je to onaj prethodniOd vjeOd vježžbabačča a ““se trase tražžii”” da bude sposoban da bude sposoban solidno odrsolidno održžavati ravnoteavati ravnotežžu u nekom polou u nekom položžaju aju da bi mogao raditi ovaj model vjeda bi mogao raditi ovaj model vježžbanja u tom banja u tom polopoložžajuaju

VraVraććanje naruanje naruššene ravnoteene ravnotežžee

U osnovi radi se sve U osnovi radi se sve ššto se radilo i to se radilo i prije s dodatkom neprije s dodatkom neččeg eg ššto naruto naruššava ava ravnoteravnotežžuu–– Hodanje po gredi uz dobacivanje lopteHodanje po gredi uz dobacivanje lopte–– Hodanje po crti uz koHodanje po crti uz koššarkaarkašško vođenje ko vođenje

loptelopte–– …… i sve ostalo i sve ostalo ššto vam padne na pametto vam padne na pamet

Kad sve skupa zbrojimoKad sve skupa zbrojimo……

Ispada da je na razvoju ravnoteIspada da je na razvoju ravnotežže e najlaknajlakšše raditi u djetinjstvue raditi u djetinjstvuZaZaššto?to?

114

Zato jer je izbor sadržaja ogroman

Zato jer se djeca manje boje pada, a i kad padnu manje su posljedice

Zato jer ih nije “sram” učiti novo

Zato jer sve što radimo ustvari njima predstavlja ogromno veselje

Zato jer je izbor sadržaja ogroman

Zato jer se djeca manje boje pada, a i kad padnu manje su posljedice

Zato jer ih nije “sram” učiti novo

Zato jer sve što radimo ustvari njima predstavlja ogromno veselje

Uvijek poštujući jedno “zlatno pravilo”

VJEŽBA SE RADI SVE DOTLE DOK SE NE UVJEŽBA TOLIKO DA SE IZVODI BEZ PROBLEMA – nakon toga može se dodati nešto novo

Ostala pravila naučiti ćete na Metodici

115



dimenzijadimenzija


ANALIZA STANJA I ANALIZA STANJA I KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKE TRANSFORMACIJE KE TRANSFORMACIJE MOTORIMOTORIČČKIH SPOSOBNOSTI KIH SPOSOBNOSTI -- KOORDINACIJAKOORDINACIJA

Koordinacija Koordinacija ……

Vrlo vjerojatno najvaVrlo vjerojatno najvažžnija motorinija motoriččka ka sposobnost jer omogusposobnost jer omoguććava da se u ava da se u određenoj mjeri u određenim određenoj mjeri u određenim situacijama situacijama ““nadoknadinadoknadi”” nedostatak nedostatak nekih drugih motorinekih drugih motoriččkih sposobnostikih sposobnosti

116

Koordinacija Koordinacija ……

Koordinacija Koordinacija ……Jako puno manifestacija koordinacije

Neke se manifestiraju rukama, neke nogama, neke cijelim tijelom, neke u ritmu, kod nekih baratamo predmetima ili objektima kod nekih ne, …

Koordinacija Koordinacija ……Jako puno manifestacija koordinacije

Neke se manifestiraju rukama, neke nogama, neke cijelim tijelom, neke u ritmu, kod nekih baratamo predmetima ili objektima kod nekih ne, …

Ipak sve skupa imaju jednu zajedničku osnovu količina prethodno usvojenog motoričkog znanja igra presudnu ulogu (ovo se naravno odnosi samo na zdrave osobe - koje nemaju nikakvih poremećaja na CNS-u)

117

Testiranje koordinacije Testiranje koordinacije (1)(1)1.1. Iznimno je vaIznimno je važžnono2.2. JoJošš ““iznimnijeiznimnije”” je je

problematiproblematiččnono



Koordinacija je Koordinacija je najbolja mjera opnajbolja mjera opććeg eg motorimotoriččkog statusa kog statusa djeteta u razvoju djeteta u razvoju –– PoremePoremeććaji aji

koordinacije temeljni koordinacije temeljni su signal poremesu signal poremeććaja aja razvojarazvoja

–– Razvoj koordinacije Razvoj koordinacije ukazuje ustvari na ukazuje ustvari na ukupni razvoj djetetaukupni razvoj djeteta






Nema nikakve sumnje da poremećaj koordinacije kod djeteta predstavlja vrlo ozbiljan problem i kod svih ozbiljnijih patoloških stanja prepoznaju se poremećaji u koordinaciji (bilo da se radi o mišićnim ili živčanim insuficijencijama)

118






Kako koordinacija uvijek uključuje i određenu količinu snage, brzine, fleksibilnosti, … a posebno ravnoteže jasno je kako je kod djeteta ona “univerzalna” mjera motoričkog statusa

Figurativno, teško da će dijete biti “bilo što drugo” ako nije istovremeno i koordinirano

Testiranje koordinacije Testiranje koordinacije (1)(1)1.1.

2.2. JoJošš ““iznimnijeiznimnije”” je je problematiproblematiččnono

Testovi su Testovi su “š“škakljivikakljivi””ČČesto se rezultat na esto se rezultat na testovima krivo testovima krivo interpretirainterpretira

Testiranje koordinacije Testiranje koordinacije (2)(2)

U osnovi trebalo bi se provoditi za sve U osnovi trebalo bi se provoditi za sve mogumogućće e ““poddimenzijepoddimenzije”” koordinacije koordinacije (ruke, noge, ritam,(ruke, noge, ritam,……) ali to prakti) ali to praktiččki ki nikad nije mogunikad nije moguććeeZato se odabire najpogodniji test (ili Zato se odabire najpogodniji test (ili nekoliko testova) ovisno o tome nekoliko testova) ovisno o tome ššto to nas zanimanas zanima

119

Testiranje koordinacije Testiranje koordinacije (2)(2)

