ACAD-1 2007 Essentials Vol 1 HRV

AutoCAD®

2007 AutoCAD LT®

2007

Crtanje u ravnini Volume 1

Autodesk® Authorized

Training Courseware

(AATC)

Autodesk® službeni

trening prirucnik

(AATC)

Hrvatski/Engleski

00127-820008-1710A February 2007

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

© Copyright 2006 Autodesk, Inc. All rights reserved.

This publication, or parts thereof, may not be reproduced in any form, by any method, for any purpose. AUTODESK, INC., MAKES NO WARRANTY, EITHER EXPRESS OR IMPLIED, INCLUDING BUT NOT LIMITED TO ANY IMPLIED WARRANTIES OF MERCHANTABILITY OR FITNESS FOR A PARTICULAR PURPOSE REGARDING THESE MATERIALS, AND MAKES SUCH MATERIALS AVAILABLE SOLELY ON AN “AS-IS” BASIS. IN NO EVENT SHALL AUTODESK, INC., BE LIABLE TO ANYONE FOR SPECIAL, COLLATERAL, INCIDENTAL, OR CONSEQUENTIAL DAMAGES IN CONNECTION WITH OR ARISING OUT OF PURCHASE OR USE OF THESE MATERIALS. THE SOLE AND EXCLUSIVE LIABILITY TO AUTODESK, INC., REGARDLESS OF THE FORM OF ACTION, SHALL NOT EXCEED THE PURCHASE PRICE OF THE MATERIALS DESCRIBED HEREIN. Autodesk, Inc., reserves the right to revise and improve its products as it sees fit. This publication describes the state of this product at the time of its publication, and may not reflect the product at all times in the future.

Autodesk Trademarks The following are registered trademarks of Autodesk, Inc., in the USA and other countries: 3DEC (design/logo), 3December, 3December.com, 3D Studio, 3D Studio MAX, 3D Studio VIZ, 3ds Max, ActiveShapes, Actrix, ADI, AEC-X, Alias, Alias (swirl design/logo), Alias|Wavefront (design/logo), ATC, AUGI, AutoCAD, AutoCAD LT, Autodesk, Autodesk Envision, Autodesk Inventor, Autodesk Map, Autodesk MapGuide, Autodesk Streamline, Autodesk WalkThrough, Autodesk World, AutoLISP, AutoSketch, Backdraft, Bringing information down to earth, Buzzsaw, CAD Overlay, Can You Imagine, Character Studio, Cinepak, Cinepak (logo), Civil 3D, Cleaner, Combustion, Constructware, Create>what’s>Next (design/logo), DesignStudio, Design|Studio (design/logo), Design Your World, Design Your World (design/ logo), EditDV, Education by Design, FBX, Filmbox, Gmax, Heidi, HOOPS, HumanIK, i-drop, IntroDV, Kaydara, Kaydara (design/logo), Lustre, Maya, Mechanical Desktop, ObjectARX, Open Reality, PortfolioWall, Powered with Autodesk Technology (logo), ProjectPoint, RadioRay, Reactor, Revit, SketchBook, Visual, Visual Construction, Visual Drainage, Visual Hydro, Visual Landscape, Visual Roads, Visual Survey, Visual Toolbox, Visual Tugboat, Visual LISP, Voice Reality, Volo, WHIP!, and WHIP! (logo). The following are trademarks of Autodesk, Inc., in the USA and other countries: AliasStudio, AutoCAD Learning Assistance, AutoCAD Simulator, AutoCAD SQL Extension, AutoCAD SQL Interface, AutoSnap, AutoTrack, Built with ObjectARX (logo), Burn, CAiCE, Cinestream, Cleaner Central, ClearScale, Colour Warper, Content Explorer, Dancing Baby (image), DesignCenter, Design Doctor, Designer’s Toolkit, DesignKids, DesignProf, DesignServer, Design Web Format, DWF, DWG, DWG Linking, DWG (logo), DWG TrueConvert, DWG TrueView, DXF, Extending the Design Team, GDX Driver, Gmax (logo), Gmax ready (logo), Heads-up Design, Incinerator, LocationLogic, MotionBuilder, ObjectDBX, Plasma, PolarSnap, Productstream, RealDWG, Real-time Roto, Render Queue, ShowCase, StudioTools, Subcontractor Desktop, Topobase, Toxik, Visual Bridge, Visual Syllabus, and Wiretap.

Autodesk Canada Co. Trademarks The following are registered trademarks of Autodesk Canada Co. in the USA and/or Canada and other countries: Discreet, Fire, Flame, Flint, Flint RT, Frost, Glass, Inferno, MountStone, Riot, River, Smoke, Sparks, Stone, Stream, Vapour, Wire. The following are trademarks of Autodesk Canada Co., in the USA, Canada, and/or other countries: Backburner, Multi-Master Editing.

Third Party Trademarks All other brand names, product names, or trademarks belong to their respective holders.

Third Party Software Program Credits Microsoft and Windows are registered trademarks of Microsoft Corporation in the United States and/or other countries. ACIS copyright © 1989–2001 Spatial Corp. Portions copyright © 2002 Autodesk, Inc. AnswerWorks 4.0 ©; 1997–2003 WexTech Systems, Inc. Portions of this software © Vantage-Knexys. All rights reserved. Copyright © 1997 Microsoft Corporation. All rights reserved. Copyright © 1988–1997 Sam Leffler. Copyright © 1991–1997 Silicon Graphics, Inc. AutoCAD ® 2007 and AutoCAD LT ® 2007 are produced under a license of data derived from DIC Color Guide ® from Dainippon Ink and Chemicals, Inc. Copyright © Dainippon Ink and Chemicals, Inc. All rights reserved. DIC and DIC Color Guide are registered trademarks of Dainippon Ink and Chemicals, Inc. International CorrectSpell™ Spelling Correction System © 1995 by Lernout & Hauspie Speech Products, N.V. All rights reserved. InstallShield™ 3.0. copyright © 1997 InstallShield Software Corporation. All rights reserved. Macromedia ® and Flash ® are registered trademarks or trademarks of Adobe Systems Incorporated in the United States or other countries. PANTONE ® Colors displayed in the software application or in the user documentation may not match PANTONE-identified standards. Consult current PANTONE Color Publications for accurate color. PANTONE ® and other Pantone, Inc. trademarks are the property of Pantone, Inc. © Pantone, Inc., 2002. Pantone, Inc. is the copyright owner of color data and/or software which are licensed to Autodesk, Inc., to distribute for use only in combination with certain Autodesk software products. PANTONE Color Data and/or Software shall not be copied onto another disk or into memory unless as part of the execution of this Autodesk software product. Portions copyright © 1991–1996 Arthur D. Applegate. All rights reserved. Portions of this software are based on the work of the Independent JPEG Group. RAL DESIGN © RAL, Sankt Augustin, 2002. RAL CLASSIC © RAL, Sankt Augustin, 2002. Representation of the RAL Colors is done with the approval of RAL Deutsches Institut für Gütesicherung und Kennzeichnung e.V. (RAL German Institute for Quality Assurance and Certification, re. Assoc.), D-53757 Sankt Augustin. Typefaces from the Bitstream ® typeface library copyright 1992. Typefaces from Payne Loving Trust © 1996. All rights reserved. Printed and Help produced with Idiom WorldServer™.

GOVERNMENT USE Use, duplication, or disclosure by the U.S. Government is subject to restrictions as set forth in FAR 12.212 (Commercial Computer Software-Restricted Rights) and DFAR 227.7202 (Rights in Technical Data and Computer Software), as applicable.

iii

Sadržaj Volume 1 Zahvala .......................................................................................................................xi

About this Book/O knjizi ..........................................................................................xii

Uvod..........................................................................................................................xiii

Poglavlje 1: Obilazak kroz Autocad...........................................................................1

Lekcija: Navigacija kroz radno okruženje ............................................................................................. 2 Pregled .................................................................................................................................................. 2 Podešavanje radnog prostora ............................................................................................................... 3 Raspored korisničkog sučelja ............................................................................................................... 7 Alati sučelja specifični za AutoCAD ...................................................................................................... 9

Lekcija: Rad sa AutoCAD datotekama ................................................................................................ 14 Pregled ................................................................................................................................................ 14 Rad sa crtežima .................................................................................................................................. 15

Lekcija: Prikazivanje objekata.............................................................................................................. 20 Pregled ................................................................................................................................................ 20 Alati za kontrolu prikaza ...................................................................................................................... 21 Naredba Pan Realtime........................................................................................................................ 21 Naredba Zoom Realtime ..................................................................................................................... 24 Naredbe za zumiranje ......................................................................................................................... 26 Opcije miša sa kotačićem ................................................................................................................... 27 Naredba Redraw ................................................................................................................................. 28 Naredba Regen ................................................................................................................................... 29 Vježba: Zumirajte i mičite pogled u crtežu .......................................................................................... 30 Vježba: Obilazak iz prve ruke.............................................................................................................. 32

Rekapitulacija poglavlja........................................................................................................................ 35

Poglavlje 2: Kreiranje osnovnih crteža ...................................................................37

Lekcija: Unošenje podataka ................................................................................................................. 38 Pregled ................................................................................................................................................ 38 O naredbenom retku ........................................................................................................................... 39 O koordinatnim sustavima................................................................................................................... 39 O dinamičkom unosu........................................................................................................................... 42 Korištenje sučelja Dynamic Input ........................................................................................................ 45 Korištenje direktnog unosa udaljenosti ............................................................................................... 49 O izbornicima sa prečacima................................................................................................................ 51

Lekcija: Kreiranje osnovnih objekata.................................................................................................. 52 Pregled ................................................................................................................................................ 52 Naredba Line....................................................................................................................................... 53 Naredba Circle .................................................................................................................................... 54 Naredba Arc ........................................................................................................................................ 55 Naredba Erase .................................................................................................................................... 56

iv Sadržaj

Poništavanje ili ponovno izvršavanje koraka u crtežu ........................................................................ 56 Naredba Rectangle ............................................................................................................................. 60 Naredba Polygon ................................................................................................................................ 61 Vježba: Kreirajte osnovne objekte ...................................................................................................... 62

Lekcija: Korištenje ciljnika ................................................................................................................... 69 Pregled................................................................................................................................................ 69 O ciljnicima.......................................................................................................................................... 70 Ciljnici.................................................................................................................................................. 72 Korištenje ciljnika ................................................................................................................................ 78 Vježba: Upotrijebite ciljnike................................................................................................................. 82

Lekcija: Upotreba polarnog praćenja i PolarSnap-a.......................................................................... 86 Pregled................................................................................................................................................ 86 Upotreba polarnog praćenja i PolarSnap-a ........................................................................................ 87 Vježba: Upotrijebite polarno praćenje i PolarSnap ............................................................................. 93

Lekcija: Upotreba Osnap praćenja...................................................................................................... 97 Pregled................................................................................................................................................ 97 O Osnap praćenju............................................................................................................................... 98 Upotreba Osnap praćenja................................................................................................................... 99 Vježba: Upotrijebite Osnap praćenje ................................................................................................ 102

Lekcija: Rad s jedinicama mjere........................................................................................................ 105 Pregled.............................................................................................................................................. 105 O jedinicama ..................................................................................................................................... 106 Podešavanje jedinica mjere crteža ................................................................................................... 107 Vježba: Upotrijebite arhitektonske jedinice mjere............................................................................. 110 Vježba: Upotrijebite geodetske jedinice............................................................................................ 112

Lekcija: Korištenje funkcijskih tipki .................................................................................................. 114 Pregled.............................................................................................................................................. 114 Funkcijske tipke ................................................................................................................................ 115 Vježba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 117 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 119

Rekapitulacija poglavlja ..................................................................................................................... 121

Poglavlje 3: Manipuliranje objektima ....................................................................123

Lekcija: Odabir objekata u crtežu...................................................................................................... 124 Pregled.............................................................................................................................................. 124 Izbor objekta ..................................................................................................................................... 125 Vježba: Odaberite objekte................................................................................................................. 130

Lekcija: Promjena položaja objekta .................................................................................................. 135 Pregled.............................................................................................................................................. 135 Pomicanje objekata........................................................................................................................... 136 Vježba: Pomaknite objekte ............................................................................................................... 138

Lekcija: Kreiranje novih objekata od postojećih objekata.............................................................. 147 Pregled.............................................................................................................................................. 147 Kopiranje objekata ............................................................................................................................ 148 Vježba: Kopirajte objekte .................................................................................................................. 150

Sadržaj v

Lekcija: Promjena kuta orijentacije objekta...................................................................................... 152 Pregled .............................................................................................................................................. 152 Rotiranje objekata ............................................................................................................................. 153 Vježba: Rotirajte objekte ................................................................................................................... 155

Lekcija: Kreiranje zrcalne slike postojećih objekata ....................................................................... 159 Pregled .............................................................................................................................................. 159 Zrcalno (osno-simetrično) preslikavanje objekata............................................................................. 160 Vježba: Preslikajte objekte u crtežu .................................................................................................. 163

Lekcija: Kreiranje šablonskih (uređenih) rasporeda objekata........................................................ 164 Pregled .............................................................................................................................................. 164 Kreiranje šablonskog rasporeda objekata......................................................................................... 165 Vježba: Šablonski rasporedite objekte u crtežu ................................................................................ 171

Lekcija: Promjena veličine objekta.................................................................................................... 178 Pregled .............................................................................................................................................. 178 Promjena mjerila objekata................................................................................................................. 179 Vježba: Promijenite mjerilo objekata upotrebom opcije Copy........................................................... 181 Vježba izazova: Arhitektura............................................................................................................... 183 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 186

Rekapitulacija poglavlja...................................................................................................................... 188

Poglavlje 4: Organizacija crteža i naredbe upita .................................................189

Lekcija: Korištenje slojeva ................................................................................................................. 190 Pregled .............................................................................................................................................. 190 Korištenje slojeva za organizaciju objekata ...................................................................................... 191 Unaprijed određen sloj ...................................................................................................................... 193 Alati za slojeve .................................................................................................................................. 194 Vježba: Radite sa slojevima .............................................................................................................. 197

Lekcija: Promjena svojstava objekta................................................................................................. 202 Pregled .............................................................................................................................................. 202 O svojstvima objekta ......................................................................................................................... 203 Svojstvo ByLayer............................................................................................................................... 204 Promjena svojstava objekta .............................................................................................................. 206 Vježba: Promijenite svojstva objekta................................................................................................. 210

Lekcija: Poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekata ............................................................... 212 Pregled .............................................................................................................................................. 212 Poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekata .............................................................................. 213 Vježba: Poklopite (izjednačite) svojstva objekta ............................................................................... 216

Lekcija: Upotreba palete Properties .................................................................................................. 220 Pregled .............................................................................................................................................. 220 Upotreba palete Properties ............................................................................................................... 221 Vježba: Manipulirajte svojstvima objekta .......................................................................................... 223

Lekcija: Upotreba vrsta linija.............................................................................................................. 227 Pregled .............................................................................................................................................. 227 O vrstama linija.................................................................................................................................. 228 Dodavanje vrsta linija crtežu ............................................................................................................. 230 Vježba: Upotrijebite vrste linija .......................................................................................................... 234

vi Sadržaj

Lekcija: Upotreba naredbi upita ........................................................................................................ 238 Pregled.............................................................................................................................................. 238 Pribavljanje udaljenosti i koordinata ................................................................................................. 239 Pribavljanje, zbrajanje i oduzimanje površine................................................................................... 241 Dobivanje informacija o objektu........................................................................................................ 244 Vježba: Dobijte geometrijske informacije.......................................................................................... 246 Vježba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 248 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 250


Poglavlje 5: Prepravljanje Objekata ......................................................................253

Lekcija: Skraćivanje i produživanje objekata do definiranih granica ............................................ 254 Pregled.............................................................................................................................................. 254 Upotreba naredbi Trim i Extend........................................................................................................ 255 Vježba: Skratite i produžite objekte .................................................................................................. 259

Lekcija: Kreiranje paralelnih i koncentričnih geometrijskih oblika ............................................... 262 Pregled.............................................................................................................................................. 262 Naredba Offset.................................................................................................................................. 263 Vježba: Kreirajte paralelni i koncentrični geometrijski oblik .............................................................. 268

Lekcija: Spajanje objekata ................................................................................................................. 272 Pregled.............................................................................................................................................. 272 Spajanje objekata ............................................................................................................................. 273 Vježba: Spojite objekte ..................................................................................................................... 276

Lekcija: Lomljenje objekta u dva objekta ......................................................................................... 278 Pregled.............................................................................................................................................. 278 Lomljenje objekata ............................................................................................................................ 279 Vježba: Razlomite objekte ................................................................................................................ 283

Lekcija: Nanošenje zaobljenog kuta na dva objekta ....................................................................... 285 Pregled.............................................................................................................................................. 285 Kreiranje zaobljenja .......................................................................................................................... 286 Vježba: Kreirajte zaobljeni kut .......................................................................................................... 289

Lekcija: Kreiranje zakošenog kuta između dva objekta.................................................................. 292 Pregled.............................................................................................................................................. 292 Kreiranje zakošenja .......................................................................................................................... 293 Vježba: Kreirajte zakošen kut ........................................................................................................... 296

Lekcija: Promjena dijela oblika objekta ............................................................................................ 299 Pregled.............................................................................................................................................. 299 Vježba: Rastegnite objekte ............................................................................................................... 302 Lekcija: Upotreba hvataljki ................................................................................................................ 306 Pregled.............................................................................................................................................. 306 Upotreba hvataljki ............................................................................................................................. 307 Vježba: Editirajte objekte hvataljkama.............................................................................................. 312 Vježba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 316 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 321


Sadržaj vii

Volume 2 Zahvala .......................................................................................................................xi

About this Book/O knjizi ..........................................................................................xii

Poglavlje 6: Označavanje crteža................................................................................1

Lekcija: Kreiranje višerednog teksta..................................................................................................... 2 Pregled .................................................................................................................................................. 2 Kreiranje višerednog teksta................................................................................................................... 3 Vježba: Kreirajte višeredni tekst............................................................................................................ 6

Lekcija: Kreiranje jednorednog teksta .................................................................................................. 9 Pregled .................................................................................................................................................. 9 Kreiranje jednorednog teksta .............................................................................................................. 10 Vježba: Kreirajte jednoredni tekst ....................................................................................................... 13

Lekcija: Upotreba tekstualnih stilova.................................................................................................. 16 Pregled ................................................................................................................................................ 16 Tekstualni stilovi .................................................................................................................................. 17 Kreiranje i upotreba tekstualnih stilova ............................................................................................... 18 Vježba: Upotrijebite tekstualne stilove ................................................................................................ 21

Lekcija: Uređivanje teksta .................................................................................................................... 23 Pregled ................................................................................................................................................ 23 Uređivanje teksta................................................................................................................................. 24 Vježba: Uređujte tekst ......................................................................................................................... 26 Vježba izazova: Arhitektura................................................................................................................. 28 Vježba izazova: Strojarstvo................................................................................................................. 30

Poglavlje 7: Šrafiranje objekata...............................................................................33

Lekcija: Šrafiranje objekata .................................................................................................................. 34 Pregled ................................................................................................................................................ 34 Uvod u šrafure i ispune ....................................................................................................................... 35 Asocijativne šrafure ............................................................................................................................. 36 Kreiranje šrafura.................................................................................................................................. 37 Vježba: Kreirajte šrafure...................................................................................................................... 44 Vježba: Kreirajte pune i gradijentne ispune ........................................................................................ 47

Lekcija: Uređivanje šrafura................................................................................................................... 51 Pregled ................................................................................................................................................ 51 Održavanje asocijativnih svojstava prilikom uređivanja šrafura.......................................................... 52 Uređivanje šrafura ............................................................................................................................... 53 Vježba: Uređujte šrafure i ispune ........................................................................................................ 55 Vježba izazova: Arhitektura................................................................................................................. 58 Vježba izazova: Strojarstvo................................................................................................................. 60

Rekapitulacija poglavlja........................................................................................................................ 62

viii Sadržaj

Poglavlje 8: Kotiranje ...............................................................................................63

Lekcija: Kreiranje kota.......................................................................................................................... 64 Pregled................................................................................................................................................ 64

Kreiranje kota ........................................................................................................................................ 65 Vježba: Kreirajte kote.......................................................................................................................... 73

Lekcija: Upotreba kotnih stilova.......................................................................................................... 77 Pregled................................................................................................................................................ 77 O kotnim stilovima............................................................................................................................... 78 Kreiranje i modificiranje kotnih stilova................................................................................................. 79 Vježba: Modificirajte kotni stil.............................................................................................................. 86

Lekcija: Editiranje kota ......................................................................................................................... 88 Pregled................................................................................................................................................ 88 Editiranje kota ..................................................................................................................................... 89 Vježba: Editirajte kote ......................................................................................................................... 92 Vježba izazova: Arhitektura ................................................................................................................ 95 Vježba izazova: Strojarstvo................................................................................................................. 97

Rekapitulacija poglavlja ....................................................................................................................... 99

Poglavlje 9: Rad s ponovno upotrebljivim sadržajem .........................................101

Lekcija: Upotreba blokova ................................................................................................................. 102 Pregled.............................................................................................................................................. 102 Što su blokovi?.................................................................................................................................. 103 Kako se blokovi ponašaju ................................................................................................................. 105 Umetanje blokova ............................................................................................................................. 107 Kreiranje blokova .............................................................................................................................. 108 Vježba: Kreirajte i umetnite blokove ................................................................................................. 110

Lekcija: Rad s paletom DesignCenter............................................................................................... 113 Pregled.............................................................................................................................................. 113 Upotreba palete DesignCenter ......................................................................................................... 114 Vježba: Upotrijebite DesignCenter.................................................................................................... 116

Lekcija: Upotreba paleta s alatima .................................................................................................... 118 Pregled.............................................................................................................................................. 118 Upotreba alata iz paleta s alatima .................................................................................................... 119 Vježba:Ubacite sadržaj iz paleta s alatima ....................................................................................... 121 Vježba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 123 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 126


Sadržaj ix

Poglavlje 10: Kreiranje dodatnih objekata u crtežu ............................................129

Lekcija: Rad s polilinijama.................................................................................................................. 130 Pregled .............................................................................................................................................. 130 Kreiranje polilinija .............................................................................................................................. 131 Editiranje polilinija.............................................................................................................................. 132 Vježba: Kreirajte i modificirajte polilinije ............................................................................................ 135

Lekcija: Kreiranje krivulja ................................................................................................................... 139 Pregled .............................................................................................................................................. 139 Kreiranje krivulja................................................................................................................................ 140 Vježba: Kreirajte krivulje.................................................................................................................... 142

Lekcija: Kreiranje elipsi ...................................................................................................................... 143 Pregled .............................................................................................................................................. 143 Kreiranje elipsi................................................................................................................................... 144 Vježba: Kreirajte elipse...................................................................................................................... 147

Lekcija: Upotreba tablica .................................................................................................................... 150 Pregled .............................................................................................................................................. 150 Kreiranje stilova tablica ..................................................................................................................... 151 Kreiranje tablica i unos tabličnih podataka........................................................................................ 153 Vježba: Kreirajte kotnu tablicu........................................................................................................... 158 Vježba izazova: Arhitektura............................................................................................................... 162 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 164

Rekapitulacija poglavlja...................................................................................................................... 165

Poglavlje 11: Upotreba prostora papira i ispis ....................................................167

Lekcija: Upotreba prostora papira..................................................................................................... 168 Pregled .............................................................................................................................................. 168 O prostorima papira........................................................................................................................... 169 Kreiranje novog prostora papira........................................................................................................ 170 Vježba: Kreirajte prostore papira....................................................................................................... 172

Lekcija: Upotreba postavki stranica (Page Setup-a)........................................................................ 175 Pregled .............................................................................................................................................. 175 Primjena postavki stranica na prostore papira.................................................................................. 176 Kreiranje postavki stranica ................................................................................................................ 177 Vježba: Kreirajte i aktivirajte postavke stranica................................................................................. 180

Lekcija: Upotreba okvira s pogledom (viewport-a) .......................................................................... 183 Pregled .............................................................................................................................................. 183 Kreiranje pravokutnih okvira s pogledom.......................................................................................... 184 Podešavanje faktora povećanja/smanjenja okvira s pogledom ........................................................ 186 Manipuliranje okvirima s pogledom................................................................................................... 189 Vježba: Kreirajte i manipulirajte okvirima s pogledom ...................................................................... 192

Lekcija: Ispis crteža............................................................................................................................. 195 Pregled .............................................................................................................................................. 195 O okruženjima za ispis ...................................................................................................................... 196 Ispis iz prostora modela .................................................................................................................... 197 Ispis iz prostora papira ...................................................................................................................... 199

x Sadržaj

Naredba Plot ..................................................................................................................................... 201 Naredba Preview .............................................................................................................................. 203 Vježba: Ispišite crtež ......................................................................................................................... 205 Vježba izazova: Arhitektura .............................................................................................................. 207 Vježba izazova: Strojarstvo............................................................................................................... 210


Poglavlje 12: Kreiranje predložaka crteža ............................................................213

Lekcija: Upotreba predložaka crteža................................................................................................. 214 Pregled.............................................................................................................................................. 214 O predlošcima crteža ........................................................................................................................ 215 Kreiranje predložaka crteža .............................................................................................................. 216 Vježba: Kreirajte predložak crteža .................................................................................................... 219


Dodatak A: Dodatni resursi....................................................................................225

Materijali za seminare Autodesk-a .................................................................................................... 226 Realan, praktičan pristup .................................................................................................................. 226 Dosezanje svih razina....................................................................................................................... 226 Dostupno za većinu Autodesk-ovih proizvoda.................................................................................. 227 Saznajte više o materijalima za seminare ........................................................................................ 227 Pošaljite nam povratne informacije................................................................................................... 227

Autodesk-ovi ovlašteni trening centri............................................................................................... 228 Autodesk certifikacija ........................................................................................................................ 228 Autodesk konzalting.......................................................................................................................... 228 Autodesk razvojna mreža ................................................................................................................. 228 Podrška proizvodima ........................................................................................................................ 228

Zahvala xi

Zahvala

Zahvaljujemo što ste kupili ovaj priručnik. Autodesk Inc. se zahvaljuje svom partneru Algebra, Hrvatska, na trudu uloženom u kreiranje ovog naslova za lokalno tržište. Zahvaljujući njihovom vrijednom pristupu, sa zadovoljstvom možemo ponuditi ovaj naslov Vama na upotrebu, na Vašem jeziku.

Algebra, Autorizirani Trening Centar lociran u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu nudi AutoDesk edukaciju u svojim učionicama u Zagrebu i Zadru te u suradnji sa partnerima u Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Splitu. Osim ovih lokacija Algebra odrađuje edukaciju i na lokacijama naručitelja. Kroz AutoDesk edukaciju u Algebri godišnje prolazi preko 400 polaznika.

Algebra je osnovana 1998. godine i trenutno je vodeći IT edukacijski centar u Hrvatskoj po količini ponuđenih seminara i programa obrazovanja i po broju odrađenih seminara. Posebno su se specijalizirali u edukaciji za početnike i napredne korisnike u AutoCADu i 3ds MAXu, a sve veći interes postižu i za seminare uže specijaliziranih AutoDesk alata: Revit System Building, Architectural Desktop, 3D VIZ i drugi. Osim specijalizacije u CAD alatima, u Algebri nude i ECDL, Microsoft, Adobe-Macromedia, Linux i drugu edukaciju.

xii About this Book/O knjizi

About this Book

This courseware title has been adapted from AOTC content by our partner Algebra in Croatia to serve the Croatian speaking European market. This courseware is written in Croatian with screen captures and exercises of the software using the English installation.

This courseware is designed for the new AutoCAD® / AutoCAD LT® user who requires comprehensive training in AutoCAD or AutoCAD LT. It incorporates the features, commands, and techniques for creating, editing, and printing drawings with AutoCAD 2007 / AutoCAD LT 2007.

Hands-on exercises throughout the courseware explore how to create 2D production drawings.

O knjizi

Ovaj naslov priručnika je prilagođen iz AOTC sadržaja od strane našeg partnera Algebra iz Hrvatske kako bi služio hrvatskom govornom europskom tržištu. Ovaj priručnik je napisan na hrvatskom sa kadrovima i vježbama iz softvera koristeći englesku instalaciju.

Ovaj priručnik je dizajniran za nove AutoCAD® / AutoCAD LT® korisnike kojima je potreban opsežan trening u AutoCAD-u or AutoCAD-u LT. On utjelovljuje značajke, naredbe i tehnike za kreiranje, uređivanje i ispis crteža sa AutoCAD-om 2007 / AutoCAD-om LT 2007.

Postojeće vježbe kroz priručnik istražuju kako kreirati 2D proizvodne crteže.

xiii

Uvod

Dobrodošli u Autodesk-ov ovlašteni trening priručnik za seminar Osnove AutoCAD 2007/AutoCAD LT 2007 (AutoCAD 2007/AutoCAD LT 2007 Essentials Autodesk Authorized Training Courseware - AATC), trening seminar za korištenje u Ovlaštenim trening centrima (Authorized Training Center - ATC), korporacijskim trening okruženjima i drugim učioničkim okruženjima.

Iako je ovaj priručnik osmišljen za seminare koje vodi instruktor, možete ga koristiti i za samostalno učenje. Priručnik potiče samoobrazovanje kroz upotrebu AutoCAD-ovog® ili AutoCAD LT-ovog® sustava pomoći (Help).

Uvod obrađuje sljedeće teme:

Ciljevi seminara Preduvjeti Korištenje ovog priručnika Sadržaj CD-a Prilagodbe za vježbe Instaliranje datoteka vježbi sa CD-a Imperijalne (anglo-saksonske) i metričke datoteke Napomene, savjeti i upozorenja Povratne informacije

Ovaj priručnik je sukladan dokumentaciji samog softvera. Radi detaljnih objašnjenja alata i funkcionalnosti, pogledajte pomoć u softveru.

xiv Uvod

Ciljevi seminara Nakon završetka ovog seminara, moći ćete:

Upravljati sučeljem, otvarati i zatvarati datoteke i koristiti naredbe za zumiranje kako biste prilagodili prikaz objekata na ekranu.

Opisati jedinice mjere, funkcijske tipke i koordinatne sustave i kreirati osnovne objekte upotrebom različite tehnike za unošenje podataka, Osnapa, polarnog praćenja i PolarSnap-a.

Izabrati, modificirati i prilagoditi svojstva objekata. Kreirati i upravljati slojevima i vrstama linija i dobivati geometrijske podatke iz objekata u

crtežu. Kreirati i editirati objekte oznaka upotrebom višerednog i jednorednog teksta. Poboljšati vizualni izgled crteža šrafurama i tonskom ispunom. Kreirati, editirati i upravljati kotama i kotnim stilovima. Kreirati blokove i ponovno ih koristiti u crtežima pomoću naredbe Insert, palete

DesignCenter™ i paleta s alatima. Iskoristite DesignCenter i palete s alatima kako biste umetnuli i kreirali druge sadržaje u crtežima.

Kreirati višesegmentne polilinijske objekte, kreirati glatke krivolinijske objekte spline krivulja i elipsi, i ubacivati tablice u crteže.

Kreirati prikaze za ispis (prostor papira), kreirati i rukovati okvirima s pogledom u prostoru papira, snimati konfiguracije prikaza za ispis kao postavke stranica i plotati projektnu geometriju iz prostora papira i prostora modela.

Koristiti predloške crteža za pojednostavljenje postupka kreiranja novih crteža. Predlošci crteža sadrže sve potrebne stilove kota, stilove teksta i slojeve koje biste inače ručno kreirali svaki put kad kreirate novi crtež.

Preduvjetii Ovaj seminar je osmišljen za novog korisnika koji treba znati osnovne naredbe neophodne za profesionalno 2D crtanje, projektiranje i tehničko crtanje pomoću AutoCAD -a ili AutoCAD-a LT. Nije potrebno prethodno iskustvo u računalno potpomognutom projektiranju (computeraided design - CAD).

Preporučuje se imati znanje rada u Microsoft® Windows®-u 98, Microsoft® Windows®-u NT 4.0/Microsoft® Windows®-u 2000 ili Microsoft® Windows®-u XP.

Iskustvo u crtanju i projektiranju je prednost.

Korištenje ovog priručnika Lekcije su nezavisne jedna od druge. Međutim, preporučuje se završavati lekcije danim redosljedom, osim ako ste upoznati s konceptima i funkcionalnostima opisanim u tim lekcijama.

Svako poglavlje sadrži:

Lekcije Obično dvije ili više lekcija u svakom poglavlju.

Vježbe Praktični, realni primjeri kojima ćete vježbati znanje koje ste upravo stekli. Svaka vježba sadrži postupke korak-po-korak i slike koje pomažu uspješnoj izradi vježbi.

Uvod xv

Sadržaj CD-a CD pričvršćen za zadnje korice ove knjige sadrži sve datoteke i crteže potrebne za izradu vježbi u ovom seminaru.

Postavke za vježbe Svaka vježba je napisana pod pretpostavkom da su aktivne sljedeće Osnap postavke. Možda ćete morati potvrđivati ove postavke za svaku vježbu.

Svaka vježba je napisana pod pretpostavkom da su sjledeće postavke u statusnoj traci uključene. Ako je potrebno, podesite ove opcije kad otvarate crtež za svaku vježbu.

Instaliranje datoteka vježbi sa CD-a Da biste instalirali datoteke za vježbe:

1. Ubacite CD ovog seminara. 2. Pojavit će se ugovor o licenciranju za sadržaj CD-a. 3. Ako prihvaćate ugovor o licenciranju, korištenjem Windows-a idite do CD-a. 4. Kopirajte sadržaj mape CD \exercise files\ u radni direktorij po vašem izboru. Ovo bi trebao

biti direktorij za koji imate prava čitanja\. Nakon što instalirate datoteke sa CD-a, ova mapa sadrži sve neophodne crteže za izradu svake vježbe u ovom seminaru.

xvi Uvod

Imperijalni (anglo-saksonski) i metrički crteži U vježbama koje navode jedinice mjere, naziv crteža će ukazivati na vrstu jedinica koja će biti korištena. Primjer konvencije naziva datoteka slijedi:

Otvorite i_stair_settings.dwg (imperijalni) ili m_stair_settings.dwg (metrički). U koracima vježbi, vidjet ćete ili imperijalnu ili metričku vrijednost, kao što je prikazano u sljedećem, primjeru:

Za dužinu, unesite 13'2". Za dužinu, unesite 4038 mm.

Za vježbe koje nemaju određene jeidnice mjere, pripremljeni su crteži, kao što je prikazano u sljedećem primjeru:

Otvorite c_stair_settings.dwg (opći). U koracima vježbi, vrijednost bez jedinice mjere se navodi kao što je prikazano u sljedećem primjeru:

Za dužinu, unesite 400.

Napomene, savjeti i upozorenja Kroz ovaj priručnik pozivat će se napomene, savjeti i upozorenja radi obraćanja posebne pažnje.

Napomena

Napomene sadrže smjernice, ograničenja i druga objašnjenja.

Savjet

Savjeti pružaju informacije za poboljšanje produktivnosti.

Upozorenje

Upozorenja pružaju informacije o događajima koji mogu imati za posljedicu gubitak podataka, pad sustava ili druge ozbiljne posljedice.

Povratne informacije Uvijek su nam dobrodošle povratne informacije o Autodesk Official Training Courseware. Ako nakon završetka ovog seminara imate pijedloge za poboljšanjem ili ako želite prijaviti grešku u knjizi ili CD-u, molimo pošaljite komentare na [email protected].

1

Obilazak kroz AutoCAD

Prije početka korištenja softvera, trebate se upoznati sa sučeljem i nekim osnovnim alatima i svojstvima.

Ciljevi Nakon završetka ovog poglavlja, moći ćete:

Identificirati i formulirati svrhu glavnih elemenata sučelja. Otvoriti, kreirati i spremiti crteže. Koristiti naredbe Zoom i Pan kako biste vidjeli različite dijelove crteža.

Napomena

Postavke standardnog Osnap-a i statusne linije Prije završetka vježbi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vježbe".

Poglavlje

1

2 Poglavlje 1: Obilazak kroz AutoCAD

Lekcija: Navigacija kroz radno okruženje Pregled

Ova lekcija opisuje radno okruženje i vrste elemenata sučelja u koje morate biti upućeni ako ste postali spretni u korištenju softvera.

Prije početka kreiranja crteža, trebate se upoznati sa sučeljem.

Nakon završetka ove lekcije, moći ćete pokrenuti program, aktivirati pogodan radni prostor i identificirati glavne udjelove sučelja.

Sljedeća slika prikazuje glavne elemente sučelja.

Naslovna traka Prostor za crtanje

Traka menija Grafički pokazivač

Traka s alatima Redak naredbe

Palete s alatima Statusna traka

Cilj Nakon završetka ove lekcije, moći ćete:

identificirati glavne udjelove sučelja.

