· Analiza rezultata upitnika pokazala je sukladno specifičnostima zemalja partnera srazmjerno širok spektar podataka koji omogućuju njihovu daljnju upotrebu ne samo u području

1

2

3

4

Impresum

Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and

opportunities

Nakladnik:

Pučko otvoreno učilište Koprivnica

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek

Za nakladnika:

Josip Nakić Alfirević, prof.

Grafičko oblikovanje naslovnice: Artra d.o.o., Koprivnica Naklada: 200 primjeraka Koprivnica, ožujak 2018. godine Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

5

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

6

SADRŽAJ:

7 PREDGOVOR

8 PARTNERI

10 UVOD

11 REZULTATI ISTRAŽIVANJA

7

PREDGOVOR

Ova brošura pod nazivom „Rezultati istraživanja“ razvila se unutar Erasmus+ KA2. Rezultati

istraživanja jedan su od izlaznih rezultata projekta „Pacemaking the education and employment:

answers to new challenges and opportunities“.

Partneri u projektu bili su Pučko otvoreno učilište Koprivnica (Republika Hrvatska), Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (Republika Hrvatska), Spoleczna Akademia Nauk (Poljska), Infor Elea (Italija), Slovo 21 (Češka Republika), MBM Training and Development Center lTD (Velika Britanija), Vilnius „Židinio“ (Litva). Glavna svrha istraživanja bila je dobivanje relevantnih podataka o anketiranim pravnim subjektima, ispitanicima, problemima zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina u anketiranim pravnim subjektima u zemljama partnera. Analiza rezultata upitnika pokazala je sukladno specifičnostima zemalja partnera srazmjerno širok spektar podataka koji omogućuju njihovu daljnju upotrebu ne samo u području tematike ovog projekta, nego i za daljnju upotrebu u mogućim daljnjim projektima ili u svakodnevnoj praksi. Upitnik je kreiran od strane Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica kao vodećeg partnera i nositelja projekta, u suradnji s ostalim partnerima. Želio bih se zahvaliti svima ostalima koji su na bilo koji način doprinijeli ovoj brošuri, kao i onima koji su pomogli oko njezinog nastajanja.

Josip Nakić Alfirević

8

PARTNERI

VODEĆI PARTNER/NOSITELJ PROJEKTA Pučko otvoreno učilište Koprivnica (Republika Hrvatska) www.pou-kop.hr

Pučko otvoreno učilište jedno je od suvremenih otvorenih učilišta (Open University) u Republici Hrvatskoj koje

djeluje i radi po uzoru na modele europskih otvorenih sveučilišta. Provodi programe osposobljavanja odraslih

po obrazovnim sektorima.

OSTALI PROJEKTNI PARTNERI: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (Republika Hrvatska) www.foozos.hr

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti obrazuje buduće magistre primarnog obrazovanja, sveučilišne prvostupnike i magistre ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te prvostupnike kineziologije. Fakultet provodi i program pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe u sklopu Odsjeka za cjeloživotno obrazovanje.

Spoleczna Akademia Nauk (Poljska) www.san.edu.pl

Sveučilište društvenih znanosti najveća je privatna obrazovna ustanova u Poljskoj. Sveučilište nudi

širok spektar preddiplomskih i majstorskih programa, MBA i doktorski studij te jedinstveni američki

magisterijski program u suradnji sa Sveučilištem Clark.

Infor Elea (Italija) www.inforelea.academy

INFOR ELEA provodi programe koji obuhvaćaju sljedeće korporativne funkcije: uprava i financije,

kontrola i revizija, ljudski resursi, komunikacija i vodstvo, marketing i prodaja. Programi su usmjereni

i na razvijanje osobnih vještina, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te upravljanje

internetom.

Slovo 21 (Češka Republika)

www.slovo21.cz

Slovo 21 provodi kulturne projekte za romsku zajednicu i strance koji žive u Češkoj Republici. Glavni

ciljevi organizacije štite ljudska prava, njeguju toleranciju, bore se protiv rasizma i ksenofobije te

podržavaju obrazovanje, zapošljavanje i integraciju manjina.

http://www.pou-kop.hr/

http://www.foozos.hr/

http://www.san.edu.pl/

http://www.inforelea.academy/

http://www.slovo21.cz/

9

MBM Training and Development Center lTD

(Velika Britanija)

www.mbmtraining.uk

Akademija za odgoj i obrazovanje MBM radi na unapređenju inkluzivnog obrazovanja općenito, a

osobito u obrazovanju nastavnika: poboljšanje stručnog usavršavanja u nastavi i podizanje

atraktivnosti učiteljske profesije.

Vilnius „Židinio“ (Litva) www.zidinio.vilnius.Im.It

Vilnius „Židinio” gimnazija je gimnazija za odrasle koja se bavi primarnim, sekundarnim i dodatnim

programima obrazovanja u litavskom jeziku.

http://www.mbmtraining.uk/

http://www.zidinio.vilnius.im.it/

10

UVOD

Osnovni ciljevi istraživanja, njihovi rezultati te njihova analiza usmjereni su prvenstveno na relevantne

podatke dobivene upitnikom kao odabranom metodom istraživanja.