U osnovi trebalo bi se provoditi za sve U osnovi trebalo bi se provoditi za sve mogumogućće e ““poddimenzijepoddimenzije”” koordinacije koordinacije (ruke, noge, ritam,(ruke, noge, ritam,……) ali to prakti) ali to praktiččki ki nikad nije mogunikad nije moguććeeZato se odabire najpogodniji test (ili Zato se odabire najpogodniji test (ili nekoliko testova)nekoliko testova) ovisno o tome ovisno o tome ššto to nas zanimanas zanima

Može nas zanimati:

a) Neka posebna koordinacija jer ćemo na temelju nje selektirati (primjerice koordinacija nogu u nogometu)

b) Neka koordinacija za koju očekujemo da se mijenja pod utjecajem rasta i razvoja (primjerice koordinacija ruku u male djece – pa tako pratimo razvija li se dijete)

c) Neka koordinacija koju želimo mijenjati treningom jer je važna za uspjeh u nekoj aktivnosti (primjerice koordinacija u ritmu kod plesača)

d) …

Zbog svega Zbog svega ššto je prije nabrojeno odmah se to je prije nabrojeno odmah se na pona poččetku treba odluetku treba odluččiti iti ššto nas zanima i to nas zanima i temeljem toga birati testove temeljem toga birati testove To međutim nije sve To međutim nije sve –– osim osim ččinjenice da injenice da mjere mjere ““onuonu”” koordinaciju koja nas zanima, koordinaciju koja nas zanima, testovi moraju biti i testovi moraju biti i ““dovoljno dobridovoljno dobri”” upravo upravo za tu grupu ljudi koju za tu grupu ljudi koju ććemo testiratiemo testirati

Zbog svega Zbog svega ššto je prije nabrojeno odmah se to je prije nabrojeno odmah se na pona poččetku treba odluetku treba odluččiti iti ššto nas zanima i to nas zanima i temeljem toga birati testove temeljem toga birati testove To međutim nije sve To međutim nije sve –– osim osim ččinjenice da injenice da mjere mjere ““onuonu”” koordinaciju koja nas zanima,koordinaciju koja nas zanima,testovi moraju biti i testovi moraju biti i ““dovoljno dobridovoljno dobri”” upravo upravo za tu grupu ljudi koju za tu grupu ljudi koju ććemo testiratiemo testirati

Idemo odmah s primjerom mada još nismo ni prošli testove…

Za nogometaše ovo nije test koordinacije – već vježba

Ovo je test samo “nenogometašima”jer samo oni ne znaju “trikove”upravljanja loptom u ovakvom kretanju

120




Ovo je test koordinacije samo “nenogometašima” jer samo oni ne znaju “trikove” upravljanja loptom u ovakvom kretanju

Međutim, hoće li ovo biti “dovoljno dobar” test koordinacije nogu ako na njemu testiram Vas –studente kineziologije?




Ovo je test koordinacije samo “nenogometašima” jer samo oni ne znaju “trikove” upravljanja loptom u ovakvom kretanju

Međutim, hoće li ovo biti “dovoljno dobar” test koordinacije nogu ako na njemu testiram Vas –studente kineziologije?

Hoće, ali samo ako iz tog testiranja “izostavim” nogometaše jer će u protivnom oni sve nadmašiti na račun toga što znaju “trikove”

Ovo Ovo ššto je prije navedeno ustvari je i osnovni to je prije navedeno ustvari je i osnovni problem testova koordinacije problem testova koordinacije –– nunužžno je izostaviti no je izostaviti specifispecifiččno znanjeno znanje iz testa koliko je god moguiz testa koliko je god moguććeeNaravno, to nikad nije moguNaravno, to nikad nije mogućće potpuno ali se treba e potpuno ali se treba pokupokuššati ati Samo na taj naSamo na taj naččin dobiva se koliko in dobiva se koliko –– toliko realno toliko realno stanje koordinacije kao sposobnosti, a ne stanje koordinacije kao sposobnosti, a ne koordinacije kao koordinacije kao ““kolikoliččine ine specifispecifiččnihnih znanjaznanja””–– Problem je upravo u Problem je upravo u specifispecifiččnim znanjimanim znanjima jer ona ne bi jer ona ne bi

trebala biti trebala biti ““sadrsadržžanaana”” u koordinacijiu koordinaciji–– ““OpOpćća znanjaa znanja”” su međutim dobrodo su međutim dobrodoššla u koordinacijskim la u koordinacijskim

testovimatestovima

121

Ovo Ovo ššto je prije navedeno ustvari je i osnovni to je prije navedeno ustvari je i osnovni problem testova koordinacije problem testova koordinacije –– nunužžno je izostaviti no je izostaviti znanje iz testa koliko je god moguznanje iz testa koliko je god moguććeeNaravno, to nikad nije moguNaravno, to nikad nije mogućće potpuno ali se treba e potpuno ali se treba pokupokuššati ati Samo na taj naSamo na taj naččin dobiva se koliko in dobiva se koliko –– toliko realno toliko realno stanje koordinacije kao sposobnosti, a ne stanje koordinacije kao sposobnosti, a ne koordinacije kao koordinacije kao ““kolikoliččine specifiine specifiččnih znanjanih znanja””–– Problem je upravo u Problem je upravo u specifispecifiččnim znanjimanim znanjima jer ona ne bi jer ona ne bi

trebala biti trebala biti ““sadrsadržžanaana”” u koordinacijiu koordinaciji–– ““OpOpćća znanjaa znanja”” su međutim dobrodo su međutim dobrodoššla u koordinacijskim la u koordinacijskim

testovimatestovima

Razlozi za ovo dolje:

a) Specifična znanja netko je naučio “selektivno” i to ne znači da je taj netko i “koordiniran” (primjer: testirajte koordinaciju ruku kod žonglera koji nikad nije vidio odbojkašku loptu i najsmotanijeg odbojkaša testom “odbojkaški tanjur” i dobiti ćete …)

b) Opća znanja (primjerice biotička motorička znanja) trebala bi pokazivati “pravo stanje” koordinacije jer se ide od pretpostavke da je svatko to trebao naučiti (a ako nije onda je to “njegov problem” i definitivno ga imamo pravo “proglasiti”nekoordiniranim)