Lekcija: Navigacija kroz radno okruženje 3

Podešavanje radnog prostora AutoCAD® pokrećete na isti način kao što pokrećete druge Windows® aplikacije, korištenjem jedne od sljedeće dvije metode:

Dvostruki klik na ikonu AutoCAD® 2007 na desktopu Windows®-a. Kliknete na Start > All Programs (or Programs) > Autodesk > AutoCAD 2007 > AutoCAD

2007. Ovisno o opcijama izabranim tijekom instalacije AutoCAD-a ili statusa otkada je zadnji put zatvoren, možda ćete morati podesiti aktivni radni prostor.

Upozorenje

Ako koristite AutoCAD LT®, izabrati ćete ikonu i započeti opcije menija vezane za AutoCAD LT.

O radnim prostorima Radni prostori se koriste za spremanje korisničkih konfiguracija sučelja. Kada pokrećete program, prikazani elementi sučelja ovise o aktivnom radnom prostoru.

Po unaprijed određenim postavkama (default postavke), AutoCAD ima dvije konfiguracije radnog prostora:

1. 3D Modeling 2. AutoCAD Classic

Upozorenje

AutoCAD LT ima jedan radni prostor koji se zove AutoCAD LT.


Na sljedećoj slici je prikazan AutoCAD s aktivnim radnim prostorom 3D Modeling.


Na sljedećoj slici je prikazan AutoCAD s aktivnim radnim prostorom AutoCAD Classic.

Unaprijed određen radni prostor je izabran tijekom instalacije. Nakon pokretanja i izlaska, program se pokreće s radnim prostorom koji je zadnji korišten.

Postupak: Podešavanje radnog prostora AutoCAD Classic Sljedeći koraci daju pregled aktiviranja radnog prostora AutoCAD Classic.

1. Pokrenite AutoCAD.

2. U alatnoj traci Workspaces, sa popisa odaberite AutoCAD Classic.


3. Započnite novi crtež i kao predložak izaberite acad.dwt ("imperijalni" - anglo-saksonski) ili acadiso.dwt (metrički).

Postupak: Podešavanje radnog prostora AutoCAD LT Sljedeći koraci daju pregled aktiviranja radnog prostora AutoCAD LT.

1. Pokrenite AutoCad LT. 2. U alatnoj traci Workspaces, sa popisa izaberite AutoCAD LT. 3. Započnite novi crtež i kao predložak izaberite acad.dwt (anglo-saksonski) ili acadiso.dwt

(metrički).

Napomena

Upute i koraci vježbi obuhvaćeni u ovom tečaju zasnovani su na radnom prostoru AutoCAD Classic (ili AutoCAD LT). Molimo aktivirajte ovaj radni prostor ako to već niste učinili.


Raspored korisničkog sučelja Postoje elementi sučelja koji su zajednički s drugim Windows® programima, kao što su palete s alatima i meniji. Ako ste koristili druge Windows® programe, ovi elementi korisničkog sučelja čine vam se poznatim.

Padajući meniji Kako biste pristupili naredbama koristite padajuće menije. Meniji su organizirani u logične radne grupe kao što su File, Draw, Modify i Help.

Meniji koriste standardne Windows® konvencije tumačenja. Opcija menija sa tri točke (...) otvara okvir za dijalog. Na primjer, ako kliknete na meni Format > Layer, pojavit će se okvir za dijalog Layer Properties Manager. Mnoge opcije menija vode prema podmenijima koji daju dalje naredbene opcije. Mala crna strelica na desnoj strani opcije menija ukazuje na postojanje podmenija kao što je Layer Tools koji je prikazan ovdje. Stavke menija koje nisu na raspolaganju u danom trenutku rada na crtežu su sivo obojene, poput ovdje prikazane stavke menija Plot Style.

Napomena

Odabiri u meniju se pokazuju sljedećom konvencijom: Kliknite na meni Draw > Circle > 2 Points.

Palete s alatima Kako je softver u skladu sa Windows® okruženjem, uvelike koristi palete s alatima. Svaka paleta s alatima je načinjena od kolekcije alata koji izvršavaju srodne ili slične zadatke. Svakim alatom operirate tako što kliknete na ikonu alata. Ikone pokazuju svrhu alata.

Po unaprijedi određenim postavkama, palete sa alatima Standard, Properties, Layers, Styles, Draw, Modify, i Workspace su vidljive kad god je otvoren prozor crteža.

Također po unaprijed određenim postavkama, svaka paleta s alatima je usidrena na lijevoj, desnoj ili gornjoj strani prostora za crtanje. Palete s alatima možete maknuti iz usidrenog položaja u "plutajući", tj. slobodni položaj negdje na ekranu.


Višenamjenske ikone palete s alatima Brojne palete s alatima sadrže tipke koje aktiviraju višenamjenske ikone. S višenamjenskim ikonama, palete s alatima možete održati kompaktnim i pospremati srodne alate na jednu pogodnu lokaciju. Mala crna strelica u donjem desnom kutu tipke alata ukazuje na postojanje višenamjenske ikone. Kako biste izabrali alat na višenamenskoj ikoni, kliknite i držite pritisnutu tipka miša preko alata dok se ne pojavi panel višenamjenske ikone, zatim vucite kursor duž panela višenamjenske ikone, i pustite tipku miša iznad željene naredbe.

Savjet

Kada kliknete na ikone u paletama s alatima, naredba se ne izvršava osim ako se kursor nalazi iznad ikone kada puštate tipku miša. Ako kliknete na pogrešnu ikonu, prije puštanja tipke miša jednostavno odvucite kursor dalje od tipke.

Statusna traka Statusna traka se nalazi u dnu prozora programa.

Na lijevom kraju statusne trake je prostor za očitanje koordinata, koji prijavljuje numerički položaj grafičkog pokazivača u prostoru crteža. Kliknite na koordinate kako biste isključili prikaz koordinata.

U sredini statusne trake, postoje tipke koje aktiviraju opcije za olakšavanje konstrukcije crteža. Ukupno, ove opcije se nazivaju crtačke prilagodbe.


Alati sučelja specifični za AutoCAD Dok se softver prilagođava Windows® standardima za elemente korisničkog sučelja, postoje neke vrste elemenata specifične za ovaj program.

Sljedeća slika prikazuje redak naredbe. Na neki način jedinstven za program sa grafičkim prozorima, naredbeni redak osigurava drugu metodu pomoću koje korisnik može surađivati sa programom.

Prikazi za ispis (Crteži) Prostor modela (kartica Model) je prostor gdje kreirate svoje projekte. Prikazi za ispis (crteži) služe za ubacivanje komentara, bordura, zaglavlja i plotanje, tj. ispis.

Kada projektirate, trebali bi uvijek crtati u stvarnoj veličini. Okruženje prostora modela pruža neograničenu količinu prostora za kreiranje projekata. Koristite prikaze za ispis kako biste kreirali crteže koji predstavljaju prostor jednak stvarnoj veličini papira. Koristite prozore za pogled kako biste projekte iz prostora modela vidjeli na listu papira.

Kada otvarate crtež, pored kartice Model u dnu prozora za crtanje, postoje i kartice prikaza za ispis. Kliknite na ove kartice kako biste pristupili prikazima za ispis crteža.

Napomena

Kreiranje prikaza za ispis i prozora za pogled biti će obrađeno kasnije u ovom tečaju.


Lista Layer Lista Layer prikazuje slojeve crteža. Korištenjem ove liste možete promijeniti tekući sloj, dodijeliti izabrane objekte sloju, uključiti i isključiti slojeve, zamrznuti i zaključati slojeve.

Napomena

Koncepti i upotreba sloja biti će detaljnije obrađeni kasnije u ovom tečaju.

Palete alata Palete alata pojednostavljuju zadatak ubacivanja unaprijed definiranog projektnog sadržaja u crtež.

Palete alata su skup preklapajućh panela sadržanih u slobodnom prozoru. Radi jednostavnog prepoznavanja, grupirane su po karticama obilježenim pločicama. Palete pružaju efikasnu metodu za organiziranje, dijeljenje i smještaj uzoraka za popunjavanje prostora i simbola koje redovno koristite. Možete prilalgoditi sebi pojedinačne alate na paletama prilagođavanjem svojstava specifičnih za objekt, poput mjerila, kuta rotacije ili unaprijed definirane boje Palete također sadrže prilagođene alate načinjene od strane trećih lica.

Napomena

Palete alata obrađivat ćete kasnije u ovom tečaju.


Komunikacijski centar Na desnoj strani statusne trake su ikone za meni statusne trake i komunikacijski centar (Communication Center). Možete kliknuti na ikonu Lock kako biste zaključali radni prostor i spriječili pomicanje alatnih traka i paleta. Također, postoje i ikone koje se odnose na naprednije funkcije Xref Manager i Drawing Standards.

Kako biste pristupili meniju, kliknite na strelicu na desnoj strani statusne linije.

Kliknite na ikonu satelitske antene kako biste pristupili okviru za dijalog Communication Center. Kako biste završili konfiguriranje, izaberite svaku opciju u okviru za dijalog.

Jednom konfiguriran, komunikacijski centar vas upozorava kad su dostupna ažuriranja ili stvari u vezi podrške proizvoda.


Redak naredbe Redak naredbe obično je postavljen pri dnu prozora programa i usidren između prostora za crtanje i statusne trake. Bilo da u retku naredbe naredbu unosite ručno ili kliknete na alat u paleti sa alatima, sve naredbe će proći kroz redak naredbe i biti procijenjene od strane naredbenog retka.

Važno je pratiti aktivnost koja se događa u ovom prostoru. U svakoj fazi naredbenog postupka softver vam osigurava ili seriju opcija koje ćete izabrati ili od vas traži unošenje vrijednosti koje odgovaraju fazi postupka.

U normalnom radu redak naredbe sadrži tri linije teksta. Prve dvije linije nabrajaju neposrednu povijest naredbe i prikazuju postavke ili opcije dostupne unutar tekuće naredbe. Donja linija je naredbena linija. Ovdje biste trebali usredotočiti svoju pažnju za vrijeme izvršavanja većine naredbi.

Tipkate na položaju kursora u retku naredbe, tj. Command: prompt.

NAPOMENA: Nakon tipkanja vrijednosti u retku naredbe uvijek pritisnite tipku ENTER.

Iako je redak naredbe obično usidren u dnu prozora za crtanje, možete ga slobodno pomicati oko crteža. Možete ga usidriti na rub programskog prozora ili ga pustiti slobodno iznad površine za crtanje. Povucite vertikalne linije na lijevoj strani naredbenog prozora kako biste ga postavili u slobodan ("plutajući") položaj iznad prostora za crtanje.

Savjet

Unatoč činjenici što slobodan redak naredbe iznad prostora za crtanje može djelomično prikrivati pogled, možda ćete imati koristi od ovakve konfiguracije zato što služi kao podsjetnik za nadgledanje naredbenog retka.


Naredbena sekvenca Postupak unošenja naredbenih sekvenci je jednostavan, ali važan. Kako biste uspješno koristili softver, morate postati "komotni" s uobičajenim naredbenim sekvencama kao što je sljedeća za crtanje kruga.

1. Circle 2. Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:

(Zadajte centar kruga ili [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: Izaberite točku ili unesite koordinate) 3. Specify radius of circle or [Diameter] <25.0000>: d

(Zadajte radijus kruga ili [Diameter] <25.0000>: d (Upotrijebite opciju naredbe)) 4. Specify diameter of circle <50.0000>: 75

(Zadajte promjer kruga <50.0000>: 75 (Unesite vrijednosti kada se zatraži))

Ako provedete dovoljno vremena radeći sa softverom i obraćate pažnju na naredbenu liniju i druge elemente sučelja, uskoro ćete znati koji se podaci traže i bez gledanja naredbene linije.

Meni Help Prije daljnjeg istraživanja softvera, trebate se upoznati sa bogato opskrbljenom Help dokumentacijom.

Meni Help nudi pristup sistemu pomoći, kao i internet resursima za e-Learning, zahtjeve podršci i AutoCAD Subscription Center.


Lekcija: Rad sa AutoCAD datotekama Pregled

Ova lekcija opisuje kako ćete otvoriti, kreirati i snimiti crteže.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete otvarati, kreirati i snimati crteže.

Ciljevi Nakon završetka ove lekcije, moći ćete:

Otvarati crteže. Kreirati crteže. Snimiti crteže.

Lekcija: Rad sa AutoCAD crtežima 15

Rad sa crtežima Crteži se kreiraju i spremaju u DWG datotekama. Kako biste pristupili ovim podacima, morate naučiti kako kreirati, spremati i otvarati ove datoteke.

Na sljedećoj slici je prikazan okvir za dijalog Select Template pomoću kojeg je označen predložak za novi crtež.

Otvorite crtež Kako biste otvorili crtež, upotrijebite naredbu Open.

Pristup naredbi

Open

Naredbena linija: OPEN

Meni: File > Open

Paleta s alatima: Standard


Napomena

Kako biste više datoteka izabrali i otvorili istovremeno, upotrijebite standardne Windows® kombinacije za izbor više datoteka: CTRL+ i SHIFT+.

Kreiranje novih crteža Kako biste kreirali novi crtež upotrijebite naredbu New. Možete izabrati uzorak kako biste na njemu zasnovali novi crtež ili kreirati novi crtež s anglo-saksonskim ili metričkim jedinicama mjere bez korištenja uzoraka.

Pristup naredbi

New

Naredbena linija: NEW; QNEW

Meni: File > New



Kreiranje novog "bjanko" crteža Ako u okviru za dijalog Select Template izaberete jednu od opcija Open With No Template, vaš novi crtež je potpuno prazan i morat ćete podesiti postavke za jedinice mjere, kotne stilove, dimenzije za ispis i druge postavke.

Savjet

Okvir za dijalog Startup Po unaprijed određenim postavkama, opcija za prikazivanje okvira za dijalog Startup je isključena. Kako biste upotrijebili okvir za dijalog Startup kliknite na Tools > Options. U okviru za dijalog Options, kartica System ispod General Options, u popisu Startup izaberite Show Startup dialog box.


Okvir za dijalog Create New Drawing—Startup Ako ste podesili opciju Startup na Show Startup Dialog Box, svaki put kad otvorite program ili kliknete na opciju New kako biste kreirali novi crtež pojavit će se okvir za dijalog Create New Drawing.

Sa okvirom za dijalog Create New Drawing možete kreirati novi crtež sa ili bez uzorka ili upotrijebiti čarobnjaka New Drawing kako biste postavili crtež.

Spremanje crteža Naredbe Save i Save As koristite za spremanje crteža. Kad prvi put snimate crtež pojavit će se okvir za dijalog Save Drawing As. Idite na mapu u koji želite snimiti crtež, unesite ime datoteke i kliknite na Save.

Pristup naredbi

Save; Save As

Naredbeni redak: SAVE; QSAVE; SAVEAS

Meni: File > Save; Save As



Okvir za dijalog Save Drawing As

Napomena

Najprije spremite i spremajte često Kao novi korisnik, trebali biste steći naviku spremanja crteža čim ga kreirate, a potom često spremati crtež. Ova navika se lako može steći, a može biti od velike koristi u slučaju neočekivanog pada sistema.


Lekcija: Prikazivanje objekata Pregled

Kada koristite softver, sve objekte crtate u stvarnom mjerilu. Katkad ćete morati pogledati cijeli crtež, a katkad samo manje detalje. Kao pomoć u promatranju različitih dijelova crteža, postoje brojni alati za zumiranje i pomicanje. Možete lako uvećati mala područja na crtežu kako biste dobili pogled izbliza ili pomaknuti pogled na drugačiji ili veći dio crteža. Poglede možete snimiti s imenom i kasnije ih vratiti.

U ovoj lekciji, istražit ćete različite metode korištenja ovih alata i razvijati korištenje sučelja.

Mnoge opcije zumiranja i pomicanja rade transparentno. To znači da možete koristiti opcije dok ste u tijeku izvršavanja druge naredbe.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete koristiti naredbe za zumiranje i pomicanje kako biste kontrolirali prikaz pogleda na crtež, koristiti kotačić miša za pomicanje i zumiranje na crtežu i regenerirati pogled crteža.

Bilo bi nemoguće raditi na uobičajenom crtežu, poput dolje prikazanog, na listu papira veličine većine računalnih monitora. Korištenjem alata za kontrolu prikaza možete uvećati bilo koji dio crteža kako biste popunili raspoloživ prostor na monitoru.


Prepoznati alate koji kontroliraju prikaz crteža na ekranu. Koristiti naredbu Pan Realtime kako biste izveli operacije pomicanja na crtežu u realnom

vremenu. Koristiti naredbu Zoom Realtime kako biste na crtežu izveli operacije zumiranja u realnom

vremenu. Koristiti različite naredbe Zoom kako biste kontrolirali uvećanje pogleda. Koristiti kotačić miša kako biste na crtežu zumirali i pomicali. Koristiti naredbu Redraw kako biste osvježili prikaz prozora. Koristiti naredbu Regen kako biste regenerirali crtež.

Lekcija: Prikazivanje objekata 21

Alati za kontrolu prikaza Paleta s alatima Standard sadrži najčešće korištene alate za kontrolu prikaza grafičkog prozora. Dodatne Zoom naredbe su smještene u višenamjenskoj ikoni Zoom. Kliknite na tipku Zoom kako biste prikazali meni višenamjenske ikone.

Pristup naredbi

Display Tools

Meni: View > ... Paleta s alatima: Standard

Napomena

Postoje dodatne opcije za naredbu Zoom, ali su one izvan djelokruga ovog tečaja. Pogledajte Help za dodatne informacije o naredbi.

Naredba Pan Realtime Korištenjem naredbe PAN ili povlačenjem kliznih traka područja crteža, možete promijeniti položaj centra pogleda na crtež. Isto kao kod pomicanja video kamere, pomicanje crteža mijenja samo položaj pogleda na crtež, a ne mjesto ili uvećanje objekata u crtežu.

Unaprijed određena opcija naredbe PAN je Realtime, s kojom možete, pomicanjem vašeg pokazivačkog uređaja, dinamički pomicati pogled.


Pristup naredbi

Pan

Naredbena linija: PAN

Meni: View > Pan


Kada je aktivna naredba Pan Realtime kursor se mijenja u ikonu s ručicom, kao što je prikazano iznad. Povlačite kursor (držeći pritisnuto lijevu tipku miša pomičite miš) kako biste pomicali pogled.

Opcije naredbe Kada koristite naredbu Pan Realtime, kliknite desnom tipkom miša bilo gdje na crtežu kako biste prikazali opcije za kontrolu prikaza u meniju sa prečacima.

Opcija Opis

Exit - Kliknite kako biste izašli iz naredbe Pan Realtime. Zoom- Kliknite kako biste se prebacili na Pan Realtime. 3D Orbit - Kliknite kako biste izvršili 3D Orbit pogleda. Zoom Window - Kliknite kako biste izvršili operaciju Zoom Window i kako biste se vratili na naredbu Pan Realtime. Zoom Original - Kliknite kako biste se vratili na pogled prije pokretanja naredbe Pan Realtime. Zoom Extents - Kliknite kako biste zumirali do granica pružanja nacrtanih objekata u crtežu i kako biste se vratili u naredbu Pan Realtime.

Upozorenje

Opcija 3D Orbit nije dostupna u AutoCAD-u Lt.

Za više informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.


Postupak: Pomicanje u realnom vremenu Sljedeći koraci daju pregled načina za dinamičko pomicanje u realnom vremenu.

1. U paleti s alatima Standard kliknite na Pan Realtime. 2. Povucite kursor u smjeru u kome želite pomicati pogled.

3. Nastavite povlačiti, po potrebi.

4. Pritisnite tipku ESC ili ENTER kako biste izašli iz naredbe Pan Realtime.

Smjernice za pomicanje Naredba Pan Realtime ima isti učinak na crtež kao i korištenje horizontalnih ili vertikalnih

kliznih traka. Kada mičete crtež, vi ne mičete geometrijsku formu, već samo mijenjate položaj iz kojeg

gledate crtež.


Naredba Zoom Realtime Naredba Zoom povećava ili smanjuje uvećanje objekata prikazanih u prostoru za crtanje. Kada zumirate prema vani, vidite više cijelog crteža. Kada zumirate prema unutra, uvećavate dijelove crteža kako biste ih detaljnije vidjeli.

Slično zumiranju s kamerom, upotreba naredbe Zoom ne mijenja stvarnu veličinu objekta. Ona jednostavno mijenja relativno uvećanje objekata prikazanih u prostoru za crtanje.

Pristup naredbi

Zoom

Naredbena linija: Zoom, Z; Pritisnite ENTER za Realtime opcije

Meni: View > Zoom > Realtime


Kada je naredba Zoom Realtime aktivna, kursor se mijenja u ikonu prikazanu iznad. Vučete kursor nagore kako biste povećali uvećanje ili nadolje kako biste smanjili uvećanje.

Opcije naredbe Kada koristite naredbu Zoom Realtime, kliknite desnim tipkom miša bilo gdje na crtežu kako biste prikazali opcije u meniju sa prečacima.

Opcija Opis

Exit - Kliknite kako biste izašli iz naredbe Zoom Realtime. Pan - Kliknite kako biste se prebacili na naredbu Pan Realtime. 3D Orbit - Kliknite kako biste izvršili 3D Orbit pogleda. Zoom Window - Kliknite kako biste izvršili operaciju Zoom Window i kako biste se vratili na naredbu Zoom Realtime. Zoom Original - Kliknite kako biste se vratili na pogled prije pokretanja naredbe Zoom Realtime. Zoom Extents - Kliknite kako biste zumirali do granica pružanja nacrtanih objekata u crtežu i kako biste se vratili naredbi Zoom Realtime.

Upozorenje

Opcija 3D Orbit nije dostupna u AutoCAD-u LT.



Postupak: Zumiranje u realnom vremenu Sljedeći koraci daju pregled dinamičkog zumiranja u realnom vremenu.

1. U alatnoj traci Standard kliknite na Zoom Realtime. 2. Vucite kursor nagore kako biste povećali uvećanje.

3. Vucite kursor nadolje kako biste smanjili uvećanje.

4. Nastavite zumirati po potrebi.

5. Pritisnite tipku ESC ili ENTER kako biste izašli iz naredbe.


Naredbe za zumiranje Pored naredbe Zoom Realtime, na raspolaganju su i sljedeće naredbe za zumiranje.

Pristup naredbi Ova tablica nabraja neke od najčešćih naredbi koje ćete koristiti prilikom promatranja različitih područja na crtežu.

NAPOMENA: U ovoj tablici nisu prikazane sve naredbe za zumiranje.

Naredbe za zumiranje

Naredbena linija: Pogledajte tekst ispod svake ikone u tablici za skraćenicu naredbe.

Meni: View


Zoom Window ZOOM, Z; Kliknite na 2 točke kako biste definirali prozor

Kako biste upotrijebili naredbu Zoom Window, upotrijebite bilo koju gore nabrojanu metodu za pokretanje naredbe, zatim kliknite na crtež kako biste zadali prvi kut prozora (1), a onda kliknite kako biste zadali drugi kut prozora (2). Pogled se uvećao, ispunjavajući grafički prozor s površinom definiranom prozorom za zumiranje.

Zoom All ZOOM, Z; > A zatim pritisnite tipku ENTER

Kako biste zumirali do granica pružanja objekata u crtežu, ili do granica samog crteža, ovisno o tome što je veće, upotrijebite naredbu Zoom All. Granice crteža su definirane od strane korisnika kao pravokutna granica oko područja crteža pokrivena točkama kada je uključena koordinatna mreža. Granice pružanja crteža jesu prostor koji obuhvaća sve geometrijske forme u crtežu. Ako su objekti na crtežu izvan područja granica crteža, naredba Zoom All će zumirati tako što će obuhvatiti i njih.


Naredbe za zumiranje

Zoom Extents

ZOOM, Z; > E zatim pritisnite tipku ENTER

Kako biste zumirali granice pružanja crteža, to jest, prostor crteža u kojem su smješteni objekti, upotrijebite naredbu Zoom Extents. Kada zumirate do granica pružanja crteža, uvećavate pogled tako da je cijela geometrijska forma u tekućem prostoru (prostor modela ili prostor papira) vidljiva.

Zoom Previous

ZOOM, Z; > P zatim pritisnite tipku ENTER

Upotrijebite naredbu Zoom Previous kako biste se vratili u prethodni pogled.

Opcije miša sa kotačićem Miš sa kotačićem je varijanta standardnog pokazivačkog uređaja koji je modificiran kotačićem između lijeve i desne tipke. Ovaj kotačić možete okretati u malim prirastima (koracima). Kotačić možete koristiti za zumiranje i pomicanje pogleda u crtežu bez upotrebe ijedne naredbe.

Sistemska varijabla ZOOMFACTOR kontrolira promjenu koraka, bilo unaprijed ili unazad. Što je veća vrijednost varijable, veće je zumiranje.

Kako koristiti kotačić miša Uradite ovo… kako biste…

Kotrljajte kotačić unaprijed Zumirali (Zoom In)

Kotrljajte kotačić unazad Smanjivali zum (Zoom Out)

Dvostruki klik na tipku kotačića Zumirali do granica pružanja crteža (Zoom Extents)

Držite pritisnutu tipku kotačića i vucite miša Pan (pomicali)

Pritisnite i držite pritisnute tipke SHIFT i tipku kotačića i vucite miša

Vezana orbita (Constrained Orbit)

Pritisnite i držite pritisnute tipke CTRL i tipku kotačića i vucite miša.

Pomicali (Pan) (Joystick)

Upozorenje

Naredba Constrained Orbit nije dostupna u AutoCAD-u LT.

Savjet

U nekim situacijama, kada koristite kotačić miša za zumiranje i pomicanje pogleda, ove radnje nemaju efekte na crtež. Na primjer, možete biti u mogućnosti samo smanjivati zoom do neke točke. Kada se ovo dogodi, morate regenrirati crtež tako što ćete kliknuti na Regen u meniju View.


Režimi rada tipke kotačića Možete podesiti kotačić miša za rad u dva različita režima. Vrijednost sistemske varijable MBUTTONPAN kontrolira je li podržano pomicanje pogleda.

Ako je sistemska varijabla MBUTTONPAN podešena na 1, kada koristite kotačić miša aktivira se naredba PAN.

Ako je sistemska varijabla MBUTTONPAN podešena na 0, kada koristite kotačić miša prikazat će se meni Object Snap.

Naredba Redraw Za osvježenje prikaza koristite naredbe Redraw ili Redrawall. Ako radite u jednom prozoru za pogled, naredba Redraw osvježava prikaz. Ako vaš crtež sadrži više prozora za pogled, možete osvježiti sve prozore za pogled naredbom Redrawall.

Pristup naredbi

Redraw

Naredbena linja: REDRAW, REDRAWALL

Meni: View > Redraw

Upozorenje

Naredba Redrawall nije dostupna u AutoCAD-u LT.

Sljedeća slika prikazuje učinke naredbe Redraw. Slika s lijeve strane prikazuje na ekranu art-učinke koji su rezultat postavljanja sistemske varijable BLIPMODE na vrijednost 1. Slika sa desne strane prikazuje kako su art-učinci uklonjeni naredbom Redraw.

Napomena

Sistemsku varijablu BLIPMODE možete koristiti kako biste dobili vizualnu povratnu informaciju za svaki put kada kliknete na točku na ekranu. Vizualne povratne informacije se pojavljuju u formi križića ili točke na ekranu, koje možete ukloniti naredbama Redraw ili Regen.


Smjernice za korištenje naredbi Regen i Redraw Suprotno od naredbe Regen, naredba Redraw u prozoru za prikaz ne izvršava iznova

izračunavanje geometrijskih formi. Ona samo osvježava prikaz. Za veće, kompliciranije crteže, možete dati prednost korištenju naredbe Redraw koja je

brža od naredbe Regen.

Naredba Regen Za regeneraciju cjelokupne geometrije u crtežu upotrijebite naredbu Regen ili Regenall. Kada regenerirate crtež, ekranske koordinate za sve objekte u crtežu se iznova izračunavaju, a radi osiguravanja optimalnih performansi prikaza, baza podataka crtež reindeksira.

Pristup naredbi

Regen

Naredbena linija: REGEN, REGENALL

Meni: View > Regen, Regenall

Napomena

Automatsko regeneriranje crteža Po unaprijed određenim postavkama, kada kreirate novi crtež, sistemska varijabla REGENMODE je postavljena na vrijednost 1. Ovo dozvoljava crtežu da se automatski regenerira kad god izvodite radnju koja traži regeneraciju.

Smjernice za regeneriranje velikih crteža Pošto se regeneracijom iznova izračunavaju ekranske koordinate za sve objekte u crtežu,

ovo obično traje duže prilikom regeneracije velikih crteža od regeneracije manjih. Ako Vam se dogodi gubitak performansi kod većih crteža, razmotrite postavke

REGENMODE = 0 kako biste spriječili automatsko regeneriranje. Kada je potrebno, možete ručno regenerirati crtež.


Vježba: Zumirajte i mičite pogled u crtežu U ovoj vježbi, otvorit ćete postojeći crtež i upotrijebiti alate Zoom i Pan kako biste promatrali različita područja.

Završena vježba

1. Otvorite C_Displaying-Objects.dwg.

2. U alatnoj traci Standard, mičite kursor iznad alata za zumiranje kako biste vidjeli komentare za dostupne naredbe.

3. U alatnoj traci Standard, kliknite i držite pritisnutom tipku Zoom Window kako biste prikazali alate u višenamjenskoj ikoni Zoom.

4. Mičite crtež: Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

prostoru za crtanje. Kliknite na Pan. Kliknite i držite pritisnutom tipku za

odabir (obično lijevo) i vucite miša kako biste mijenjali pogled na crtež.

5. Dok još mičete crtež, pritisnite i držite tipku SHIFT.

NAPOMENA: Ovo privremeno mijenja kretanje pogleda iz kretanja u realnom vremenu u kretanje u ortogonalnom režimu.

6. Kliknite desnim tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Exit kako biste izašli iz naredbe Pan.

NAPOMENA: Također, možete pritisnuti tipku ESC kako biste okončali naredbu.

7. U alatnoj traci Standard, višenamjenska ikona Zoom, kliknite na Zoom Extents.

8. U alatnoj traci Standard, kliknite desnom tipkom miša na bilo koju ikonu. Kliknite na Zoom. Ovo otvara paletu s alatima Zoom koja ima iste alate kao i višenamjenska ikona Zoom Window.


9. U alatnoj traci Zoom kliknite na Zoom All. Uočite da crtež ne izgleda centrirano zato što naredba Zoom All obuhvaća svaku geometrijsku formu izvan granica crteža.

10. U alatnoj traci Zoom, kliknite na Zoom Extents

i uočite kako se pogled mijenja.

NAPOMENA: Ako imate miš sa tri tipke i kotačićem, možete dvostruko kliknuti na tipku kotačića i program će izvršiti naredbu Zoom Extents.

SAVJET: U većini slučajeva, nećete vidjeti puno razlike između naredbi Zoom All i Zoom Extents. S naredbom Zoom All se zumira prema granicama crteža i ona uključuje svaku geometrijsku formu izvan granica crteža. Naredba Zoom Extents prikazuje pogled s najvećim mogućim uvećanjem obuhvaćanjem svih objekata na crtežu pa i onih čiji su slojevi isključeni.

11. Zumirajte u realnom vremenu: U alatnoj traci Standard kliknite na naredbu

Zoom Realtime. Kliknite i držite pritisnutom tipku za odabir

mičite kursor nagore. Dok još držite pritisnutu tipku za odabir,

mičite kursor nadolje.

Uočite kako mičete kursor nagore, crtež se zumira, a kako mičete kursor nadolje smanjuje se mjerilo crteža.

NAPOMENA: Također, možete pokrenuti naredbu Zoom Realtime i okretanjem kotačića na mišu sa kotačićem. Okretanjem kotačića na mišu od vas zumira se prema unutra, a okretanjem prema vama se smanjuje mjerilo.

12. Zumirajte s prozorom:

U alatnoj traci Zoom, kliknite na Zoom Window.

Kliknite na dvije točke oko središnjeg dijela crteža, kao što je pokazano strelicama na sljedećoj slici.

13. Mičite pogled do donjeg lijevog kuta

crteža.

14. U alatnoj traci Zoom kliknite na Zoom Object.

15. Izaberite dva objekta koji predstavljaju vrata, smještena u donjem lijevom dijelu crteža. Pritisnite tipku ENTER.

Izabrani objekti ispunjavaju ekran.

16. U alatnoj traci Standard kliknite na Zoom Previous. Ovo vas vraća na zadnji pogled na crtež koji ste zumirali ili pomakli.

NAPOMENA: Samo se zadnjih 10 promjena pogleda snima.

17. U alatnoj traci Zoom kliknite na Close kako biste zatvorili paletu s alatima.

18. Zatvorite, ali nemojte spremiti crtež.


Vježba: Obilazak iz prve ruke U ovoj vježbi, otvorite postojeći crtež i obiđite korisničko sučelje. Postavit ćete sistemsku varijablu STARTUP i kreirajte novi crtež korištenjem čarobnjaka Advanced Setup.

Završena vježba

1. Otvorite C_Hummer-Elevation.dwg.

Kako je crtež zadnji put snimljen s aktivnim prikazom za ispis Color, sada ćete biti vraćeni na taj prikaz za ispis.

2. U alatnoj traci Standard, višenamjenska ikona Zoom, kliknite na Zoom Extents. Crtež se uvećava da bi popunio ekran.

3. U alatnoj traci Layer izaberite popis Layer, zatim kliknite na ikone Sun na slojevima prikazanim na sljedećoj slici. Ikone se mijenjaju u snježne pahuljice pokazujući da su slojevi zamrznuti.

4. Kliknite bilo gdje na crtežu kako biste zatvorili popis Layer. Ispitajte učinak koji zamrzavanje slojeva ima na crtež.

5. Vratite se na popis Layer i kliknite na iste ikone kako biste odmrznuli slojeve.


6. Ako je vaša radna stanica opremljena s mišem koji ima kotačić postavite kursor lijevo od pogleda odozgo i okrećite kotačić unaprijed, a zatim unazad. Uvećanje pogleda se mijenja, ali još uvijek možete vidjeti geometrijske forme.

7. U alatnoj traci Standard, kliknite na Zoom Extents.

NAPOMENA: Zato što je tipka Zoom Extents zadnja izabrana, sada je na vrhu višenamjenske ikone Zoom.

8. Kliknite na karticu Model kako biste aktivirali prostor modela. Prostor modela je mjesto na kome se nalazi geometrijska forma crteža.

9. U alatnoj traci Standard, višenamjenska

ikona Zoom, kliknite na Zoom Window. Kliknite blizu točaka prikazanih na sljedećoj slici kako biste uvećali prostor definiran prozorom.

10. U alatnoj traci Standard kliknite na Zoom

Previous. Vratit ćete se na prethodni pogled.

11. Kliknite na meni File > Save.

12. Kliknite na meni File > Close.

13. Kliknite na meni File > C_Hummer-Elevation.dwg. U meniju File softver prikazuje popis prethodno otvorenih datoteka radi omogućavanja brzog pristupa.

Crtež se otvorio sa zadnjim snimljenim pogledom.

14. Kako biste aktivirali prikaz za ispis Color, među karticama prikaza za ispis kliknite na karticu Color.


15. Kako biste postavili sistemsku varijablu STARTUP na vrijednost 1, radi prikazivanja okvira za dijalog Create New Drawing kada otvarate AutoCAD i kada svaki put kliknete na meni File > New:

U retku naredbe unesite Startup. Pritisnite tipku ENTER.

U retku naredbe se pojavljuje sljedeći zahtjev: Enter new value for STARTUP <0>:

Ako se u zagradama pokaže vrijednost <0>, unesite 1 i pritisnite tipku ENTER:

Ako se u zagradama pokaže vrijednost <1>, Pritisnite tipku ENTER kako biste prihvatili trenutnu vrijednost.

NAPOMENA: Također, ove postavke možete promijeniti i u okviru za dijalog Options. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u prozoru za crtanje. Kliknite na Options. Kliknite na karticu System i napravite vaš Startup izbor kao što je prikazano na sljedećoj slici.

16. Kliknite na meni File > New.

17. U okviru za dijalog Create New Drawing kliknite na Use a Wizard i izaberite opciju Advanced Setup. Kliknite na OK.

18. Kako biste kreirali novi crtež na osnovu unaprijed određenih postavki opcija u čarobnjaku Advanced Setup:

U čarobnjaku, pogledajte opcije koje su vam na raspolaganju i kliknite na Next.

Nastavite sa izborom tipke Next kako biste prihvatili unaprijed određene vrijednosti dok se ne kreira novi crtež.

19. Vratite sistemsku varijablu STARTUP na njeno stanje sa unaprijed određenim postavkama:

U retku naredbe unesite Startup. Pritisnite tipku ENTER.