Upitnik se sastojao od 20 pitanja, ispunjavao se putem online obrasca uz mogućnost višestrukih odgovora.

Istraživanjem je obuhvaćeno 300 anketiranih poslodavaca s konačnim brojem realiziranih upitnika po

zemljama:

Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:

59 55 50 45 42 36 287

Pitanja iz upitnika odnose se 4 osnovna područja:

1. Pravni subjekti

2. Ispitanik

3. Problematika zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina

4. Problematika zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina u zemljama partnera.

Naglasak u istraživanju bio je na problematici zapošljavanja, trenutnog stanja te socijalne uključenosti

pripadnika ciljnih skupina (Roma, azilanata, migranata).

Dodana vrijednost istraživanja ogleda se u mogućnosti korištenja širokog spektra dobivenih odgovora na

pitanja u upitniku za potrebe različitih dionika koji se bave pitanjima i problematikom povezivanja područja

obrazovanja i zapošljavanja.

Izlazni rezultati upitnika proizašli iz raznolikosti i specifičnosti pojedine zemlje partnera pružaju dragocjene

podatke koji mogu utjecati na politike, kao i na strateška i akcijska planiranja u području obrazovanja i

problematike tržišta rada u najširem smislu kako u zemljama partnera, tako i za ostale zainteresirane

subjekte.

11

1. PRAVNI SUBJEKT

1.1. Sektor pravnog subjekta

Sektor pravnog subjekta Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:

Primarni sektor (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, lov)

6 8 8 8 4 1 35

Sekundarni sektor (industrija, rudarstvo, energetika, građevinarstvo, brodogradnja, proizvodni obrti)

8 8 6 13 8 4 47

Tercijarni sektor (trgovina, promet, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i financijske usluge, uslužni obrti)

13 12 11 11 9 10 66

Kvartarni sektor (uprava, znanost, školstvo, zdravstvo, sudstvo, obrana, kultura, sport)

24 18 12 6 14 13 87

Kvintarni sektor (informatičke djelatnosti)

4 6 8 7 4 0 29

Neki drugi 4 3 5 0 3 8 23

287

Grafički prikaz ukupnog broja svih pravnih subjekata (u svim državama) grupiranim po vrstama sektora:

35

47

66

87

2923

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Tercijarni sektor (trgovina, promet,

turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i

financijske usluge, uslužni obrti)

Sekundarni sektor (industrija, rudarstvo,

energetika, građevinarstvo, brodogradnja,

proizvodni obrti)

Primarni sektor (poljoprivreda,

ribarstvo, šumarstvo, lov)

Kvartarni sektor školstvo, zdravstvo,

sudstvo, obrana, kultura, sport)

Kvintarni sektor (informatičke djelatnosti)

Neki drugi

12

1.2. Brojčani prikaz zaposlenika

Broj zaposlenih osoba Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:

Ukupan broj zaposlenih 2283 1536 2529 1526 5784 2788 16446

Prosječan broj zaposlenih 38,69 27,93 50,58 33,91 137,71 77,44 61,05

Ukupan broj zaposlenih osoba u 287 pravnih subjekata koji su anketirani je 16446.

Grafički prikaz broja zaposlenih u pravnim subjektima grupiranih po državama:

Najveći broj zaposlenika u pravnim subjektima koji su anketirani po državama je u Litvi te iznosi

5784 osobe od ukupno 16446 osoba.

Hrvatska2283

Engleska1536

Poljska2529

Italija1526

Litva5784

Češka2788

13

1.3. Pripadnost manjinama Od anketiranih pravnih subjekata tražila se informacija o ukupnom broju zaposlenih osoba koje spadaju u manjine :

Pripadnost manjini Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:

Broj pripadnika etničkih manjina

86 377 413 150 920 189 2135

Broj Roma 32 104 18 7 3 38 202

Broj migranata 7 441 84 132 7 179 850

Broj azilanata 0 12 26 5 4 4 51

Broj invalidnih osoba 32 33 87 62 54 30 298

Ukupan broj pripadnika manjina:

157 967 628 356 988 157 3536

Ukupan broj osoba koje pripadaju određenoj manjini je 3536 odnosno 21,50% od ukupnog broja

zaposlenih osoba u svim anketiranim pravnim subjektima.

Grafički prikaz ukupnog broja pripadnika manjina grupiranih po vrstama manjina:

Grafički prikaz ukupnog broja pripadnika manjina grupiran po anketiranim državama:

2135

202

850

51

298

0 500 1000 1500 2000 2500

157

967

628

356

988

440

0 200 400 600 800 1000 1200

Broj invalidnih osoba

Broj azilanata

Broj pripadnika etničkih manjina

Broj Roma

Broj migranata

Češka

Litva

Italija

Poljska

Engleska

Hrvatska

14

2. ISPITANIK 2.1. Spol

Spol Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:

Ženski 34 34 22 15 22 26 153

Muški 25 21 28 30 20 10 134

287

Grafički prikaz odnosa ženskog i muškog spola u anketiranim državama:

Grafički prikaz spola po anketiranim državama:

Ženski53%

Muški47%

34 34

22

15

22

2625

21

2830

20

10

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka

Ženski Muški

15

2.2. Stupanj stručne spreme

ISCED 1-8 Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:

ISCED 1: Niži razredi osnovne škole 0 0 1 0 0 0 1

ISCED 2: Osnovna škola 1 0 1 3 0 1 6

ISCED 3: Srednja škola 12 5 4 8 0 9 38

ISCED 4: Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja / obrazovanja odraslih

4 3 6 1 4 1 19

ISCED 5: Završen stručni studij (u trajanju kraćem od tri godine)

3 2 4 3 2 0 14

ISCED 6: Završen stručni studij (u trajanju od najmanje tri godine)

7 16 12 25 14 10 84

ISCED 7: Završen diplomski sveučilišni studij

27 26 18 2 21 15 109

ISCED 8: Završen poslijediplomski sveučilišni studij

5 3 4 3 1 0 16

287

Grafički prikaz stupnja stručne spreme prema ISCED-u po državama:

Iz grafikona je vidljivo da u Hrvatskoj, Engleskoj, Poljskoj, Litvi i Češkoj najviše prevladava

ISCED 7: Završen diplomski sveučilišni studij stupanj obrazovanja; dok u Italiji najviše prevladava

ISCED 6: Završen stručni studij (u trajanju od najmanje tri godine).

25

2726

18

21

15

0

5

10

15

20

25

30

ISCED 1: Niži razredi osnovne škole

ISCED 2: Osnovna škola

ISCED 3: Srednja škola

ISCED 4: Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja / obrazovanja odraslih






16

Grafički prikaz ukupnog stupnja stručne spreme u anketiranim državama prema ISCED-u:

Najveći broj ispitanika u anketiranim poslovnim subjektima ima završen diplomski sveučilišni studij

(109), dok najmanji stupanj obrazovanja (niži razredi osnovne škole ) ima samo 1 ispitanik.

1

6

38

19

14

84

109

16

0 20 40 60 80 100 120

ISCED 1: Niži razredi osnovne škole

ISCED 2: Osnovna škola

ISCED 3: Srednja škola

ISCED 4: Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja/obrazovanja odraslih





17

2.3. Dob

Dob Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno: Ukupno

u %

do 30 godina 9 6 8 3 4 14 44 15,33%

31-40 godina 17 25 18 7 19 11 97 33,80%

41-50 godina 16 15 17 15 10 6 79 27,53%

50 i više godina 17 9 7 20 9 5 67 23,34%

100%

Grafički prikaz dobi anketiranih osoba:

Prosječna dob u anketiranim državama:

Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Prosječna dob

Prosječna dob: 43 40 41 50 41 37 42

Grafički prikaz prosječne dobi ispitanika po anketiranim državama:

Prosječna dob ispitanika iznosi 42 godine. Najviša prosječna dob ispitanika je u Italiji (50

godine) dok je najmanja prosječna dob ispitanika u Češkoj (37 godina).

do 30 godina15,33%

31-40 godina33,80%

41-50 godina27,53%

50 i više godina23,34%

4340 41

50

4137

0

10

20

30

40

50

60


18

2.4. Stavovi ispitanika 2.4.1. Stav o uspješnosti pravnog subjekta

Uspješnost poslovnog subjekta

Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno u %

Vrlo uspješno 13 9 2 7 4 10 45 16%

Uspješno 43 44 20 38 29 22 196 68%

Neuspješno 3 1 9 0 2 2 17 6%

Ne mogu procijeniti 0 1 19 0 7 2 29 10%

100%

Grafički prikaz uspješnosti pravnih subjekata u anketiranim državama:

U svim anketiranim državama pravni subjekti u većini smatraju svoj pravni subjekt uspješnim.

Najveća uspješnost pravnih subjekata je u Engleskoj (44). U Poljskoj je, u odnosu na druge

anketirane države, najveći broj anketiranih osoba koje ne mogu procijeniti uspješnost pravnog

subjekta (19).

Uspješno 43

Uspješno 44

Uspješno 20

Uspješno 38

Uspješno 29

Uspješno 22

Ne mogu procijeniti 19

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50


Vrlo uspješno Uspješno Neuspješno Ne mogu procijeniti

19

Grafički prikaz odnosa uspješnosti pravnih subjekata u anketiranim državama:

Najveći broj ispitanika (68%) smatra svoj pravni subjekt uspješnim dok 16% smatra svoj pravni

subjekt vrlo uspješnim.

2.4.2. Utjecaj ekonomske krize na rad pravnog subjekta

Utjecaj ekonomske krize Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno

Naše poslovanje ne opterećuje kriza

9 22 17 7 9 16 80

Otežava, ali se snalazimo na tržištu

25 28 24 29 23 16 145

Uglavnom opterećuje 17 5 5 8 9 3 47

U velikoj mjeri 8 0 4 1 1 1 15

287

Grafički prikaz utjecaja ekonomske krize na rad pravnog subjekta u svim anketiranim državama:

Prema grafičkom prikazu vidljivo je da ekonomska kriza globalno opterećuje rad pravnih subjekata

u anketiranim državama (navedeno smatra 145 poslovnih subjekata ).