Testovi koordinacijeTestovi koordinacije

Okretnost na tluOkretnost na tluPoligon natraPoligon natrašškekeProvlaProvlaččenje i enje i preskakivanjepreskakivanje

Okretnost na tluOkretnost na tlu

122


Okretnost na tluOkretnost na tlu1. Start2. Bočno kotrljanje – okret i postavljanje

četveronoške3. Četveronoške nazad4. Uhvatiti zapakovani kimono između koljena5. Koluti put naprijed – kimono ne smije ispast6. Okret7. Koluti put nazad do kraja

1

2-3

4

5

6

7


Ja osobno jako volim ovaj test Ja osobno jako volim ovaj test –– UkljuUključčuje gibanja koja stvarno uje gibanja koja stvarno ““nitko specifinitko specifiččno ne uno ne uččii””–– Test je relativno kompliciranTest je relativno kompliciran–– Ne izvodi se Ne izvodi se ““probnoprobno”” ali bi obavezno trebala biti demonstracija ali bi obavezno trebala biti demonstracija ––

polagana uz polagana uz ššetnju ispitanika pored demonstratoraetnju ispitanika pored demonstratora–– Pet ponavljanja i (po meni) uzima se najbolji rezultatPet ponavljanja i (po meni) uzima se najbolji rezultat–– Test ima jedan veliki problem Test ima jedan veliki problem –– nestandardiziranost velinestandardiziranost veliččine ine

strunjastrunjačča, tako da ga ima smisla raditi samo u a, tako da ga ima smisla raditi samo u ““istim uvjetimaistim uvjetima””kad hokad hoććete pratiti promjene u stanju koordinacije iste grupe ete pratiti promjene u stanju koordinacije iste grupe ispitanika ispitanika Kad Kad žželite uspoređivati grupe unutar istog testaelite uspoređivati grupe unutar istog testaTEST NE MOTEST NE MOŽŽETE RADITI RADI USPOREDBE ETE RADITI RADI USPOREDBE ““PREMA VANIPREMA VANI”” (osim (osim akoako……))

123


Test ima jedan veliki problem Test ima jedan veliki problem ––nestandardiziranost velinestandardiziranost veliččine strunjaine strunjačča, a, tako da ga ima smisla raditi samo u tako da ga ima smisla raditi samo u ““istim uvjetimaistim uvjetima””

kad hokad hoććete pratiti promjene u stanju ete pratiti promjene u stanju koordinacije iste grupe ispitanika koordinacije iste grupe ispitanika Kad Kad žželite uspoređivati grupe unutar istog elite uspoređivati grupe unutar istog testatestaTEST NE MOTEST NE MOŽŽETE RADITI RADI USPOREDBE ETE RADITI RADI USPOREDBE ““PREMA VANIPREMA VANI”” (osim ako(osim ako……))

Poligon natraPoligon natrašškeke

Poligon natraPoligon natrašškeke1. Start2. Četveronoške unazad preko tapeciranog dijela

švedskog sanduka3. Četveronoške nazad kroz “debeli” okvir sanduka4. Četveronoške sve do preko cilja – vrijeme se

zaustavlja kad obje ruke pređu ciljnu crtu

DIMEZIJE POLIGONA VIDITE NA SLICI!

1 2 3 1

124

Poligon natraPoligon natrašškeke

Ovaj test Ovaj test MORATEMORATE znati ukoliko znati ukoliko ććete raditi u ete raditi u šškoli koli ––test je jedan od obaveznih u osnovnoj i srednjoj test je jedan od obaveznih u osnovnoj i srednjoj šškolikoliOsnovni problem i najOsnovni problem i najččeeššćća grea grešška kod testiranja je ka kod testiranja je ““fiksiranje okvira sandukafiksiranje okvira sanduka”” (netko sjedne na okvir (netko sjedne na okvir najnajččeeššćće)e)–– Test tada gubi smisao i postaje neTest tada gubi smisao i postaje neššto drugo, a ne mjera to drugo, a ne mjera

koordinacijekoordinacijeIpak treba paziti da se okviri Ipak treba paziti da se okviri ““ne kline kližžuu”” previprevišše jer e jer onda ispitanik ne moonda ispitanik ne možže normalno prolaziti prepreke e normalno prolaziti prepreke (ako testirate na parketu vla(ako testirate na parketu vlažžna krpa ispod sanduka na krpa ispod sanduka rjerješšava stvar)ava stvar)

ProvlaProvlaččenje i enje i preskakivanjepreskakivanje


Mislim da slika govori sama za sebe

U točki “5” se ne staje već se odmah kreće nazad

Test završava kad ispitanik “cijeli” pređe preko ciljne crte

Sve dimenzije na grafu su 2 metra

125


Opet jedan zgodan test koji prati Opet jedan zgodan test koji prati ““pravupravu””logiku testova koordinacije logiku testova koordinacije –– nema nema specifispecifiččnih motorinih motoriččkih znanjakih znanjaTest se ne isprobava ali se demonstrira Test se ne isprobava ali se demonstrira skraskraććeno (jedan preskok, jedno eno (jedan preskok, jedno provlaprovlaččenja,enja,…… ododššetateetate do okretido okretiššta, ta, fintiratefintirate polazak nazad, polazak nazad, ododššetateetate do cilja i do cilja i pokapokažžete kako nakon zadnjeg provlaete kako nakon zadnjeg provlaččenja enja treba zavrtreba završšiti test)iti test)

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije koordinacijekoordinacije