Unesite vrijednost 0 i pritisnite tipku ENTER.

ili Kliknite desnom tipkom miša i vratite se

okvir za dijalog Options kako biste učinili vaše postavke.

20. Zatvorite sve crteže.

Rekapitulacija poglavlja 35

Rekapitulacija poglavlja Sad, kad ste se upoznali s nekoliko ključnih karakteristika, možete početi učiti kako kreirati geometrijske oblike.

U ovom poglavlju, naučili ste:

Identificirati i formulirati svrhu glavnih elemenata sučelja. Otvoriti, kreirati i spremiti crteže. Upotrijebiti naredbe Zoom i Pan kako biste vidjeli različita područja crteža.


37

Kreiranje osnovnih crteža

Svaki crtež počinje s kreiranjem osnovnih geometrijskih oblika, objekata, kao što su linije, krugovi, lukovi i pravokutnici. Ovi objekti služe kao tvorbeni elementi za složene crteže i, sukladno tome, potrebno je apsolvirati upotrebu naredbi koje kreiraju ove objekte.

Rukovanje ovim naredbama traži više od same upućenosti u to gdje se nalazi i kako radi naredba. Također je potrebno razviti razumijevanje koordinatnog sustava i prilagodbi poput postavki za ciljnike, Osnap praćenje i druge karakteristike koje su projektirane kako bi vam pomogle u kreiranju osnovnih objekata.

Općenito, u programu postoji više od jednog načina za rješavanje zadatka. Nakon učenja o raspoloživim naredbama i alatima, možete odrediti vama najprihvatljivije načine rada.


Identificirati unaprijed određen koordinatni sustav i upotrijebiti dinamički unos podataka, direktni unos udaljenosti i izbornike sa prečacima.

Upotrijebiti naredbe Line, Circle, Arc, Erase, Rectangle i Polygon kako biste na crtežu kreirali i izbrisali geometrijske forme.

Upotrijebiti ciljnike za točno ubacivanje i kreiranje objekata na crtežu. Pokrenuti i upotrijebiti Osnap praćenje s polarnom referentnom zrakom i PolarSnap za

točnije kreiranje geometrijskih oblika pod različitim kutovima u crtežu. Objasniti, uključiti i upotrijebiti Osnap s referentnom zrakom kako biste geometrijske oblike

stavili u odgovarajući položaj u crtežu. Upotrijebiti naredbu Unit kako biste prilagodili okruženje crteža. Upotrijebiti funkcijske tipke na tipkovnici kako biste pristupili izborniku Help i prebacili

program na druge postavke.

Napomena

Postavke standardnog Osnap-a i statusne trake Prije izrade vježbi u ovom poglavlju, u uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vježbe".

Poglavlje

2

38 Poglavlje 2: Kreiranje osnovnih crteža

Lekcija: Unošenje podataka Pregled

Sve što radite zahtjeva neku vrstu unošenja podataka. Bez obzira na vrste geometrijskih oblika koje kreirate, konstantno unosite podatke u jednom ili drugom obliku.

U ovoj lekciji ćete naučiti unositi podatke korištenjem naredbenog retka, dinamičkog unosa, direktnog unošenja udaljenosti, izbornika sa prečacima i pravokutnog (kartezijevog) koordinatnog sustava. Koncepte koje ćete naučiti u ovoj lekciji koristit ćete u vježbama kroz ovaj seminar.

Nakon završetka ovog poglavlja, moći ćete koristiti naredbeni redak, objasniti različite vrste koordinata, pokrenuti i upotrijebiti sučelje Dynamic Input da biste unijeli vrijednost i upotrijebili direktni unos udaljenosti, te koristiti izbornike sa prečacima kako biste pristupili naredbama i opcijama.

Sljedeća slika prikazuje neke uobičajene elemente sučelja koji se koriste za unos podataka.


Upotrijebiti naredbeni redak kako biste unijeli naredbe i naredbene opcije. Objasniti razliku između pravokutnih (kartezijevih) i polarih koordinata, i razliku između

apsolutnih i relativnih koordinata. Pokrenuti sučelje Dynamic Input i listu najvažnijih (ključnih) točaka o njegovom korištenju. Kreirati i editirati geometrijske oblike korištenjem sučelja Dynamic Input. Upotrijebiti direktno unošenje udaljenosti kako biste unijeli vrijednosti za udaljenost. Upotrijebiti izbornik sa prečacima kako biste pristupili naredbama i opcijama.

Lekcija: Unošenje podataka 39

O naredbenom retku Imate nekoliko mogućnosti za pokretanje naredbe. Postoje uobičajeni elementi sučelja, kao što su izbornici i palete s alatima, zajednički za sve Microsoft® Windows® programe. Sučelje naredbenog retka je posebno kreirano za program.

Većina naredbi ima opcije s kojima možete kontrolirati različite načine korištenja naredbe.

Primjer naredbenog retka Sljedeća slika prikazuje uobičajenu naredbu i njene opcije na način kako su prikazane u naredbenom retku. Posljednja linija prikazuje tekući status naredbe. Prethodne linije pokazuju povijest naredbenog retka.

Definicija naredbenog retka Opcije naredbe se pojavljuju u naredbenom retku. Velikim slovom (slovima) se predstavlja

slovo (slova) koje unosite kako biste upotrijebili tu opciju. Nije potrebno otipkati slovo (slova) kao veliko slovo.

Opcije za naredbu se pojavljuju unutar zagrada [...]. Ako za naredbu postoji unaprijed određena opcija, ona će se pojaviti unutar <...> zagrada. Da biste upotrijebili unaprijed određenu opciju pritisnite tipku ENTER.

Sljedeća slika prikazuje opcije i unaprijed određene vrijednosti u naredbenom retku. U ovoj situaciji, korisnik je otipkao d za opciju Dimension. Nakon pritiska tipke ENTER, prikazat će se unaprijed određena udaljenost od 10.0000. Ako korisnik ne radi ništa drugo osim što pritišće tipku ENTER, upotrijebit će se vrijednost 10.0000.

O koordinatnim sustavima Svaki objekt koji nacrtate pozicionira se ili u svjetski koordinatni sustav (WCS) ili u korisnički koordinatni sustav (UCS). Kada kreirate 2D geometrijske oblike, uneseni podaci se na kraju prenose programu u obliku pravokutnih (kartezijevih) ili polarnih koordinata. Ove koordinate možete unijeti ručno ili ih unijeti odabirom točke na ekranu.


Pravokutne (kartezijeve) koordinate Kartezijev koordinatni sustav se definira kao:

koordinatni sustav za koji su koordinate točke, njene udaljenosti od skupa okomitih linija koje se presijecaju u ishodištu koordinatnog sustava.

Skup okomitih linija se naziva X i Y os. U svjetskom koordinatnom sustavu, X os predstavlja horizontalni pravac, dok Y os predstavlja vertikalan pravac.

Prema definiciji, sljedeća slika prikazuje liniju povučenu od ishodišta koordinatnog sustava sa njenom krajnjom točkom na koordinatama 5,5.

Da biste ručno unijeli pravokutne koordinate, morate utipkati na sljedeći način: X, Y, gdje je X jednaka udaljenosti od koordinatnog ishodišta duž X osi, a Y jednaka udaljenosti od koordinatnog ishodišta duž Y osi.

Polarne koordinate Polarni koordinatni sustav definira se na sljedeći način:

bilo koje dvije vrijednosti koje određuju položaj točke u ravnini pomoću njene udaljenosti od ishodišta i njenim kutom u odnosu na fiksnu liniju (X os) koja prolazi kroz ishodište.

Prema definiciji, Sljedeća slika prikazuje liniju koja je povučena od koordinatnog ishodišta sa duljinom od 7 jedinica i pri kutu od 45 stupnjeva.

Da biste ručno unijeli polarne koordinate, kako je prikazano iznad, morate utipkati koordinate na sljedeći način: Distance<Angle, gdje je Distance jednaka udaljenosti od koordinantog ishodišta, a Angle jednako kutu u odnosu na X os.


Apsolutne i relativne koordinate Kad unosite koordinate, one mogu biti u obliku apsolutnih ili relativnih koordinata.

Apsolutne koordinate predstavljaju stvarni položaj u trenutno važećem koordinatnom sustavu. Kako biste unijeli apsolutne koordinate unesite vrijednosti ili kao pravokutne ili kao polarne koordinate.

Relativne koordinate su točka ili položaj izračunat u odnosu na posljednju izabranu točku. Da biste unijeli relativne koordinate, koordinatama stavite za prefiks simbol @. Na primjer, @5<45 bi značilo 5 jedinica pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na posljednju izabranu točku.

Unošenje koordinata Koordinate možete unijeti u svakom trenutku dok je program u režimu pribavljanja točke, to

jest, kad program traži zadavanje točke ili udaljenosti. Svaki crtež sadrži svjetski koordinatni sustav (WCS). WCS je identičan u svakom crtežu i

ne može se promijeniti. Na primjer, ako je objekt pozicioniran na apsolutnim koordinatama 10,10, biti će postavljen na isto mjesto u svakom crtežu.

Osim ako ste posebno definirali korisnički koordinatni sustav, svi geometrijski oblici koje kreirate zasnivaju se na WCS.

Tip

Ikona UCS se različito prikazuje kada radite u svjetskom koordinatnom sustavu nasuprot korisničkom koordinatnom sustavu. Ikona UCS za svjetski koordinatni sustav sadrži mali kvadrat u koordinatnom početku X i Y osi.

Primjeri apsolutnih i relativnih koordinata Apsolutne Relativne

Pravokutne koordinate 24,46 @24,46

Polarne koordinate 15<45 @15<45


Primjer pravokutnih (kartezijevih) koordinata Na primjer, kada crtate liniju, ona ima početnu i krajnju točku. Svakoj od ovih točaka su dodijeljene X i Y koordinate ili položaj u koordinatnom sustavu. O izabranom načinu ovisi kako će se unositi ove točke. Na primjer, možete unijeti pravokutne koordinate zadavanjem X i Y vrijednosti ili polarne koordinate zadavanjem udaljenosti i kuta u odnosu na X os.

O dinamičkom unosu Sučelje Dynamic Input je način za dinamičko unošenje podataka. Za projektiranje bez odvajanja pogleda od ekrana, radije koristite sučelje Dynamic Input unošenjem naredbene informacije na ekranu na položaju pokazivača, umjesto unošenja podataka u naredbenoj liniji koja se obično nalazi u dnu ekrana.

Korištenje sučelja Dynamic Input (Dinamički unos) Sučelje Dynamic Input je osjetljivo s obzirom na kontekst i ovisi o trenutnoj operaciji. Na primjer, ulazne informacije i opcije su drugačije kada crtate liniju od crtanja kruga; također se razlikuju ovisno o tome kreirate li ili editirate geometrijske oblike.

Sučelje Dynamic Input—Režim rada Dimensional Input

Postoje dva režima rada sučelja Dynamic Input (Dinamički unos): Dimensional Input (unos dimenzija) i Pointer Input (unos točaka). Sljedeća slika predstavlja sučelje Dynamic Input u režimu rada Dimensional Input. Ovaj režim rada je dostupan za uobičajene crtačke naredbe, kao što su Line, Circle i Arc.

NAPOMENA: Brojevi na sljedećoj slici odgovaraju brojevima u tablici ispod.


Komentari naredbe - prikazuju upute za tekući korak naredbe. Također, odražavaju tekući zahtjev u naredbenom retku.

1. Tooltip – Prikazuje unos (tekući tekst) iz naredbenog retka 2. Polja za unos Coordinate, Length ili Angle - Ovisno o režimu rada, ova polja mogu

varirati u vrijednosti i položaju. Na slici, jedno polje prikazuje trenutnu dužinu polilinije, dok drugo prikazuje kut pokazivača. Unesite vrijednost da biste zadali eksplicitnu vrijednost. Pritiskujte tipku TAB da biste prelazili s polja na polje.

3. Strelica prema dolje - Pritisnite strelicu usmjerenu prema dolje (na tipkovnici) kako biste prikazali izbornik Dynamic Input. Pritisnite strelicu usmjerenu prema gore kako biste prelazili s polja na polje prethodno izabranih koordinata.

4. Izbornik Dynamic Input - Izaberite opciju za naredbu. Dostupne opcije ovise o trenutnom kontekstu i odražavaju opcije dostupne u naredbenoj liniji.

Sučelje Dynamic Input—Režim rada Pointer Input Na sljedećoj slici, sučelje Dynamic Input (unos dimenzija) se promijenilo u režim rada Pointer Input (unos točaka) jer su preko tipkovnice unesene vrijednosti @ 10 < 45. U režimu rada Pointer Input, možete unijeti koordinatne podatke blizu pokazivača (kursora) kao da je vaš fokus bio na naredbenom retku. Koristite ovaj režim rada za apsolutne i relativne koordinate. Ovo je, također, unaprijed određen režim rada za naredbe Move, Copy i Rotate.

Ikone lokota ukazuju vrijednost koja je bila ručno unesena. Da biste vrijednost otključali, pritisnite tipku TAB čime ste ušli u polje za unos podataka, pritisnite tipku DELETE da biste uklonili vrijednost, a onda pritisnite tipku TAB da biste napustili polje za unos.

Unaprijed određen režim rada za dinamički unos podataka namijenjen je za relativne koordinate, ali također, možete unijeti i apsolutne koordinate. Kako biste to uradili, unesite znak funte prije prve koordinate, na primjer #2,20. Ako unesete 2,20 (bez znaka #), točka će biti relativna u odnosu na posljednje izabranu točku. Polja za dinamički unos podataka se prilagođavaju kako bi prikazale ulazni format. U ovom slučaju, drugo polje predstavlja Y koordinatu.

Napomene za korištenje dinamičkog unosa Kada koristite hvataljke za razvlačenje objekata ili kada kreirate nove objekte,

dimenzionalno unošenje podataka prikazuje samo oštre kutove; to jest, svi kutovi se prikazuju kao 180 stupnjeva ili manji. Stoga, kut od 270 stupnjeva se prikazuje kao kut od 90 stupnjeva bez obzira na postavke sistemske varijable ANGDIR (postavka ove sistemske varijable je u okviru za dijalog Drawing Units). Kutovi koje zadajete kada kreirate nove objekte ovise o položaju pokazivača za određivanje pozitivnog smjera kuta.

Dynamic Input nije projektiran kao zamjena za naredbeni redak. Kako biste ekranu dodali prostor za crtanje možete skriti naredbeni redak, ali ćete ga morati prikazati za neke operacije. Alternativno, možete otključati naredbeni redak i upotrijebiti opciju Auto-hide (Auto-skrivanje) kako biste proširili ili skupili prozor.


Opcije dinamičkog unosa U okviru za dijalog Drafting Settings upotrijebite karticu Dynamic Input kako biste promijenili postavke vezane za sučelje Dynamic Input.

Pointer Input Settings - Kliknite kako biste prilagodili ulazne opcije za unos točaka.

Dimension Input Settings - Kliknite kako biste prilagodili opcije unosa dimenzija.

Drafting Tooltip Appearance - Kliknite kako biste podesili opcije izgleda komentara (popratnog teksta) naredbe dinamičkog unosa.

Naputci Sučelje Dynamic Input je osjetljivo s obzirom na kontekst. Kada je uključen dinamički unos, točke koje unosite kao odgovor na zahtjev za drugu ili

narednu točku odgovaraju relativnim. Ovisno o položaju pokazivača i statusu ostalih postavki kao što su postavke za ciljnike,

polarne referentne zrake i komentare naredbe, u sučelju Dynamic Input mogu se pojaviti i drugi podaci uključujući i savjete za ciljnike i zahtjeve naredbenog retka.


Korištenje sučelja Dynamic Input Sučelje Dynamic Input možete upotrijebiti na nekoliko načina, ali je primarni cilj alata omogućavanje (dozvola) crtanja i editiranja bez obaranja pogleda, tj. usredotočeni na grafički prozor, umjesto na naredbeni redak. Kako je sučelje Dynamic Input osjetljivo s obzirom na kontekst, njegove opcije i režimi prikaza ovise o kontekstu u kome radite. Sljedeće upute daju pregled kako možete upotrijebiti sučelje Dynamic Input tijekom crtanja i editiranja.

Pristup naredbi

Dynamic Input

Naredbeni redak: DYNMODE

Statusna traka: Dyn

Funkcijska tipka: F12

Kada je sistemska varijabla DYNMODE postavljena na vrijednost različitu od 0, možete privremeno isključiti sve karakteristike tako što ćete držati pritisnutu tipku F12. Pritisnite i pustite tipku F12 kako biste uključili ili isključili dinamički unos.

Postupak: Crtanje s dinamičkim unosom (Dynamic Input) Sljedeći koraci daju pregled kreiranja geometrijskih oblika korištenjem sučelja Dynamic Input.

1. Započnite unošenje naredbe. Polje za dinamički unos prikazuje naredbu koju unosite.


2. Sučelje se odmah prebacuje na režim rada Point Input. Komentar naredbe daje upute što se traži, a polja za unos odražavaju trenutni XY položaj pokazivača.

3. Nakon izbora točke, komentar naredbe nastavlja davati upute dok se sučelje mijenja.

Unesite vrijednost udaljenosti u polje za unos Distance i pritisnite tipku TAB kako biste zaključali udaljenost i aktivirali polje za unos Angle. Unesite vrijednost kuta u polje za unos Angle i pritisnite tipku TAB kako biste zaključali kut na 0 stupnjeva. Kliknite kako biste odabrali točku.

4. U polje za unos Distance unesite drugu vrijednost i pritisnite tipku TAB kako biste zaključali

udaljenost. Pomaknite pokazivač kako biste podesili prikazanu vrijednost kuta i kliknite za odabir točke.

5. Kliknite na krajnju točku i pritisnite tipku ENTER za završetak linije.


Postupak: Editiranje s dinamičkim unosom Sljedeći koraci daju pregled nekih načina na koje možete editirati pomoću sučelja Dynamic Input.

1. U traci s alatima Modify kliknite na Copy. Izaberite objekte koje ćete kopirati.

2. Sučelje Dynamic Input se mijenja u režim rada Pointer Input. Kliknite ili unesite baznu

točku.

3. Komentar naredbe Dynamic Input daje povratne informacije. Unošenje vrijednosti

@38.500 < 180 postavlja sučelje u režim rada s relativnim koordinatama i pozicionira vrijednosti u odgovarajuća polja za unos. Pritisnite tipku ENTER kako biste kopirali objekt.

4. Izaberite krug kako biste aktivirali hvataljke.


5. Izaberite kvadrantnu hvataljku kako biste prikazali sučelje Dynamic Input. Hvataljka za editiranje prikazuje sučelje u režimu dimenzionalnog unosa (Dimensional Input). NAPOMENA: Prilikom editiranja krugova hvataljkom, možete promijeniti veličinu kruga ili unošenjem novog radijusa (1) ili unošenjem količine kojom ćete povećati ili smanjiti radijus (2). Unesite vrijednost u jedno od polja za unos i pritisnite tipku ENTER.

Promijenjena je veličina kruga.


Korištenje sučelja Dynamic Input za otkrivanje informacija Kako biste vidjeli dužinu ili kut linije, radijus luka ili kruga, izaberite geometrijski oblik kako biste aktivirali hvataljke. Zadržite pokazivač iznad jedne hvataljke. Sučelje Dynamic Input prikazuje informaciju o veličini izabranog geometrijskog oblika.

Kada unosite koordinate, pritisnite # za prebacivanje na režima rada za unošenje

apsolutnih koordinata. Najbolji način za kretanje u dinamičkom unosu je pritiskanje tipke TAB. Ovim ćete napraviti

krug kroz sva raspoloživa polja za unos. Kad ste izvršili sve prilagodbe, pritisnite tipku ENTER kako biste potvrdili vrijednosti i izašli iz naredbe.

Korištenje direktnog unosa udaljenosti Korištenjem direktnog unosa udaljenosti, možete unijeti vrijednost udaljenosti kad god vam program traži odabir točke. Koordinate točke se računaju na osnovu kuta pokazivača od prethodno izabrane točke i udaljenosti koju ste unijeli.

Upotrijebite ovu vrstu unosa podataka kada je isključen režim rada Dynamic Input.

Napomene za korištenje direktnog unosa udaljenosti Uključite Polar tracking kako biste prikazali trenutni kut pokazivača. Isključite režim rada Dynamic Input kad koristite direktni unos udaljenosti.


Postupak: Korištenje direktnog unosa udaljenosti Sljedeći koraci daju pregled korištenja ovakvog načina unosa udaljenosti.

1. Pokrenite primjerice naredbu Line i kliknite točku kako biste počeli. 2. Kada vam program traži zadavanje sljedeće točke, povlačite pokazivač u željenom smjeru

pružanja pravca, u naredbeni redak unesite udaljenost, a onda pritisnite tipku ENTER SAVJET: Uključite Polar tracking kako biste prikazali trenutni kut pokazivača.

3. Povlačite pokazivač u pravcu sljedećeg linijskog segmenta, unesite vrijednost udaljenosti i

pritisnite tipku ENTER.

4. Ponavljajte korak 2 sve dok geometrijski oblik nije završen.


O izbornicima sa prečacima Izbornik sa prečacima je osjetljiv s obzirom na kontekst. Kada desnom tipkom miša kliknete u grafičkom prozoru, možete upotrijebiti opcije prezentirane u izborniku sa prečacima kako biste izvršili različite zadatke. Osjetljiv s obzirom na kontekst znači da će se izbornik mijenjati ovisno o tome što trenutno radite u programu. Na primjer, ako ste u naredbenoj liniji, izbornik sa prečacima će imati drugačije opcije na raspolaganju od onih kada ste u naredbi Pline.

Definicija izbornika sa prečacima Opcije izbornika sa prečacima su organizirane u različita područja. Raspoložive opcije se mijenjaju ovisno o tekućem kontekstu u trenutku kada ste pokrenuli izbornik sa prečacima. Sljedeća slika prikazuje izbornik sa prečacima koji se pojavljuje kada kreirate poliliniju.

Gornji dio izbornika nudi opcije Enter, Cancel i Recent Input. Srednji dio izbornika nudi opcije specifične za trenutnu naredbu. Uočite kako opcije na izborniku odgovaraju opcijama u naredbenom retku. Kako biste upotrijebili opciju za naredbu, izaberite opciju u izborniku sa prečacima. Ovo ima isti učinak kao i tipkanje velikog (ili velikih) slova opcije u naredbenom retku. Najniži dio izbornika nudi funkcije Pan i Zoom i pristup naredbi QuickCalc.

Naputci Izbornik sa prečacima je kontekstno osviješten, tako da se njegove opcije razlikuju ovisno

o tekućem kontekstu programa, na primjer, crtate li ili editirate. Izbornik sa prečacima možete upotrijebiti kao alternativu unosu naredbenih opcija u

naredbenom retku.


Lekcija: Kreiranje osnovnih objekata Pregled

Svi crteži se sastoje od osnovnih objekata, koje kreirate korištenjem osnovnih naredbi. U ovoj lekciji, učit ćete kako kreirati objekte kao što su linije, krugovi, lukovi, pravokutnici i višekutnici. Također, učit ćete kako koristiti naredbu Erase za brisanje objekata.

Učenje kreiranja osnovnih geometrijskih oblika je odlučujuće za uspješan rad u softveru. Kad postanete učinkoviti i spretni sa stvaranjem osnovnih geometrijskih oblika, možete prijeći na kreiranje naprednijih vrsta objekata.


Koristiti naredbu Line za kreiranje linija u crtežu. Koristiti naredbu Circle kako biste u crtežu kreirali krugove. Koristiti naredbu Arc kako biste u crtežu kreirali lukove. Koristiti naredbu Erase kako biste obrisali objekte u crtežu. Koristiti naredbe Undo i Redo kako biste se vratili na prethodna stanja crteža. Koristiti naredbu Rectangle kako biste u crtežu kreirali pravokutnike. Koristiti naredbu Polygon kako biste u crtežu kreirali istostranične višekutnike.

Lekcija: Kreiranje osnovnih objekata 53

Naredba Line Za kreiranje pojedinačne ili višestruke segmentirane linije od početne do krajnje točke, upotrijebite naredbu Line.

Sljedeća slika prikazuje linijski segment koji se crta korištenjem sučelja Dynamic Input kako bi se zadala dužina i kut segmenta.

Pristup naredbi

Line

Naredbeni redak: Line

Izbornik: Draw > Line

Traka s alatima: Draw

Opcije naredbe Kad koristite naredbu Line, dostupne su sljedeće opcije.

Opcija Opis

First point Određuje početnu točku linijskog segmenta.

Next point Određuje krajnju točku linijskog segmenta. Nastavite zadavati sljedeće točke za dodatne linijske segmente.

Undo Uklanja prethodni linijski segment.

Close Pojavljuje se jedino nakon što ste nacrtali dva ili više linijskih segmenata. Koristi prvu točku linijskih segmenata kao sljedeću točku za tekući segment kako bi se kreirala zatvorena linija od linijskih segmenata.

Savjet

Prilikom crtanja linija, pritisnite i držite pritisnutu tipku SHIFT kako biste privremeno uključili Orthomode koji omogućava crtanje ravne horizontalne ili vertikalne linije.



Naputci za naredbu Line Koristite je kako biste kreirali pojedinačne ili višestruke linijske segmente. Koristite opciju Close kako biste posljednji segment povezali s početkom prvog segmenta. Linijski segmenti, iako povezani, su zasebni, nezavisni objekti.

Naredba Circle Kako biste u crtežu kreirali krugove upotrijebite naredbu Circle. Kada pokrenete naredbu Circle, od vas će se tražiti zadavanje centra, a zatim radijusa. Kako biste unijeli ove vrijednosti, za unos podataka upotrijebite metode o kojima je ranije diskutirano.

Na sljedećoj slici, centar kruga je izabran i od vas se traži da zadate radijus kruga.

Pristup naredbi

Circle

Naredbeni redak : CIRCLE, C Izbornik: Draw > Circle> Center, Radius


Opcije naredbe Upotrijebite sljedeće opcije s naredbom Circle.

Opcija Opis

Specify center point Kliknite kako biste zadali točku ili unesite koordinate centra kruga.

3P Kreira krug na osnovu tri točke koje zadajete da biste deifinirali promjer kruga.

2P Kreira krug na osnovu dvije točke koje zadajete da biste definirali promjer kruga.

Ttr (tan tan radius) Kreira krug tangentan na odabrane objekte za radijus koji zadate.


Savjet

Naredba Circle pamti radijus ili promjer posljednjeg nacrtanog kruga. Ako zahtjev za radijus ili promjer sadrži vrijednost u zagradama, pritisnite tipku ENTER kako biste ponovo upotrijebili istu vrijednost radijusa ili promjera novog kruga. Specify radius of circle or [Diameter] <25.000>: Pritisnite tipku ENTER kako biste kreirali novi krug sa radijusom od 25 mjernih jedinica.


Naputci za naredbu Circle Ako izvršavate naredbu Circle iz naredbenog retka ili palete s alatima, ona je unaprijed

postavljena na metodu Center, Radius za kreiranje kruga, to jest, zadajete centar i radijus kako biste definirali krug.

Kad se traži unošenje radijusa kruga, a vi želite zadati promjer, upotrijebite opciju Diameter kako biste zadali promjer umjesto radijusa.

Naredba Arc Naredba Arc kreira luk na osnovu tri točke. Korištenjem unaprijed određene metode za kreiranje luka, zadajete početnu točku, sljedeću i krajnju točku. Radijus luka i centar se računaju na osnovu položaja tri točke koje ste zadali.

Sljedeća slika prikazuje luk koji je kreiran kroz tri točke.

Pristup naredbi

Arc

Naredbeni redak: ARC

Izbornik: Draw > Arc > 3 Points Traka s alatima: Draw


Opcije naredbe Kako biste kreirali luk, možete upotrijebiti i sljedeću, alternativnu, opciju.

Opcija Opis

Center Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali centar luka. Nakon što zadate centar, zadajte početnu točku, a potom krajnju točku. Luk se generira u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu.

Činjenice naredbe Arc Za dodatne metode kreiranja lukova, u izborniku Draw kliknite na > Arc >. Svaki od načina u kojem zadajete centar kreira luk nacrtan u smjeru suprotnom smjeru

kretanja kazaljke na satu. Za više informacija o ovoj naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.

Naredba Erase Upotrijebite naredbu Erase kako biste uklonili geometrijske oblike sa crteža. Objekte možete izabrati tako što ćete ih direktno odabrati (klikom na njih) ili korištenjem opcija za izbor Window ili Crossing window.

Pristup naredbi

Erase

Naredbeni redak:: ERASE

Izbornik: Modify > Erase

Traka s alatima: Modify

Napomena

Naredba OOPS Ako slučajno obrišete neki geometrijski oblik, upotrijebite naredbu OOPS kako biste vratili taj geometrijski oblik tako što ćete utipkati OOPS u naredbenom retku i pritisnuti tipku ENTER. Sva brisanja u posljednjem korištenju naredbe ERASE biti će poništena.

Poništavanje ili ponovno izvršavanje koraka u crtežu Naredbu Undo upotrijebite kako biste se vraćali korak po korak kroz aktivnosti u tekućem procesu rada. Svaki put kada pokrenete naredbu ili modificirate objekte u crtežu, čak i kada zumirate ili pomičete pogled u crtežu, ovi koraci se pamte pa ih, posljedično, možete i poništiti.

Postoje dva načina za izvršavanje naredbe Undo iz naredbenog retka. Jedan od načina je cijela naredba Undo sa svim svojim opcijama, a drugi je da otipkate slovo U i pritisnete tipku ENTER. Drugi način je omiljeni način, naročito za korisnike koji su početnici u programu, zato što ste ograničeni samo na poništavanje aktivnosti korak po korak. Iako cijela naredba Undo


nudi opcije koje daju veći potencijal za poništavanje koraka, ako je nepravilno koristite postoji i veći potencijal za poništavanje koraka koje ne možete ponovno izvršiti naredbom Redo.

Novi korisnici prije svega se trebaju usredotočiti na korištenje naredbe U i ikone Undo u alatnoj traci Standard.

Pristup naredbi

Undo

Naredbeni redak: U,UNDO

Izbornik: Edit > Undo

Traka s alatima: Standard

Opcije naredbe Kada koristite naredbu Undo na raspolaganju su vam sljedeće opcije:

NAPOMENA: Ove opcije se ne pojavljuju kada koristite naredbu U za poništavanje koraka.

Opcija Opis

Auto Grupira sve aktivnosti pojedine naredbe, kako bi ih se moglo preokrenuti (poništiti) s jednom naredbom U.

Control Ograničava ili isključuje naredbu Undo.

Begin, End Grupira sekvence aktivnosti u skup. Nakon korištenja opcije Begin, dok koristite opciju End, sve naredne aktivnosti postaju dio ovog skupa sve dok ne upotrijebite opciju End.

Mark Pozicionira oznaku u podatke o poništavanju. Ako upotrijebite opciju Back, sve sekvence se poništavaju do oznake.

Back Ukida sav rad do prve oznake na koju naiđe. Ako ne postoje oznake smještene u podacima o poništavanju, pojavljuje se sljedeći zahtjev: This will undo everything. OK? <Y> Ako nastavite, biti će poništeni svi koraci u crtežu do početka rada na crtežu.


Naredbe Redo i Mredo Da biste preokrenuli (poništili) efekte operacije poništavanja aktivnosti, upotrijebite naredbe Redo i Mredo. Ako ste greškom izvršili poništavanje naredbom Undo, upotrijebite naredbu Redo kako biste se vratili na stanje crteža prije upotrebe naredbe Undo. S naredbom Mredo možete ponovo izvršiti višestruke operacije poništene sa Undo.

Pristup naredbi

Redo

Naredbeni redak: REDO,MREDO

Izbornik: Edit > Redo


Napomena

Naredbe Redo i Mredo možete odmah upotrijebiti jedino nakon operacije Undo. Ako se pokrene bilo koja naredba nakon naredbe Undo, naredbe Redo i Mredo nisu dostupne.


Naputci za poništavanje Podaci o poništavanju se snimaju u tekućem procesu rada na crtežu. Drugim riječima, ako

izađete iz crteža, pa ga ponovo otvorite, ne možete poništiti korake koji su izvršeni prethodni put kada ste radili na crtežu.

Ako je više crteža istovremeno otvoreno, svaki crtež sadrži zasebne podatke i, posljedično, možete koristiti naredbu Undo nezavisno od svakog crteža.


Postupak: Poništavanje i ponovno izvršavanje koraka u crtežu Sljedeći koraci daju pregled poništavanja i ponovnog izvršavanja koraka u crtežu.

1. U traci s alatima Standard kliknite na Undo ili otipkajte slovo U. 2. Svaki put kada kliknete na ikonu ili otipkate slovo U u naredbenom retku, pojedinačna

operacija se poništava. 3. Kako biste odjednom poništili više operacija, u traci s alatima Standard kliknite na listu

Undo i u listi označite korake koje želite poništiti.

4. Kako biste ponovo izvršili operaciju, u traci s alatima Standard kliknite na Redo odmah

nakon operacije Undo. 5. Nastavite s operacijom Redo dok se crtež ne vrati u željeno stanje. 6. Kako biste ponovo izvršili neku operaciju poslije više Undo operacija, u traci s alatima

kliknite na listu Redo i označite naredbe koje će biti ponovo urađene (izvršene).

Naputci za poništavanje i ponovno izvršavanje više operacija Upotrijebite opciju Mark naredbe Undo kako biste označili napredovanje u crtežu kao

mjeru predostrožnosti protiv nenamjernog poništavanja previše koraka. Lista Undo u traci s alatima Standard pruža dobre povratne informacije, jer možete označiti

korake koje želite poništiti umjesto poništavanja korak po korak. Naredbe Redo i Mredo su dostupne samo odmah nakon operacije poništavanja.


Naredba Rectangle Kako biste kreirali pravokutne objekte upotrijebite naredbu Rectangle. S ovom naredbom se kreira jedan polilinijski objekt. Najjednostavniji način za kreiranje pravokutnog objekta je zadati prvi kut, a onda suprotni kut. Druge opcije za kreiranje pravokutnika uključuju opcije Area, Dimension i Rotation.

Pristup naredbi

Rectangle

Naredbeni redak: RECTANGLE, RECTANG, REC

Izbornik: Draw > Rectangle Traka s alatima: Draw

Opcije naredbe Kada kreirate pravokutnike, sljedeće opcije omogućuju dodatne načine izračunavanja veličine pravokutnika i kuta rotacije.

Opcija Opis

Area Upotrijebite ovu opciju kako biste kreirali pravokutnik na osnovu njegove površine i udaljenosti od jedne stranice, bilo dužine ili širine.

Dimensions Upotrijebite ovu opciju kako biste ručno unijeli dužinu i širinu pravokutnika.

Rotation Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali kut rotacije pravokutnika.

Savjet

Kada koristite opcije Distance i Area za zadavanje veličine pravokutnika, zahtjev Length se odnosi na horizontalnu udaljenost, dok se zahtjev Width odnosi na vertikalnu udaljenost. Ako se pravokutnik rotira, zahtjev u naredbenom retku Length odnosi se na udaljenost duž kuta rotacije, dok se zahtjev Width odnosi na udaljenost okomito na kut rotacije.



Naputci naredbe Rectangle Naredba Rectangle generira polilinijske objekte. S obzirom da su pravokutnici polilinije, izborom bilo kojeg segmenta odabire se čitav

pravokutnik. Polilinije će biti obrađene kasnije u seminaru.

Naredba Polygon Kako biste kreirali pravilan višekutni geometrijski oblik upotrijebite naredbu Polygon zadavanjem centralne točke i radijusa imaginarnog kruga, ili početnu i krajnju točku jednog od rubova višekutnika. Bez obzira na izabranu metodu za definiranje višekutnog objekta, sve njegove stranice će biti jednake dužine.

Unaprijed određeni način za kreiranje višekutnih objekata je da navedete centar i radijus. Kada izaberete ovaj način, morate izabrati ili opciju Inscribed (upisan) ili opciju Circumscribed (opisan). U ovisnosti o opciji koju izaberete, veličina višekutnog objekta se izračunava kako je prikazano na sljedećoj slici.

Pristup naredbi

Polygon

Naredbeni redak: POLYGON, POL

Izbornik: Draw > Polygon


Naputci naredbe Polygon Višekutni objekti mogu imati između 3 i 1024 stranica. Bez obzira na broj izabranih stranica, sve stranice su jednake dužine. Naredba Polygon kreira polilinijske objekte. Naredba Polygon je dobar alat za kreiranje "oblačića“ i drugih simbola za napomene.


Vježba: Kreirajte osnovne objekte U ovoj vježbi, kreirati ćete jednostavan mehanički podupirač korištenjem osnovnih geometrijskih naredbi kao što su Line, Circle, Arc, Reactangle i Polygon.