Vrlo uspješno 16%

Uspješno 68%

Neuspješno 6%

Ne mogu procijeniti 10%

80

145

47

15

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Naše poslovanje ne opterećuje

kriza

Otežava, ali se snalazimo na tržištu

Uglavnom opterećuje U velikoj mjeri

20

Grafički prikaz utjecaja ekonomske krize na rad pravnih subjekata grupiranih po anketiranim državama:

Ekonomska kriza opterećuje rad u svim anketiranim državama, ali u Hrvatskoj opterećuje rad

pravnih subjekata u velikoj mjeri (8).

2.4.3. Ključna problematika u funkcioniranju pravnog subjekta (mogućnost više odgovora)

Ključni problemi u funkcioniranju poslovnog subjekta Broj odgovora Ukupno

Kultura i ponašanje zaposlenika 43 5,30%

Nedostatak izvora financiranja 84 10,34%

Malo tržište 58 7,14%

Nedostatak državne podrške 88 10,84%

Utjecaj politike na ekonomiju 67 8,25%

Nesigurni uvjeti poslovanja, tj. generalno loše poslovno okruženje 40 4,93%

Korupcija 35 4,31%

Snažna konkurencija 107 13,18%

Nelojalna konkurencija 45 5,54%

Nedovoljno osposobljena radna snaga 39 4,80%

Nedostatak i/ili neefikasnost Zakona 61 7,51%

Državna podrška nekim poslovnim subjektima na štetu ostalih 52 6,40%

Nedostatak inicijative, motivacije i inovativnosti 30 3,69%

Nedostatak vještina u rukovođenju 21 2,59%

Ne postoje problemi 42 5,17%

Ukupno 812 100,00%

25

28

24

29

23

16

8

0

4

1 1 1

0

5

10

15

20

25

30

35


Naše poslovanje ne opterećuje kriza Otežava, ali se snalazimo na tržištu

U velikoj mjeri Uglavnom opterećuje

21

Grafički prikaz ključnih problema u funkcioniranju pravnih subjekata u svim anketiranim državama:

Ključni problemi u funkcioniranju pravnih subjekata u svim anketiranim državama su snažna

konkurencija (13,18%), nedostatak državne podrške (10,84%), nedostatak izvora financiranja

(10,34%) i utjecaj politika na ekonomiju (8,25%).

5,30%

10,34%

7,14%

10,84%

8,25%

4,93%

4,31%

13,18%

5,54%

4,80%

7,51%

6,40%

3,69%

2,59%

5,17%Ne postoje problemi

Nedostatak vještina u rukovođenju

Nedostatak inicijative, motivacije i inovativnosti

Državna podrška nekim poslovnim subjektima na štetu ostalih

Nedostatak i/ili neefikasnost Zakona

Nedovoljno osposobljena radna snaga

Nelojalna konkurencija

Snažna konkurencija

Korupcija

Nesigurni uvjeti poslovanja, tj. generalno loše poslovno okruženje

Utjecaj politike na ekonomiju

Nedostatak državne podrške

Malo tržište

Nedostatak izvora financiranja

Kultura i ponašanje zaposlenika

22

2.4.4. Socijalna odgovornost pravnog subjekta u odnosu na ciljne skupine

Ocjena 1

Loše 2

Prihvatljivo 3

Dobro 4

Vrlo dobro 5

Izvrsno Ukupno

Osigurava topli obrok 77 34 69 49 58 287

Vodi računa o uvjetima rada zaposlenih 8 17 57 104 101 287

Redovno uplaćuje poreze i doprinose zaposlenima 11 8 44 60 164 287

Poštuje zakonom propisano radno vrijeme 8 17 48 63 151 287

Informira zaposlene o njihovim pravima iz radnih odnosa 12 17 57 71 130 287

Omogućava fleksibilno radno vrijeme zaposlenima 17 25 61 79 105 287

Ima posebne mjere zaštite od povreda na radu 21 18 66 83 99 287

Dodatno plaća prekovremeni rad 20 24 62 85 96 287

Vodi računa o zdravstvenom stanju svojih zaposlenih 13 16 59 94 105 287

Dodjeljuje premije i posebne nagrade za postignuća na radu 35 33 65 79 75 287

Provodi politiku jednakih prava 8 15 56 69 139 287

Ukupno 230 224 644 836 1223 Ukupno u % 7,29% 7,10% 20,24% 26,48% 38,74% 100,00%

Grafički prikaz socijalne odgovornosti pravnih subjekata u svim anketiranim državama u odnosu na ciljne

skupine:

77

8

11

8

12

17

21

20

13

35

8

34

17

8

17

17

25

18

24

16

33

15

69

57

44

48

57

61

66

62

59

65

56

49

104

60

63

71

79

83

85

94

79

69

58

101

164

151

130

105

99

96

105

75

139Provodi politiku jednakih prava

Dodjeljuje premije i posebne nagrade za postignuća na radu

Vodi računa o zdravstvenom stanju svojih zaposlenih

Dodatno plaća prekovremeni rad

Ima posebne mjere zaštite od povreda na radu

Omogućava fleksibilno radno vrijeme zaposlenima

Informira zaposlene o njihovim pravima iz radnih odnosa

Poštuje zakonom propisano radno vrijeme

Redovno uplaćuje poreze i doprinose zaposlenima

Vodi računa o uvjetima rada zaposlenih

Osigurava topli obrok

1 - Loše 2 - Prihvatljivo 3 - Dobro 4 - Vrlo dobro 5 - Izvrsno

23

Grafički prikaz socijalne odgovornosti po ocjenama u odnosu na ciljne skupine u svim anketiranim državama:

Iz navedenog grafikona vidljivo je da postoji socijalna odgovornost pravnih subjekata prema ciljnim

skupinama.