Trening i razvoj Trening i razvoj koordinacijekoordinacije

Po mom miPo mom miššljenju ljenju jedan od jedan od najvanajvažžnijih, ako ne i nijih, ako ne i najvanajvažžniji dio naniji dio naššeg eg poslaposlaJedno od najslabije Jedno od najslabije istraistražženih podruenih područčja ja u nau naššem posluem poslu

126



VeVećć je prije kazano kako je prije kazano kako koordinacijakoordinacija ustvari ustvari predstavlja osnovu predstavlja osnovu motorimotoriččkog funkcioniranjakog funkcioniranjapa...pa...Osobno mislim da bi se Osobno mislim da bi se kvalitetnim razvojem kvalitetnim razvojem koordinacije koordinacije moglo djelovatimoglo djelovati i i na druge segmente na druge segmente antropoloantropološškog statusa kog statusa (primjerice kognitivne (primjerice kognitivne sposobnosti) sposobnosti) o logici ovoga o logici ovoga ććemo neemo neššto kasnijeto kasnije



Postoji niz razloga za Postoji niz razloga za ovu tvrdnju koji se ovu tvrdnju koji se mogu namogu naćći u i u literaturi, ali mislim literaturi, ali mislim da je osnovni da je osnovni problem u slijedeproblem u slijedeććem em ……

Problem Problem ““senzibilnih senzibilnih fazafaza””

Senzibilne fazeSenzibilne faze trebale bi trebale bi predstavljati periode predstavljati periode žživota u kojima ivota u kojima se pojedine motorise pojedine motoriččke i/ili ke i/ili funkcionalne sposobnosti mogu funkcionalne sposobnosti mogu efikasno razvijati primjenom efikasno razvijati primjenom kineziolokineziološških kih stimulusastimulusaAutori smatraju da se senzibilne faze Autori smatraju da se senzibilne faze ustvari pronalaze tako da se pogleda ustvari pronalaze tako da se pogleda krivulja promjenakrivulja promjena u nekoj motoriu nekoj motoriččkoj koj sposobnosti, pogleda se kad se sposobnosti, pogleda se kad se sposobnost sposobnost ubrzano razvijaubrzano razvija i onda i onda to je senzibilna fazato je senzibilna faza

127

Problem Problem ““senzibilnih senzibilnih fazafaza””

Senzibilne fazeSenzibilne faze trebale bi trebale bi predstavljati periode predstavljati periode žživota u kojima ivota u kojima se pojedine motorise pojedine motoriččke i/ili ke i/ili funkcionalne sposobnosti mogu funkcionalne sposobnosti mogu efikasno razvijati primjenom efikasno razvijati primjenom kineziolokineziološških kih stimulusastimulusaAutori smatraju da se senzibilne faze Autori smatraju da se senzibilne faze ustvari pronalaze tako da se pogleda ustvari pronalaze tako da se pogleda krivulja promjenakrivulja promjena u nekoj motoriu nekoj motoriččkoj koj sposobnosti, pogleda se kad se sposobnosti, pogleda se kad se sposobnost sposobnost ubrzano razvijaubrzano razvija i onda i onda to je senzibilna fazato je senzibilna faza

Meni osobno ovo nije ni logično niti opravdano…

Primjer: Primjer: Promjene u stanju Promjene u stanju koordinacije kod djekoordinacije kod dječčaka u pubertetuaka u pubertetu

R1*grupa; LS MeansCurrent effect: F=0,86488

Effective hypothesis decomposition* označava značajne razlike među grupama

poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1

NESPORTAŠI SPORTAŠI

* *




poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1


* *

Većina bi ovaj period proglasila senzibilnom fazom …

128




poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1


* *


Ja međutim mislim da je ovo MOŽDA senzibilna faza , a ovo prije SIGURNO nije …



Effective hypothes is decom pos ition* ozn ačava značajne razlike među gru pam a

poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1


* *



Zašto ovo po meni nije senzibilna faza za razvoj koordinacije?

1) Zato jer se koordinacija u ovom periodu očito razvija “sama od sebe” i nema smisla “tražit kruva svr pogače”




poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1


* *





2) Zato jer sport očito ne daje rezultate

129




poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1


* *





2) Zato jer sport očito ne daje rezultate

Andersen L.B. (1994) Changes in physical activity are reflected in changes in fitness during late adolescence. A 2-year follow-up study. J. Sports Med. Phys. Fitness. 34

“… growth and developmental changes override the stimulus of training”




poligon1poligon2

poligon3poligon4

poligon5poligon6

poligon7poligon8

R1

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

DV_

1


* *


Zašto je međutim ovo drugo “možda”senzibilna faza?

1) Tada očito prestaje prirodni “prirast” u koordinaciji pa …

2) Međutim, možda je ipak to prekasno za razviti koordinaciju … nažalost nemamo podatke od “prije” pa ne možemo znati kakva je situacija bila prije ove “nizbrdice”

3) Izgleda da je ovo pod 2) stvarno tako jer se ne razvija ni kod sportaša pa…

ZaZaššto smo o ovome uopto smo o ovome uopćće prie priččali?ali?