Završena vježba

1. Otvorite M_Create-Basic-Objects.dwg.

2. Neka su u statusnoj liniji uključene sljedeće postavke:

Polar Osnap Otrack Dyn

3. Kako biste nacrtali liniju:

U traci s alatima kliknite na naredbu Line.

Unesite 100, 50. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 100. Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB.

NAPOMENA: Vrijednosti bi se trebale pojaviti u sučelju Dynamic Input, kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Kliknite kako biste kreirali liniju.

4. Kako biste nacrtali drugu liniju koja je okomita na prvu:

Povlačite pokazivač prema gore i unesite 100. Pritisnite tipku TAB.

Neka polje kuta prikazuje 90 stupnjeva, a onda kliknite kako biste nacrtali liniju.

5. Kako biste nacrtali drugu liniju:

Povlačite pokazivač na lijevu stranu i neka polje za kut prikazuje 180 stupnjeva.

Unesite 25. Pritisnite tipku ENTER.

NAPOMENA: korištenjem direktnog unosa udaljenosti u kombinaciji sa dinamičnim unosom omogućuje optimalnu fleksibilnost u kreiranju crteža.


6. Kako biste nacrtali drugu liniju: Povlačite pokazivač prema dolje i neka

polje za kut prikazuje 90 stupnjeva. Unesite 50. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite ponovo tipku ENTER kako

biste završili naredbu.

7. Kako biste poništili sve linije koje ste upravo

nacrtali: U traci s alatima Standard kliknite na

naredbu Undo. Uočite da se sve linije koje ste kreirali u

prethodnim koracima uklanjaju.

8. Kako biste ponovili linije:

U traci s alatima Standard kliknite na Redo.

Uočite da se sve linije uklonjene naredbom Undo vraćaju.

9. Kako biste nacrtali liniju korištenjem ciljnika:

U traci s alatima Draw kliknite na Line. Izaberite donji lijevi kut crteža, gdje

počinje prva linija. Kako se približavate krajnjoj točki linije,

treba se pojaviti marker Endpoint. Kliknite kako biste izabrali krajnju točku

linije.

10. Kako biste nacrtali liniju koja je okomita na

posljednju: Povlačite pokazivač prema gore

uočavajući kako polje za kut prikazuje 90 stupnjeva.



11. Kako biste nacrtali liniju i ispravili grešku učinjenu korištenjem naredbe Undo:

Povlačite pokazivač udesno i neka polje za kut prikazuje 0 stupnjeva.


Udaljenost koju ste htjeli upotrijebiti je 25.

Kliknite desnom tipkom miša blizu posljednje točke. Kliknite na Undo.

S obzirom da ste još uvijek u naredbi Line, uklanja se samo posljednji nacrtani segment.

Povlačite pokazivač ponovo prema desnoj strani, neka polje za kut prikazuje 0 stupnjeva.


12. Kako biste nacrtali liniju koja je okomita na posljednju:

Povlačite pokazivač prema dolje, neka polje za kut prikazuje 90 stupnjeva.


13. Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz

naredbe Line.

14. Kako biste započeli crtanje luka: U traci s alatima Draw kliknite na Arc. Izaberite krajnju točku prethodne linije. Pritisnite tipku strelice prema dolje i u

izborniku sa prečacima izaberite End.

15. Izaberite krajnju točku na desnoj strani otvora.


16. Kako biste dovršili luk: Povlačite pokazivač ulijevo, neka pritom

polje za kut prikazuje 180 stupnjeva. Unesite 25. Pritisnite tipku ENTER. Vaš crtež bi sada trebao izgledati kao

što je prikazano.

17. Kliknite na izbornik File> Save.

SAVJET: Nastojite razviti naviku čestog spremanja crteža.

18. Kako biste nacrtali pravokutnik: U traci s alatima Draw kliknite na

Rectangle. Dodirnite pokazivačem (NEMOJTE

KLIKNUTI) točku (1) prikazanu na sljedećoj slici.

Povlačite pokazivač udesno. Ciljnik Extension crta isprekidanu produženu liniju.

Kliknite blizu točke (2).


19. Kako biste položili pravokutnik: Kliknite desnom tipkom miša blizu prve

točke i u izborniku sa prečacima izaberite opciju Dimensions. NAPOMENA: Ovo opisuje opciju Dimension naredbe Rectangle.

Unesite 25 za dužinu. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 100 za širinu. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite u gornjem desnom dijelu crteža

kako biste položili pravokutnik.

Crtež bi sada trebao izgledati slično prikazanom na sljedećoj slici.

20. Kako biste nacrtali krug: U traci s alatima Draw kliknite na Circle. Unesite 112.50,65. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 7.5 u polje Dynamic Input

Radius. Pritisnite tipku ENTER.


21. Kako biste nacrtali pravokutnik: U traci s alatima Draw kliknite na

Rectangle. Izaberite centar kruga (1).

NAPOMENA: Marker za ciljnike bi se trebao pojaviti kako se približavate centru kruga.

Povlačite pokazivač prema gore desno (2) i unesite 75,70.

Pritisnite tipku ENTER. Crtež bi trebao izgledati slično

prikazanom na sljedećoj slici.

22. Kako biste nacrtali još tri kruga kako je prikazano:

U traci s alatima Draw kliknite na Circle.

Kreirajte tri kruga, svaki s radijusom od 7.5 mjernih jedinica, korištenjem kutova pravokutnika kao centara krugova.

SAVJET: Softver sprema posljednji uneseni radijus. Ako zahtjev u naredbenom retku pokazuje <7.500> možete samo pritisnuti tipku ENTER kako biste ponovo upotrijebili vrijednost za radijus.

23. U traci s alatima Modify, kliknite na Erase.

Izaberite pravokutnik korišten za pozicioniranje krugova. Pritisnite tipku ENTER.


24. Kako biste nacrtali višekutnik opisan oko kruga gore lijevo:

U traci s alatima Draw kliknite na Polygon.

Kad se traži broj stranica, unesite 6. Izaberite centar kruga gore lijevo. U izborniku Dynamic Input izaberite

Circumscribed About Circle. Unesite 8 za radijus. Pritisnite tipku ENTER.

25. Kako biste kreirali tri slična višekutnika koja se opisuju oko drugih krugova:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Polygon.

Kreirajte tri dodatna višekutnika na postojeće krugove kako je prikazano na sljedećoj slici.

26. Spremite i zatvorite sve crteže.

Lekcija: Korištenje ciljnika 69

Lekcija: Korištenje ciljnika Pregled

U ovoj lekciji, učit ćete što su ciljnici, zašto su važni, i kako ih učinkovito koristiti u crtežu. Moći ćete objasniti što su ciljnici uključujući razlike između radnih ciljnika i padajućih ciljnika. Također ćete moći upotrijebiti ciljnike za izbor točaka "vezivanja" u crtežu (karakteristična točka geometrijske forme za koju će se pokazivač vezati kada se nađe u njenoj blizini, a uključen je neki od ciljnika).

Ciljnike ćete koristiti za sve crteže i većinu operacija editiranja. Korištenje ciljnika je najbolji način da se osigura točnost svih objekata.

Sljedeća slika je primjer jednostavnog mehaničkog projekta. Crtež je kreiran korištenjem ciljnika kako bi se kreirao geometrijski oblik u točnom položaju.


Objasniti što su ciljnici i zašto se koriste. Formulirati razliku između radnih ciljnika i padajućih ciljnika i identificirati različite režime

rada ciljnika. Upotrijebiti radne ciljnike i padajuće ciljnike kako biste izabrali režim kretanja pokazivača

sa vezivanjem za točke u crtežu.


O ciljnicima Svaki objekt koji kreirate ima različite točke koje možete izabrati i upotrijebiti kako biste postavili druge objekte. Svaki put kada kreirate objekt, tražit će se zadavanje točke ili položaja. Vrlo je važno da ove točke budu točno definirane ako očekujete točan crtež.

Definicija ciljnika Sljedeći crtež predstavlja dva oblika iz grupe najosnovnijih geometrijskih oblika koje kreirate. Linijski objekt ima tri točke koje možete izabrati ciljnicima, dok krug ima sljedeće raspoložive točke za izbor:

1. Krajnje točke (Endpoints) 2. Srednju točku (Midpoint) 3. Centar (Center point) 4. Kvadrante (Quadrants)

Ciljnici postoje za svaku od prethodno spomenutih točaka i više od toga. Koristite ih kako biste točno izabrali ove točke. Pokušaj da se točno odaberu ove točke bez korištenja ciljnika bi za posljedicu imao trošenje vremena i netočnost.


Okvir za dijalog Drafting Settings—Kartica Object Snap

Pored svakog raspoloživog ciljnika je ikona koja se naziva AutoSnap™ označivač (marker). Ako je AutoSnap™ uključen, marker se pojavljuje kad god pomaknete pokazivač preko točke vezivanja (ciljnik točke).

Na sljedećoj slici, manji krug treba biti koncentričan s većim krugom. Manji krug možete točno postaviti u centar većeg kruga korištenjem Center ciljnika.

Ispitivanjem koordinata svakog kruga, možete vidjeti da oba dijele isti centar od X=20, Y=15.


Učinak nekorištenja ciljnika Na sljedećoj slici, korisnik pokušava u krajnjoj točki horizontalne linije kreirati vertikalnu liniju bez korištenja ciljnika. Pod uobičajenim okolnostima gledanja, čini se da će linije biti ispravno povezane, međutim, nakon zumiranja geometrijskog oblika možete vidjeti da linije nisu povezane u krajnjim tačkama.

Naputci za ciljnike Korištenje ciljnika je izuzetno važno za točnost postavljanja objekata u odnosu na druge

objekte na crtežu. Svaki objekt koji kreirate sadrži najmanje jednu točku koja se može odabrati ciljnikom.

Ciljnici Ciljnicima možete pristupiti korištenjem nekoliko različitih načina. Radni ciljnici se, općenito gledano, postavljaju, a onda uključuju ili isključuju, dok padajući ciljnici predstavljaju jednokratnu upotrebu izabranog ciljnika.

Radni ciljnici se odnose na ciljnike koji su podešeni i dostupni kada je podešenje Osnap uključeno.

Padajući ciljnici se odnose na opciju Osnap koju ste ručno izabrali preko trake s alatima, izbornika sa prečacima ili naredbenog retka. Osnap je, u stvari, samo za sljedeću točku koju zadajete.

Radni ciljnici Ako želite upotrijebiti isti ciljnik više puta, možete ga postaviti kao radni ciljnik, što znači da ostaje uključen sve dok ga ne isključite. Na primjer, možete podesiti Center kao radni ciljnik ako treba linijom povezati centre više krugova. Ova karakteristika povećava brzinu i točnost.


Druga karakteristika radnih ciljnika je: istovremeno može biti uključeno više ciljnika.

Running Object Snaps

Naredbeni redak: OSNAP

Izbornik: Tools > Drafting Settings > Object Snap Tab

Traka s alatima: Object Snap

Statusna traka: OSNAP; Right-click > Settings

Ciljnik možete zadati svaki put kad softver zatraži točku.

Osnap rušenje Mod padajućeg ciljnika znači da se ciljnik zadržava, zapravo, samo za sljedeću točku koju zadajete. U modu padajućeg ciljnika ćete se naći ako kliknete na Osnap u traci s alatima, SHIFT+ desni klik na Snap u izborniku sa prečacima ili unesete njegov naziv u naredbenoj liniji.

Object Snap Overrides

Naredbeni redak: OSNAP

Izbornik: SHIFT+right-click in the graphics window.

Traka s alatima: Object Snap


Režimi rada ciljnika U sljedećim primjerima:

Točka 1 određuje početnu točku upotrijebljenu kako bi se izabrao objekt. Točka 2 određuje točku za koju se pokazivač "vezao" ili drugu točku za izbor, ako je

potrebna. Točka 3 određuje točku za koju se pokazivač "vezao" ako su zatražene dvije točke za

izbor.

Endpoint - Vezuje pokazivač za najbližu krajnju točku luka, eliptičnog luka, linije, multilinije, polilinijskog segmenta, spline krivulje, područja, zrake ili najbliži kut traga,čvrstog tijela ili 3D stranice.

Midpoint - Vezuje pokazivač za srednju točku luka, eliptičnog luka, linije, multilinije, polilinijskog segmenta, područja, čvrstog tijela, spline krivulje ili x-linije.

Center - Vezuje pokazivač za centre krugova, lukova ili elipsi.

Node - Vezuje pokazivač za točkasti objekt, točku za definiranje kote ili točku kotnog

teksta.


Quadrant - Vezuje pokazivač za kvadrantne točke na krugu, luku ili elipsi.

Intersection - Vezuje pokazivač za točku presjeka bilo koja dva sljedeća oblika: luka, kruga, elipse, eliptičnog luka, linije, multilinije, polilinije, zrake, područja, spline krivulje ili x-linije.

Extension - Uzrokuje prikazivanje privremene produžne linije kada prijeđete pokazivačem preko krajnje točke objekta, tako da možete crtati objekte prema i od točaka na produžnoj liniji. Također, možete upotrijebiti Extension ciljnik i za pronalaženje presjeka dvaju objekata koji bi se presijecali u slučaju da se objekti produže duž svojih prirodnih putanja prostiranja.

Insertion - Vezuje pokazivač za točku umetanja atributa, bloka, oblika ili teksta.


Perpendicular - Vezuje pokazivač za točku okomitu na luk, krug, elipsu, eliptični luk, liniju, multiliniju, poliliniju, zraku, regiju, čvrsto tijelo, spline krivulju ili x-liniju.

Tangent - Vezuje pokazivač za točku na krugu ili luku koja formira liniju tangentnu na objekt. Vezuje pokazivač za tangentu luka, kruga, elipse, eliptičnog luka, segmenta polilinijskog luka ili spline krivulje.

Nearest - Vezuje pokazivač za najbližu točku na luku, krugu, elipsi, eliptičnom luku, liniji, multiliniji, poliliniji, zraci, spline krivulji ili x-liniji.


Apparent Intersection - Vezuje pokazivač za optički izgledni presjek dva objekta (luka, kruga, elipse, eliptičnog luka, linije, multilinije, polilinije, zrake, spline krivulje ili x-linije) koji se ne prijesecaju u 3D prostoru, ali izgledaju kao da se prijesecaju u tekućem pogledu.

Extended Apparent Intersection - Vezuje pokazivač za imaginarni presjek dva

objekta koji bi se prijesecali ako bi se objekti proširili duž svojih prirodnih putanja prostiranja. NAPOMENA: Ova opcija nije dostupna kao radni ciljnik. Upotrijebite Apparent intersection ciljnik kao padajući ciljnik.

Parallel - Crta vektor paralelan sa drugim objektom kad god se traži druga točka vektora.

None - Privremeno isključuje sve radne ciljnike za sljedeći izbor. Jedino je dostupan kao padajući ciljnik. Upotrijebite ovaj ciljnik kad su radni ciljnici uključeni, a treba privremeno srušiti (isključiti) sve ciljnike.


Korištenje ciljnika Kad uključite više ciljnika, softver koristi ciljnik koji je najpogodniji za objekt koji ste izabrali. Ako se unutar zone izbora nalaze dvije potencijalne točke za ciljnike, softver vezuje pokazivač za odgovarajuću točku najbližu centru kvadrata pokazivača.

Savjet

Kruženje kroz više ciljnika Ako je sučelje Dynamic Input isključeno, možete pritiskati tipku TAB kako biste kružili kroz više važećih ciljnika dok dodirujete objekt.

Postupak: Upotreba radnih ciljnika Sljedeći koraci predstavljaju pregled korištenja radnih ciljnika.

1. U statusnoj traci, kliknite desnom tipkom miša na Osnap. Kliknite na Settings.

2. U okviru za dijalog Draffting Settings, provjerite jesu li neki od ciljnika odabrani i je li odabrana opcija Object Snap On (F3). Kliknite na OK.

3. U traci s alatima Draw kliknite na Line.

Postavite pokazivač u blizini drugog geometrijskog oblika u crtežu. Marker Autosnap se pojavljuje kako se pokazivačem približavate točki vezivanja.


4. Kliknite kako biste odabrali točku vezivanja, a onda pomaknite pokazivač prema sljedećoj točki na ekranu. Kako se približavate točki vezivanja, AutoSnap marker se pojavljuje blizu pokazivača (kursora). Kliknite kako biste odabrali točku vezivanja.

Savjet

Ako koristite miš sa tri tipke ili miš sa kotačićem, možete unaprijed prilagoditi ponašanje za srednju tipku miša, ili pritiskanje kotačića, tako da pokreće Osnap izbornik sa prečacima. Učinite ovo postavljanjem sistemske varijable MBUTTONPAN na vrijednost 0.

U naredbenom retku otipkajte MBUTTONPAN. Pritisnite tipku ENTER. Unesite 0. Pritisnite tipku ENTER.

Postupak: Upotrijebite ciljnike obaranja Sljedeći koraci predstavljaju pregled korištenja padajućeg ciljnika.

1. Počnite kreiranje ili editiranje geometrijskog oblika.

2. Kad se traži odabir točke, odaberite Osnap u traci s alatima (1) ili izborniku sa prečacima. Tada, postavite pokazivač u položaj blizu objekta koji sadrži točku s ciljnikom. Trebao bi se pojaviti marker AutoSnap (2), ukazujući na točku vezivanja. Kliknite kako biste izabrali točku.


3. U traci s alatima kliknite na padajući ciljnik, ili SHIFT+desni klik i izaberite ga iz izbornika.

4. Pomaknite pokazivač prema sljedećem objektu. AutoSnap marker se pojavljuje u blizini točke vezivanja.

AutoSnap otvor AutoSnap otvor možete upotrijebiti kako biste se informirali kada su aktivni ciljnici. Po unaprijed određenim postavkama, ova opcija je isključena. Sljedeća slika prikazuje pokazivač sa kvadratićem koji predstavlja AutoSnap otvor. Kada se bilo koji dio otvora dotakne sa objektom koji ima važeću točku vezivanja, pojavljuje se AutoSnap marker, koji ukazuje na točku vezivanja koju je moguće izabrati.


Okvir za dijalog Options—Kartica Drafting U području AutoSnap Settings, izaberite Display AutoSnap Aperture Box kako biste uključili kvadratić otvora.

U području Aperture Size, podesite veličinu kvadratića otvora povlačenjem klizača lijevo ili desno. Lijevo od klizača možete vidjeti pretprikaz (preliminarni prikaz) veličine otvora.


Vježba: Upotrijebite ciljnike U ovoj vježbi kreirat ćete geometrijski oblik korištenjem radnog ciljnika i Osnap obaranja. Kad završite vježbu, moći ćete koristiti ciljnike za kreiranje i editiranje geometrijskog oblika.

NAPOMENA: Vježba će vas upoznati sa mnogim, ali ne i svim ciljnicima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Object-Snaps.dwg.

2. U statusnoj traci, neka su sljedeće postavke aktivne:

Osnap Dyn

3. Kako biste prilagodili ciljnike: U statusnoj traci, kliknite desnom tipkom

miša na Osnap. Kliknite na Settings. U okviru za dijalog Drafting Settings,

kartici Object Snap, postavite radne ciljnike kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Ukinite kvačice za sve ciljnike u koloni na desnoj strani.

Kliknite na OK.


U traci s alatima Draw kliknite na Line. Odaberite krajnje točke kako je

prikazano na sljedećoj slici. Uočite pojavu ciljnika.

Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz naredbe Line.


5. Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Line. Upotrijebite Endpoint ciljnik kako biste desno kreirali liniju odmah pored prethodne.

6. Kako biste nacrtali krug: U traci sa alatima Draw kliknite na

Circle. Dotaknite pokazivačem vanjski krug i

trebali biste vidjeti marker za vezivanje Center. Kad se pojavi marker kliknite kako biste izabrali centar.

Unesite 6 i pritisnite tipku ENTER.

Crtež bi trebao izgledati kako je pokazano na sljedećoj slici.

7. Ponovite naredbu Circle za druga tri kuta danog elementa

SAVJET: Pamti se posljednja vrijednost radijusa koja je upotrijebljena, pa kada se zatraži radijus pritisnite tipku ENTER.

Tijekom nekoliko narednih koraka, upotrijebit ćete Osnap rušenja (padajući ciljnik) kako biste na danom elementu kreirali geometrijski oblik.

8. Kako biste nacrtali liniju: U traci s alatima Draw kliknite na Line. SHIFT+ desni klik i u izborniku sa

prečacima izaberite Quadrant. Izaberite donji dio kruga dolje lijevo na

elementu.

SHIFT+desni klik i u izborniku sa

prečacima izaberite Perpendicular. Izaberite vertikalnu liniju na crtežu.

Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Line.


9. Ponovite prethodni korak na suprotnoj strani elementa.

10. Kako biste nacrtali krug:

U traci s alatima Draw kliknite na Circle. SHIFT + desni klik i u izborniku sa

prečacima izaberite Node. Izaberite točkasti objekt na lijevoj strani

elementa.

SHIFT + desni klik i u izborniku sa

prečacima izaberite Tangent. Od dva kruga izaberite veći, kao što je

prikazano. Potražite marker Tangent.

11. U naredbenom retku unesite naredbu Trim i pritisnite tipku ENTER.

NAPOMENA: Naredba Trim će kasnije biti detaljnije obrađena.

Odaberite dva kruga kao što je prikazano i pritisnite tipku ENTER.

Odaberite veći krug izvan manjeg kruga

u području u kojem je prikazano na slici. Pritisnite tipku ENTER.


12. Kako biste nacrtali krug: U traci s alatima Draw kliknite na Circle. SHIFT+desni klik i u izborniku sa

prečacima izaberite Midpoint. Kliknite blizu srednje točke osi.

Dotaknite točku (1) kao što je prikazano

na sljedećoj slici, a onda pomaknite pokazivač prema osi i kliknite kada vidite marker presjeka u točki (2) kao na sljedećoj slici.

13. Ponovite prethodni korak za druga dva kruga.

NAPOMENA: Obje linije (referentne zrake) za praćenje pokazivača su prikazane na sljedećoj slici kako bi se prikazale točke koje bi trebalo upotrijebiti za projekciju. U svakom danom trenutku biti će vidljiva samo jedna linija za praćenje pokazivača.



Lekcija: Upotreba polarnog praćenja i PolarSnap-a Pregled

U ovoj lekciji, učit ćete kako kreirati geometrijski oblik na preciznim udaljenostima i kutovima u odnosu na druge geometrijske oblike upotrebom polarnog praćenja (pokazivača duž neke putanje, tj. referentne zrake) i PolarSnap-a.

Polarno praćenje pokazivača i PolarSnap možda nećete koristiti svaki dan, ali znanje kako i kada upotrijebiti ove alate znatno povećava vašu učinkovitost u izvjesnim situacijama.

Na sljedećoj slici, polarno praćenje i PolarSnap se koriste kako bi se kreirao geometrijski oblik na točnim kutovima i udaljenostima.


Upotrijebiti polarno praćenje i PolarSnap kako biste povećali brzinu i točnost kreiranja geometrijskog oblika.

Lekcija: Upotreba polarnog praćenje i PolarSnap-a 87

Upotreba polarnog praćenja i PolarSnap-a S obzirom da sve što kreirate zahtjeva neki stupanj točnosti, vrlo je bitno naučiti različite opcije za točno, a ipak učinkovito kreiranje geometrijskog oblika. Prethodno ste učili kako zadati koordinate u formi apsolutnih ili relativnih koordinata. Ove metode, iako važne, nisu uvijek najučinkovitije za kreiranje geometrijskih oblika.

Korištenjem polarnog praćenja i PolarSnap-a, možete kreirati geometrijski oblik s istom točnošću koju daje i ručno unošenje koordinata, ali učinkovitije. Kako biste upotrijebili ova svojstva programa, morate postaviti njihove opcije i uključiti ih korištenjem odgovarajuće tipke u statusnoj traci.

Na sljedećem prikazu, iste putanje su nacrtane polarnim praćenjem pokazivača i PolarSnap-om. Putanje se pojavljuju u obliku točkastih linija koje se neograničeno pružaju od točke pokazivača. Komentar naredbe Polar prikazuje trenutni položaj pokazivača koji je relativan u odnosu na posljednje izabranu točku. Putanja na lijevoj strani koristi polarno praćenje sa apsolutnim kutom mjerenja, dok putanja na desnoj strani koristi opciju Relative to Last Segment (relativno u odnosu na prethodni segment).

Korištenjem polarnog praćenja pokazivača sa PolarSnap-om možete točno nacrtati geometrijski oblik prikazan na slici iznad, bez unošenja nezgrapnih koordinata.

Pristup naredbi

Polar

Izbornik: Tools > Drafting Settings > Polar Tracking Tab

Prečac na tipkovnici: F10

Statusna traka: Polar; Right-click > Settings


Okvir za dijalog Drafting Settings—kartica Polar Tracking Upotrijebite opcije prikazane na slici ispod kako biste kontrolirali različite aspekte polarnog praćenja pokazivača.

Polar Tracking On (F10) - Izaberite kako biste uključili polarno praćenje. Također, možete pritisnuti tipku F10 kako biste uključili ili isključili polarno praćenje.

Increment Angle - Izaberite kut sa liste kako biste povećali ili smanjili prirast (korak) polarnih putanja poravnanja dok se pokazivač približava izabranom kutu.

Additional Angles - Izaberite kako bi se pokazivač vezivao za dodatne kutove definirane u listi. New - Kliknite kako biste definirali dodatni kut PolarSnap-a.

Delete - Kliknite kako biste obrisali kut izabran u listi Additional Angles.

Absolute - Kliknite kako biste prikazali kut putanje poravnanja kao apsolutni kut u tekućem koordinatnom sustavu.

Relative to last segment - Kliknite kako biste prikazivali kut putanje poravnavanja koji je relativan u odnosu na posljednji nacrtani segment.


Okvir za dijalog Drafting Settings—kartica Snap and Grid Upotrijebite karticu Snap and Grid okvira za dijalog Drafting Settings kako biste podesili postavke vezivanja pokazivača za točke koje će se koristiti s polarnim praćenjem pokazivača. Upotrijebite opcije označene na sljedećoj slici kako biste omogućili točno kretanje pokazivača duž putanje poravnanja polarnog praćenja.

PolarSnap - Kliknite kako biste omogućili vezivanje pokazivača na prethodno definiranim rastojanjima duž putanje poravnavanja.

Polar distance - Unesite udaljenost kako biste zadali prirast pokazivaču dok se kreće duž putanje poravnanja. Ova opcija je jedino dostupna kada je izabran PolarSnap.

Naputci za polarno praćenje i PolarSnap Korištenjem polarne referentne zrake, možete ciljnicima brzo vezivati za točke na

prethodno definiranim kutnim prirastima dok pomičete pokazivač kako biste nacrtali ili editirali geometrijski oblik.

Polarno praćenje je fleksibilnije od tradicionalnog režima rada Ortho koji ograničava kretanje pokazivača u horizontalnim ili vertikalnim pravcima, a ipak polarno praćenje nudi iste olakšice u pogledu lakšeg crtanja linija pri uobičajenim kutovima.

Korištenjem PolarSnap-a, duž putanje poravnanja možete izabrati točke koje bi inače zahtijevale upotrebu nezgrapnog unosa koordinata.

Suprotno od režima vezivanja za mrežu (Grid), koji ima prirast u svim kretanjima pokazivača, PolarSnap prisiljava pokazivač da se kreće sa prirastima jedino kad je kut pokazivača jednak kutnom prirastu polarnog praćenja. Kada kut pokazivača nije neki od prirasta kuta polarnog praćenja, pokazivač se može kretati slobodno.


Grid i Snap Kada pokrenete mrežu (Grid), u pozadini se pojavljuje uzorak točaka. Površina predstavljena ovim tačkama se naziva granice crteža.

Na sljedećoj slici, pravokutnik je nacrtan s uključenim postavkama Grid i Snap. Uočite kako je pravokutnik savršeno poravnat s mrežnim uzorkom.

Da biste uključili Grid ili Snap, kliknite na odgovarajuću tipku u statusnoj liniji.

NAPOMENA: Možete uključiti ili isključiti ove postavke neovisno jedno o drugom.

Režim rada Ortho Režim rada Ortho je alternativa načinu polarnog praćenja. Kada je režim rada Ortho uključen, pokazivač se jedino može kretati paralelno prema X ili Y osi, tako da možete brzo nacrtati ravnu liniju ili lako pomaknuti elemente duž X ili Y osi.

Na sljedećoj slici su prikazane linije nacrtane korištenjem režima rada Ortho. Strelica ukazuje na simbol privremenog rušenja (padanja) koji se pojavljuje kada se koristi tipku privremenog rušenja. U ovom slučaju, aktivno je privremeno rušenje režima rada Ortho.

Kliknite na Ortho u statusnoj liniji ili na tipkovnici pritisnite F8 kako biste uključili ili isključili režim rada Ortho.

NAPOMENA: Na tipkovnici pritisnite i držite pritisnut tipku SHIFT dok crtate ili pomičete geometrijski oblik kako biste pokrenuli privremeno rušenje (padanje) režima rada Ortho. Dok god je tipka SHIFT pritisnuta, režim rada Ortho je aktivan.


Korištenje polarnog praćenja i PolarSnap-a Sljedeći koraci daju Pregled korištenja polarnog praćenja i PolarSnap-a pri kreiranju geometrijskog oblika.

1. Kliknite desnom tipkom miša na tipku Polar u statusnoj traci i kliknite na Settings. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartici Polar Tracking, možete uključiti (Polar Tracking On) ili isključiti polarno praćenje i u listi Increment Angle: izabrati kutni prirast.

2. Možete podesiti prirast PolarSnap-a, kao što je dolje prikazano, ili utipkati vrijednosti

direktnim unosom udaljenosti. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartica Snap and Grid, izaberite opciju Snap On

(F9). U području Polar Spacing, za veličinu Polar Distance, unesite udaljenost. U području Snap Type kliknite na PolarSnap. Kliknite na OK.


3. Počnite sa kreiranjem geometrijskog oblika kao što su linije i polilinije. Kliknite na točku u prozoru za crtanje i povlačite pokazivač prema sljedećoj točki. Komentar polarnog praćenja prikazuje polarnu udaljenost i kut.

4. Nastavite sa odabiranjem točaka korištenjem komentara (pojašnjenja) polarnog praćenja

radi točnog odabira udaljenosti i točaka onako kako je prikazano na slici.


Vježba: Upotrijebite polarno praćenje i PolarSnap U ovoj vježbi ćete kreirati linije na točnoj udaljenosti i pod preciznim kutovima upotrebom polarnog praćenja i PolarSnap-a. Kada završite vježbu moći ćete koristiti polarno praćenje i PolarSnap za kreiranje preciznih geometrijskih oblika.

Završena vježba

1. Otvorite M_Roller.dwg.

2. U statusnoj traci, neka su uključene sljedeće postavke:

Snap Polar Osnap Model

3. Kliknite desnom tipkom miša na Polar. Kliknite

na Settings.

4. U okviru za dijalog Drafting Settings, kartica Polar Tracking:

S popisa Increment Angle izaberite 15. U području Polar Angle Measurement

kliknite na Absolute.

5. U kartici Snap and Grid: Kliknite na PolarSnap. Unesite 1 u polje Polar Distance.


6. U kartici Object Snap: Neka su izabrani Endpoint i Node. Kliknite OK.

7. Kako biste nacrtali liniju upotrebom polarnog

praćenja: U traci sa alatima Draw kliknite na Line. Zadajte početnu točku linije od točkastog

objekta, upotrebom Node padajućeg ciljnika.

Povlačite pokazivač udesno dok komentar naredbe ne pokaže 25.0000 < 0 stupnjeva, a onda kliknite na točku.

8. Pozicionirajte pokazivač tako da komentar

kuta polarnog praćenja pokazuje 15.00 < 45 i kliknite na točku.

9. Pozicionirajte pokazivač tako da komentar kuta polarnog praćenja pokazuje 25.00 < 0 i kliknite na točku

10. Pozicionirajte pokazivač tako da komentar kuta polarnog praćenja pokazuje 15.00 < 315 i kliknite na točku.


12. Pomičite pokazivač prema gore dok pokazivač polarnog praćenja ne pokaže.00 < 90 i kliknite na točku.




kuta polarnog praćenja pokazuje 15.00 < 225 i kliknite na točku


kuta polarnog praćenja pokazuje 25.00 < 180 i kliknite na točku.



18. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u području za crtanje. Kliknite na Close.

19. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u području za crtanje. Kliknite na Repeat Line.


20. Kliknite na krajnje točke označene na sljedećoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Line.

21. Ponovite naredbu Line i nacrtajte linijske segmente označene na sljedećoj slici.


Lekcija: Upotreba Osnap praćenja 97

Lekcija: Upotreba Osnap praćenja Pregled

U ovoj lekciji, učit ćete što je Osnap praćenje (duž putanje ili referentne zrake) i kako vam može pomoći u kreiranju geometrijskog oblika. Kada završite lekciju, moći ćete opisati i upotrijebiti Osnap praćenje za postavljanje geometrijskog oblika.

Osnap praćenje je najučinkovitiji način za određivanje položaja točke upotrebom postojećih objekata za reference.


Opisati Osnap praćenje. Upotrijebiti Osnap praćenje kako biste postavili geometrijski oblik u odgovarajući položaj.


O Osnap praćenju Često ćete morati postaviti ili kreirate geometrijski oblik u položaj relativan u odnosu na druge objekte na crtežu. Iako biste mogli kreirati konstruktivne geometrijske oblike u svrhu poravnanja novog geometrijskog oblika, možete brže postići isti rezultat Osnap praćenjem.

Osnap praćenje radi u kombinaciji s ciljnicima kako bi dozvolio privremeno pozivanje (pribavljanje) i praćenje sedam točaka. Kada jednom pozovete točke, Osnap praćenje omogućuje horizontalnu, vertikalnu ili polarnu putanju poravnanja u odnosu na točke koje ste pozvali.

Na sljedećoj slici, upotrebom Osnap praćenja pozicionira se simbol. Kako biste poravnali novi simbol s postojećim simbolom i prozorom, pozvane su krajnja točka prethodnog simbola (1) i srednja točka prozora (2). Znaci plusa (+) na krajnjoj i srednjoj točki ukazuju na pozvane točke. Kako se novi simbol postavlja u položaj blizu imaginarnog presjeka, pojavljuje se putanja poravnanja, tj. referentna zraka, ukazujući na presjek. Sučelje Dynamic Input prikazuje trenutni položaj od 0 stupnjeva u odnosu na krajnju točku i 270 stupnjeva u odnosu na srednju točku.

Kad je potrebno znati centar objekta koji nije kružnog oblika, kao što je pravokutnik ili višekutnik, upotrijebite Osnap praćenje kako biste odredili položaj centra.

Naputci za Osnap praćenje Osnap praćenje smanjuje potrebu za kreiranjem konstruktivnih geometrijskih objekata. Upotrijebite Osnap praćenje kako biste izračunali centar objekata koji nisu kružnog oblika. Kad koristite Osnap praćenje u suglasnosti s dinamičkim unosom, sučelje Dynamic Input

prikazuje podatke o položaja u odnosu na pozvane točke.


Upotreba Osnap praćenja Kako biste upotrijebili Osnap praćenje, pozivate točke s geometrijskih oblika na crtežu korištenjem radnih ciljnika. Kako pozivate točke na geometrijskim oblicima, tako se mali znakovi plus (+) pojavljuju na točki. Ovo ukazuje da se točka koristi za Osnap praćenje referentnom zrakom.

Na sljedećoj slici, pozvana je srednja točka na lijevoj strani pravokutnika. Uočite simbol plus (+) koji ukazuje na pozvanu točku. Srednja točka u dnu pravokutnika se dodiruje kako bi se pozvala točka.

Napomena

Dodir radi pozivanja točke Kako biste dodirnuli točku, namjestite pokazivač iznad točke, ALI NEMOJTE KLIKNUTI kako biste izabrali točku. Simbol pozvane točke se pojavljuje unutar markera za ciljnike kada je točka pozvana.

Pristup naredbi

Object Snap Tracking

Prečac na tipkovnici: F11

Statusna traka: OTRACK > Right-click > Settings


Okvir za dijalog Drafting Settings U okviru za dijalog Drafting Settings, kartica Polar Tracking, u području Object Snap Tracking Settings, izaberite Track Orthogonally Only ili Track Using All Polar Angle Settings.

Track orthogonally only - Putanja za poravnanje se pojavljuje samo za horizontalna i vertikalna poravnanja.

Track using all polar angle settings - Putanja za poravnavanje se pojavljuje za sve polarne kutove koji su definirani.

Savjet

Pritisnite i držite pritisnutu kombinaciju tipke SHIFT+Q kako biste privremeno uključili ili isključili Osnap praćenje.

Naputci za pribavljanje točaka Osnap praćenjem Kako biste izabrali točku, dotaknite je pokazivačem. Kako biste otpustili točku, pozvanu točku dotaknite pokazivačem. Možete pozvati do sedam točaka za Osnap praćenje. Ako pokušate pozvati više od sedam točaka, prethodne točke se automatski otpuštaju po

sustavu prvo-pribavljena, prvo-otpuštena.