7,29% 7,10%

20,40%

26,48%

38,74%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

1 - Loše 2 - Prihvatljivo 3 - Dobro 4 - Vrlo dobro 5 - Izvrsno

24

3. PROBLEMATIKA ZAPOŠLJAVANJA PRIPADNIKA CILJNIH SKUPINA 3.1. Izraženost problema zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina

Problemi pri zapošljavanju

Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno

u %

Da, to je izražen problem 18 0 6 3 3 3 33 11,50%

Da, ali nije izražen 17 17 15 27 15 8 99 34,49%

Problem ne postoji 19 35 15 15 7 23 114 39,72%

Ne znam, nemam stav 5 3 14 0 17 2 41 14,29%

287 100,00%

Iz tablice je vidljivo da je u Hrvatskoj zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina vrlo izražen problem

(18) dok u Engleskoj većina ispitanika smatra da problem ne postoji (35).

Grafički prikaz problema pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina u svim anketiranim državama:

Prema grafičkom prikazu vidljivo je da pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina problem ne

postoji u 39,72% ispitanika, dok 11,50% ispitanika smatra da je to izražen problem.

14,29% ispitanika ne zna ili nema stav o problemu zapošljavanja ciljnih skupina.

11,50%

34,49%

39,72%

14,29%Ne znam, nemam stav

Problem ne postoji

Da, ali nije izražen

Da, to je izražen problem

25

3.2. Ključne mjere pravnih subjekata za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)

Ključne mjere za zapošljavanje


u %

Savladavanje jezične i kulturološke barijere pripadnika ciljnih skupina

20 24 20 31 28 12 135 30,96%

Dodatno kvalitetno osposobljavanje za potrebna znanja i vještine

30 18 21 28 21 16 134 30,73%

Uključivanje ostalih lokalnih, regionalnih i nacionalnih dionika u pružanju pomoći pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina

22 2 11 8 7 2 52 11,93%

Smanjivanje razine društvenih predrasuda prema pripadnicima ciljnih skupina

27 22 19 13 11 23 115 26,38%

Ukupno 436 100,00%

Prema tablici vidljivo je da ispitanici iz Hrvatske (99) imaju najviše ključnih mjera koje su potrebne

za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina.

Grafički prikaz ključnih mjera pravnih subjekata za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina u anketiranim

državama:

Najčešće ključne mjere za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina su savladavanje jezične i

kulturološke barijere (30,96%) i dodatno kvalitetno osposobljavanje za potrebna znanja i

vještina (30,73%).

30,96%

30,73%

11,93%

26,38%Smanjivanje razine društvenih predrasuda prema pripadnicima

ciljnih skupina

Uključivanje ostalih lokalnih, regionalnih i nacionalnih dionika u

pružanju pomoći u zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina

Dodatno kvalitetno osposobljavanje za potrebna znanja i vještina

Savladavanje jezične i kulturološke barijere pripadnika ciljnih

skupina

26

3.3. Barijere pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora) Što Vas brine pri zapošljavanju ciljnih skupina?


u %

To što bi mi na neki način zamjerili prijatelji, rodbina i poslovni partneri

5 0 3 8 6 1 23 4,98%

Zato što bi to bilo loše za imidž našeg pravnog subjekta

8 0 6 11 2 4 31 6,71%

To što bi zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina izazvalo negodovanje zaposlenih u našem pravnom subjektu

8 1 7 4 4 1 25 5,41%

To što ne bih u njih imao povjerenja

8 0 10 22 7 1 48 10,39%

To što ne bih bio siguran da će odgovorno obavljati posao

20 2 10 15 13 2 62 13,42%

To što bih ja ili netko u našem pravnom subjektu njima morao posvetiti posebnu pažnju

14 0 12 24 11 3 64 13,85%

To što bi ih bilo potrebno dodatno osposobljavati za posao

21 2 14 20 13 3 73 15,80%

Ništa od navedenog 20 51 20 1 17 27 136 29,44%

Ukupno 462 100,00%

Iz tablice je vidljivo da je najveći postotak od ponuđenih odgovora ništa od navedenog (29,44%)

što govori da poslodavci nemaju velike prepreke pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina.

Kao najveće prepreke pri zapošljavanju ciljnih skupina su dodatno osposobljavanje za posao

(15,80%), činjenica da im moraju posvetiti posebnu pažnju (13,85%) i da neće biti sigurni da

će odgovorno obavljati posao (13,42%).