130

Zbog ovog Zbog ovog ““krivog krivog tumatumaččenjaenja”…”…

Ustvari se vjerojatno dogodilo da smo dugo Ustvari se vjerojatno dogodilo da smo dugo gubili vrijeme i nikako nismo uspjeli razviti gubili vrijeme i nikako nismo uspjeli razviti sustave za razvoj koordinacije koji bi bili onako sustave za razvoj koordinacije koji bi bili onako uuččinkoviti kao neki drugi sustavi (primjerice inkoviti kao neki drugi sustavi (primjerice snaga ili funkcionalne sposobnosti,snaga ili funkcionalne sposobnosti,……))Mislim da smo iz tog razloga i proglasili Mislim da smo iz tog razloga i proglasili koordinaciju koordinaciju ““visoko genetski uvjetovanom visoko genetski uvjetovanom sposobnosposobnoššććuu””

Zbog ovog Zbog ovog ““krivog krivog tumatumaččenjaenja”…”…

Ustvari se vjerojatno dogodilo da smo dugo Ustvari se vjerojatno dogodilo da smo dugo gubili vrijeme i nikako nismo uspjeli razviti gubili vrijeme i nikako nismo uspjeli razviti sustave za razvoj koordinacije koji bi bili onako sustave za razvoj koordinacije koji bi bili onako uuččinkoviti kao neki drugi sustavi (primjerice inkoviti kao neki drugi sustavi (primjerice snaga ili funkcionalne sposobnosti,snaga ili funkcionalne sposobnosti,……))Mislim da smo iz tog razloga i proglasili Mislim da smo iz tog razloga i proglasili koordinaciju koordinaciju ““visoko genetski uvjetovanom visoko genetski uvjetovanom sposobnosposobnoššććuu””

OVO JE ZA INTERNU UPOTREBU NA OVOM PREDMETU I NEMOJTE MI DOLAZITI POSLIJE DA STE PALI NEKI DRUGI ISPIT JER STE OVO REKLI !!!

Kako bi (po logici) trebao izgledati Kako bi (po logici) trebao izgledati trening koordinacije???trening koordinacije???

131

132

ŠŠto je zajednito je zajedniččko svemu ko svemu prije prikazanom?prije prikazanom?

1)1) Kompleksnost motoriKompleksnost motoriččkih zadatakakih zadataka2)2) Relativno Relativno ““nepoznavanjenepoznavanje”” kretnekretne

strukture strukture ššto moto možže biti uvjetovano: e biti uvjetovano: a)a) Relativno slabim poznavanjem kretnje koja se Relativno slabim poznavanjem kretnje koja se

izvodi izvodi –– jer kretnju jojer kretnju jošš nismo dobro naunismo dobro nauččiliilib)b) Relativno slabim poznavanjem kretnje koja se Relativno slabim poznavanjem kretnje koja se

izvodi izvodi –– jer kretnju jer kretnju ……I.I. nikad ni ne monikad ni ne možžemo potpuno nauemo potpuno nauččiti iti II.II. Izbjegavamo izvoditi u uvjetima u kojima je dobro Izbjegavamo izvoditi u uvjetima u kojima je dobro

izvodimoizvodimo






izvodimoizvodimo

To ustvari ne treba biti nužno skroz kompleksna motorička struktura, većtreba biti “solidno kompleksna” za onog tko je savladava.






izvodimoizvodimo

Tehnike za unapređenje koordinacije:

1. Povećanje opsega i dubine motoričkih znanja (a)2. Korištenja već stečenog znanja na novi način i u

neuobičajenim okolnostima (bI.)3. Postupci djelomične ili potpune reorganizacije

dinamičkog stereotipa gibanja (bII.)

133

1. 1. Povećanje opsega i dubinemotoričkih znanja

opseg motoričkih znanja broj motoričkihprogramadubina motoričkih znanja kvalitetausvojenosti motoričkih znanjaDrugim riječima – učenje i usavršavanje što više različitih motoričkih znanjaLOGIKA: prethodno usvojena motorička znanja omogućavaju savladavanje novih (nepoznatih) po principu analogije

1. 1. Povećanje opsega i dubinemotoričkih znanja

opseg motoričkih znanja broj motoričkihprogramadubina motoričkih znanja kvalitetausvojenosti motoričkih znanjaDrugim riječima – učenje i usavršavanje što više različitih motoričkih znanjaLOGIKA: prethodno usvojena motorička znanja omogućavaju savladavanje novih (nepoznatih) po principu analogije

Ako ništa drugo bar će postojati veća mogućnost da neki od ovih dijelova “kompleksa” već u nekom obliku poznajemo


Za ovu svrhu najpogodnija su Za ovu svrhu najpogodnija su biotibiotiččkakamotorimotoriččka znanja ka znanja Razlozi: Razlozi: –– Relativno se brzo i logiRelativno se brzo i logiččno uno učče i e i

usavrusavrššavajuavaju–– Ne zahtijevaju nikakve posebne Ne zahtijevaju nikakve posebne

materijalne uvjete za umaterijalne uvjete za uččenjeenje–– Djeci su zanimljiva i izazovnaDjeci su zanimljiva i izazovna

134


Za ovu svrhu najpogodnija su Za ovu svrhu najpogodnija su biotibiotiččkakamotorimotoriččka znanja ka znanja Razlozi: Razlozi: –– Relativno se brzo i logiRelativno se brzo i logiččno uno učče i e i

usavrusavrššavajuavaju–– Ne zahtijevaju nikakve posebne Ne zahtijevaju nikakve posebne

materijalne uvjete za umaterijalne uvjete za uččenjeenje–– Djeci su zanimljiva i izazovnaDjeci su zanimljiva i izazovna

Biotička motorička znanja ili prirodni oblici kretanjaobuhvaćaju sve one motoričke programe (motoričkaznanja) pomoću kojih je moguće:

a) svladavati prostorb) svladavati preprekec) svladavati otpored) manipulirati objektima

2. Korištenja već stečenog znanja nanovi način i u neuobičajenimokolnostima

Druga Druga ““tehnikatehnika”” za unapređenja za unapređenja koordinacijekoordinacijeU stvari ovo je opet U stvari ovo je opet ““uuččenje novog enje novog znanjaznanja”” primjenom starogprimjenom starogVeVeććina motoriina motoriččkih znanja mokih znanja možže se e se koristiti i u nekim koristiti i u nekim ““izmijenjenim izmijenjenim okolnostimaokolnostima””Primjerice Primjerice ……