Postupak: Korištenje Osnap praćenja Sljedeći koraci ocrtavaju kako upotrijebiti Osnap praćenje za pozivanje točaka.

1. U statusnoj traci, neka su uključene postavke Osnap i Otrack. 2. Pokrenite bilo koju naredbu koja zahtjeva odabir točke.


3. Kako biste zadali točku upotrebom Osnap praćenja, dodirnite točku pokazivačem. Pojavljuje se mali plus (+) ukazujući na točku koja je pozvana.

4. Dodirnite drugu točku kako biste pozvali njen položaj.

5. Ako se traži više od dvije točke, nastavite sa dodirivanjem točaka. 6. Pomaknite pokazivač prema položaju koji bi bio presjek pozvanih točaka, na osnovu

ortogonalnog ili polarnog kutnog postavljanja. Pojavljuje se putanja poravnanja kako se pokazivač približava izračunatom presjeku.

7. Kliknite kako biste izabrali izračunatu točku.

Naputci za podešavanje Osnap praćenja Osnap praćenje koristi radne ciljnike za pozivanje točaka. Kako biste upotrijebili Osnap praćenje, ciljnici moraju biti uključeni s najmanje jednim

izabranim ciljnikom.


Vježba: Upotrijebite Osnap praćenje U ovoj vježbi, koristit ćete Osnap praćenje kako biste kreirali bočnu projekciju crteža. Nakon završetka ove lekcije, moći ćete upotrijebiti Osnap praćenje na drugim crtežima.

Završena vježba prikazana je na sljedećoj slici.

1. Otvorite M_Object-Tracking.dwg.

2. Neka su u statusnoj traci uključene sljedeće postavke:

Polar Osnap Otrack Dyn

3. Kliknite desnom tipkom miša na Otrack. Kliknite na Settings.

4. U okviru za dijalog Drafting Settings, izaberite radne ciljnike kao što je prikazano na sljedećoj slici. Kliknite na OK.

5. Kako biste nacrtali pravokutnik: U traci sa alatima Draw kliknite na

Rectangle. Pozovite točku donjeg desnog kuta na

postojećem obliku i pomaknite pokazivač udesno duž produžne linije.

Unesite 40 u polje Dynamic Input. Pritisnite tipku ENTER:

Pomaknite pokazivač prema gore i udesno.

Unesite 31.75, 69.85. Pritisnite tipku ENTER.

6. Kako biste ponovili naredbu Rectangle:

Kliknite desnim tipkom miša i izaberite Repeat RECTANG.

Izaberite donji desni kut prethodnog pravokutnika kao početnu točku.

Unesite 17.53, 25.4.. Pritisnite tipku ENTER.


7. Kako biste nacrtali liniju: U traci sa alatima Draw kliknite na Line. Izaberite gornji desni kut prvog

pravokutnika. Pomaknite pokazivač udesno na 0

stupnjeva i unesite 90.55.Pritisnite tipku ENTER.

8. Pomaknite pokazivač kako biste u donjem

desnom kutu drugog pravokutnika pozvali točku i idite natrag do linije dok kut ne pokaže 90 stupnjeva.

9. Pomaknite pokazivač ulijevo i unesite 46.1.Pritisnite tipku ENTER.

10. Pozovite točku u kojoj se luk i kosa linija sreću (1) i vratite se unazad do točke u kojoj se tekuća linija sreće sa referentnom zrakom (2). Kliknite na presjek putanja poravnavanja.

11. Pozovite srednju točku gornje linije drugog pravokutnika i idite gore sve dok ne stignete do presjeka dvije referentne zrake. Kliknite na ovu točku.


12. Izaberite srednju točku gornje linije drugog pravokutnika. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Line.


Lekcija: Rad s jedinicama mjere 105

Lekcija: Rad s jedinicama mjere Pregled

Ova lekcija opisuje kako postaviti jedinice mjere (mjerne jedinice) u crtežu.

Kad kreirate crteže, jedna od prvih stvari koje morate učiniti je definiranje tekuće radne jedinice mjere. Postavke jedinica određuju način na koji unosite udaljenosti, kao i način prikaza vrijednosti.

Sljedeća slika prikazuje kako softver predstavlja tekuće jedinice mjere kroz sučelje Dynamic Input.


Opisati jedinice mjere i njihov utjecaj na crtež. Upotrijebiti naredbu Units kako biste podesili jedinice crteža.


O jedinicama Jedinice predstavljaju baznu liniju za stvaranje svih geometrijskih oblika. Po unaprijed određenim postavkama, jedinice mjere su zasnovane na decimalnom sustavu. U ovom sustavu, vrijednost od 12 jedinica može značiti 12 inča (palac, col) ili 12 mm, i dok softver nije pravi sustav zasnovan na jedinicama, što znači da ne razumije razliku između 1 inča i 1 milimetra, učinjene su neke pretpostavke koje mogu utjecati na druge postavke poput imperijalnih (Anglo-saksonskih) arhitektonskih (Imperial Architectural) jedinica i alternativni prikaz dimenzija.

Stoga, iako softver nije u stanju razlikovati inče od milimetara, on pretpostavlja da je vrijednost od 1 jednaka ili 1 inč ili 1 mm.

Postavljanje odgovarajućih jedinica, također, određuje i format u kojem softver predstavlja vrijednosti putem naredbenog retka, statusne trake, polarnog praćenja i sučelja Dynamic Input.

Naputci za jedinice mjere Slijede neki naputci koje bi trebali pogledati kad određujete jedinice.

Po unaprijed određenim postavkama, softver je postavljen na decimalni sustav jedinica. Jedinica mjere od 1 može biti jednaka 1 inč ili 1 mm. Ako trebate za udaljenost u naredbenom retku unijeti imperijalne (anglo-saksonske)

arhitektonske jedinice, morate izabrati pogodnu vrstu jedinice. U suprotnom, softver neće razumjeti format, na primjer ako unesete vrijednost u obliku 1'-6".

Ako uglavnom radite s metričkim jedinicama, onda biste trebali izabrati unaprijed određene postavke decimalnih jedinica.

Sljedeća slika prikazuje učinjene pretpostavke u pogledu jedinica. Na ovoj slici, nacrtana je jedna linija dužine 18 jedinica. Kad postavljate kote i s metričkim i s imperijalnim (anglo-saksonskim) kotnim stilom, kote prijavljuju različite dužine.

Ovo se događa jer unaprijed određeni kotni stilovi imaju unaprijed postavljene faktore konverzije kad prikazujete alternativne jedinice. Iako možete promijeniti ove faktore konverzije kako biste predstavili svako zamislivo pretvaranje, po unaprijed određenim postavkama softver pretpostavlja konverziju korištenjem inča ili milimetara kao osnovnih jedinica.


Podešavanje jedinica mjere crteža Naredba Units Naredbu Units koristite kako biste postavili jedinice mjere crteža. Možete promijeniti jedinice mjere crteža bilo kad, ali se preporučuje to uraditi na početku svakog crteža koji kreirate. Možete upotrijebiti predloške crteža ili čarobnjaka New Drawing, prema čemu će biti postavljene jedinice mjere crteža.

Na sljedećoj slici, jedinice mjere crteža su postavljene za prihvat geodetskih jedinica mjere (Surveyor Units) za unos kuta.

Pristup naredbi

Units

Naredbeni redak : UNITS

Izbornik: Format > Units

Okvir za dijalog Drawing Units Kad pokrenete naredbu Units pojavit će se okvir za dijalog Drawing Units. Postavljate vrste jedinica mjere za dužinu, kut i raster umetanja. Također, možete postaviti točnost i za dužinu i za kut. Opcije za točnost se prikazuju u izabranom formatu jedinice mjere.


Kako biste postavili jedinice mjere crteža, izaberite odgovarajuću jedinicu mjere u poljima Length i Angle, a onda postavite točnost jedinice mjere za dužinu i kut u polju Precision.

Napomena

Tekuće postavljanje jedinica Tekuće postavljanje jedinica mjere utječe na način na koji se vrijednosti predstavljaju, kao i na format u kojem možete unijeti udaljenosti i kutove. Bez obzira na postavke jedinica mjere koje ste izabrali, uvijek možete unijeti vrijednosti u decimalnom formatu.


Postupak: Postavljanje jedinica mjere crteža Sljedeći koraci daju Pregled postavljanja jedinica mjere crteža.

1. Pokrenite naredbu Units. 2. U okviru za dijalog Drawing Units, izaberite odgovarajuće vrste jedinica mjere za dužinu i

kut. Ako je potrebno, možete, također, podesiti opcije za točnost i za dužinu i za kut.

3. Kliknite na Ok. 4. Sada možete unijeti vrijednosti upotrebom formata izabranih jedinica mjere za dužinu i kut.

Kad softver predstavlja vrijednosti preko sučelja, one su u izabranom formatu jedinica mjere.

Naputci za postavljanje jedinica Iako je moguće postavljanje jedinica mjere crteža u bilo koje vrijeme, preporučuje se to

učiniti čim započinjete novi crtež. Bez obzira na trenutne postavke, uvijek možete jedinice mjere unijeti u decimalnom

formatu. Kako biste unijeli vrijednosti u drugačijem formatu od decimalnog, morate postaviti

pogodnu vrstu jedinice mjere.


Vježba: Upotrijebite arhitektonske jedinice mjere U ovoj vježbi, prilagodit ćete crtež tako da koristi arhitektonske jedinice mjere (Architectural Units). Zatim ćete, upotrebom sučelja Dynamic Input skicirati konture jednostavnog tlocrta kata.

Završena vježba

1. Otvorite I_Architectural-Units.dwg.

2. Kako biste podesili vrstu jedinice mjere: Kliknite na izbornik Format > Units. U polju Type u području Length, izaberite

Architectural. U polju Precision izaberite 0'-0 1/8". Kliknite na OK.

3. Kako biste nacrtali liniju: U traci s alatima kliknite na Line. Unesite 10',10'. Pritisnite tipku ENTER. Pomaknite pokazivač udesno. Unesite 6'-8. Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.

4. Za sljedeću točku:

Pomaknite pokazivač prema dolje i udesno.

Unesite 2'4.25. Pritisnite tipku TAB, Unesite 45 i ponovo pritisnite tipku TAB. Uočite kako se djelimičan decimalni unos prevodi u imperijalne (anglo-saksonske) arhitektonske jedinice.

Kliknite bilo gdje u crtežu kako biste prihvatili točku.


Unesite 4'. Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. Pomaknite pokazivač udesno. Kliknite bilo gdje u crtežu kako biste

prihvatili točku.


6. Za sljedeću točku: Pomaknite pokazivač gore i udesno. Unesite 2'4-1/4. Pritisnite tipku TAB. Unesite 45. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu kako biste

prihvatili točku.


Pomaknite pokazivač udesno. Unesite 45'-8". Pritisnite tipku TAB. Unesite 0. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.


Pomaknite pokazivač gore. Unesite 42'-8". Pritisnite tipku TAB. Unesite 90. Pritisnite tipku TAB. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu.

9. Za sljedeću točku: Pomaknite pokazivač nalijevo. Unesite 15'-3". Pritisnite tipku TAB. Unesite 180. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.

10. Za sljedeću točku: Pomaknite pokazivač dolje. Unesite 6'-2". Pritisnite tipku TAB. Unesite 90. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.


Pomaknite pokazivač ulijevo. Unesite 44'-5". Pritisnite tipku TAB. Unesite 180. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.

12. Kliknite desnom tipkom miša i izaberite

Close, ili izaberite krajnju točku linije sa koje ste krenuli.



Vježba: Upotrijebite geodetske jedinice U ovoj vježbi, postavit ćete jedinice mjere crteža kako biste za unos kutova prihvatili geodetske jedinice (Surveyor's Units), i upotrijebit ćete sučelje Dynamic Input kako biste nacrtali položaj granice trga.

Završena vježba

1. Otvorite M_Survey-Units.dwg.

2. Kako biste podesili jedinice mjere: Kliknite na izbornik Format > Units. U polju Angle type izaberite Surveyor's

Units. U polju Angle Precision izaberite N 0d00'

E. Kliknite na OK.


U traci sa alatima Draw kliknite na Line. Unesite 4000,4000. Pritisnite tipku

ENTER. Unesite 17497. Pritisnite tipku TAB. Unesite N 85d14' E. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.


Unesite 25498. Pritisnite tipku TAB. Unesite N 2d57' E. Pritisnite tipku TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu.


5. Za sljedeću točku: Unesite 19000. Pritisnite tipku TAB. Unesite N 80d40' W. Pritisnite tipku

TAB. Kliknite bilo gdje u crtežu. Kliknite desnom tipkom miša i kliknite na

Close.

Pojavljuje se granica, kao što je prikazano.



Lekcija: Korištenje funkcijskih tipki Pregled

U ovoj lekciji učit ćete o funkcijskim tipkama koje možete upotrijebiti. Korištenjem funkcijskih tipki možete izvršiti uobičajene zadatke sa jednom tipkom na tipkovnici, na taj način povećavši učinak.


Koristiti funkcijske tipke kako biste pristupili pomoći (Help) i uključivali/isključivali postavke.

Lekcija: Upotreba funkcijskih tipki 115

Funkcijske tipke Sve standardne funkcijske tipke na tipkovnici, od F1 do F12, su dodijeljene specifičnim operacijama. S izuzetkom tipke F1, kojom se pristupa pomoći, sve funkcijske tipke uključuju/isključuju određene postavke.

Tipku Opis

F1 Prikazuje pomoć

F2 Uključuje/isključuje tekstualni prozor.

F3 Uključuje/isključuje ciljnike.

F4 Uključuje/isključuje režim rada Tablet (digitalna ploča za crtanje).

F5 Vrši prebacivanje izometrijskih ravnina.

F6 Uključuje/isključuje dinamički UCS u statusnom retku.

F7 Uključuje/isključuje prikaz mreže.

F8 Uključuje/isključuje režim Ortho. Kada je režim Ortho uključen, možete crtati samo horizontalne ili vertikalne linije.

F9 Uključuje/isključuje režim rada sa vezivanjem pokazivača za točke-Snap. Kada je režim rada Snap uključen, kretanje pokazivača je ograničeno tekućim postavkama ciljnika.

F10 Uključuje/isključuje polarno praćenje.

F11 Uključuje/isključuje Osnap polarno praćenje.

F12 Uključuje/isključuje dinamički unos.

Upozorenje

Dinamički UCS nije dostupan u AutoCAD-u LT®.

Tipke za privremeno rušenje postavki Tipke za privremeno rušenje postavki ruše postavke dok god držite pritisnutu tipku za rušenje. Čim otpustite tipku, vraćaju se prethodne postavke.


Opcije naredbe Sljedeća tablica prikazuje unaprijed definiran aktivni popis privremenih tipki za rušenje postavki. Kako bi se olakšao rad ljevorukim korisnicima, nekim rušenjima je dodijeljeno više tipki za rušenje postavki.

Privremeno rušenje Opis tipke

SHIFT or F8 Prekidač za režim rada Ortho

SHIFT+A or SHIFT+' or F3 Prekidač za režima rada Osnap

SHIFT+X or SHIFT+. or F10 Prekidač za režim rada Polar

SHIFT+S or SHIFT+; Omogućava provođenje ciljnika

SHIFT+Q or SHIFT+] or F11 Prekidač za Osnap praćenje

SHIFT+E or SHIFT+P Osnap rušenje: Endpoint

SHIFT+V or SHIFT+M Osnap rušenje: Midpoint

SHIFT+C or SHIFT+, Osnap rušenje: Center

SHIFT+D or SHIFT+L Onemogućava sva vezivanja i praćenja

F9 Prekidač za režim rada Snap

F12 Prigušuje dinamički unos

Sljedeća slika prikazuje statusnu traku koja prikazuje postavke za crtanje prije upotrebe tipke za privremeno rušenje postavki.

Sljedeća slika prikazuje istu statusnu traku dok se drži pritisnuta kombinacija tipki SHIFT+D koja predstavlja privremeno rušenje postavki. Čim otpustite tipke, postavke se vraćaju u svoje prvobitno stanje.

Napomena

Kad su dostupne tipke za privremeno rušenje postavki? Tipke za privremeno rušenje postavki su dostupne onda kada je softver u režimu pribavljanja točke, to jest, kad se od vas traži zadavanje točke.

Vježba izazova: Arhitektura 117

Vježba izazova: Arhitektura U ovoj lekciji, upotrijebit ćete znanje koje ste stekli u Poglavlju 2 kako biste nacrtali osnovni tlocrt kata.

Napomena

Možete izabrati hoćete li ovu vježbu uraditi s imperijalnim ili metričkim jedinicama. Odaberite jednu verziju vježbe kako biste završili korake vježbe.

Završena vježba

Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite I_ARCH-Challenge-CHP02.dwg.

2. Nacrtajte tlocrt (obris) kata tako da se njegov donji desni kut poklapa s točkom u datoteci crteža i kako je prikazano na slici.


3. Nacrtajte vrata koja su debela 2".

4. Spremite i zatvorite ovaj crtež.

Metričke jedinice 1. Otvorite M_ARCH-Challenge-CHP02.dwg.

2. Nacrtajte tlocrt (obris) kata tako da se njegov donji desni kut poklapa s točkom u datoteci crteža i kako je prikazano na slici.

3. Nacrtajte vrata koja su debela 51 mm.

4. Spremite i zatvorite ovaj crtež.

Vježba izazova: Strojarstvo 119

Vježba izazova: Strojarstvo U ovoj lekciji, upotrijebit ćete znanje koje ste stekli u Poglavlju 2 kako biste nacrtali geometrijske oblike.

NAPOMENA: Na sljedećim slikama su pogledi prikazani bliže nego što jesu u crtežu.

Završena vježba

1. Otvorite M_MECH-Challenge-CHP02.dwg.

2. Pronađite točku u crtežu označenu sa Start Point 1. Upotrijebite osnovne naredbe za crtanje kako biste skicirali sljedeće poglede. Ne morate postavljati kote ili kreirati osi.

NAPOMENA: Neki krugovi su kotirani s promjerima, dok su drugi s radijusima. Također, svaki pogled sadrži točku koju biste trebali upotrijebiti kao početnu točku pogleda.


3. Pronađite točku u crtežu označenu kao Start Point 2. Upotrijebite osnovne naredbe za crtanje kako biste skicirali sljedeće poglede. Ne morate postavljati kote ili kreirate osi.

NAPOMENA: Neki krugovi su kotirani s promjerima, dok su drugi kotirani s radijusima.

4. Obrišite tekst Start Point 1 i Start Point 2 i

pokazne linije.



Rekapitulacija poglavlja Koncepti i tehnike obrađeni u ovoj lekciji služe kao gradivo svakog crteža koji ćete crtati. Što ranije ovladate ovim konceptima, prije ćete moći prijeći na naprednije kreiranje geometrijskih oblika i editiranje.

U ovom poglavlju, naučili ste:

Prepoznati unaprijed određen koordinatni sustav i koristiti dinamički unos, direktnu udaljenost i izbornike sa prečacima.

Koristiti naredbe Line, Circle, Arc, Erase, Rectangle i Polygon za kreiranje i brisanje geometrijskih oblika u crtežu.

Koristiti ciljnike kako biste točno postavljali i kreirali objekte u crtežu. Aktivirati i koristiti polarno praćenje i PolarSnap kako biste preciznije kreirali geometrijske

oblike pod različitim kutovima u crtežu. Uključiti i koristiti Osnap praćenje za postavljanje na odgovarajuće mjesto geometrijskih

oblika u crtežu. Koristiti naredbu Unit kako biste podesili crtačko okruženje. Koristiti funkcijske tipke na tipkovnici kako biste pristupili pomoći i uključivali/isključivali

postavke.


123

Manipuliranje objektima

Editiranje objekata je uobičajeni dio svih projektnih zadataka. Bilo da je rezultat promjene projekta ili samo standardna praksa kreiranja složenijih objekata od onih jednostavnijih, editiranje je nešto što će se od vas tražiti u svakodnevnom radu.


Koristiti različite metode za odabir kako biste odabrali objekte u crtežu. Pomicati objekte u crtežu korištenjem ciljnika, ciljnika praćenja i unošenjem koordinata za

precizno pozicioniranje. Koristiti naredbu Copy kako biste kreirali nove objekte od postojećih objekata u crtežu. Promijeniti kut objektima u crtežu korištenjem naredbe Rotate. Kreirati osno simetrično preslikane objekte u crtežu korištenjem naredbe Mirror. Koristiti naredbu Array kako biste kreirali pravokutni ili kružni šablonski (uređeni) raspored

objekata u crtežu. Promijeniti veličinu objekata u crtežu.

Napomena

Standardni Osnap i prilagodbe statusne trake Prije završetka vježbi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vježbe".

Poglavlje

3

124 Poglavlje3: Manipuliranje objektima

Lekcija: Odabir objekata u crtežu Pregled

Ova lekcija opisuje kako izabrati objekte korištenjem nekoliko različitih opcija i metoda.

Kako složenost crteža raste i kako crtež sadrži sve više objekata, učinkovit odabir ovih objekta zahtjeva upotrebu različitih metoda za odabir objekata.

Cilj Nakon završetka ovog poglavlja, moći ćete:

Upotrijebiti nekoliko različitih metoda odabira kako biste odabrali objekte.

Lekcija: Izbor objekata u crtežu 125

Izbor objekta Postoje različiti načini za odabir, dodavanje i uklanjanje objekta iz grupe objekata na koju će se odabir odnositi (primijeniti).

Objekt, ili grupa objekata, jednom odabrani, nazivaju se izborni (selekcijski) skup. Izborni skupovi se obično traže za situacije gdje treba modificirati brojne objekte. U većini slučajeva, možete kreirati izborni skup prije ili poslije aktiviranja naredbe za modificiranje.

Ako želite izabrati pojedinačni objekt, jednostavno kliknite na njega pokazivačkim uređajem. Možete nastaviti s odabirom dodatnih objekata, po potrebi, i, kako se svaki novi objekt dodaje izbornom skupu, njegov izgled će se promijeniti u isprekidane linije.

U odgovoru na zahtjev za odabir objekata (Select Objects), postoje različiti načini koje možete upotrijebiti kako biste izabrali nekoliko objekta istovremeno.

Prozor za odabir i implicitni prozor za odabir Implicitni prozor za odabir (Implied window) jednostavno znači da niste ručno zadali način za odabir objekata Window ili Crossing Window. Implicitni prozori za odabir se kreiraju na osnovu trenutnog statusa programa i pravca pokazivača u trenutku zadavanja točke.

Kako biste napravili implicitni prozor za odabir, zadati ćete suprotne kutove koji definiraju pravokutnu površinu.

Poslije zadavanja prve kutne točke, povlačite pokazivač s lijeva nadesno kako biste kreirali zatvoren prozor za odabir.

Odabiru se samo objekti koji su u cijelosti unutar pravokutnog prozora. Ako je bilo koji dio objekta izvan prozora, taj objekt neće biti izabran. Iako pokret povlačenja mora biti slijeva nadesno, može, također, biti i prema gore i u

stranu ili dolje i u stranu preko površine za crtanje. Pokret povlačenja ovdje prikazan je prema gore i preko površine za crtanje.

Osjenčana površina ukazuje na točke u prostoru koje su upotrijebljene za definiranje pravokutnog prozora.

Možete definirati pravilan prozor za odabir korištenjem metode odabira opcijom Window. Kao odgovor na Select Objects u naredbenom retku, otipkajte slovo W i pritisnite tipku ENTER. Time ste dobili mogućnost za kreiranje pravilnog prozora za odabir u kome niste ograničeni sa pravcem kretanja pokazivača prilikom definiranja točaka. Kad zadate opciju Window, možete definirati prozor slijeva nadesno ili zdesna nalijevo, i ovo uvijek daje pravilan prozor za odabir.


Implicirani odabir s prijelazom i odabir s prijelazom Kako biste napravili odabir s prijelazom preko objekata, zadajte suprotne kutove koji definiraju pravokutnu površinu. Poslije zadavanja prvoga kuta, povlačite pokazivač zdesna nalijevo kako biste kreirali selekciju prijelazom preko objekata, to jest, u suprotnom pravcu od odabira opcijom Window.

Bilo koji objekti koji su unutar ili su dodirnuti pravokutnim prozorom koji prelazi preko

objekata su odabrani. Ako bilo koji dio objekta dodiruje ili preko njega prelazi pravokutnik za odabir, on se

odabire. Iako pokret povlačenja mora biti zdesna nalijevo, može biti i prema gore i preko ili prema

dolje i preko površine za crtanje. Pokret povlačenja ovdje prikazan je prema dolje i preko. Prozor koji prelazi preko objekata ima konturu od isprekidanih linija i različito obojeno

sjenčanje kako bi se razlikovao od onog upotrijebljenog u opciji Window. Osjenčana površina ukazuje na točke u prostoru koje su upotrijebljene kako bi se definirali

kutovi pravokutnog prozora. Možete definirati neimplicitnu metodu odabira objekata s prijelazom tako što ćete upotrijebiti opciju Crossing Window. U odgovoru na zahtjev u naredbenom retku Select Objects, otipkajte slovo C i pritisnite tipku ENTER. Ovo omogućuje kreiranje prozora za odabir s prijelazom kod kojeg pravac kretanja pokazivača tijekom definiranja točaka nije uvjetovan. Kad zadate opciju Crossing Window, možete definirati prozor slijeva nadesno ili zdesna nalijevo, i uvijek ćete dobiti prozor za odabir s prijelazom.

Izbor opcijom Window Polygon Kako biste izabrali objekte unutar nepravokutnog prozora, koristite sljedeći postupak:

1. U zahtjevu za odabir objekata, otipkajte wp (za opciju Window Polygon). 2. Zadajte točke koje definiraju višekutnu površinu koja potpuno ograđuje objekte

namijenjene izbornom skupu.


3. Pritisnite tipku ENTER kako biste zatvorili višekutnu površinu za odabir i završili odabir.

Opcija Crossing Polygon Kako biste odabrali objekte, koji se nalaze unutar ili preko kojih prelazi višekutna površina nepravilnog oblika, koristite sljedeći postupak:

1. U zahtjevu za odabir objekata, otipkajte CP (za opciju Crossing Polygon). 2. Zadajte točke koje definiraju površinu koja ograđuje ili prelazi preko objekata koje želite

odabrati. 3. Pritisnite tipku ENTER kako biste zatvorili višekutnu površinu za odabir objekata i završili

odabir. Ponekad nećete moći kompletno ograditi objekte koje želite odabrati. U ovoj situaciji, možete izabrati objekte upotrebom "ograde" za odabir.


Izbor opcijom Fence Ograda za odabir objekata izgleda kao niz linijskih segmenata, i odabire samo objekte preko kojih prelazi, a ne odabire objekte koje ograđuje. Kako biste upotrijebili opciju Fence:

1. U zahtjevu za odabir objekata, otipkajte slovo f (za odabir opcijom Fence). 2. Zadajte točke koje definiraju niz linijskih segmenata koje će dodirivati objekte koje želite

odabrati. 3. Pritisnite tipku ENTER kako biste završili odabir objekata opcijom Fence.

Pristup naredbi Možete odabrati sve raspoložive objekte u crtežu tako što ćete u odgovoru na zahtjev za odabir objekata utipkati all. Budite pažljivi s upotrebom ove opcije, zato što utječe i na objekte u slojevima koji su isključeni, odmrznuti ili otključani.

Select All

Naredbeni redak: CTRL+A; U odgovoru na zahtjev u naredbenom retku "Select Objects" > otipkajte All.

Pristup naredbi Kako biste izabrali posljednji kreirani vidljivi objekt, otipkajte I (opcija Last) u zahtjevu za odabir objekata.

Select Last

Naredbeni redak: U odgovoru na zahtjev "Select Objects" > L.

Pristup naredbi Izborni skupovi se čuvaju u memoriji. Možete pozvati posljednji izborni skup tako što ćete u odgovoru na zahtjev za odabir objekata utipkati P (opcija Previous).

Select Previous

U odgovoru na zahtjev "Select Objects" > P.


Savjet

Možete ukloniti objekte iz tekućeg izbornog skupa tako što ćete držati pritisnutu tipku SHIFT i ponovo odabrati objekte. Možete dodavati ili uklanjati objekte iz izbornog skupa bez ograničenja.

Naputci Ako namjeravate koristiti metodu CTRL+A kako biste odabrali sve objekte u crtežu, prvo

morate odabrati objekte, pa tek onda pokrenuti naredbu. Pritiskom CTRL+A u odgovoru na zahtjev za odabir objekata, odabrat ćete sve objekte u crtežu, ali također i poništiti tekuću naredbu.

Po unaprijed određenim postavkama, odabir Noun-Verb je uključen. Ovo omogućuje odabir objekata prije pokretanja naredbe za modificiranje ovih objekata.

Implicitni prozor za odabir omogućuje automatsko kreiranje prozora za odabir na način da kliknete na dvije točke koje će ga definirati. Implicitne prozore za odabir možete kreirati kada je program u "praznom hodu" (nijedna naredba nije aktivna), ili u odgovoru na zahtjev za odabir objekata.


Vježba: Odaberite objekte U ovoj vježbi upotrijebit ćete metode za odabir kako biste obrisali objekte u crtežu. Moći ćete upotrijebiti ove iste metode za kreiranje izbornih skupova u drugim crtežima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Selecting-Objects.dwg.

2. Zumirajte u prostor prikazan na sljedećoj slici.

3. Dok nije aktivna nijedna naredba, kliknite blizu točke (1) i blizu točke (2), označenih na sljedećoj slici.


4. Odabrani geometrijski oblik bi trebao izgledati kao na sljedećoj slici. Jedino se objekti koji su u potpunosti ograđeni prozorom uključuju u izborni skup.

NAPOMENA: Radi jasnoće slike, u ovoj vježbi se ne prikazuju hvataljke (plavi kvadratići) koje biste trebali vidjeti na ekranu.

5. SHIFT+ odaberite objekte označene na

sljedećoj slici. Ovo ih uklanja iz skupa odabranih objekata.

6. U traci s alatima Modify, kliknite na naredbu

Erase.

7. Kliknite s točke (1) na točku (2), kako je prikazano na sljedećoj slici, kako biste kreirali implicitni prozor s prijelazom.

8. Svaki objekt ograđen prozorom ili dotaknut

prozorom se dodaje izbornom skupu.

9. U traci s alatima Modify kliknite na naredbu

Erase.

10. Smanjite zoom kako biste prikazali cijeli crtež.

11. Zumirajte u područje prikazano na sljedećoj slici.


12. Kako biste obrisali objekte korištenjem višekutnika koji prelazi preko objekata:

Pokrenite naredbu Erase. U statusnoj traci kliknite na POLAR,

OSNAP i OTRACK kako biste isključili ove postavke.

Otipkajte CP. Pritisnite tipku ENTER kako biste zadali opciju Crossing Polygon.

Kliknite blizu točaka prikazanih na sljedećoj slici kako biste kreirali višekutnik za odabir s prijelazom preko objekata.

13. Pritisnite tipku ENTER.

Izborni skup bi trebao izgledati kao što je prikazano na sljedećoj slici.

14. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali

objekte.

15. Kako biste obrisali objekte koje ste izabrali s višekutnim prozom za odabir:

Ponovite naredbu Erase. Otipkajte WP. Pritisnite tipku ENTER

kako biste kreirali višekutni prozor za odabir.

Odaberite točke označene na sljedećoj slici.


Izborni skup treba izgledati kao na sljedećoj slici.

17. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali

objekte.


18. Zumirajte na područje prikazano na sljedećoj slici.

19. Kako biste obrisali objekte odabrane

ogradom (opcijom Fence): Pokrenite naredbu Erase. Otipkajte F. Pritisnite tipku ENTER kako

biste kreirali izborni skup kreiran opcijom Fence.

Odaberite točke označene na sljedećoj slici.


Izborni skup treba izgledati kao na sljedećoj slici.

21. Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali objekte.

22. Kako biste kreirali pravokutnik pomoću dvije točke:

Pokrenite naredbu Rectangle. Kliknite na točku (1) i točku (2), kako je

prikazano na sljedećoj slici.

23. Kako biste obrisali pravokutnik kreiran u

prethodnom koraku korištenjem opcije za odabir Last:

Pokrenite naredbu Erase. Otipkajte L za (posljednji). Pritisnite tipku

ENTER. Odabran je pravokutnik koji ste prethodno kreirali.

Pritisnite tipku ENTER kako biste obrisali pravokutnik.

24. Dok nijedna naredba nije aktivna, zaustavite se za trenutak i dodirnite (ali nemojte birati) različite objekte u crtežu. Obratite pažnju: kako dodirnete objekt, on biva označen. Ova karakteristika se naziva "rollover highlighting" (“tekuće osvjetljenje”).

25. Dok nije aktivna nijedna naredba, pritisnite

CTRL+A kako biste odabrali sve objekte u crtežu.


26. U traci s alatima Modify, kliknite na Erase. Svi objekti u crtežu se brišu, čak i oni objekti izvan tekućeg pogleda.

27. U naredbenom retku, otipkajte OOPS i pritisnite tipku ENTER. Vraćaju se svi geometrijski oblici koji su bili obrisani.

28. Zatvorite sve crteže, ali nemojte spremiti promjene.

Lekcija: Promjena položaja objekta 135

Lekcija: Promjena položaja objekta Pregled

Ova lekcija opisuje kako koristiti naredbu Move kako biste micali objekte u crtežu.

Micanje objekata je uobičajen zadatak, jer konstantno postavljate položaj objekata dok radite standardno editiranje (uređivanje). Naredba Move omogućuje micanje objekata na različita mjesta u crtežu upotrebom tehnike nasumičnog postavljanja ili preciznim pomicanjem.


Koristiti naredbu Move kako biste pomakli objekte upotrebom ciljnika, unošenjem koordinata i Osnap praćenja.


Pomicanje objekata Naredba Move omogućuje micanje objekata u crtežu odabirom bazne točke, odakle se objekt pomiče, nakon čega se određuje točka koja definira gdje se objekt miče. Možete izabrati dvije točke ili upotrijebiti naredbenu opciju Displacement. Ako koristite opciju Displacement, koordinatne vrijednosti koje unosite određuju relativnu udaljenost i pravac.

Pristup naredbi

Move

Naredbeni redak : MOVE

Meni: Modify > Move

Linija s alatima: Modify

Izbornik s prečacima: Odaberite objekte, a onda kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u prozoru za crtanje i odaberite naredbu Move.

Naputci Kad zadajete baznu točku pomaka, trebala bi biti na ili blizu objekta koji će biti pomaknut,

osim ako koristite druge objekte kako biste definirali referentni vektor pomaka. Po unaprijed određenim postavkama, u programu je uključena opcija odabira Noun-Verb;

ovo omogućuje odabir objekata koje ćete pomaknuti prije nego pokrenete naredbu Move.


Postupak: Pomicanje objekata naredbom Move Sljedeći koraci opisuju pregled pomicanja objekata u crtežu naredbom Move.

1. Pokrenite naredbu Move. 2. Odaberite objekte za pomicanje i pritisnite tipku ENTER kako biste završili odabir objekata.

3. Zadajte baznu točku (od koje se objekti pomiču).

4. Zadajte drugu točku (u koju će se objekti pomaknuti).

Objekti su pomaknuti u novu točku.


Vježba: Pomaknite objekte U ovoj vježbi, koristit ćete naredbu Move kako biste pomaknuli objekte u crtežu. Kad završite, moći ćete pomicati objekte na drugim crtežima upotrebom ciljnika, Osnap praćenja i unošenjem koordinata.

Napomena

Imate opciju izrade ove vježbe upotrebom imperijalnih ili metričkih jedinica mjere. Odaberite jednu varijantu vježbe kako biste završili korake.

Završena vježba

Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite I_Moving-Objects.dwg.

2. Zumirajte u donji lijevi kut crteža, kao što je prikazano na sljedećoj slici.

3. Kako biste pomaknuli objekt sudopera u

unutrašnjost tlocrta kata, počnite odabirom objekta i njegove bazne točke.

Pokrenite naredbu Move. Kliknite na dvije točke slijeva nadesno

kako biste odabrali objekte uobičajenim prozorom za odabir.

Pritisnite tipku ENTER kako biste završili odabir objekta.

4. Odaberite središnju točku sudopera za baznu točku.


5. Kako biste odabrali točku u interijeru do koje ćete pomaknuti sudoper:

Dodirnite srednju točku zida kako biste pozvali točku.

Povlačite pokazivač prema gore duž putanje poravnanja i kliknite kako biste izabrali točku kada je pokazivač blizu 4" < 90.0 stupnjeva.

6. Zumirajte kako biste prikazali cijeli crtež.

7. Zumirajte u područje crteža prikazano na sljedećoj slici.

8. Kako biste pomaknuli dvosjed: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok namještaja kako je

prikazano. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite baznu točku upotrebom

Midpoint ciljnika.