Grafički prikaz: Što poslodavca najviše brine pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina:

4,98%

6,71%

5,41%

10,39%

13,42%

13,85%

15,80%

29,44%Ništa od navedenog

To što bi ih bilo potrebno dodatno osposobljavati za posao

To što bih ja ili netko u našem pravnom subjektu njima morao

posvetiti posebnu pažnju za posao

To što ne bih bio siguran da će odgovorno obavljati posao

To što ne bih u njih imao povjerenja

To što bi zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina izazvalo

negodovanje zaposlenih u našem pravnom subjektu

Zato što bi to bilo loše za imidž našeg pravnog subjekta

To što bi mi na neki način zamjerili prijatelji, rodbina i poslovni

partneri

27

4.PROBLEMI ZAPOŠLJAVANJA PRIPADNIKA CILJNIH SKUPINA U ZEMLJAMA PARTNERA 4.1. Položaj pripadnika ciljnih skupina u zemljama partnera u odnosu na zemlje EU

Položaj u Vašoj zemlji Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno

Bolji 7 34 4 1 1 2 49

Lošiji 28 1 8 18 9 14 78

Jednak 4 9 21 25 10 8 77

Ne znam, ne mogu procijeniti 20 11 17 1 22 12 83

287

Iz tablice je vidljivo da u Hrvatskoj položaj ciljnih skupina u odnosu na ostale zemlje EU položaj

lošiji (28), u Engleskoj ispitanici su odgovorili da je položaj u njihovoj državi bolji (34, ) dok u Italiji

smatraju da je položaj jednak (25) kao i u ostalim zemljama.

Grafički prikaz položaja pripadnika ciljnih skupina u anketiranim državama u odnosu na ostale zemlje EU:

Bolji17%

Lošiji 27%

Jednaki27%

Ne znam, ne mogu procijeniti

29%

28

Grafički prikaz položaja pripadnika ciljnih skupina po zemljama u odnosu na ostale zemlje EU:

Iz grafikona je vidljiv položaj pripadnika ciljnih skupina u odnosu na ostale zemlje EU:

• Hrvatska - lošiji položaj

• Engleska - bolji položaj

• Poljska – jednak položaj

• Italija - jednak položaj

• Litva - ne znam, ne mogu procijeniti

• Češka - lošiji položaj

34

28

14

21

25

22

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Bolji Lošiji Jednaki Ne znam, ne mogu procijeniti


29

4.2. Diskriminacija pripadnika ciljnih skupina

Diskriminacija pripadnika ciljnih skupina

Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno u %

Da 22 1 7 5 5 10 50 17,42%

Djelomično 22 20 13 35 21 23 134 46,69%

Ne 6 31 10 4 4 2 57 19,86%


9 3 20 1 12 1 46 16,03%

287 100,00%

Iz tablice je vidljivo da pravni subjekti u Hrvatskoj smatraju da su pripadnici ciljnih skupina

diskriminirani (22), dok pravni subjekti u Poljskoj, Češkoj i Litvi smatraju da su djelomično

diskriminirani. Ispitanici u Engleskoj (31) smatraju da pripadnici ciljnih skupina nisu

diskriminirani.

Grafički prikaz koliko su općenito diskriminirani pripadnici ciljnih skupina u anketiranim državama:

Da17,42%

Djelomično46,69%

Ne19,86%


16,03%

30

4.3. Razlozi teže zapošljivosti pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)

Razlozi težeg zapošljavanja Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno

Ukupno u %

Zbog nedovoljne razine vještina i znanja

36 24 20 5 24 9 118 15,86%

Zato što su lijeni i neradnici 4 0 9 1 8 4 26 3,49%

Zato što nemaju prijatelje i poznanstva koja bi im pomogla da nađu posao

15 2 6 2 5 7 37 4,97%

Zato što se tradicionalno bave nekim drugim poslovima

17 11 14 29 3 4 78 10,48%

Zato što je njihova filozofija života i rada drugačija

23 7 16 34 14 12 106 14,25%

Zato što oni sami ne žele i/ili se ne trude da se zaposle

19 2 10 13 13 6 63 8,47%

Zato što zajednica općenito ima negativne stavove i predrasude prema ciljnoj skupini

32 2 13 7 13 21 88 11,83%

Zato što tržište rada nije spremno za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina

17 0 12 11 15 10 65 8,74%

Zbog jezične barijere 21 34 22 33 31 22 163 21,91%

Ukupno 744 100,00%

Prema odgovorima ispitanika razlozi zbog kojih se pripadnici ciljnih skupina teže zapošljavaju su vezani uz

jezičnu barijeru (21,91%), nedovoljnu razinu vještina i znanja (15,86%) te zato što je njihova filozofija života

i rada drugačija (14,25%).