135

3. Postupci djelomične ili potpunereorganizacije dinamičkog stereotipagibanja

U osnovi vrlo sliU osnovi vrlo sliččna na ““tehnikatehnika”” kao i kao i ona prije ali podrazumijeva da se ona prije ali podrazumijeva da se znanje najprije zna znanje najprije zna ““savrsavrššenoeno”” pa da pa da se onda primjenjuje u treningu se onda primjenjuje u treningu koordinacijekoordinacijeOvo je metoda koja se u stvari Ovo je metoda koja se u stvari ne ne koristi radi razvoja koordinacijekoristi radi razvoja koordinacije, ve, veććse mose možže oe oččekivati da do razvoja ekivati da do razvoja koordinacije dođe kad se metoda koordinacije dođe kad se metoda koristikoristi

136

O koordinaciji O koordinaciji -- neneššto za krajto za kraj……

Malo nazadMalo nazad……



dimenzijadimenzija

U osnovi U osnovi ““samosamo””: : –– Voluminoznosti Voluminoznosti

(mi(miššiiććne mase) ne mase) –– PotkoPotkožžnog masnog nog masnog

tkiva tkiva

137



dimenzijadimenzija

U osnoviU osnovi ““samosamo””: : –– Voluminoznosti Voluminoznosti

(mi(miššiiććne mase) ne mase) –– PotkoPotkožžnog masnog nog masnog

tkiva tkiva Postoje dokazi da se mijenja i transverzalna dimenzionalnost, ali generalno to nisu promjene koje “ciljamo” već se događaju “usput” pa o tome nećemo ovdje (barem za sada)

ANALIZA STANJA I KINEZIOLOANALIZA STANJA I KINEZIOLOŠŠKE KE TRANSFORMACIJE MORFOLOTRANSFORMACIJE MORFOLOŠŠKIH KIH OSOBINA OSOBINA -- VOLUMINOZNOST (MIVOLUMINOZNOST (MIŠŠIIĆĆNA MASA)NA MASA)

Voluminoznost Voluminoznost ……

Vrlo Vrlo ččesto kinezioloesto kineziološški transformirana ki transformirana antropoloantropološška dimenzijaka dimenzijaU srediU središštu interesa u sportu i rekreacijitu interesa u sportu i rekreacijiOsnovni razlog: Osnovni razlog: –– U sportu utjeU sportu utječče na karakteristie na karakterističčnu nu

sportsku uspjesportsku uspješšnostnost–– U rekreaciji predstavlja sinonim U rekreaciji predstavlja sinonim ““lijepog lijepog

izgledaizgleda””

138





Voluminoznost ustvari predstavlja količinu mišićne mase, a kako su mišići izravni generator sile…





Vrlo vjerojatno i zbog popularnosti sporta u današnjem svijetu, ali i zbog povezanosti mišićavosti s pojmom zdravlja (analogija: ako ste mišićavi niste debeli, to jest znači da vježbate, što znači da ste aktivni, to opet znači da imate i zdravo srce, itd…)





S obzirom da se ovaj pojam povezuje s muškarcima, prepuštam svakome ponaosob da odluči koliko je “dovoljno” kod žena

139

Analiza stanja Analiza stanja vvoluminoznostivvoluminoznosti

Mjerenje voluminoznosti ustvari se Mjerenje voluminoznosti ustvari se svodi na metode kojima se mjeri svodi na metode kojima se mjeri opseg pojedine tjelesne regijeopseg pojedine tjelesne regije

Analiza stanja Analiza stanja vvoluminoznostivvoluminoznosti

Mjerenje voluminoznosti ustvari se Mjerenje voluminoznosti ustvari se svodi na metode kojima se mjeri svodi na metode kojima se mjeri opseg opseg pojedine tjelesne regijepojedine tjelesne regije

Nije dovoljno izmjeriti samo jednu tjelesnu regiju jer svaka regija ustvari ima “svoju” voluminoznost

Mjerenje opsega Mjerenje opsega ……

NadlakticeNadlaktice–– RelaksiranoRelaksirano–– KontrahiranoKontrahiranoPodlakticePodlakticePotkoljenicePotkoljeniceBedraBedra

Ostale opsege Ostale opsege ““ne volimne volim”” kao mjere kao mjere voluminoznosti, a Vi zakljuvoluminoznosti, a Vi zaključčite zaite zašštoto

140

VAVAŽŽNO!NO!

Na daljnjim slajdovima mjerenje je Na daljnjim slajdovima mjerenje je prikazano informativno prikazano informativno –– vivišše o tome e o tome na drugim predmetimana drugim predmetima

Opseg nadlaktice Opseg nadlaktice --relaksiranorelaksirano

Centimetarskom Centimetarskom vrpcom na najvrpcom na najšširoj iroj totoččki nadlakticeki nadlakticeBez Bez ““stezanjastezanja”” traketrakeMjeri se tri putaMjeri se tri putaUzima se prosjek Uzima se prosjek od tri mjerenjaod tri mjerenja

Opseg nadlaktice Opseg nadlaktice --kontrahiranokontrahirano

ČČesta mjera kod esta mjera kod sportasportaššaaNadlaktica se Nadlaktica se kontrahira kao na slicikontrahira kao na sliciCm vrpca se stavlja na Cm vrpca se stavlja na najnajšširi dio nadlakticeiri dio nadlakticeMjeri se tri puta i Mjeri se tri puta i uzima prosjekuzima prosjek

141

Opseg podlakticeOpseg podlaktice

Opet cm vrpca na Opet cm vrpca na najnajšširem dijelu irem dijelu podlaktice podlaktice Tri puta mjerenje Tri puta mjerenje ––prosjekprosjek

Opseg potkoljeniceOpseg potkoljenice

Mjerenje tri puta na Mjerenje tri puta na najnajšširem dijelu irem dijelu potkoljenicepotkoljenicePaziti da je tePaziti da je težžina ina jednako jednako raspoređena na raspoređena na obeobenogenoge