9. Kako biste postavili dvosjed u unutrašnjost tlocrta kata:

Dodirnite srednju točku zida kako biste pozvali točku za praćenje referentnom zrakom.

Povlačite pokazivač duž putanje poravnanja i kliknite kako biste postavili objekt kao što je prikazano.

NAPOMENA: Točna udaljenost od zida nije od presudnog značenja.


10. Kako biste pomaknuli kauč u unutrašnjost tlocrta kata:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Move.

Odaberite blok koji predstavlja kauč. Pritisnite tipku ENTER.

Odaberite baznu točku upotrebom Midpoint ciljnika.

11. Odaberite središnju točku zida.

12. Kako biste izabrali radni stol i stolicu: Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

području crteža. Kliknite na Repeat Move.

Kliknite na dvije točke kako biste izabrali radni stol i stolicu pomoću prozora za odabir.

Pritisnite tipku ENTER kako biste završili izborni skup.

13. Kako biste postavili radni stol i stolicu:

Kliknite kako biste izabrali srednju točku zadnje strane radnog stola za baznu točku.

Držite pritisnute SHIFT+D dok postavljate pokazivač. Ovo privremeno isključuje sve ciljnike kako bi se spriječilo vezivanje radnog stola za zid.

Povlačite pokazivač kako biste postavili radni stol i stolicu kao što je prikazano.


14. Prilagodite pogled tako da obuhvaća ovo područje crteža.

15. Kako biste izabrali komplet za blagovanje u

unutrašnjosti tlocrta kata: Pokrenite naredbu Move. Odaberite stol. Pritisnite tipku ENTER.

16. Kako biste izabrali baznu točku za blagovaonički komplet:

SHIFT+desni klik. Kliknite na Insert. Ovo uključuje Insert

padajući ciljnik.

Kada pokazivač dodirne stol, pojavljuje se ciljnik.

Kliknite kako biste izabrali točku.

17. Kako biste postavili komplet za blagovanje

u unutrašnjost tlocrta kata: Upotrijebite Object Tracking kako biste

stol postavili u središte sobe. Dodirnite svaku točku prikazanu na

sljedećoj slici. Pojavljuje se ciljnik Midpoint.

Pomaknite stol duž jedne od putanja poravnavanja unazad prema središtu sobe.

Kad se pojave obje putanje za poravnanje kliknite na presjek.


18. Kako biste izabrali wc školjku i baznu točku: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok koji predstavlja wc školjku.

Pritisnite tipku ENTER. Odaberite bilo koju točku na bloku za baznu

točku.

19. Kako biste premjestili školjku na drugu stranu

njene prostorije: Neka su postavke Polar ili Ortho uključene. Povlačite pokazivač prema gore i unesite 2'.

Pritisnite tipku ENTER.

20. Zumirajte kako biste prikazali crtež u cjelini.


Metričke jedinice 1. Otvorite M_Moving-Objects.dwg.

2. Zumirajte u donji lijevi kut crteža, kao što je prikazano na sljedećoj slici.

3. Kako biste pomaknuli sudoper u unutrašnjost tlocrta kata. Počnite sa odabirom objekta i njegove bazne točke:

Pokrenite naredbu Move. Kliknite na dvije točke slijeva nadesno

kako biste izabrali objekt uobičajenim prozorom za odabir.

Pritisnite tipku ENTER kako biste završili odabir objekta.


4. Odaberite središnju točku sudopere za baznu točku.

5. Da biste izabrali točku u unutrašnjosti do koje

ćete pomaknuti sudoper: Dodirnite srednju točku zida kako biste

pozvali točku. Povlačite pokazivač prema gore duž putanje

poravnavanja i kliknite kako biste izabrali točku kada je pokazivač blizu 100 < 90 stupnjeva.

6. Zumirajte kako biste prikazali crtež u cijelosti.

7. Zumirajte u područje crteža prikazano na sljedećoj slici.

8. Kako biste pomaknuli dvosjed: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok koji predstavlja dvosjed

kako je prikazano. Pritisnite tipku ENTER.

Odaberite baznu točku upotrebom Midpoint ciljnika.

9. Kako biste postavili dvosjed u unutrašnjost tlocrta kata:

Dodirnite srednju točku zida kako biste pozvali točku za praćenje.

Povlačite pokazivač duž putanje poravnanja i kliknite kako biste postavili objekt kao što je prikazano.

NAPOMENA: Točna udaljenost od zida nije od presudnog značenja.


10. Kako biste pomaknuli kauč u unutrašnjost tlocrta kata:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Move.

Odaberite blok namještaja. Pritisnite tipku ENTER.

Odaberite baznu točku korištenjem Midpoint ciljnika.

11. Oderite središte zida.

12. Kako biste pomaknuli radni stol i stolicu u unutrašnjost tlocrta kata:

Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje unutar područja za crtanje. Kliknite na Repeat Move.

Kliknite na dvije točke kako biste izabrali radni stol i stolicu prozorom za odabir.

Pritisnite tipku ENTER kako biste završili izborni skup.

13. Kako biste postavili radni stol i stolicu: Kliknite kako biste odabrali srednju

točku zadnje strane radnog stola za baznu točku.

Držite pritisnute SHIFT+D dok pozicionirate pokazivač. Ovo privremeno isključuje ciljnike kako bi se spriječilo vezivanje radnog stola za zid.

Povlačite pokazivač kako biste postavili radni stol i stolicu kao što je prikazano.


14. Prilagodite pogled tako da obuhvaća ovu površinu crteža.

15. Kako biste izabrali komplet za blagovanje koji

ćete pomaknuti u unutrašnjost tlocrta kata: Pokrenite naredbu Move. Odaberite stol. Pritisnite tipku ENTER.

16. Kako biste izabrali baznu točku za blagovaonički komplet:

SHIFT+desni klik. Kliknite na Insert. Ovo pokreće

padajući ciljnik Insert. Kada pokazivač dodirne stol, pojavljuje se ciljnik Insert.


17. Kako biste blagovaonički komplet postavili

u unutrašnjost tlocrta kata: Upotrijebite Osnap praćenje kako biste

stol postavili u središte sobe. Dodirnite obje točke prikazane na

sljedećoj slici. Ciljnik Midpoint se svaki put pojavljuje.

Pomaknite stol duž jedne od putanja poravnanja natrag prema središtu sobe.

Kad se pojave obje putanje poravnanja, kliknite na presjek.


18. Kako biste izabrali wc školjku i baznu točku: Pokrenite naredbu Move. Odaberite blok wc školjke. Pritisnite tipku

ENTER. Odaberite bilo koju točku bloka za baznu

točku.

19. Kako biste preselili wc školjku na drugu stranu

njene prostorije: Neka je uključen Polar ili Ortho. Povlačite pokazivač prema gore i unesite




Lekcija: Kreiranje novih objekata od postojećih objekata 147

Lekcija: Kreiranje novih objekata od postojećih objekata Pregled

Ova lekcija opisuje kako ćete korištenjem naredbe Copy duplirati geometrijski oblik u crtežu.

Od početka računalno potpomognutog projektiranja, jedna od najvećih koristi je bila sposobnost da se lako umnožavaju geometrijski oblici i upotrijebe na drugim mjestima u crtežu, umjesto da se ručno ponovo crta geometrijski oblik svaki put kada vam je potreban.


Koristiti naredbu Copy kako biste kopirali objekte u crtežu.


Kopiranje objekata U tradicionalnom crtanju, jedan od zadataka koji iziskuju jako puno vremena je umnožavanje objekta. Koristite naredbu Copy kako biste brzo kreirali duplikate objekata na zadanoj udaljenosti od originala.

Nakon pokretanja naredbe Copy i odabira objekta (ili objekata) za kopiranje, zadajete baznu točku (odakle će objekt biti kopiran), nakon čega se zadaje druga točka ili udaljenost premještanja (gdje će se objekt kopirati). Kako biste kreirali višestruke kopije, jednostavno nastavite zadavanjem drugih točaka ili vrijednosti premještanja.

Pristup naredbi

Copy

Naredbeni redak: COPY; CO

Izbornik: Modify > Copy


Izbornik sa prečacima: Odaberite objekte, a zatim kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u prozoru za crtanje i odaberite Copy Selection.

Napomena

Naredba Copy nasuprot kopiranju iz Clipboard-a Nemojte pobrkati naredbu Copy s drugim, sličnim naredbama za kopiranje koje se mogu naći u izborniku sa prečacima. Ako odaberete objekt i kliknete desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu, u izborniku sa prečacima se pojavljuju opcije Copy i Copy with Base Point. Ove opcije kopiraju geometrijski oblik u Clipboard, kao u drugim standardnim Windows® aplikacijama, čineći geometrijski oblik dostupnim za kopiranje u druge crteže.

Naputci Kad zadajete baznu točku za operaciju kopiranja, trebala bi biti na ili blizu objekta koji će

biti kopiran, ako se ne koriste drugi objekti za definiranje referentnog vektora kopiranja. Po unaprijed određenim postavkama, opcija odabira Noun-Verb je uključena u softveru;

ovo omogućava izbor objekata koje ćete kopirati prije pokretanja naredbe Copy.


Postupak: Kopiranje objekata naredbom Copy Sljedeći koraci pružaju pregled kopiranja objekata u crtežu.

1. Pokrenite naredbu Copy. 2. Odaberite objekt (ili objekte) koje želite kopirati i pritisnite tipku ENTER. 3. Zadajte baznu točku kopiranja.

4. Zadajte drugu točku ili udaljenost premještanja.

5. Nastavite zadavati druge točke kako biste kreirali dodatne kopije.


Vježba: Kopirajte objekte U ovoj vježbi, kopirat ćete objekte u crtežu korištenjem naredbe Copy. Kada završite, moći ćete koristiti naredbu Copy za umnožavanje geometrijskih oblika u drugim crtežima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Copy-Objects.dwg.

2. Zumirajte u gornji lijevi pogled crteža.

3. Kako biste napravili višestruke kopije glave crvenog vijka:

Pokrenite naredbu Copy. Odaberite crveni vijak. Pritisnite tipku

ENTER. Dodirnite krug kako biste prikazali

ciljnik Center. Kliknite kako biste odabrali centar kruga za baznu točku.

4. Odaberite centar kruga kao što je prikazano na sljedećoj slici.

5. Nastavite odabirom centara preostalih

krugova u pogledu odozgo, kao što je prikazano na sljedećoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste završili naredbu Copy.


6. Kako biste kreirali kopiju bočne projekcije vijka:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Copy.

Odaberite bočnu projekciju glave vijka. Pritisnite tipku ENTER. Upotrebom Center ciljnika, odaberite

centar elipse, upotrijebljene za kreiranje pokretne oble glave vijka, za baznu točku.

7. Kako biste kreirali dodatne kopije:

Odaberite presjeke kao što je prikazano na sljedećoj slici kako biste postavili kopije.

Pritisnite tipku ENTER kako biste napustili naredbu Copy.

8. Pomaknite ili zumirajte pogled kako biste

vidjeli bočnu projekciju geometrijskih oblika.

9. Zatim, kreirate kopiju geometrijskih oblika u bočnoj projekciji koja će se koristiti za pogled presjeka:

U naredbenom retku, otipkajte CO. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite na dvije točke kako biste

definirali prozor za odabir oko geometrijskih oblika.


10. Kako biste ubacili kopiju geometrijskih

oblika: odaberite jedan od centara krugova u

pogledu za baznu točku. Neka je uključen režim rada Ortho. Povlačite pokazivač udesno i unesite

50. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli

iz naredbe Copy.



Lekcija: Promjena kuta orijentacije objekta Pregled

Ova lekcija opisuje kako koristiti naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u crtežu. Učit ćete kako koristiti naredbu Rotate upotrebom unaprijed određenih opcija, kao i upotrebom reference i opcije za kopiranje dok rotirate objekte.

Nakon kreiranja ili umetanja objekata u crtežu, biti će slučajeva kada kut ovih objekata mora biti promijenjen. To možete lako učiniti naredbom Rotate.


Koristiti naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u crtežu.

Lekcija: Promjena kuta orijentacije objekta 153

Rotiranje objekata Kako biste rotirali objekte u crtežu koristite naredbu Rotate. Opcije naredbe omogućuju rotiranje objekata jednostavnim unošenjem kuta rotacije, definiranjem referentnog kuta, a potom unošenjem novog kuta za referentni kut. Ako je potrebno napraviti kopiju objekta dok rotirate, možete zadati opciju Copy. Kada se izabere opcija Copy, rotira se kopija objekta, dok originalni objekt ostaje u svom trenutnom položaju.

Na sljedećoj slici, dvije stolice se rotiraju opcijom Copy.

Pristup naredbi

Rotate

Naredbeni redak: ROTATE; RO

Izbornik: Modify > Rotate


Izbornik sa prečacima: Odaberite objekte, a zatim kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u prostoru za crtanje i odaberite Rotate.

Naputci Opcijama naredbe Rotate se može pristupiti iz izbornika sa prečacima. Kliknite desnom

tipkom miša bilo gdje u prostoru za crtanje dok je aktivna naredba Rotate. Opcije specifične za naredbu se uvijek nalaze u sredini izbornika sa prečacima.

Upotrijebite opciju Copy kako biste rotirali kopiju originalnog objekta. Bazna točka za rotaciju bi trebala biti na ili blizu objekta koji se rotira. Ovo je od suštinske

važnosti jer bazna točka predstavlja točku rotacije za odabrane objekte. Kada je pogodno, upotrijebite polarno praćenje za ubrzanje procesa definiranja kuta

rotacije.


Postupak: Rotiranje objekata Sljedeći koraci daju pregled rotiranja objekata naredbom Rotate.

1. Pokrenite naredbu Rotate. 2. Odaberite objekt (ili objekte) koji će se rotirati i pritisnite tipku ENTER. 3. Zadajte baznu točku rotacije.

4. Zadajte kut rotiranja pomicanjem pokazivača ili unošenjem vrijednosti kuta.


Vježba: Rotirajte objekte U ovoj vježbi, koristit ćete naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u crtežu. Koristit ćete unaprijed određenu metodu rotacije zadavanjem kuta rotacije, kao i opcije Reference i Copy naredbe Rotate. Kada završite, moći ćete koristiti naredbu Rotate kako biste rotirali objekte u drugim crtežima.

Završena vježba


1. Otvorite C_Rotate-Objects.dwg.

2. Kako biste rotirali računalo: Pokrenite naredbu Rotate. Odaberite objekt koji predstavlja

računalo. Pritisnite tipku ENTER. SHIFT+desni klik bilo gdje u crtežu. Kliknite na Insert. Dodirnite blok koji predstavlja računalo

kako bi se pojavio ciljnik Insert, a zatim odaberite točku.

NAPOMENA: padajući ciljnik Insert omogućuje da izaberete točku umetanja bloka.

3. kako biste računalo okrenuli prema stolici:

Neka su odabrane postavke Polar. Povlačite pokazivač u smjeru kretanja

kazaljke na satu dok polje za prikaz PolarSnap-a ne pokaže 315 stupnjeva. Udaljenost nije od presudnog značenja, samo pripazite da pokazivač ne pokrene neki od ciljnika.


4. Kako biste izabrali stolicu:

Pokrenite naredbu Rotate. Odaberite stolicu iznad radnog stola. Pritisnite tipku ENTER. SHIFT+desni klik bilo gdje u crtežu. Kliknite na Insert. Dodirnite stolicu kako biste prikazali

ciljnik Insert, a zatim kliknite kako biste izabrali točku.

5. Kako biste rotirali stolicu tako da je

okrenuta prema radnom stolu: Unesite -90. Pritisnite tipku ENTER kako biste rotirali

stolicu 90 stupnjeva suprotno od kretanja kazaljke na satu.

Stolica treba biti okrenuta prema stolu.


6. Kako biste izabrali stolicu i baznu točku: Pritisnite tipku ENTER kako biste

ponovili naredbu Rotate. Odaberite objekt stolice odmah pored

malog konferencijskog stola. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite središte konferencijskog stola

za baznu točku.

7. Kako biste rotirali stolicu oko okruglog stola

upotrebom opcije Reference: Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Reference. Definirajte referentni kut odabirom

središta konferencijskog stola i središta naslona stolice.


Stolica treba biti postavljena 90 stupnjeva prema gore od središta konferencijskog stola.

8. Kako biste napravili kopiju stolice dok je rotirate oko okruglog stola:

U naredbenom retku, otipkajte Rotiranje. Pritisnite tipku ENTER.

Odaberite stolicu. Pritisnite tipku ENTER.

Kliknite na središte konferencijskog stola za baznu točku.

Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu.

Kliknite na Copy. Postavite pokazivač tako da polje za

prikaz Polar prikazuje kut od 90 stupnjeva, a zatim kliknite kako biste odabrali tu točku.

Kopija stolice je zarotirana.


9. Kako biste rotirali obje stolice opcijom Copy, tako da su četiri stolice oko stola:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Rotate.

Odaberite obje stolice. Pritisnite tipku ENTER.

Kliknite na središte konferencijskog stola kako biste zadali baznu točku.

Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u prozoru za crtanje. Kliknite na Copy.

Postavite pokazivač tako da polje za prikaz Polar prikazuje kut od 180 stupnjeva, a zatim kliknite kako biste odabrali tu točku.


Lekcija: Kreiranje preslikane slike postojećih objekata 159

Lekcija: Kreiranje zrcalne slike postojećih objekata Pregled

Ova lekcija opisuje kako ćete kreirati zrcalno (osno-simetrično) preslikane verzije postojećih objekata u crtežu.

Simetriju možete koristiti u projektiranju većine proizvoda i stambenih prostora. Od jednostavnih potrošačkih dobara do zgrada kod kojih stanovi koriste simetrični tlocrt, svi koriste simetriju iz različitih razloga.


Koristiti naredbu Mirror kako biste zrcalno (osno-simetrično) preslikali objekte u crtežu. Promijenite sistemsku varijablu MIRRTEXT i promatrajte učinak na preslikanim tekstualnim objektima.


Zrcalno (osno-simetrično) preslikavanje objekata Korištenjem naredbe Mirror, možete kreirati simetrične verzije geometrijskih oblika. Kad pokrenete naredbu Mirror, traži se odabir objekata koji će biti preslikani, a zatim definiranje osi preslikavanja. Os preslikavanja određuje vektor oko kojeg se svi odabrani geometrijski oblici zrcalno (osno-simetrično) preslikavaju. Nakon određivanja osi preslikavanja, možete odlučiti hoćete li obrisati ili ne izvorni geometrijski oblik, utipkavanjem slova Y za Yes ili pritiskom tipke ENTER za No.

Pristup naredbi

Mirror

Naredbeni redak: MIRROR

Izbornik: Modify > Mirror Linija s alatima: Modify

Savjet

Preslikavanje tekstualnih objekata Možete upotrijebiti sistemsku varijablu MIRRTEXT kako biste preokrenuli tekst u u postupku preslikavanja. Po unaprijed određenim postavkama, sistemska varijabla MIRRTEXT je postavljena na 0, što znači da se tekst neće preokrenuti kada zrcalno preslikavate. Ako je potrebno da tekst bude preokrenut, postavite MIRRTEXT na 1.

Naputci za zrcalno (osno-simetrično) preslikavanje objekata Možete upotrijebiti naredbu Mirror na svim geometrijskim oblicima. Po unaprijed određenim postavkama, svi novi crteži imaju sistemsku varijablu MIRRTEXT

postavljenu na vrijednost 0, te se tekst neće preokrenuti u postupku zrcalnog (osno-simetričnog) preslikavanja. Međutim, crteži kreirani u starijim verzijama mogu imati ovu varijablu postavljenu na vrijednost 1, što znači ako preslikavate tekstualni objekt u jednom od ovih starijih crteža, tekst se preokreće. Kako biste izbjegli preokretanje teksta, podesite sistemsku varijablu MIRRTEXT na 0.


Postupak: Zrcalno (osno-simetrično) preslikavanje objekata— MIRRTEXT=0 Slijedi pregled zrcalnog preslikavanja objekata u crtežu sa sistemskom varijablom MIRRTEXT postavljenom na vrijednost 0.

1. Pokrenite naredbu Mirror. 2. Odaberite objekte koji će biti zrcalno (osno-simetrično) preslikani. Pritisnite tipku ENTER.

3. Odaberite dvije točke kako biste definirali os preslikavanja.

4. Otipkajte Y kako biste obrisali izvorne objekte ili N kako biste zadržali izvorne objekte.


Postupak: Zrcalno (osno-simetrično) preslikavanje objekata—MIRRTEXT=1 Slijedi pregled zrcalnog (osno-simetričnog) preslikavanja objekata sa sistemskom varijablom MIRRTEXT postavljenom na vrijednost 1.

1. Pokrenite naredbu Mirror. 2. Odaberite objekte koji će biti zrcalno (osno-simetrično) preslikani. Pritisnite tipku ENTER.

3. Odaberite dvije točke kako biste definirali os preslikavanja.

4. Otipkajte Y kako biste obrisali izvorne objekte ili N kako biste zadržali izvorne objekte.


Vježba: Preslikajte objekte u crtežu U ovoj vježbi, koristit ćete naredbu Mirror kako biste kopirali slične geometrijske oblike sa jedne na drugu stranu crteža. Također ćete identificirati i korigirati potencijalni problem sa preslikavanjem teksta.

Završena vježba

1. Otvorite M_Mirror-Object.dwg.

2. Kako biste umnožili prorez naredbom Mirror:

Pokrenite naredbu Mirror. Odaberite dva objekta koji predstavljaju

prorez. Kliknite desnom tipkom miša kako biste

završili odabir objekta.

3. Odaberite krajnju točku centralne osi simetrije kruga za baznu točku osi preslikavanja.

4. Povlačite pokazivač prema gore i napravite

slobodan odabir bilo gdje u crtežu iznad prve točke.

Neka je aktivan režim rada Polar i neka je očitanje pokazivača 90 stupnjeva.

Kliknite desnom tipkom miša i odaberite No kako biste zadržali izvorne objekte.



Lekcija: Kreiranje šablonskih (uređenih) rasporeda objekata Pregled

Ova lekcija opisuje što je šablonski (uređeni) raspored i kako možete upotrijebiti šablonske rasporede kako biste kreirali duplikate objekata, kao što je kružni šablonski raspored stolica oko stola na sljedećem tlocrtu kata.

Najčešći šabloni sadrže geometrijske oblike koji se dupliraju u pravokutnom ili kružnom šablonskom rasporedu. Možete koristiti naredbu Array kako biste duplirali objekte u ponovljivoj šabloni.


Koristiti naredbu Array kako biste šablonski rasporedili objekte u crtežu.

Lekcija: Kreiranje šablonskih rasporeda objekata 165

Kreiranje šablonskog rasporeda objekata Korištenjem naredbe Array, možete umnožiti postojeće objekte u pravokutnoj ili kružnoj (polarnoj) šabloni. Vrstu šablonskog rasporeda koju ćete upotrijebiti možete odabrati u okviru za dijalog Array. Kliknite na opcije Rectangular ili Polar kako biste vidjeli detaljne zahtjeve točke, udaljenosti i metode za svaku vrstu.

Sljedeća slika prikazuje pravokutni i kružni šablonski raspored.

Naputci za pravokutni nasuprot polarnog šablonskog rasporeda Za pravokutne šablonske rasporede, upravljate brojem redova i stupaca i udaljenostima

između njih.

Kod polarnih šablonskih rasporeda, upravljate brojem kopija objekta i je li se kopije rotiraju.

Kako biste kreirali mnogo pravilno razmaknutih objekata, šablonsko raspoređivanje je brže od kopiranja.

Kada kreirate polarni šablonski raspored, on se crta u suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu ili u smjeru kretanja kazaljke, ovisno o tome jeste li unijeli pozitivnu ili negativnu vrijednost za kut popunjavanja.

Udaljenost od određene središnje točke do referentne ili bazne točke na posljednjem izabranom objektu određuje radijus šablonskog rasporeda.


Pristup naredbi

Array

Naredbeni redak: ARRAY

Izbornik: Modify > Array


Okvir za dijalog Array—Rectangular

Select Objects - Kliknite kako biste izabrali objekt (ili objekte) koji će biti obuhvaćeni šablonskim rasporedom.

Rows - Unesite broj redova (horizontalni raspored) za šablonski raspored.

Columns - Unesite broj stupaca (vertikalni raspored) za šablonski raspored.

Row Offset - Unesite udaljenost za koju će svaki novi red biti udaljen od prethodnog. Upotrijebite simulirani prozor za pretprikaz kako biste vidjeli pravac šablonskog rasporeda.

Column Offset - Unesite udaljenost za koju će svaki novi stupac biti udaljen od prethodnog.

Angle of array - Unesite kut šablonskog rasporeda.

Preview - Kliknite na Preview kako biste vidjeli pretprikaz šablonskog rasporeda. Pretprikaz nije dostupan dok birate objekt ili objekte za šablonski raspored.


Okvir za dijalog Array—Polar

Center point - Unesite koordinate središnje točke u polja za unos X i Y ili kliknite na ikonu Select Point kako biste izabrali centar u prozoru za crtanje.

Method - Odaberite metodu za izračunavanje polarnog šablonskog rasporeda.

Ukupan broj elemenata i kut popunjavanja. Ukupan broj elemenata i kut između elemenata. Kut popunjavanja i kut između elemenata.

Total number of items - Unesite ukupan broj elemenata šablonskog resporeda. U ovaj broj je uključen i originalni objekt.

Angle to fill - Unesite ukupan kut koji će šablonski raspored popuniti. Negativan broj kreira šablonski raspored u pravcu kretanja kazaljke na satu.

Rotate items as copied - Odaberite kako biste zaokrenuli svaki objekt u trenutku kada se ubacuje u šablonskom rasporedu.

Savjet

Zumirajte dok koristite naredbu Array iako ne možete zumirati i pomicati pogled tradicionalnim metodama dok je aktivan okvir za dijalog Array ili pretprikaz šablonskog rasporeda, možete izabrati tipku Pick Object ili bilo koju drugu tipku za odabir točke kako biste privremeno sakrili okvir za dijalog, što vam dozvoljava da zumirate i pomičete. Da biste se vratili okviru za dijalog Array, pritisnite tipku ENTER bez odabiranja ijednog objekta ili točke.


Postupak: Kreiranje pravokutnog šablonskog rasporeda objekata Sljedeći koraci pružaju pregled kreiranja pravokutnih šablonskih rasporeda.

1. Pokrenite naredbu Array. 2. U okviru za dijalog Array, odaberite opciju Rectangular, a zatim kliknite na Select Objects i

odaberite objekte koji će biti obuhvaćeni šablonskim raspoređivanjem.

3. Unesite vrijednosti Row i Column ili upotrijebite tipke Pick offset kako biste definirali

udaljenosti između redova i stupaca.

4. Ako je potrebno, unesite kut rasporeda. 5. Kliknite na Preview kako biste vidjeli pretprikaz šablonskog rasporeda. 6. U okviru za dijalog Array Preview koji se pojavljuje, kliknite na Accept kako biste kreirali

šablonski raspored, Modify kako biste izvršili izmjene na šablonskom rasporedu ili Cancel kako biste otkazali naredbu Array.


Postupak: Kreiranje polarnog šablonskog rasporeda objekata Sljedeći koraci pružaju pregled kreiranja polarnih šablonskih rasporeda.

1. Pokrenite naredbu Array. 2. U okviru za dijalog Array, odaberite opciju Rectangular, onda kliknite na Select Objects i

odaberite objekte koji će biti obuhvaćeni šablonskim rasporedom.

3. U polja Center Points, unesite koordinate X i Y središnje točke šablonskog rasporeda ili

kliknite na Pick Center Point kako biste odabrali središnju točku u crtežu.

4. U listi Method, odaberite metodu koju ćete upotrijebiti za šablonsko raspoređivanje. 5. Unesite vrijednosti u odgovarajuća polja, u skladu s metodom koju ste izabrali.

6. Kliknite na Preview kako biste vidjeli pretprikaz šablonskog rasporeda.


7. U okviru za dijalog Array Preview koji se pojavljuje, kliknite na Accept kako biste kreirali šablonski raspored, Modify kako biste izvršili izmjene u rasporedu ili Cancel kako biste otkazali naredbu Array.


Vježba: Šablonski rasporedite objekte u crtežu U ovoj vježbi, kreirat ćete polarne i pravokutne šablonske rasporede različitih dijelova uredskog namještaja u tlocrtu uredskog prostora. Kada završite vježbu, moći ćete koristiti naredbu Array kako biste kreirali šablonske rasporede objekata u crtežu.

Napomena

Imate opciju izrade ove vježbe upotrebom bilo imperijalnih ili metričkih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vježbe kako biste završili korake.

Završena vježba

Anglo-saksonske jedinice 1. Otvorite I_Creating-Arrays.dwg.



3. Rasporedite više stolica oko stola upotrebom polarnog šablonskog rasporeda.

Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array kliknite na Polar

Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite stolicu. Pritisnite tipku ENTER.

4. U okviru za dijalog Array, kliknite na Pick

Center Point.

5. Odaberite središnju točku konferencijskog

stola.

6. U okviru za dijalog za Array, u polje Total Number of items (ukupan broj elemenata) unesite 6. Kliknite na Preview.

7. Pošto ste pogledali pretprikaz šablonskog rasporeda, kliknite na Modify kako biste se vratili u okvir za dijalog Array.

8. Za ukupan broj elemenata (polje za unos Total number of items), unesite 8. Kliknite na Preview.


9. Kliknite na Accept.

10. Zumirajte kako biste prikazali područje

prikazano na sljedećoj slici. Neka su zidovi prikazani na sljedećoj slici vidljivi.

11. Popunite preostale urede objektima iz prve

dvije: Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array kliknite na

Rectangular Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite objekte prikazane na sljedećoj

slici. Kliknite na tipku ENTER. NAPOMENA: Upotrijebite dva zasebna prozora za odabir s prijelazom (opcija Crossing Window) kako biste izabrali objekte.

12. Zadajte željeni broj redova i stupaca: U okviru za dijalog, u polje Rows (broj

redova) unesite 4. U polje Columns (broj stupaca) unesite

2. Kliknite na Pick Both Offsets.

13. Kliknite na krajnju točku unutrašnje linije donjeg zida kao "jedinične ćelije".


14. Kliknite na krajnju točku koja se nalazi na istom mjestu u prostoriji koja je na suprotnoj strani hale kako biste definirali "drugi kut".

NAPOMENA: Možda ćete morati zumirati ili pomicati pogled kako biste izabrali točku.

15. U okviru za dijalog Array, potvrdite vrijednosti

za Row Offset i Column Offset. Kliknite na Preview.

16. Kliknite na Accept kako biste kreirali šablonski

raspored.



Metričke jedinice 1. Otvorite M_Creating-Arrays.dwg.


3. Rasporedite više stolica oko stola upotrebom polarnog rasporeda.

Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array, kliknite na

Polar Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite stolicu. Pritisnite tipku

ENTER.


4. U okviru za dijalog Array, kliknite na Pick Center Point.

5. Odaberite središnju točku konferencijskog

stola.

6. U okviru za dijalog Array, u polje Total

Number of items (ukupan broj elemenata), unesite 6. Kliknite na Preview.

7. Nakon što ste pogledali pretprikaz šablonskog rasporeda, kliknite na Modify kako biste se vratili u okvir za dijalog Array.

8. U polje Total Number of items, unesite 8. Kliknite na Preview.

9. Kliknite na Accept.


10. Zumirajte pogled kako biste prikazali područje prikazano na sljedećoj slici. Neka su zidovi prikazani na sljedećoj slici vidljivi.

11. Popunite preostale urede objektima iz prve

dvije: Pokrenite naredbu Array. U okviru za dijalog Array, kliknite na

Recangular Array. Kliknite na Select Objects. Odaberite objekte prikazane na sljedećoj

slici. Pritisnite tipku ENTER. NAPOMENA: Upotrijebite dva zasebna prozora za odabir s prijelazom kako biste izabrali objekte.

12. Zadajte željeni broj redova i stupaca:

U okviru za dijalog Array, u polje Rows (broj redova), unesite 4.

u polje Columns (broj stupaca), unesite 2. Kliknite na Pick Both Offsets.

13. Kliknite na krajnju točku unutrašnje linije donjeg zida kao "jedinične ćelije".

14. Kliknite na krajnju točku koja se nalazi na istom mjestu u prostoriji koja je na suprotnoj strani hale kako biste definirali "drugi kut".

NAPOMENA: Možda ćete morati zumirati ili pomicati pogled kako biste izabrali točku.


15. U okviru za dijalog Array, potvrdite vrijednosti za Row Offset i Column Offset (udaljenosti između redova i stupaca). Kliknite na Preview.

16. Kliknite na Accept kako biste kreirali šablonski

raspored.




Lekcija: Promjena veličine objekta Pregled

Ova lekcija opisuje kako ćete povećati ili smanjiti veličinu objekata u crtežu korištenjem naredbe Scale.

Kada kreirate crteže, često je brže ispuniti zahtjeve projekta modificiranjem postojećih geometrijskih oblika nego kreirati nove geometrijske oblike od nule. S naredbom Scale možete promijeniti veličinu geometrijskih oblika kako biste ispunili tekuće projektne zahtjeve.


Koristiti naredbu Scale kako biste promijenili veličinu objekata u crtežu.

Lekcija: Promjena veličine objekta 179

Promjena mjerila objekata Naredbu Scale koristite kada je potrebno promijeniti veličinu postojećeg geometrijskog oblika u crtežu. Naredbom Scale se može promijeniti mjerilo cijelog crteža ili samo objektima koje ste odabrali. Nakon što odaberete geometrijske oblike kojima će biti promijenjeno mjerilo, imate opciju promjene mjerila kopije odabranog geometrijskog oblika. Ako odaberete ovu opciju, originalni geometrijski oblik ostaje nepromijenjen dok se kopiji geometrijskog oblika mijenja mjerilo faktorom koji ste zadali.

Pristup naredbi

Scale

Naredbeni redak: SCALE or SC

Izbornik: Modify > Scale


Izbornik sa prečacima: Odaberite objekte, a zatim kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u prozoru za crtanje i odaberite Scale.

Opcije naredbe S naredbom Scale možete promijeniti mjerilo geometrijskom obliku upotrebom sljedećih opcija.

Opcija Opis

Base Point Upotrijebite ovu opciju kako biste definirali točku u odnosu na koju se odabranom geometrijskom obliku mijenja mjerilo. Ako se bazna točka ne podudara s odabranim geometrijskim oblikom, mijenja se mjerilo udaljenosti između bazne točke i geometrijskog oblika.

Copy Upotrijebite ovu opciju kako biste promijenili mjerilo kopiji odabranog geometrijskog oblika.

Reference Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali referentnu dužinu, bilo unošenjem vrijednosti ili odabiranjem dvije točke. Nakon što zadate referentnu dužinu, unesite novu referentnu dužinu. Faktor mjerila se izračunava kao Referentna dužina = Nova dužina.


Naputci za promjenu mjerila objektima Vrijednost manja od 1 smanjuje veličinu geometrijskog oblika. Vrijednost veća od 1

povećava veličinu geometrijskog oblika. Posljednji upotrijebljeni faktor mjerila nudi se u tekućem postupku editiranja. Kad koristite opciju Reference, dvije točke koje definiraju referentnu udaljenost su

neovisne o baznoj točki mjerila.

Postupak: Promjena mjerila objektima Sljedeći koraci daju pregled promjene mjerila objektima korištenjem naredbe Scale.

1. Pokrenite naredbu Scale. 2. Odaberite objekte kojima ćete promijeniti mjerilo. Pritisnite tipku ENTER kako biste završili

odabir objekata.

3. Odaberite baznu točku.

4. Unesite faktor mjerila (uvećanja ili smanjenja). Pritisnite tipku ENTER.

Lekcija: Promjena veličine objekta 181

Vježba: Promijenite mjerilo objekata upotrebom opcije Copy U ovoj vježbi, upotrijebit ćete opciju Copy naredbe Scale kako biste promijenili mjerilo kopije profilnih geometrijskih oblika spojke i ostaviti izvorni geometrijski oblik nepromijenjen. Zatim ćete zaokrenuti originalni geometrijski oblik i kote.

Završena vježba

1. Otvorite M_Scale-Copy.dwg.

2. U liniji s alatima Modify kliknite na Scale. Opcijom Window odaberite sve geometrijske oblike i kote u crtežu.

3. Pritisnite tipku ENTER kako biste prihvatili

odabir.


4. Odaberite centar velikog kruga za baznu točku.

5. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Copy.

6. Unesite 1.25 za faktor mjerila. Pritisnite tipku ENTER.

7. Kako biste zaokrenuli originalne objekte: Pokrenite naredbu Rotate. Otipkajte P i pritisnite tipku ENTER kako

biste odabrali prethodni izborni skup.

8. Pritisnite tipku ENTER kako biste prihvatili

izborni skup.