Zanimljiv je podatak da jedino Engleska u dva pitanja ima nula (0) odgovora: Zato što su lijeni i neradnici Zato

što tržište rada nije spremno za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina

31

Grafički prikaz osnovnih razloga zbog koji se pripadnici ciljnih skupina teže zapošljavaju u anketiranim

državama:

15,86%

3,49%

4,97%

10,48%

14,25%

8,47%

11,83%

8,74%

21,91%Zbog jezične barijere

Zato što tržište rada nije spremno za zapošljavanje pripadnika

ciljnih skupina

Zato što zajednica općenito ima negativne stavove i predrasude

prema ciljnoj skupini

Zato što oni sami ne žele i/ili se ne trude da se zaposle

Zato što je njihova filozofija života i rada drugačija

Zato što se tradicionalno bave nekim drugim poslovima

Zato što nemaju prijatelje i poznanstva koja bi im pomogla da nađu

posao

Zato što su lijeni i neradnici

Zato što imaju nedovoljnu razinu vještina i znanja

32

4.4. Mjere za uspješnije zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)

Što bi država mogla poduzeti za uspješnije zapošljavanje


u %

Omogućiti veće šanse za uključivanje u društveni život

30 22 19 21 23 20 135 17,67%

Medijski posvetiti puno veću pažnju u cilju savladavanja predrasuda i diskriminacije prema njima

23 3 14 8 13 21 82 10,73%

Omogućiti veći pristup tržištu rada putem dodatnih osposobljavanja

40 12 25 9 22 17 125 16,36%

Omogućiti veću razinu subvencioniranja, kreditiranja i drugih oblika državne potpore

15 12 20 10 8 6 71 9,29%

Omogućiti pristup svim oblicima školovanja

25 4 12 17 15 15 88 11,52%

Omogućiti lakše samozapošljavanje

16 6 11 18 14 9 74 9,69%

Dopunski motivirati za daljnje obrazovanje

29 12 13 32 16 20 122 15,97%

Omogućiti potpunu percepciju tržišta rada i njihovih pravila

21 3 10 1 16 16 67 8,77%

Ukupno

764 100,00%

Prema odgovorima vidljivo je da je u svim anketiranim državama najveća potreba da se pripadnicima ciljnih

skupina omogući veća šansa za uključivanje u društveni život (17,67%). U Hrvatskoj je najveća potreba da

im se omogući veći pristup tržištu rada putem dodatnih osposobljavanja (40).

33

Grafički prikaz konkretnih državnih mjera za uspješnije zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina u anketiranim

državama:

17,67%

10,73%

16,36%

9,29%

11,52%

9,69%

15,97%

8,77%Omogućiti potpunu percepciju tržišta rada i njihovih pravila

Dopunski motivirati za daljnje obrazovanje

Omogućiti lakše samozapošljavanje

Omogućiti pristup svim oblicima školovanja

Omogućiti veću razinu subvencioniranja, kreditiranja i drugih oblika

državne potpore

Omogućiti veći pristup tržištu rada putem dodatnih

osposobljavanja

Medijski posvetiti puno veću pažnju u cilju savladavanja predrasuda i diskriminacije prema njima

Omogućiti veće šanse za uključivanje u društveni život

34

4.5. Samoinicijativa pripadnika ciljnih skupina u cilju lakšeg

zapošljavanja/samozapošljavanja

(mogućnost više odgovora)

Što bi sami pripadnici ciljnih skupina trebali poduzeti u cilju lakšeg zaposlenja


u %

Sami se više angažirati u traženju posla.

35 13 17 15 25 18 123 15,26%

Sami se interesirati i angažirati u traženju i prepoznavanju vlastitih prilika za zapošljavanje/samozapošljavanje.

22 10 14 5 13 16 80 9,93%

Odgovornije se odnositi prema poštivanju društvenih i zakonskih normi.

25 18 23 23 16 10 115 14,27%

Sami se angažirati u smanjivanju razine predrasuda i diskriminacije prema njima putem uključivanja u društvenu zajednicu poštujući njezine norme i pravila.

24 10 16 1 18 18 87 10,79%

Manje se samosažalijevati i više potruditi u traženju posla.

15 12 11 13 12 8 71 8,81%

Više se angažirati u dokazivanju vlastitih radnih i životnih vrijednosti u cilju savladavanja predrasuda prema njima.

23 11 12 22 17 14 99 12,28%

Jačati vlastitu samosvijest o svojim stvarnim mogućnostima i sposobnostima da se bave autohtonim tradicionalnim poslovima.

19 8 19 14 12 11 83 10,30%

Jačati vlastitu samosvijest o potrebi usvajanja novih radnih i životnih vrijednosti prihvaćanjem suvremenih alata.

23 10 12 15 11 8 79 9,80%

Više se angažirati u samozapošljavanju uz traženje alternativnih izvora pomoći u tome od strane države.

13 14 16 4 15 7 69 8,56%

Ukupno 806

100,00%

Iz ankete je vidljivo da pravni subjekti smatraju da bi se pripadnici ciljnih skupina trebali sami se više

angažirati u traženju posla (15,26%) i da odgovornije se odnositi prema poštivanju društvenih

i zakonskih normi (14,27%).

35

Grafički prikaz što bi konkretno sami pripadnici ciljnih skupina trebali poduzeti u cilju lakšeg zapošljavanja/

samozapošljavanja:

15,26%

9,93%

14,27%

10,79%

8,81%

12,28%

10,30%

9,80%

8,56%Više se angažirati u samozapošljavanju uz traženje alternativnih

izvora pomoći od strane države.