Opseg bedraOpseg bedra

Ima viIma višše mjera a e mjera a meni se najvimeni se najvišše e sviđa ovasviđa ovaOpet treba paziti da Opet treba paziti da je teje težžina na ina na obeobenoge podjednakanoge podjednakaTri puta Tri puta -- prosjekprosjek

142

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije voluminoznostivoluminoznosti

Voluminoznost definira:Voluminoznost definira:

VeliVeliččina muskulatureina muskulatureTonus muskulatureTonus muskulature

–– Naravno pod uvjetom da muskulaturu Naravno pod uvjetom da muskulaturu uopuopćće vidimo od masnog tkiva koje ju e vidimo od masnog tkiva koje ju pokrivapokriva

Prisjetimo sePrisjetimo se……Ustvari nas zanima da

napravimo mišićvećim, a to možemo:

a) Povećanjem presjeka svakog pojedinog vlakna

b) Povećanjem broja vlakana

HIPERTROFIJA

143

Vrste hipertrofijeVrste hipertrofije……

1.1. KroniKroniččna hipertrofijana hipertrofija–– PovePoveććanje broja anje broja miofibrilamiofibrila–– ViVišše e aktinaaktina i i miozinamiozina–– ViVišše e sarkoplazmesarkoplazme–– ViVišše vezivnog tkivae vezivnog tkiva

2.2. Akutna Akutna –– prolazna hipertrofijaprolazna hipertrofija–– Zbog poveZbog poveććanog protoka krvi anog protoka krvi

mimiššiićć se kratkotrajno se kratkotrajno ččini veini veććim im (debljim)(debljim)





Objektivno, ako gledamo neku promjenu u voluminoznosti treba nas zanimati samo ova prva





Ovaj fenomen je još uvijek relativno “neistražen” jer nema dovoljno dokaza o njemu…

Ustvari radi se o “umnažanju mišićnih vlakana” i vrlo je teško doći do podataka na ljudima

Ipak s obzirom da dokazi na eksperimentalnim životinjama postoje …

144

ŠŠto je potrebno za postito je potrebno za postićći i hipertrofiju?hipertrofiju?

1.1. Visoko intenzivni trening Visoko intenzivni trening 2.2. Kvalitetan i potpun oporavak Kvalitetan i potpun oporavak 3.3. OdgovarajuOdgovarajućća hormonska struktura a hormonska struktura



Trening mora biti takav da:

a) Iscrpljuje glikogenske rezerve u mišićima

b) Narušava proteinsku strukturu muskulature

145



Trening mora biti takav da:

a) Iscrpljuje glikogenske rezerve u mišićima

b) Narušava proteinsku strukturu muskulature

Ovo “tjera” muskulaturu da se pojačano “puni glikogenom”

Ovo međutim “zadebljava” proteinsku stukturu i povećava broj mišićnih stanica koje se onda opet mogu…


1.1. Visoko intenzivni trening Visoko intenzivni trening 2.2. Kvalitetan i potpun oporavakKvalitetan i potpun oporavak3.3. OdgovarajuOdgovarajućća hormonska struktura a hormonska struktura

Ovo nije ništa manje važno nego ono prije i uključuje:

a) Kvalitetnu prehranu

b) Kvalitetan i potpun odmor

c) Po mogućnosti i fizioprofilaktička sredstva oporavka







Prehrana omogućava punjenje iscrpljenih zaliha glikogena, ali i nadopunu proteina koji su potrebni kao gradivni materijal mišića

Odmor i san temeljni su preduvjeti da organizam bude sposoban oporaviti muskulaturu jer kad je budan ima “druge prioritete”

Fizioprofilaksa definitivno dobro dođe u svakom treningu ali ovde je posebno dobrodošla jer je stres ogroman i potrebno je malo “pomoći”

146


1.1. Visoko intenzivni trening Visoko intenzivni trening 2.2. Kvalitetan i potpun oporavak Kvalitetan i potpun oporavak 3.3. OdgovarajuOdgovarajućća hormonska strukturaa hormonska struktura

Hormoni su glavni generator anabolizma muskulature i bez njih se muskulatura neće sagraditi bez obzira koliko je hranili i odmarali.

Ulaskom u pubertet hormoni dolaze “sami od sebe” – iznutra, a u sportovima koji izravno ovise o količini muskulature nije rijetkost da se za njima posegne i “iz vani”







Prehrana omogućava punjenje iscrpljenih zaliha glikogena, ali i nadopunu proteina koji su potrebni kao gradivni materijal mišića

Odmor i san temeljni su preduvjeti da organizam bude sposoban oporaviti muskulaturu jer kad je budan ima “druge prioritete”

Fizioprofilaksa definitivno dobro dođe u svakom treningu ali ovde je posebno dobrodošla jer je stres ogroman i potrebno je malo “pomoći”

147

I konaI konaččnono……

NajteNajtežži dio posla je ipaki dio posla je ipak……

1.1. PronaPronaćći pravu vjei pravu vježžbu bu –– Koja Koja ćće odgovarati e odgovarati žželjama i eljama i

mogumoguććnostimanostima

2.2. PronaPronaćći rei režžim radaim rada–– Koji Koji ćće proizvesti efekte a bez ozljeda i e proizvesti efekte a bez ozljeda i

opasnosti po zdravljeopasnosti po zdravlje

NajteNajtežži dio posla je ipaki dio posla je ipak……

1.1. PronaPronaćći pravu vjei pravu vježžbu bu –– Koja Koja ćće odgovarati e odgovarati žželjama i eljama i

mogumoguććnostimanostima

2.2. PronaPronaćći rei režžim radaim rada–– Koji Koji ćće proizvesti efekte a bez ozljeda i e proizvesti efekte a bez ozljeda i

opasnosti po zdravljeopasnosti po zdravlje

A ovo se ni jedno ni drugo ne uči na predavanjima nego treniranjem – i to pametnim