9. Odaberite centar velikog kruga.

10. Unesite 90. Pritisnite tipku ENTER.

U jednom od narednih poglavlja, učit ćete kako pomoću hvataljki promijeniti položaj kota i završiti crtež.



Vježba izazova: Arhitektura U ovoj vježbi, počet ćete tamo gdje ste stali u posljednjoj vježbi izazova i modificirati tlocrt kata.

Imate mogućnost izabrati hoćete li uraditi ovu vježbu korištenjem imperijalnih ili metričkih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vježbe kako biste završili korake.

Završena vježba

Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite crtež koji ste spremili iz prethodne

vježbe izazova ili otvorite I_ARCH-Challenge-CHP03.dwg.

2. Kreirajte geometrijski oblik koji će predstavljati stubište zgrade.Kreirat ćete stubište u otvorenom dijelu zgrade,a potom ga rotirati i pomaknuti u odgovarajući položaj:

Počnite s jednom linijom (1). Šablonski rasporedite liniju kako biste

kreirali stube na lijevoj strani. Dodajte vertikalne linije na lijevoj i

desnoj strani. Zrcalno preslikajte sve linije kako biste

kreirali stube na desnoj strani. Kreirajte preostale linije upotrebom

Otrack (osnap praćenja) ili direktnog unošenja udaljenosti.

Nemojte kreirati osnu liniju, ona je ovdje samo za kotne svrhe.


3. Postavite stube u donji otvor za stubište kako je prikazano.

4. Zrcalno preslikajte donje stube na gornji

otvor za stubište kako biste dovršili crtež.

5. Spremite i zatvorite crtež.

Metričke jedinice 1. Otvorite crtež koji ste spremili u prethodnoj

vježbi izazova ili otvorite M_ARCH-Challenge-CHP03.dwg.

2. Kreirajte geometrijski oblik koji će predstavljati stubište zgrade.Kreirat ćete stubište u otvorenom dijelu zgrade,a potom ga rotirati i pomaknuti u odgovarajući položaj:

počnite s jednom linijom (1). Šablonski rasporedite liniju kako biste

kreirali stube na lijevoj strani. Dodajte vertikalne linije na lijevoj i

desnoj strani. Zrcalno preslikajte sve linije kako biste

kreirali stube na desnoj strani. Kreirajte preostale linije upotrebom

Otrack (osnap praćenja) ili direktnog unošenja udaljenosti.

Nemojte kreirati osnu liniju, ona je ovdje samo za kotne svrhe.


3. Postavite stube u donji otvor za stubište kako je prikazano.

4. Zrcalno preslikajte donje stube u gornji

otvor za stubište kako biste dovršili crtež.



Vježba izazova: Strojarstvo U ovoj vježbi,koristit ćete znanje koje ste stekli u Poglavlju 3 kako biste editirali geometrijski oblik.

Završena vježba

1. Otvorite crtež koji ste spremili u prethodnoj vježbi izazova ili otvorite M_MECH-Challenge-CHP03.dwg.

2. Rotirajte pogled zdesna za 90 stupnjeva, kao što je prikazano.

NAPOMENA: Pogledi na slici su bliže jedan drugom nego što su u samom crtežu.

3. Pomaknite pogled odozgo tako da se

njegova srednja točka poravna s krugovima u glavnom pogledu. Pomaknite bočni pogled tako da se pravilno poravna s osnovnim pogledom. Pogledi za Rack Slider Base bi trebali izgledati kao što je prikazano.

NAPOMENA: Pogledi na slici su bliže jedan drugom nego što jesu u samom crtežu.


4. Kopirajte ili zrcalno preslikajte dva kruga u pogledu odozgo na drugu stranu.

5. Rotirajte pogled zdesna i pomaknite oba,

pogled odozgo i bočni pogled, tako da su poravnati s osnovnim pogledom.

NAPOMENA: Pogledi na slici su bliže jedan drugom nego što su u samom crtežu.

6. Zrcalno preslikajte geometrijski oblik u

pogledu odozgo i bočnom pogledu kako biste završili skicu kako je prikazano.



Rekapitulacija poglavlja Svaki projekt koji se kreira počinje jednostavnim geometrijskim oblikom. Postupci koji se koriste kako bi se editirali ovi osnovni objekti, transformiraju ih u složene projekte.

U ovom poglavlju naučili ste:

Koristiti različite metode odabira kako biste odabrali objekte u crtežu. Pomaknuti objekte u crtežu upotrebom ciljnika, Osnap praćenja i unošenjem koordinata za

precizno pozicioniranje objekata. Koristiti naredbu Copy kako biste kreirali nove objekte iz postojećih objekata u crtežu. Promijeniti kut objekata u crtežu korištenjem naredbe Rotate. Kreirati preslikane objekte u crtežu korištenjem naredbe Mirror. Koristiti naredbu Array kako biste kreirali pravokutne i kružne šablonske rasporede

objekata u crtežu. Promijeniti veličinu objekata u crtežu.

189

Organizacija crteža i naredbe upita

Sposobnost da elektronski manipulirate, organizirate i dobijete podatke iz crteža znatno prelazi granice onoga što bi se moglo postići korištenjem ručnih metoda. Međutim, kako biste iskoristili ovu prednost, morate postati spretni u korištenju naredbi i metoda koje program čine mnogo praktičnijim od olovke i papira.

U ovom poglavlju, učit ćete izvršavati najbolje postupke za organiziranje crteža korištenjem slojeva i vrsta linja. Također ćete učiti kako iskoristiti prednost elektronskog projektnog okruženja korištenjem alata za dobivanje podataka o geometrijskim oblicima u crtežu.


Koristiti slojeve kako biste organizirali objekte u crtežu. Koristiti naredbu Match Properties kako biste kopirali svojstva sa izvornog objekta na ciljne

objekte. Upotrijebiti paletu Properties kako biste promijenili svojstva objekta. Upotrijebiti različite vrste linija kako biste istakli objekte u crtežu. Koristiti naredbe upita (Distance, Area, List, i ID) kako biste dobili podatke o geometrijskim

oblicima sa crteža.

Napomena

Postavke standardnog Osnap-a i statusne trake Prije završetka vježbi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vježbe".

Poglavlje

4

190 Poglavlje 4: Organizacija crteža i naredbe upita

Lekcija: Korištenje slojeva Pregled

Ova lekcija opisuje što su slojevi i kako ih možete koristiti za organiziranje objekata u crtežu. Na primjer, na sljedećem prikazu, linije objekta bi mogle predstavljati različite slojeve, s kotama na jednom sloju, isprekidanim linijama na drugom i otvorima na trećem. Svaki sloj može imati postavke svojstava koja određuju boju, vrstu linije i debljinu linije objekata u tom sloju.

U uobičajenom crtežu, objekti se podešavaju kako bi predstavili neki dio crteža. Ovi objekti mogu obuhvaćati geometrijski oblik, tekst, kote i granice. Kako biste organizirali crtež, potreban je način za logično grupiranje objekata na osnovu funkcije, izgleda ili drugih karakteristika.

Nakon završetka ovog poglavlja, moći ćete koristiti slojeve kako biste organizirali objekte u crtežu.


Opisati kako se slojevi mogu koristiti za organiziranje objekata u crtežu. Opisati svrhu sloja 0. Pristupiti okviru za dijalog Layer Properties Manager i koristiti druge naredbe za rukovanje

slojevima.

Lekcija: Upotreba slojeva 191

Korištenje slojeva za organizaciju objekata Kako raste složenost crteža, organizacija objekata postaje odlučujuća za upravljanje projektnim podacima. Možete koristiti slojeve kako biste logično grupirali objekte u crtežu.

Upotrijebite slojeve kako biste logično organizirali i grupirali podatke u crtežu i kako biste primijenili standarde linija, boja i debljina linija. Kada objekte grupirate u slojeve, možete kontrolirati čitave grupe srodnih objekata kontroliranjem jednog sloja. Na primjer, ako stavite kote u crtežu na jedan sloj, možete sve kote odjednom skriti tako što ćete jednostavno skriti sloj.

Sljedeća slika prikazuje kako se slojevi koriste za organiziranje objekata. Slika lijevo predstavlja logično grupiranje sličnih objekata, dok slika desno prikazuje ono što vidite u programu.

Korištenje slojeva je slično korištenju transparentnih folija u ručnom crtanju, gdje se prozirne folije koje sadrže grupe srodnih elemenata postavljaju preko projekta. Krajnji rezultat je da vidite sve što je projektant kreirao, uz fleksibilnost koja se očituje u tome što se folije lako mogu skloniti kako bi se promatrač usredotočio samo na određene aspekte projekta.


Uobičajena konfiguracija slojeva Uobičajeni crtež može koristiti slojeve za organiziranje objekata na sljedeći način.

Ime sloja Objekti

Walls (Zidovi) Svi geometrijski oblici koji predstavljaju zidove.

Electrical (Elektro) Svi geometrijski oblici koji predstavljaju električne instalacije.

Hidden (Skriveno) Geometrijski oblici koji su skriveni u trenutnom pogledu.

Landscape (Krajobraz) Geometrijski oblici koji predstavljaju krajobrazne objekte.

Construction (Konstrukcija)

Privremeni geometrijski oblici upotrijebljeni za skiciranje ili druge svrhe konstrukcije geometrijskih oblika.

Dimensions(Kote) Kote.

Annotation (Opisi) Tekst.

Hatching (Šrafura) Šrafure, ispune, gradijentni (postupni) prijelazi.

Border (Granica) Okvir, zaglavlje.

Tablica iznad je samo primjer uobičajene konfiguracije slojeva. Većina tvrtki ima standarde za slojeve već definirane kako bi zadovoljile njihove specifične potrebe. Primjer niže prikazuje standardnu arhitektonsku konfiguraciju slojeva.


Uobičajena arhitektonska konfiguracija slojeva Upotrijebite Layer Properties Manager kako biste kreirali i upravljali slojevima u crtežu.

Naputci za slojeve Koristite slojeve kako biste logično grupirali objekte na osnovu izgleda, funkcije ili drugih

karakteristika. Kad je crtež organiziran u slojeve, možete lako kontrolirati cijele grupe objekata.

Unaprijed određen sloj Svaki crtež koji kreirate ima unaprijed određen sloj koji se zove 0 (sloj nula - Layer 0). Ovim se omogućava da svaki crtež sadrži bar jedan sloj.

Naputci za sloj 0 Slijede neki određeni naputci koji se odnose na sloj 0.

Ne možete ga obrisati. Možete ga upotrijebiti kako biste kreirali blokove, dopuštajući da se boje u blokovima

prikažu na određeni način kad se umeću u crtež. Trebalo bi kreirati nove slojeve kada kreirate novi crtež, osim ako nisu već dani u

predlošku (zahtjevu) tvrtke. Upotrijebite ove slojeve kako biste organizirali objekte u crtežu umjesto da ih sve postavljate u sloj 0.

Ako kreirate objekte u sloju 0, u svakom trenutku ih možete dodijeliti drugom sloju.


Alati za slojeve Kreiranje i upravljanje slojevima zahtjeva upotrebu nekih važnih naredbi, Layer Properties Manager-a i ladice Layer u traci s alatima Layers. Zajedno, ove naredbe i alati pružaju traženu funkcionalnost potrebnu za učinkovito efektivno kreiranje, upravljanje i dodjelu objekata slojevima.

Pristup naredbi

Layer Properties Manager

Naredbeni redak: LAYER, LA Izbornik: Format > Layer Traka s alatima: Layers

Make Object's Layer Current

Layer Previous

Upozorenje

Layer Previous nije dostupan u AutoCAD-u LT®.

Primarni alat za upravljanje slojevima je okvir za dijalog Layer Properties Manager. Upotrijebite ovaj okvir za dijalog kako biste kreirali slojeve i upravljali slojevima.


Opcije naredbe Sljedeće opcije su dostupne u okviru za dijalog Layer Properties Manager za bitno upravljanje slojevima.

Opcija Opis

Kliknite kako biste kreirali novi sloj. Unesite ime sloja u stupac Name.

Kliknite kako biste označili odabrani sloj za brisanje. Sloj se ne briše dok ne kliknete na OK ili Apply. Ne možete obrisati trenutni sloj ili slojeve koji sadrže objekte.

Kliknite kako biste odabrani sloj učinili trenutnim (Current). Također, možete dvostruko kliknuti na sloj kako biste ga učinili trenutnim slojem.

Kliknite na sloj u odgovarajućem stupcu kako biste dodijelili svojstva boje, vrste linije, debljine linije, stila ispisa i statusa ispisa.

Ladica (popis) Layer Ladica Layer (popis slojeva) je postavljena u liniji s alatima Layers. Ovaj popis ima dvostruku namjenu.

1. U normalnom radu, prikazan je trenutni sloj, a kad se odabere objekt, popis pokazuje u kojem se sloju taj objekt nalazi. Sljedeća slika demonstrira slučaj kada je odabrana kota, pa je u ladici Layer prikazan sloj Dimension.


2. Nakon što ste kreirali slojeve, upotrijebite ovu kontrolu kako biste postavili trenutni sloj, prilagodili status slojeva u crtežu i zadali odabrane objekte određenim slojevima.

Status sloja Možete upravljati vidljivošću i raspoloživošću objekata u slojevima prilagođavanjem statusa sloja. Naredna tablica opisuje svaki mogući status sloja.

Ove ikone se pojavljuju u okviru za dijalog Layer Properties Manager i ladici Layer. Kliknite na ikonu kako biste promijenili status sloja.

Ikona Status

ILI Uključen - Objekti u sloju su vidljivi. Isključen - Objekti u sloju nisu vidljivi, ali se uzimaju u obzir kada se crtež regenerira.

ILI Odmrznut - Objekti u sloju su vidljivi. Zamrznut - Objekti u sloju nisu vidljivi i ne uzimaju se u obzir kada se crtež regenerira.

ILI Otključan - Možete izabrati i editirati objekte u sloju. Zaključan - Ne možete izabrati ili editirati objekte u sloju.

Savjet

Svojstva novog sloja Kada kreirate novi sloj, svojstva trenutno odabranog sloja se dupliraju za novi sloj. Ako će novi sloj imati svojstva, poput boje ili vrste linije, zajednička s drugim slojem, odaberite sličan sloj prije nego što kliknete na New.

Naputci Slojevi koji su isključeni nisu vidljivi, ali se uzimaju u obzir prilikom regeneracije crteža. Slojevi koji su zamrznuti nisu vidljivi i ne uzimaju se u obzir prilikom regeneracije crteža. Naredba Layer Previous vas vraća na prethodno stanje slojeva, što znači na prethodne

postavke sloja i prethodni status svih slojeva u crtežu.

Savjet

Savjet u vezi performansi Za dobivanje boljih performansi kod velikih crteža, zamrznite slojeve umjesto što ih isključite. Objekti na slojevima koji su isključeni se još uvijek uzimaju u obzir prilikom regeneriranja crteža, dok se objekti u slojevima koji su zamrznuti ne uzimaju u obzir, i stoga ne izračunavaju prilikom regeneriranja crteža.


Vježba: Radite sa slojevima U ovoj vježbi, zamrznut ćete i odmrznuti slojeve i zaključati ih i otključati. Kreirat ćete nove slojeve, postaviti trenutni sloj i kreirati nove geometrijske oblike u trenutnom sloju.

Završena vježba

1. Otvorite M_Create-Layers.dwg.

2. Proučite crtež, pritom obratite posebnu pažnju na boju i vrstu linija objekata:

U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer.

Kliknite na ikonu s izgledom Sunca kako biste zamrznuli sloj Dimensions. Izgled ikone se mijenja u pahulju što ukazuje na to da je sloj zamrznut.

Dok je sloj Dimensions isključen, lakše je pogledati i izvršiti promjene nad geometrijskim oblicima.

3. Kako biste sloj Hidden učinili trenutnim:


Kliknite na Hidden kako biste ga postavili za trenutni sloj.


4. Zumirajte pogled u prikazano područje: Pomoću naredbe Line, kreirajte liniju od

točke 1 do točke 2 i drugu od točke 3 do točke 4, kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Pobrinite se da se vežete za točnu krajnju točku ili točku presjeka na postojećim objektima.

5. Zumirajte tako da je cijeli crtež prikazan.

6. Kako biste sloj Center učinili trenutnim: U traci s alatima, kliknite na ladicu Layer. Kliknite na Center kako biste ga učinili

trenutnim slojem.

7. Kako biste nacrtali liniju: Pokrenite naredbu Line. Pozovite kvadrantnu točku na 180

stupnjeva velikog kruga i povlačite pokazivač ulijevo duž pomoćne zrake.

U polje za dinamički unos podataka unesite 5. Pritisnite tipku ENTER.

8. Kako biste završili liniju: Povlačite pokazivač izvan velikog

kruga udesno s pomoćnom zrakom. U polje za dinamički unos unesite 85.


Ponovo pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Line.


9. Kako biste kreirali još jednu liniju: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili

naredbu Line. Pozovite točku kvadranta na 270

stupnjeva velikog kruga i povlačite pokazivač prema dolje duž pomoćne linije.

U polje za dinamički unos podataka unesite 5.


10. Kako biste dovršili liniju:

Povlačite pokazivač izvan i iznad velikog kruga duž pomoćne linije.

U polje za dinamički unos podataka unesite 85.

Pritisnite tipku ENTER. Ponovo pritisnite tipku ENTER kako biste

dovršili naredbu.

11. Upotrijebite naredbu Rotate kako biste rotirali i obje osi simetrije za 30 stupnjeva. Za baznu točku rotacije upotrijebite centar velikog kruga.

12. U traci s alatima Layers, kliknite ladicu

Layer: Kliknite na ikonu pahuljice kako biste

odmrznuli sloj Dimensions. Kliknite na Visible kako biste sloj

postavili za trenutni. Umanjite zoom kako bi bio prikazan

cijeli crtež.

13. Kako biste pogledali postavke objekta: Dodirnite pokazivačem bilo koji objekt

na sloju Visible. Primijetite simbol lokota koji je prikazan odmah pored pokazivača.

Dodirnite druge objekte i primijetite da su prikazani kao označeni.


14. Kako biste vidjeli postavke objekata nacrtanih isprekidanim linijama:

Pritisnite tipku ESC kako biste bili sigurni da nijedan objekt nije odabran.

Odaberite bilo koju od isprekidanih linija. Promatrajte kako trake s alatima Layers i

Properties odražavaju postavke tog objekta.

15. kako biste pogledali dodatna postavke

objekta: Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili

objekt. Izaberite bilo koju kotu. Promatrajte kako trake s alatima Layers i

Properties odražavaju postavke tog objekta.

Izaberite bilo koju osnu liniju. Promatrajte kako je ladica Layers prazna i

kako traka s alatima Properties nastavlja odražavati opće postavke objekata.

S obzirom da ladice ne mogu prikazivati više svojstava odjednom, ovo ukazuje na to da su ova dva objekta dodijeljena različitim slojevima.

16. Kako biste pomaknuli objekte, od kojih su neki u zaključanom sloju:

Pokrenite naredbu Move. Odaberite sve objekte u pogledu Auxiliary. Pritisnite tipku ENTE kako biste dovršili

izborni skup. Kliknite na bilo koju točku u crtežu.

Unesite 25. Pritisnite tipku TAB. U polje za unos Angle, unesite 30. Pritisnite tipku TAB.

Kliknite bilo gdje u crtežu kako biste dovršili naredbu Move.

Primijetite da se neki objekti nisu pomaknuli.

17. Kako biste pogledali tekstualni prozor i podatke o objektima:

Pritisnite tipku F2 kako biste prikazali tekstualni ekran.

Primijetite da se 9 objekata nalazilo u zaključanom sloju.

Pritisnite tipku F2 kako biste uklonili tekstualni ekran.

18. Poništite naredbu Move.

19. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu (popis) slojeva:

Kliknite na ikonu lokota kako biste otključali sloj Visible.

Izgled ikone lokota se mijenja iz zaključanog lokota u otključani i otvoreni lokot što govori da je sloj otključan.

20. Ponovite naredbu Move iz prethodnog koraka:

Primijetite kako se svi objekti pomiču. Ponovno zaključajte sloj Visible.


21. Kako biste kreirali novi sloj: U traci s alatima Layers, kliknite na Layer

Properties Manager. U stupcu s imenom sloja (Name), kliknite

na 0. Svojstva sloja 0 će biti korištena kao unaprijed određena svojstva za novi sloj.

U okviru za dijalog Layer Properties Manager, kliknite na New Layer.

U polje za ime sloja (Layer Name), utipkajte Title Block.

Kliknite na polje Color i odaberite bijelu boju (White).

Kliknite na OK.

22. Kako biste dodali još jedan sloj:

Iznova kliknite na New Layer. U polju za ime sloja utipkajte Viewport. Kliknite na polje Color i odaberite

cijanoplavu boju (Cyan). Kliknite na OK. Kliknite na polje Plot. Ovo će postaviti sloj

Viewport na ne-ispisujući. Kliknite na sloj Title Block. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na

Set Current. Kliknite na OK kako biste zatvorili okvir za

dijalog Layer Properties Manager.

23. Smanjite zoom tako da je cijeli crtež prikazan.

24. Da biste kreirali pravokutnik: Pokrenite naredbu Rectangle. Unesite 0,0. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite

na Dimensions. Za dužinu unesite 400. Pritisnite tipku ENTER. Za širinu unesite 277. Pritisnite tipku ENTER. Kliknite bilo gdje u blizini pogleda

Auxiliary kako biste dovršili naredbu.



Lekcija: Promjena svojstava objekta Pregled

Ova lekcija opisuje što su svojstva objekta i načine za promjenu svojstava objekata u crtežu direktnom interakcijom s trakama s alatima Layers i Properties. Svaki objekt koji kreirate u crtežu ima pridružena svojstva: na primjer, linija ima pridruženi sloj, boju, vrstu linije i debljinu linije.

Vrlo je uobičajena praksa da mijenjate svojstva objekta dok radite na crtežu. Najefikasnija metoda za promjenu svojstava malog broja objekata je direktnom interakcijom s trakama s alatima Layers i Properties.

Nakon završetka ove lekcije, moći ćete opisati razna svojstva objekata, identificirati trenutne postavke, i dodijeliti i promijenite svojstva objekta bez napuštanja prostora za crtanje.

Sljedeća slika prikazuje opća svojstva kruga prikazana u paleti Properties.


Opisati što su svojstva objekta i objasniti kako se koriste. Opisati upotrebu i učinak svojstva ByLayer. Promijeniti svojstva objekta.

Lekcija: Promjena svojstava objekta 203

O svojstvima objekta Najuobičajenija svojstva objekta obuhvaćaju sloj (Layer), boju (Color), vrstu linije (Linetype) i debljinu linije (Lineweight). Kad kreirate nove objekte, trebate se pobrinuti da postavke svojstava objekta proizvode željene rezultate. Svojstvima objekta možete pristupiti iz palete Properties.

Sljedeća slika prikazuje svojstva objekta kruga onako kako se prikazuju u paleti Properties.

Definicija svojstava objekta Svojstva objekta upravljaju izgledom objekta, i na ekranu i prilikom ispisa. Sljedeća slika prikazuje objekte sa svojstvima vrste linije, debljine linije i boje postavljenim na vrijednosti drugačije od unaprijed određenih.

Primjer svojstava objekta Uobičajena je praksa u crtanju da se detalj ili površina koja je zaklonjena drugom prikazuje isprekidanom linijom. Isprekidana linija ukazuje da se detalj nalazi iza trenutne vidljive površine. Druga uobičajena praksa je da se koriste boje radi razlikovanja objekata u složenim crtežima, pri čemu se različitim vrstama objekata dodjeljuju različite boje.


Na sljedećoj slici su linije objekta prikazane s neprekidnom (kontinuiranom) vrstom linije i zasebnom bojom. Linija presjeka je prikazana s vrstom linije Phantom i zasebnom bojom. Osne linije rupa su prikazane s vrstom linije Centerline i zasebnom bojom. Nevidljivi rubovi su prikazani isprekidanom linijom (vrsta linije Hidden) i zasebnom bojom.

Linije objekta prikazane kao neprekidna (kontinuirana) linija (vrsta linije Continuous).

Osne linije rupa prikazane kao vrsta linije Centerline.

Nevidljivi rubovi prikazani kao isprekidane linije (vrsta linije Hidden)

Linija presjeka prikazana kao vrsta linije Phantom.

Svojstvo ByLayer Traka s alatima Properties prikazuje trenutni režim rada crteža za svojstva objekta. Unaprijed određena postavka je ByLayer. Po unaprijed određenim postavkama, svi slojevi koriste postavku ByLayer za boju, vrstu i debljinu linije.

Sljedeća slika prikazuje unaprijed određena postavke ByLayer u traci s alatima Properties.

Definicija postavke svojstava ByLayer Postavka svojstava ByLayer se dodjeljuje objektima kako bi se zadala boja, vrsta linije, debljina linije i stil ispisa. Ovo posebno podešenje svojstava je ekvivalentno korištenju određene boje, poput crvene, ili određene vrste linije, kao što je isprekidana. Kada su tipovi svojstava postavljeni na ByLayer, objekt preuzima postavke svojstava koja su definirana u sloju tog objekta. Ako promijenite svojstvo u sloju, svi objekti s postavkama ByLayer će se shodno tome ažurirati.


Postavka ByLayer ne samo da dopušta skladnost i postojanost među objektima u istom sloju,već i osigurava odgovarajuće ažuriranje svih objekata ako promijenite boju, vrstu ili debljinu linije sloja.

Savjet

Svojstva boje, vrste i debljine linije objekta trebate promijeniti u neka drugačija od ByLayer samo onda kada je to apsolutno neophodno. Kada promatrate crtež koji sadrži objekte iste boje i iste vrste linije, prirodno je pretpostaviti da se ti objekti nalaze na istim slojevima.

Primjer promjene svojstava objekta na različita od unaprijed određenih ByLayer Uobičajena je praksa u crtanju u strojarstvu da se određene vrste objekata postavljaju u svoje zasebne slojeve. Na primjer, sve osi će biti u istom sloju, sve linije objekata u svom sloju, itd. Praćenjem ove strukture, možete lako upravljati prikazom svih objekata i na ekranu i prilikom ispisa.

Na sljedećoj slici linije objekta, osne linije i isprekidane linije imaju sva svoja svojstva postavljena na ByLayer.

Ako promijenite debljinu linije za sloj Outline, sve linije na tom sloju će se promijeniti kako bi odrazile postavke sloja. Ova promjena je prikazana na sljedećoj slici.


Promjena svojstava objekta Jedan način za promjenu svojstava objekata je da direktno komunicirate s trakama s alatima Layers i Properties. Ova metoda dopušta promjenu svojstva jednog ili više objekata koje odaberete bez skretanja pažnje s crteža, što zauzvrat omogućava projektiranje bez obaranja pogleda.

Sljedeća slika prikazuje traku s alatima Layers. Korištenjem ove trake s alatima možete modificirati sloj u kome se nalazi objekt.

Traka s alatima Layers

Sljedeća slika prikazuje traku s alatima Properties. Korištenjem ove trake s alatima možete modificirati boju, vrstu i debljinu linije objekta.

Traka s alatima Properties

Naputci za promjenu svojstava Neka su prikazane trake s alatima Layers i Properties. Ako nisu, uključite ih. Upotrijebite odabir elemenata opcijama Window i Crossing kako biste brzo odabrali jedan

ili više objekata kojima ćete promijeniti svojstva. Ako odaberete pogrešan objekt, samo pritisnite tipku SHIFT i iznova ga odaberite kako

biste ga uklonili iz izbornog skupa.

Savjet

Odabir objekata Ako imate mnogo objekata kojima trebate promijeniti svojstva, pobrinite se da pritisnite tipku ESC nakon završetka svake promjene, a prije odabira novih objekata. Ovim ćete spriječiti slučajne promjene svojstva prethodno odabranih objekata.

Postupak: Promjena svojstva sloja objekta Sljedeći koraci pružaju pregled načina za promjenu svojstva sloja objekta pomoću trake s alatima Layers.

1. Odaberite jedan ili više objekata u crtežu koje treba prebaciti u drugi sloj.


2. U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layer. Odaberite željeni sloj.

3. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.

Postupak: Promjena svojstva boje objekta Sljedeći koraci pružaju pregled načina za promjenu svojstva boje objekta pomoću trake s alatima Properties.

1. Odaberite jedan ili više objekata u crtežu kojima treba promijeniti boju.

2. U traci s alatima Properties kliknite na ladicu Color. Odaberite željenu boju s popisa.



Postupak: Promjena svojstva vrste linije objekta Sljedeći koraci opisuju način za promjenu svojstva vrste linije objekta pomoću trake s alatima Properties.

1. Odaberite jedan ili više objekata kojima treba promijeniti vrstu linije.

2. U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Linetype. Odaberite željenu vrstu linije s

popisa.

3. Pritisnite tipku Esc kako biste ukinuli izborni skup.


Postupak: Promjena svojstva debljine linije objekta Sljedeći koraci opisuju način za promjenu svojstva debljine linije objekta pomoću trake s alatima Properties.

1. Odaberite jedan ili više objekata u crtežu kojima je potrebno promijeniti debljinu linije kojom su nacrtani.

2. U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Lineweight. U popisu odaberite željenu

debljinu.



Vježba: Promijenite svojstva objekta U ovoj vježbi direktno ćete koristiti trake s alatima Layers i Properties kako biste promijenili sloj, vrstu i debljinu linije odabranih objekata.

Završena vježba

1. Otvorite I_Change-Properties.dwg.

2. Kako biste promijenili vrstu linije podižućih vrata na ByLayer:

Izaberite podižuća vrata (1). U traci s alatima Properties kliknite na

ladicu Linetype. Odaberite ByLayer. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli

izborni skup.

3. Kako biste premjestili neke oznake strojeva u drugi sloj:

Odaberite tekst koji predstavlja brojeve strojeva od 47 do 54, kao što je prikazano.


Odaberite sloj oznaka strojeva kako biste premjestili brojeve u ovaj sloj.

Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli izborni skup.

4. Kako biste premjestili neke stolove u drugi sloj:

Odaberite tri okrugla stola kao što je prikazano.


Odaberite stol sa strojevima kako biste premjestili stolove u ovaj sloj.



5. Kako biste promijenili debljinu linije nekih objekata:

U statusnoj traci kliknite na LWT kako biste uključili vidljivost debljine linija.

Zumirajte pogled u području okna za stubište u crtežu.

Odaberite unutrašnje zidove okna za stubište, sve stube i linije koje predstavljaju vrata.

U traci s alatima Properties, kliknite na ladicu Lineweight.

Izaberite ByLayer. Pritisnite tipku ESC kako biste ukinuli

izborni skup.

6. Kako biste promijenili boju nekih objekata:

Zumirajte u gornji desni dio crteža. Odaberite linije koje predstavljaju prostor

vage, kao što je označeno. U traci s alatima Properties, kliknite na

ladicu Color. Odaberite svojstvo ByLayer kako biste

promijenili boju objekata na onu na koju je postavljen njihov sloj.


7. Kako biste premjestili neke strojeve u drugi sloj:

Odaberite strojeve označene brojevima 5 do 10 bez biranja brojčane oznake.

U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layers.

Odaberite sloj sa strojevima kako biste ove strojeve premjestili u taj sloj.


8. Zatvorite crtež bez spremanja.


Lekcija: Poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekata Pregled

Ova lekcija opisuje kako možete promijeniti svojstva objekata u crtežu kako bi se izjednačila sa svojstvima drugih objekata u crtežu ili u nekom drugom crtežu.

Tipičan crtež sadrži mnogo objekata, od kojih svaki ima svojstva koja su jedinstvena (zasebna) za pojedini objekt ili vrstu objekata i opća, tj. zajednička, svojstva koja dijele svi objekti u crtežu.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete koristiti naredbu Match Properties kako biste primijenili svojstva izvornog objekta na ciljne objekte.

Sljedeća slika prikazuje kako nekoliko objekata u crtežu može imati zajednička svojstva.


Koristiti naredbu Match Properties kako biste primijenili svojstva izvornog objekta na ciljne objekte.

Lekcija: Poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekata 213

Poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekata Naredbu Match Properties koristite kako biste dodijelili svojstva objekta kojeg birate za izvorni objekt na bilo koji broj objekata koje birate kao ciljne objekte.

Na sljedećoj slici su svojstva izvornog objekta šrafure primijenjena na ciljnu šrafuru.

Pristup naredbi

Match Properties

Naredbeni redak: MATCHPROP

Izbornik: Modify > Match Properties



Okvir za dijalog Property Settings Svojstva odabrana u okviru za dijalog Property Settings određuju koja svojstva odabranog objekta se kopiraju na ciljne objekte. Kako biste podesili postavke Match Properties, nakon što pokrenete naredbu Match Properties i odaberete izvorni objekt, kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu i kliknite na Settings.

Okvir za dijalog Property Settings je podijeljen u dva područja, Basic Properties (osnovna svojstva) Special Properties (posebna svojstva).

Osnovna svojstva su svojstva zajednička za većinu objekata. Posebna svojstva su svojstva specifična za određenu vrstu objekata. Na primjer, ako

odaberete opciju Text, tekstualni stil izvornih objekata se dodjeljuje ciljnom tekstualnom objektu. U nekim slučajevima, možda nećete željeti kopirati tekstualni stil na ciljni tekst, pa ćete ukinuti oznaku potvrde (kvačicu) u polju opcije Text. Samo se odabrana osnovna svojstva kopiraju na ciljni tekst.

Savjet

Poklapanje (izjednačavanje) svojstava u više crteža Ako je više crteža istovremeno otvoreno, možete upotrijebiti naredbu Match Properties kako biste postigli poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekta u jednom crtežu sa svojstvima objekta u nekom drugom crtežu.


Postupak: Poklapanje (izjednačavanje) svojstava objekata Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja naredbe Match Properties za primjenu svojstava izvornog objekata na ciljni objekt.

1. Pokrenite naredbu Match Properties. 2. Odaberite izvorni objekt.

3. Kako biste kontrolirali koja svojstva se dodjeljuju ciljnom objektu, kliknite desnom tipkom

miša bilo gdje u crtežu i kliknite na Settings. U okviru za dijalog Properties Settings odaberite željena svojstva.

4. Odaberite ciljne objekte na koje će biti primijenjena svojstva.

Naputci za poklapanje (izjednačavanje) svojstava Kada koristite naredbu Match Properties možete odabrati samo jedan izvorni objekt. Izvorni objekt morate direktno odabrati. Izbor implicitnim prozorom ili drugom metodom s

prozorom za odabir nije dostupan. Svojstva izvornog objekta možete kopirati na neograničen broj objekata. Prilikom odabira

ciljnih objekata možete koristiti bilo koju metodu za odabir.


Vježba: Poklopite (izjednačite) svojstva objekta U ovoj vježbi ćete upotrijebiti naredbu Match Properties kako biste primijenili svojstva jednog objekta na druge objekte. Kada budete završili vježbu moći ćete koristiti naredbu Match Properties kako biste učinkovitije kreirali crteže.

Završena vježba

1. Otvorite C_Match-Properties1.dwg.

2. Kako biste poklopili (izjednačili) svojstva jednog bloka prozora s drugim:

U traci s alatima Standard, kliknite na Match Properties.

Odaberite blok prozora (1) za izvorni objekt.

Odaberite blokove prozora u točkama (2), (3) i (4) za ciljne objekte.

Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz naredbe.

3. Kako biste poklopili (izjednačili) neka od

svojstava jednokrilnih vrata s dvokrilnim vratima:

Pokrenite naredbu Match Properties. Odaberite luk otvaranja vrata kao što je

označeno strelicom na slici.


4. Kako biste promijenili postavke povezana sa svojstvima koja će se poklapati (izjednačiti) :

Kliknite desnom tipkom miša u prozoru za crtanje. Kliknite na Settings.

U okviru za dijalog Property Settings, u području Basic Properties, neka ne bude potvrđena opcija Color.

Kliknite na OK.

5. Kako biste dovršili poklapanje svojstava:

Upotrijebite opciju Crossing window za odabir dvokrilnih vrata na lijevoj strani, kao što je gore prikazano u koraku 3.

Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz naredbe.

NAPOMENA: Kako boja dvokrilnih vrata nije postavljena na ByLayer, nije se promijenila. Ako kliknete na bilo koji objekt na dvokrilnim vratima, primijetit ćete da je sloj Doors prikazan u ladici Layer trake s alatima Layers.

6. Kako biste poklopili neka svojstva jedne šrafure zida na drugu:

Pokrenite naredbu Match Properties. Odaberite šrafuru zida između dvoja

vrata, kao što je prikazano na slici.

7. Kako biste promijenili postavke svojstava koja će se poklapati:

Kliknite desnom tipkom miša u crtežu. Kliknite na Settings.

Neka ne bude potvrđena opcija Hatch u okviru za dijalog Property Settings, a neka je odabrana opcija Color.