Jačati vlastitu samosvijest o potrebi usvajanja novih radnih i

životnih vrijednosti prihvaćanjem suvremenih alata.

Jačati vlastitu samosvijest o svojim stvarnim mogućnostima i

sposobnostima da se bave autohtonim tradicionalnim poslovima.

Više se angažirati u dokazivanju vlastitih radnih i životnih

vrijednosti u cilju savladavanja predrasuda prema njima.

Manje se samosažalijevati i više potruditi u traženju posla.

Sami se angažirati u smanjivanju razine predrasuda i diskriminacije

prema njima putem uključivanja u društvenu zajednicu poštujući

njezine norme i pravila.

Odgovornije se odnositi prema poštivanju društvenih i zakonskih

normi.

Sami se interesirati i angažirati u traženju i prepoznavanju vlastitih

prilika za zapošljavanje/samozapošljavanje

Sami se više angažirati u traženju posla.

36

4.6. Mjere za uspješno rješavanje problema nezaposlenih ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)

Mjere kojima se mogu uspješno rješavati problemi nezaposlenih ciljnih skupina


u %

Porezne olakšice pravnim subjektima koja zapošljavaju pripadnike ciljnih skupina

39 30 25 12 26 11 143 20,55%

Posebne mjere koje bi olakšale i/ili pojeftinile osnivanje poslovnih subjekta koji zapošljavaju ciljne skupine

20 19 22 13 16 4 94 13,51%

Dodatna stručna obuka nezaposlenih

41 23 24 20 15 25 148 21,26%

Neposredno financiranje zapošljavanja pripadnika putem subvencija

18 11 21 15 5 3 73 10,49%

Povoljniji krediti poslovnim subjektima za poticaje u zapošljavanju

13 13 18 11 6 2 63 9,05%

Smanjenje ukupne stope poreza i doprinosa za zapošljavanje

19 9 16 20 11 14 89 12,79%

Posebne mjere i pomoć pripadnicima ciljnih skupina u samozapošljavanju i/ili osnivanju vlastitih pravnih subjekata

18 10 10 8 13 2 61 8,76%

U našoj državi ne postoji problem nezaposlenosti

2 5 6 1 3 8 25 3,59%

Ukupno 696 100,00%

Prema odgovorima je vidljivo da u svim anketiranim državama mjere kojima se mogu uspješno

rješavati problemi nezaposlenih ciljnih skupina su dodatna stručna obuka nezaposlenih (21,26%)

i porezne olakšice pravnim subjektima koja zapošljavaju pripadnike ciljnih skupina (20,55%).

37

Grafički prikaz mjera kojima se mogu uspješno rješavati problemi nezaposlenih ciljnih skupina:

20,55%

13,51%

21,26%

10,49%

9,05%

12,79%

8,76%

3,59%U našoj državi ne postoji problem nezaposlenosti

Posebne mjere i pomoć pripadnicima ciljnih skupina u

samozapošljavanju i/ili osnivanju vlastitih pravnih subjekata

Smanjenje ukupne stope poreza i doprinosa za zapošljavanje

Povoljniji krediti pravnim subjektima za poticaje u zapošljavanju

Neposredno financiranje zapošljavanja pripadnika putem subvencija

Dodatna stručna obuka nezaposlenih

Posebne mjere koje bi olakšale i/ili pojeftinile osnivanje pravnih

subjekata koji zapošljavaju ciljne skupine

Porezne olakšice pravnim subjektima koja zapošljavaju pripadnike

ciljnih skupina

38

4.7. Ključna područja problematike zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)

Ključna područja vezana uz problem zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina


u %

Obrazovanje 47 30 23 29 20 18 167 21,83%

Aktivna politika zapošljavanja

23 37 26 8 20 8 122 15,95%

Motivacija 23 24 16 31 17 16 127 16,60%

Opća percepcija pripadnika ciljnih skupina

27 4 18 7 17 19 92 12,03%

Asimilacija 6 0 20 2 2 5 35 4,58%

Integracija 25 16 19 39 22 19 140 18,30%

Socijalizacija 37 1 6 11 14 13 82 10,72%

Ukupno 765 100,00%

Iz tablice je vidljivo pa su ključna područja vezana uz problem zapošljavanja pripadnika ciljnih

skupina obrazovanje (21,83%), integracija (18,30%), motivacija (16,60%) te aktivna politika

zapošljavanja (15,95%).

Grafički prikaz ključnih područja vezanih uz problem zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina:

21,83%

15,95%

16,60%

12,03%

4,58%

18,30%

10,72%Socijalizacija

Integracija

Asimilacija

Opća percepcija pripadnika ciljnih skupina

Motivacija

Aktivna politika zapošljavanja

Obrazovanje

39

40

Documents

· Analiza rezultata upitnika pokazala je sukladno specifičnostima zemalja partnera srazmjerno širok spektar podataka koji omogućuju njihovu daljnju upotrebu ne samo u području