148

ANALIZA STANJA I KINEZIOLOANALIZA STANJA I KINEZIOLOŠŠKE KE TRANSFORMACIJE MORFOLOTRANSFORMACIJE MORFOLOŠŠKIH KIH OSOBINA OSOBINA -- POTKOPOTKOŽŽNO MASNO TKIVANO MASNO TKIVA

PotkoPotkožžno masno tkivono masno tkivo……

Danas u srediDanas u središštu interesa u tu interesa u transformacijskim postupcima u transformacijskim postupcima u kineziologijikineziologijiSutra Sutra ćće biti joe biti jošš vivišše u sredie u središštu tu interesainteresa……

Analiza stanja PMTAnaliza stanja PMT

Mjerenje koMjerenje kožžnih naboranih nabora–– TricepsTriceps–– SubscapularSubscapular–– SupraspinalniSupraspinalni

Analiza koliAnaliza količčine masnog tkiva primjenom ine masnog tkiva primjenom aparatureaparature–– OMRONOMRON–– FURTREXFURTREX–– TANITATANITA–– ……

149

Analiza stanja PMTAnaliza stanja PMT

Mjerenje koMjerenje kožžnih nabora nih nabora kaliperomkaliperom–– TricepsTriceps–– SubscapularSubscapular–– SupraspinalniSupraspinalni

Analiza koliAnaliza količčine masnog tkiva ine masnog tkiva primjenom aparatureprimjenom aparature

“Izlazna vrijednost” je debljina kožnog nabora koji se zahvati mjerenjem

TricepsTriceps

Vrlo Vrlo ččesta mjeraesta mjera–– Koristi se u Koristi se u šškolstvukolstvu–– Zgodna za mjerenje Zgodna za mjerenje

Lako ogolitiLako ogolitiNikome nije neugodnoNikome nije neugodno

Mjeri se tri puta i uzima Mjeri se tri puta i uzima ““srednjasrednja”” vrijednostvrijednost

SubscapularSubscapular

JoJošš jedna jedna ččesta esta mjeramjeraOsnovna prednost Osnovna prednost ––tetešško pogrijeko pogriješšiti iti poziciju mjerenjapoziciju mjerenjaTri puta se mjeri i Tri puta se mjeri i uzima srednja uzima srednja vrijednostvrijednost

150

SupraspinalniSupraspinalni nabornabor

Opet je glavna Opet je glavna prednost to prednost to ššto se to se lako mjerilako mjeriNajNajččeeššćća grea grešška ka ––ispitanik se ispitanik se ““nagnenagne””Tri puta Tri puta –– srednja srednja vrijednostvrijednost

Aparatura za mjerenje MTAparatura za mjerenje MT

Aparatura za mjerenje MTAparatura za mjerenje MT

Sistemi uvijek podrazumijevaju nekakvo “izračunavanje” temeljem vremena “prolaska kroz tkivo”

Izlazna vrijednost je %MT

151

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije masnog tkivamasnog tkiva

Transformacije MT Transformacije MT ……

Ustvari su u naUstvari su u naššem poslu redovito em poslu redovito ––smanjenje MTsmanjenje MTDrugim rijeDrugim riječčima vrlo rijetko nas ima vrlo rijetko nas zanima povezanima poveććati MTati MT

Malo Malo ““pseudoffiziologijepseudoffiziologije””

Masno tkivo iskoriMasno tkivo iskorišštava se iskljutava se isključčivo u ivo u aerobnim procesimaaerobnim procesimaAnaerobni procesi ne mogu iskoristiti Anaerobni procesi ne mogu iskoristiti masti kao masti kao ““energijuenergiju””Prisjetimo sePrisjetimo se……

152

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140













170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140













• Obavezno veliki ekstenzitet (> 45 min)

• Pogodno za razvoj aerobnog kapaciteta

• Ekstenzivna kontinuirana metoda rada

153

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140




Do 7Do 7ANAN -- AEAE3.3.










170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140














• Pristojan ekstenzitet (30 – 45 min)

• Super za razvoj aerobnog kapaciteta, ali i za povećanje AE-AN praga

• Intenzivna kontinuirana metoda rada (ako znamo “gađati”) i/ili ekstenzivna diskontinuirana metoda (za “plesanje”)

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140













154

170170--175 (!)175 (!)

180180--195195

165165--180180

140140--165165

120120--140140













• više nema dugog rada (max 30 min)

• ovo je već rad za razvoj anaerobnih FS

• AE se ne razvija samo zato jer su limitirajući faktori ustvari AN

• intenzivna diskontinuirana metoda i ekstenzivna intervalna

ZakljuZaključčakak……

Nema iskoriNema iskorišštavanja masti osim ako se tavanja masti osim ako se radi aerobnoradi aerobnoZnaZnačči li to da onda osobe koje i li to da onda osobe koje treniraju anaerobno ne mogu treniraju anaerobno ne mogu smanjivati masti?smanjivati masti?

ZakljuZaključčakak……

Nema iskoriNema iskorišštavanja masti osim ako se tavanja masti osim ako se radi aerobnoradi aerobnoZnaZnačči li to da onda osobe koje i li to da onda osobe koje treniraju anaerobno ne mogu treniraju anaerobno ne mogu smanjivati masti?smanjivati masti?

Po ovome prije stvarno ispada da je tako, ali …uvijek postoji ali…

155

Svi oni treniraju gotovo isključivo anaerobno a opet nemaju MT ???


Zato jer “žive” aerobno i ustvari van treninga troše MT


Zato jer “žive” aerobno i ustvari van treninga troše MT

Pitanje za razmišljanje:

Pa zašto onda ne bi svi tako mogli nego uvijek preporučamo da se trenira aerobno i na taj način “mršavi”?

Documents

ANALIZA STANJA I TRANSFORMACIJSKI POSTUPCI U …dado/index_files/predavanja2.pdf · Formula za izračunavanje primitka kisika je slijedeća VO2 = 139.168 - (0.388 x GOD) - (0.077