Kliknite na OK. Odaberite šrafuru zida odmah iznad

izvorne šrafure.

Samo se osnovna svojstva šrafure mijenjaju. Kako stil šrafure nije dio osnovnih svojstava, vrsta šrafure ostaje ista.


9. Kako biste poklopili stilove šrafura između šrafura zidova:

Dok se još uvijek nalazite u naredbi Match Properties, otvorite okvir za dijalog Property Settings.

Odaberite opciju Hatch. Kliknite na OK. Odaberite istu šrafuru kao u prethodnom

koraku. Ovaj put se stil šrafure mijenja zajedno s

osnovnim svojstvima. Nastavite birati preostale rasparene zidne

šrafure. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz

naredbe.

10. Kako biste dobili poklapanje svojstava

između kota: Pokrenite naredbu Match Properties. Odaberite kotu koja pokazuje ukupnu

dimenziju na donjoj strani crteža za izvorni objekt.

11. Kako biste dovršili poklapanje svojstava: Odaberite sve kote na gornjoj strani

crteža.

12. Kako biste pripremili poklapanje svojstava

između objekata u različitim crtežima: Otvorite crtež C_Match-

Properties2.dwg. Kliknite na izbornik Window > Tile

Vertically. Zumirajte pogled u donji desni kut

crteža C_Match-Properties1.dwg.


13. Kako biste poklopili svojstva objekata u dva crteža:

Pokrenite naredbu Match Properties. U crtežu odaberite tekst LG.

CONFERENCE.


Aktivirajte crtež C_Match-Properties1.dwg.

Odaberite tekstualne objekte u crtežu. Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz

naredbe.



Lekcija: Upotreba palete Properties Pregled

Ova lekcija opisuje paletu Properties i načine njenog korištenja za modificiranje svojstava objekta.

Svaki objekt koji kreirate ima skup svojstava koja definiraju izgled objekta u crtežu. U stvari, dok kreirate objekte, svojstva im dodjeljujete tijekom postupka kreiranja geometrijskih oblika. Ova svojstva možete pogledati i modificirati pomoću palete Properties.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete koristiti paletu Properties kako biste postavili svojstva objekta.

Sljedeća slika prikazuje uobičajen crtež koji sadrži različite vrste objekata. Možete upotrijebiti paletu Properties kako biste istovremeno modificirali opća svojstva različitih objekata.


Koristiti paletu Properties kako biste postavili svojstva objekta.

Lekcija: Upotreba palete Properties 221

Upotreba palete Properties Paletu Properties možete koristiti kako biste promijenili svojstva objekta. Sučelje palete je kontekstno-osjetljivo, tako da prikazuje samo svojstva bitna za vrstu objekta koji ste izabrali.

Svojstva objekta Svojstva su organizirana u zasebne grupe, kao što su General, Geometry i Misc. Kliknite na strelice u zaglavlju svake grupe kako biste skupili ili proširili grupu. Svojstva koja se mogu samo pročitati su označena sivom pozadinom u stupcu vrijednosti, i ne mogu se odabrati. Možete odabrati svojstva koja se mogu i pročitati i upisati. Opcije za promjenu ovih svojstava variraju u ovisnosti o svojstvima. Neke su popisi, neke su jednostavna polja s tekstom, dok druge zahtijevaju da kliknete na ikonu u polju kako biste redefinirali točku.

Pristup naredbi

Properties Palette

Naredbeni redak: PROPERTIES

Izbornik: Modify > Properties; Tools > Palettes > Properties; kliknite desnom tipkom miša na objekt > Properties


Prečac na tipkovnici: CTRL+1

Napomena

S izuzetkom metode klika desnom tipkom miša, gore navedene u tablici Pristup naredbi, sve druge opcije za prikazivanje palete Properties je i zatvaraju ako je već otvorena.

Savjet

Na neke objekte možete i dvostruko kliknuti kako biste pristupili paleti Properties.


Izbor objekata upotrebom ladice Object Types Kad ste izabrali više vrsta objekata, ladica Object Types prikazuje "All". Kad odaberete različite vrste objekata, paleta Properties prikazuje samo one vrste svojstava koja su zajednička za sve odabrane objekte. Za svaku vrstu objekta koju odaberete, u ladici se pojavljuje ime vrste objekta. U ladici možete odabrati vrstu objekta kako biste postavili svojstva za odabrane objekte te vrste.

na primjer, sljedeća slika prikazuje ladicu Object Type kad su odabrana dva objekta, polilinija i krug.

Postupak: Upotreba palete Properties za promjenu svojstava objekta Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja palete Properties za promjenu svojstava objekta.

1. Prikažite paletu Properties. 2. Odaberite objekt kojem ćete podesiti svojstva. 3. Možete promijeniti bilo koju vrijednost u poljima za čitanje i upis i sve promjene se odvijaju

u realnom vremenu. 4. Pritisnite tipku ESC kako biste poništili izborni skup objekata. Paleta Properties ostaje

otvorena.

Naputci za upotrebu palete Properties paleta Properties se razlikuje od tradicionalnih okvira za dijalog utoliko što može ostati

otvorena dok koristite druge naredbe. Druge metode su dostupne za editiranje svojstava objekta, ali paleta Properties

omogućava opće sučelje za istovremene promjene nad različitim vrstama objekata i svojstava više objekata.

Kliknite na ikonu za automatsko skrivanje (Auto-hide) na paleti Properties (prikazana na sljedećem prikazu) kako bi se paleta skupljala kad se pokazivač udalji od nje.


Vježba: Manipulirajte svojstvima objekta U ovoj vježbi ćete učiti kako funkcionira paleta Properties. Kad dovršite vježbu, moći ćete učinkovito manipulirati objektima i njihovim svojstvima pomoću palete Properties.

Završena vježba

1. Otvorite C_Properties-Palette.dwg.

2. Kako biste otvorili paletu Properties: Pritisnite kombinaciju tipki CTRL+1

kako biste otvorili paletu.

NAPOMENA: Ako je paleta Properties već otvorena, CTRL+1 će je zatvoriti. Paleti Properties možete pristupiti i tako što ćete dvostruko kliknuti na objekt u crtež. Ovim se ili otvara paleta Properties, ako već nije otvorena, proširuje paleta, ako je postavljena opcija Auto hide, usredotočuje na paletu ako je već otvorena ili pokreće naredba PEDIT ako dvostruko kliknete na poliliniju.


3. Kliknite na tipku Auto-hide u donjem lijevom kutu palete Properties, kao što je prikazano na slici.

Ovim će se paleta proširiti kada pomaknete pokazivač iznad nje i skupiti kada pomaknete pokazivač dalje od nje. Također, paletu možete vezati tako što ćete je povući do ruba prozora programa.

4. Promijenite svojstva objekta pomoću palete: Odaberite sve objekte u crtežu. U paleti Properties promijenite svojstva

Color i Linetype na ByLayer. Pritisnite tipku ESC kako biste poništili

izborni skup i uočite promjenu boje.

5. Zumirajte pogled u prikazano područje.

6. Kako biste promijenili boju odabranih polilinija:

Odaberite sve geometrijske oblike u prozoru.

U paleti Properties odaberite u ladici Object Type poliliniju.

Odaberite svojstvo boje (Color) i postavite ga na Blue (plava).

Pritisnite tipku ESC i primijetite da su sve izabrane polilinije sada plave boje.


7. Kako biste promijenili prikaz crteža: Zumirajte do granica crteža. Zumirajte pogled u područje prikazano na

slici.

8. Kako biste izabrali objekte koji će se promijeniti:

U traci s alatima Layers, u ladici Layer isključite sloj 1 (Layer 1).

U pogledu odaberite veliki krug.

9. Kako biste promijenili radijus kruga pomoću palete:

U paleti Properties, promijenite vrijednost veličine Diameter na 64.


Radijus se promijenio.


10. Upotrijebite odabir opcijom Crossing window kako biste odabrali više objekata u pogledu.

11. Kako biste promijenili svojstva objekta

filtriranjem: Upotrijebite ladicu Object List u vrhu palete

Properties kako biste filtrirali samo kružne objekte. Svojstva zajednička svim krugovima se pojavljuju u paleti Properties.

Promijenite radijus na 32 jedinice. Pritisnite tipku ENTER.

Radijusi svih krugova u odabranom pogledu su se promijenili na 32.

12. Zatvorite, ali nemojte spremiti crtež.

Lekcija: Upotreba vrsta linija 227

Lekcija: Upotreba vrsta linija Pregled

Ova lekcija opisuje kako ćete koristiti vrste linija u svojim crtežima. Nakon završetka ove lekcije, moći ćete opisati vrste linija i načine njihovog korištenja u crtežu i koristiti okvir za dijalog Linetype Manager kako biste dodali nove vrste linija crtežu.

Vrste linija se koriste za razlikovanje objekata u crtežu. Možete ih upotrijebiti kako biste predstavili skrivene geometrijske oblike u određenom pogledu, kako biste prikazali osi simetrije za kotiranje ili možda kako biste samo unijeli jasnoću u crtež.

Na primjer, sljedeći prikaz prikazuje punu liniju koja je upotrijebljena za geometrijske oblike, vrstu linije Centerline upotrijebljenu za osne linije za kotiranje. Isprekidana linija ukazuje na skrivene geometrijske oblike.


Opisati vrste linija i način njihovog korištenja u crtežu. Upotrijebiti okvir za dijalog Linetype Manager kako biste dodali nove vrste linija u crtež.


O vrstama linija U uobičajenom crtežu naći ćete vrste linija povezane s mnogim objektima. Dok se specifične upotrijebljene vrste linija mogu razlikovati od jedne struke do druge, koncept korištenja vrsta linija ostaje dosljedan. Uvijek se koriste kako bi se objekti razlikovali jedni od drugih i kako bi se crtež lakše čitao i razumio.

Definicija vrsta linija Vrste linija su atribut objekta koji definira kako on izgleda. Vrste linija pomažu razlikovati jedan objekt u projektu od drugog. Na primjer, cjevovod tople vode može biti prikazan vrstom linije HW, a benzinski cjevovod u zgradi može biti prikazan vrstom linije GAS.

Ova slika prikazuje opće vrste linija koje se koriste za crtanje i projektiranje.


Na sljedećoj slici vidite dva komada čelika koji se preklapaju. Nemoguće je reći koji objekt se nalazi iznad drugog.

Druga slika koristi isprekidane linije na vertikalnom čeličnom objektu kako bi vam prikazala da leži ispod horizontalnog komada čelika.

Naputci vrsta linija Vrste linija se koriste za razlikovanje jednog objekta od drugog. Vrste linija povećavaju vizualnu jasnoću crteža.


Dodavanje vrsta linija crtežu Kako biste dodali vrste linija crtežu, uopćeno govoreći dodjeljujete vrstu linije slojevima, a potom kreirate objekte odgovarajućim slojevima. Vrsta linije objekta može biti postavljena na ByLayer, što znači da objekt preuzima vrstu linije sloja.

Po unaprijed određenim postavkama, jedina vrsta linije dostupna u crtežu je neprekidna linija (Continuous). Kako biste upotrijebili dodatne vrste linija, morate ih učitati u crtež. Favorizirana metoda za dodavanje vrsta linija crtežu je upotreba okvira za dijalog Linetype Manager.

Pristup naredbi

Linetype Manager

Naredbeni redak: LINETYPE

Izbornik: Format > Linetype

O okviru za dijalog Linetype Manager Okvir za dijalog Linetype Manager prikazuje sve vrste linija koje su trenutno učitane u crtež. Za učitavanje dodatne vrste linije, kliknite na Load. Kako biste obrisali vrste linija, kliknite na Delete. Ne možete obrisati vrstu linije koja je trenutno referencirana objektima u crtežu.


Upravljanje mjerilom linije U ovisnosti o veličini objekata u crtežu, možda ćete morati podesiti mjerilo linije s ciljem pravilnog izgleda linija.

Na primjer, na sljedećoj slici objema linijama je dodijeljena vrsta linije Centerline, ali donja linija ima mnogo gušći raspored, što je posljedica nižeg mjerila linije.

Mjerilom linije u crtežu možete upravljati korištenjem dvije različite metode.

LTSCALE - Ovo je globalni faktor mjerila linija koji utječe na sve objekte koji koriste vrste linija u crtežu. Za promjenu globalnog mjerila vrste linija, u naredbenoj traci utipkajte LTSCALE, a potom unesite pozitivan broj. Unaprijed određen faktor mjerila je postavljen na 1.

Svojstvo Linetype Scale - Možete postaviti faktor mjerila vrste linije za odabrani objekt. Dvostruko kliknite na objekt i unesite novu vrijednost u polje svojstva Linetype Scale. Svojstvo Linetype Scale radi u kombinaciji s globalnim faktorom mjerila vrste linija crteža. Na primjer, ako je globalni faktor mjerila vrsta linija postavljen na 2, a svojstvo mjerila vrste linija postavljeno na 0.5, neto rezultat je faktor mjerila vrste linija 1 za odabrani objekt.

Napomena

Učitavanje vrsta linija iz okvira za dijalog Layer Property Manager Vrste linija možete dodati crtežu iz okvira za dijalog Layer Properties Manager. Kliknite kako biste dodijelili vrstu linije sloju. Ako vrsta linije nije dostupna u okviru za dijalog Select Linetype, kliknite na Load za učitavanje vrste linije pomoću okvira za dijalog Load or Reload Linetypes.


Postupak: Dodavanje vrsta linija crtežima Sljedeći koraci pružaju pregled dodavanja vrsta linija crtežu.

1. Kliknite na izbornik Format > Linetype. 2. U okviru za dijalog Linetype Manager, kliknite na Load.

3. U okviru za dijalog Load or Reload Linetypes, odaberite vrste linija i kliknite na OK.

4. Odabrane vrste linija se pojavljuju u okviru za dijalog Linetype Manager. Kliknite na OK.

5. Vrste linija su sada na raspolaganju za slojeve ili pojedinačne objekte.


Naputci rukovanja vrstama linija Po unaprijed određenim postavkama, crtež sadrži samo jednu vrstu linije, koja se zove

Continuous (neprekidna linija). Kako biste koristili druge vrste linija, morate ih učitati u crtež. Mjerilom vrste linija upravljate pomoću naredbe Ltscale ili postavljanjem svojstva objekta

Linetype Scale. Po unaprijed određenim postavkama, svi objekti imaju svojstvo vrste linije postavljeno na

ByLayer. Možete srušiti ove postavke ili postaviti trenutnu vrstu linije crteža tako što ćete upotrijebiti listu Linetype u traci s alatima Properties.


Vježba: Upotrijebite vrste linija U ovoj vježbi ćete učitati vrste linija u crtež i dodijeliti ih slojevima. Potom ćete kreirati novi geometrijski oblik pomoću novih vrsta linija.

Završena

1. Otvorite M_Using-Linetypes.dwg.

2. Kako biste učitali vrste linija: Kliknite na izbornik Format > Linetype. U okviru za dijalog Linetype Manager,

kliknite na Load. U okviru za dijalog Load or Reload

Linetypes, pronađite i odaberite vrstu linije Center.

Pronađite i kombinacijom CTRL+klik odaberite vrstu linije Hidden (CTRL+klik omogućava izbor obje vrste linija).

Kliknite na OK.

Vrste linija se pojavljuju u okviru za dijalog Linetype Manager, kao što je prikazano.

Kliknite na OK.

3. U traci s alatima Layers, kliknite na Layer

Properties Manager: Kliknite na polje Linetype za sloj Center i

odaberite vrstu linije Center. Kliknite na polje Linetype za sloj Hidden i

odaberite vrstu linije Hidden. Kliknite na OK.

Sada su u crtežu osi simetrije prikazane s vrstom linije Center.

4. Promijenite mjerilo vrste linije: U naredbenom retku utipkajte

LTSCALE. Pritisnite tipku ENTER. Unesite .75. Pritisnite tipku ENTER. Uočite učinke novog mjerila vrste linija

na osi simetrije.

5. U traci s alatima Layers, kliknite na Make Object's Layer Current i izaberite os simetrije u crtežu. Trenutni sloj sada treba biti Center.


6. Kako biste kreirali os simetrije: Pokrenite naredbu Line. Upotrijebite Osnap praćenje kako biste

vodili pokazivač od osi simetrije u pogledu dolje lijevo.

Kreirajte os simetrije u pogledu odozgo kako je prikazano.

7. U ladici Layer, odaberite Hidden kako biste

ga učinili trenutnim slojem.

8. Pokrenite naredbu Line i nacrtajte dvije linije od kvadranata malih krugova kao što je prikazano.

SAVJET: SHIFT+desni klik kako biste upotrijebili padajući ciljnik Quadrant.

9. Ponovite naredbu Line i nacrtajte dvije dodatne linije kako je prikazano.

10. U ladici Layer, zamrznite sloj Hatch.

11. Pomoću naredbe Trim odaberite linije označene strelicama za linije presijecanja. Pritisnite tipku ENTER.

12. Odaberite područja linija koje će biti

uklonjene i iziđite iz naredbe Trim.


13. Odaberite dvije kratke vertikalne linije i dvostruko kliknite na bilo koju od njih kako biste otvorili paletu Properties:

U polje svojstva Linetype Scale unesite .5 i kliknite bilo gdje u crtežu. NAPOMENA: Ovo mjerilo vrste linija utječe samo na odabrane objekte i množi se s globalnom sistemskom varijablom LTSCALE.

Pritisnite tipku ESC kako biste poništili izborni skup.

Usporedite mjerilo vrste linija za kraće linije s horizontalnim linijama u drugom pogledu.

14. Pokrenite naredbu Offset:

Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Layer.

Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Current.

Unesite 22.5. Pritisnite tipku ENTER. Pomaknite os simetrije ulijevo i udesno

kao što je prikazano.

15. Pomoću naredbe Trim skratite linije u pogledu kako je prikazano.

16. Pokrenite naredbu Copy. Odaberite linije

koje predstavljaju ispupčenu rupu kao što je prikazano.

17. Kopirajte ih u pogled zdesna pomoću

Osnap Intersection za baznu točku. Iziđite iz naredbe Copy.

18. Odaberite linije koje ste upravo kopirali, a

potom u ladici Layer odaberite Hidden. Linije trebaju biti prikazane isprekidanim linijama (vrsta linija Hidden), kao što je prikazano.


19. U traci s alatima Layers, triput kliknite na Layer Previous, i istovremeno promatrajte utjecaj na slojeve. Obratite pažnju na promjene u ladici Layer kod drugog i trećeg klika.

Upozorenje

Ako izvodite ovu vježbu u koraku 19 u AutoCAD-u LT, preskočite korak 19. Naredba Layer Previous nije dostupna u AutoCAD-u LT.



Lekcija: Upotreba naredbi upita Pregled

Ova lekcija opisuje načine korištenja naredbi upita za dobivanje geometrijskih informacija o objektima u crtežu.

Dok kreirate objekte, definicijske točke i vrste objekata se skladište u bazu podataka crteža. Korištenjem naredbi u traci s alatima Inquiry, možete izvući ove informacije kako biste dobili udaljenosti, kutove, površine, vrste objekata i druge važne podatke.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete koristiti naredbe Distance, Area, List i ID kako biste dobili dužine, površinu, informacije o položaju i svojstva objekta.


Pribaviti udaljenost između dvije točke i koordinate točke. Pribaviti, zbrojiti i oduzeti površinu odabranog objekta ili skupa točaka. Dobiti informacije o objektima, poput vrste, boje i hvataljke.

Lekcija: Upotreba naredbi upita 239

Pribavljanje udaljenosti i koordinata Naredba Distance traži da navedete dvije točke u crtežu,a potom daje informaciju o udaljenosti između njih, njihove kutove u i od ravnine XY, i njihove vrijednosti razlika (delta vrijednosti - udaljenosti koje prevaljuju duž svake osi) i u 2D i u 3D ravnima. Informacija se predstavlja u naredbenom retku u dolje prikazanom formatu. Možete je vidjeti i u tekstualnom prozoru tako što ćete pritisnuti tipku F2.

Distance = 157.1924, Angle in XY Plane = 34, Angle from XY Plane = 0Delta X = 130.3938, Delta Y = 87.7889, Delta Z = 0.0000

Sljedeća slika prikazuje vrijednosti dobivene naredbom Distance.

Naredba ID Point Sa naredbom ID Point možete izvući točan položaj bilo koje točke u crtežu. Kad pokrenete naredbu ID Point, traži se da navedete točku. Ovo može biti točka u crtežu ili točka na objektu. Naredba ID Point daje koordinate točke koju ste izabrali, kao što je dolje prikazano.

X = 624.3266 Y = 208.1684 Z = 0.0000

Kao i kod svih drugih naredbi upita, vrijednosti se daju u trenutnim jedinicama mjere crteža.

Pristup naredbi

Distance

Naredbeni redak: DIST; DI Izbornik: Tools > Inquiry > Distance

Traka s alatima: Inquiry

Napomena

Preciznost izbora je izuzetno važna Iz istog razloga zbog kojeg koristite ciljnike za kreiranje geometrijskih oblika, korištenje ciljnika za odabir točaka za naredbe upita je izuzetno značajna. Ako slobodno procijenite pokazivačem položaj točke, dobivena vrijednost neće biti točna.


Postupak: Mjerenje udaljenosti između dvije točke Sljedeći koraci pružaju pregled mjerenja udaljenosti između dvije točke.

1. Pokrenite naredbu Distance. 2. Upotrijebite ciljnik kako biste precizno odabrali prvu točku udaljenosti koju mjerite. 3. Upotrijebite ciljnik kako biste precizno odabrali drugu točku udaljenosti koju mjerite.

Rezultat mjerenja udaljenosti je prikazan u naredbenom retku.

Pristup naredbi

ID Point

Naredbeni redak: ID Izbornik: Tools > Inquiry > ID Point Traka s alatima: Inquiry

Napomena

Preciznost izbora je izuzetno važna Iz istog razloga zbog kojeg koristite ciljnike za kreiranje geometrijskih oblika, korištenje ciljnika za odabir točaka za naredbe upita je izuzetno značajna. Ako slobodno procijenite pokazivačem položaj točke, dobivena vrijednost neće biti točna.

Postupak: Određivanje preciznog položaja Sljedeći koraci pružaju pregled određivanja preciznog položaja u crtežu.

1. Pokrenite naredbu ID. 2. Upotrijebite ciljnik kako biste precizno odabrali točku u crtežu. Koordinate se prikazuju u

naredbenom retku.


Pribavljanje, zbrajanje i oduzimanje površine Naredbu Area koristite kako biste dobili površinu odabranog objekta ili skupa točaka. Kod naredbe Area možete navesti režim rada Add (zbrajanje) ili Subtract (oduzimanje). Režim rada Add zbraja površinu odabranih elemenata s površinom drugog objekta ili skupa točaka. Režim rada Subtract oduzima površinu od odabranih elemenata.

Informacija koju dobivate naredbom Area je prikazana u naredbenom retku, kao i u tekstualnom prozoru.

Pristup naredbi

Area

Naredbeni redak: AREA

Izbornik: Tools > Inquiry > Area

Traka s alatima: Inquiry

Opcije naredbe Naredba Area ima sljedeće opcije.

Opcija Opis

Object Upotrijebite ovu opciju kako biste dobili površinu zatvorenog objekta, kao što su krug, višekutnik, granica, šrafura ili regija.

Add Upotrijebite ovu opciju kako biste aktivirali režim rada Add. Odaberite objekte ili točke kako biste zbrojili površinu u kumulativnu ukupnu površinu.

Subtract Upotrijebite ovu opciju kako biste aktivirali režim rada Subtract. Odaberite objekte ili točke kako biste oduzeli površinu od kumulativne ukupne površine.

Primjer naredbe Area Na sljedećoj slici osjenčani dio predstavlja površinu dobivenu naredbom Area.


Slijedi primjer informacija pruženih od strane naredbe Area za oblik prikazan na prethodnoj slici. U ovoj naredbenoj sekvenci, korisnik je dobio površinu cijelog oblika, a potom oduzeo površinu kruga. Primijetite da je naredba Area dala opseg i površinu oduzetog kruga, kao i ukupnu površinu objekta umanjenu za krug.

Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]:A Specify first corner point or [Object/Subtract]:O (ADD mode) Select objects: Area = 8905.4539, Perimeter = 380.3891 Total area = 8905.4539 (ADD mode) Select objects: Specify first corner point or [Object/Subtract]:S Specify first corner point or [Object/Add]:O (SUBTRACT mode) Select objects: Area = 615.7522, Circumference = 87.9646 Total area = 8289.7018

Napomena

Režimi rada Add i Subtract Kako biste koristili režime rada Add i Subtract, prvo morate odabrati opciju. Ako odaberete objekt prije upotrebe režima rada Add ili Subtract, ne možete ih zbrojiti ili oduzeti od površine prvog objekta ili točaka koje ste odabrali.

Postupak: Zbrajanje i oduzimanje površine Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja naredbe Area za zbrajanje i oduzimanje površina objekata u crtežu.

1. Pokrenite naredbu Area. 2. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Add. 3. Odaberite objekt ili točke za prvu površinu. Kako biste odabrali objekt, morate upotrijebiti

opciju Object.

4. Za svaki objekt koji odaberete ili površinu koju definirate, u naredbenom retku se prikazuje

kumulativna ukupna površina.

5. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz režima rada Add. 6. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Subtract.


7. Odaberite objekt ili točke za površinu koja će biti oduzeta od prve površine. Kako biste odabrali objekt, morate upotrijebiti opciju Object.

8. Za svaki objekt koji odaberete ili površinu koju definirate, u naredbenom retku se prikazuje

kumulativna ukupna površina.

9. Pritisnite tipku ENTER za izlazak iz režima rada Subtract. 10. Iziđite iz naredbe.

Naputci za naredbu Area Upotrijebite ciljnike kako biste precizno odabrali točke naredbom Area. Kako biste upotrijebili opciju Object, objekt koji birate mora biti zatvoren objekt, poput

kruga, polilinije, višekutnika, regije ili granice.


Dobivanje informacija o objektu Naredba List daje informacije o objektu kojeg odaberete u crtežu. Informacije se prikazuju u tekstualnom prozoru. Vrsta dobivenih informacija ovisi o vrsti objekta kojeg ste odabrali. Možete odabrati jedan ili više objekata kako biste dobili informacije kao što su:

Vrsta objekta Prostor - modela ili prikaza za ispis Boja i vrsta linije Hvataljka (jedinstveni identifikator u bazi podataka crteža)

Sljedeća slika predstavlja objekt kreiran naredbom Polygon. Informacije koje prate sliku predstavljaju informacije dobivene naredbom List kada je ovakva vrsta objekta odabrana.

LWPOLYLINE Layer: "0" Space: Model space Color: 1 (red) Linetype: "BYLAYER" Handle = 9d5 Closed Constant width 0.0000 area 8001.4967 perimeter 332.9745 at point X= 596.5787 Y= 160.1076 Z= 0.0000 at point X= 624.3266 Y= 112.0469 Z= 0.0000 at point X= 679.8224 Y= 112.0469 Z= 0.0000 at point X= 707.5702 Y= 160.1076 Z= 0.0000 at point X= 679.8224 Y= 208.1684 Z= 0.0000 at point X= 624.3266 Y= 208.1684 Z= 0.0000


Pristup naredbi

LIST

Naredbeni redak: LIST; LI Izbornik: Tools > Inquiry > List Traka s alatima: Inquiry

Napomena

Listanje više objekata Ako izaberete više objekata, svojstva svakog objekta će biti ispisana redom u tekstualnom prozoru.

Postupak: Dobivanje informacija o objektima Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja naredbe List za dobivanje informacija o objektima.

1. Pokrenite naredbu List. 2. Odaberite jedan ili više objekata. Pritisnite tipku ENTER.

Informacije o odabranim objektima su ispisane u tekstualnom prozoru.


Vježba: Dobijte geometrijske informacije U ovoj vježbi upotrijebit ćete naredbe upita kako biste dobili geometrijske informacije o objektima i točkama u crtežu.

Informacije trebate dobiti za numerirane objekte i točke na sljedećem prikazu.

1. Otvorite M_Inquiry.dwg.

2. Prikažite traku s alatima Inquiry tako što ćete kliknuti desnom tipkom miša na bilo koju ikonu i kliknuti na Inquiry.

3. U traci s alatima Inquiry kliknite na Distance. Upotrijebite ciljnik Endpoint i odaberite točke (7) i (8).

Kolika je udaljenost? ________________

Koliki je kut? __________________

4. U traci s alatima Inquiry kliknite na List.

Odaberite krugove (2), (3) i (4). Pritisnite tipku ENTER.

Koliki je radijus kruga (2)? __________

Koliki je radijus kruga (3)? __________

Koliki je radijus kruga (4)? __________ NAPOMENA: Naredba List prikazuje radijuse krugova.

5. Pritisnite tipku F2 kako biste zatvorili tekstualni prozor.

6. Ponovite naredbu List i odaberite pravokutnik između točaka (10) i (11). Pritisnite tipku ENTER.

Koja je to vrsta objekta? __________

Na kojem se sloju nalazi pravokutnik? __________

Kolika je površina pravokutnika? __________

Koliki je opseg pravokutnika? __________


7. Zatvorite tekstualni prozor.

8. U traci s alatima Inquiry kliknite na Distance i izaberite centre krugova (2) i (3).

9. Ponovite naredbu Distance i izaberite centre

krugova (2) i (4).

10. Pritisnite tipku F2 kako biste otvorili tekstualni

prozor. Kolika je udaljenost između kruga (2) i

kruga (3)? _______________ Kolika je udaljenost između kruga (2) i

kruga (4)? _______________


12. Ponovite naredbu List i odaberite liniju (5). Pritisnite tipku ENTER.

Koliki je kut linije? __________ Kolika je vrijednost Delta X? __________ Kolika je vrijednost Delta Y? __________


14. U traci s alatima Inquiry toolbar kliknite na Locate Point i upotrijebite Endpoint ciljnik kako biste izabrali točku (1).

Koje su koordinate? X:____________ Y:____________ Z:____________

15. U traci s alatima Inquiry kliknite na Area. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje

u crtežu. Kliknite na Add. Počevši u točki (1), upotrijebite ciljnike

kako biste odabrali krajnje točke oko vanjskog profila.

Nakon što odaberete sve točke, pritisnite tipku ENTER.


Kliknite na Subtract. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje

u crtežu. Kliknite na Object. Odaberite svaki od tri kruga. Odaberite pravokutnik. Pritisnite tipku ENTER. Kolika je neto površina profila nakon

oduzimanja krugova? ____________

16. Iziđite iz naredbe Area.



Vježba izazova: Arhitektura U ovoj vježbi ćete upotrijebiti znanje koje ste stekli u Poglavlju 4 kako biste radili sa slojevima, manipulirali objektima i njihovim slojevima i kreirali dodatne geometrijske oblike u odgovarajućem sloju.

Napomena

Imate mogućnost uraditi ovu vježbu korištenjem bilo imperijalnih bilo metričkih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vježbe kako biste dovršili korake vježbe.

Završena vježba

Imperijalne (anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite crtež koji ste spremili u prethodnoj

vježbi izazova ili otvorite I_ARCH-Challenge-CHP04.dwg.

2. Kreirajte devet slojeva sa sljedećim imenima i svojstvom boje:

Annotation = white (komentar = bijela) Dimension = red (kote = crvena) Doors = 30 (vrata = boja 30) Plumbing Fixtures = magenta

(vodovodna armatura = ružičasta) Stairs = white (stubište = bijela) Titleblock = red (zaglavlje = crvena) Wall-Interior = cyan (zidovi-unutrašnji =

cijanoplava) Windows = blue (prozori = plava) Viewports = 9 (prozori za pogled = boja

9)

3. Stavite geometrijske oblike koji čine stubište u sloj Stairs, a geometrijske oblike koji čine vrata u sloj Doors.

4. Odmrznite sloj Existing Building – Apparatus Bay.


Vježba izazova Arhitektura 249


vježbi izazova ili otvorite M_ARCH-Challenge-CHP04.dwg.

2. Kreirajte devet slojeva sa sljedećim imenima i svojstvom boje:

Annotation = white Dimension = red Doors = 30 Plumbing Fixtures = magenta Stairs = white Titleblock = red Wall-Interior = cyan Windows = blue Viewports = 9

3. Stavite geometrijske oblike koji čine stubište u sloj Stairs, a geometrijske oblike koji čine vrata u sloj Doors.

4. Odmrznite sloj Existing Building – Apparatus Bay.



Vježba izazova: Strojarstvo U ovoj vježbi ćete upotrijebiti znanje stečeno u Poglavlju 4 kako biste pogledima crteža dodali slojeve i skrivene geometrijske oblike.

NAPOMENA: Sljedeća slika oslikava samo neke poglede koji zahtijevaju geometrijske oblike iscrtane isprekidanom linijom.

Završena vježba

1. Otvorite crtež koji ste spremili u prethodnoj vježbi izazova ili otvorite M_MECH-Challenge-CHP04.dwg.

2. Otvorite okvir za dijalog Layer Properties Manager:

Kreirajte novi sloj koji će se zvati Hidden i postavite ga za trenutni sloj. • Color = 151 • Linetype = Hidden

Kreirajte novi sloj s imenom Centerline. • Color = Magenta • Linetype = Center

Kreirajte novi sloj s imenom Annotation. • Color = Magenta

Zamrznite i zaključajte sloj Start Points.

3. Postavite sistemsku varijablu LTSCALE na 0.75.

4. Dok je sloj Hidden trenutni sloj, kreirajte skrivene geometrijske oblike u ovim pogledima korištenjem točaka u svakom pogledu za reference. Zatim kreirajte objekte osnih linija i umetnite ih u sloj Centerline layer.

NAPOMENA: Na sljedećoj slici pogledi su prikazani bliže nego što se nalaze u crtežu.



Rekapitulacija poglavlja Prilikom izrade crteža postoji mnogo više od crtanja linija, krugova i lukova. Dio procesa crtanja uključuje upotrebu standarda za slojeve i vrste linija, kao i dobivanje geometrijskih informacija o objektima u crtežu.


Koristiti slojeve za organiziranje objekata u crtežu. Koristiti naredbu Match Properties za kopiranje svojstava izvornog objekta na ciljne

objekte. Koristiti paletu Properties za mijenjanje svojstava objekta. Koristiti vrste linija kako biste razlikovali objekte u crtežu. Koristiti naredbe upita (Distance, Area, List i ID) za dobivanje geometrijskih informacija iz

crteža.


253

Prepravljanje objekata

Editiranje objekata je uobičajeno svim projektnim zadacima. Bilo da je posljedica projektne promjene ili samo standardna praksa za kreiranje složenijih objekata od jednostavnijih, Editiranje je nešto što ćete morati raditi svaki dan.


Mijenjati dužinu objekata korištenjem naredbi Trim i Extend. Kreirati paralelne i koncentrične geometrijske oblike u crtežima pomoću naredbe Offset. Koristiti naredbu Join za kombiniranje više objekata u jedan objekt. Razlomiti objekte u dva ili više neovisnih objekata. Primijeniti zaobljene kutove na dva objekta u crtežu. Primijeniti zakošeni kut na dva objekta u crtežu. Koristiti naredbu Stretch kako biste izmijenili oblik objekata u crtežu. Koristiti hvataljke kako biste editirali objekte i prikazali geometrijske informacije.

Napomena

Postavke standardnog Osnap-a i statusne trake Prije završetka vježbi u ovom poglavlju, u Uvodu pogledajte odlomak "Postavke za vježbe".

Poglavlje

5

254 Poglavlje 5: Prepravljanje objekata

Lekcija: Skraćivanje i produživanje objekata do definiranih granica Pregled

Ova lekcija opisuje kako se skraćuju (režu) i produžavaju objekti u crtežu.

Uobičajeni projektni postupak uključuje konstruiranje linija ili drugih geometrijskih oblika koje, u raznim slučajevima, morate skratiti ili produžiti kako biste prikazali projektni detalj.

Sljedeća slika prikazuje linije koje treba skratiti.


Koristiti naredbe Trim i Extend za modificiranje geometrijskih oblika u crtežu.

Lekcija: Skraćivanje i produživanje objekata do definiranih granica 255

Upotreba naredbi Trim i Extend Naredbu Trim možete koristiti za skraćivanje, a naredbu Extend za produživanje postojećih geometrijskih oblika do susreta s rubovima drugih objekata. Ovo znači da možete kreirati objekt poput linije i kasnije ga podesite tako da se precizno uklapa između drugih objekata.

Kad koristite naredbu Trim, birate objekte koje ćete upotrijebiti za rubove rezanja, a zatim skraćujete geometrijski oblik do tih objekata. Birate dio objekta koji će biti odrezan, a ne dio koji ćete zadržati.

Na sljedećoj slici strelice prikazuju mjesta na koja biste kliknuli kako biste skratili linije.

Kad koristite naredbu Extend, birate objekte koje ćete upotrijebiti za granične rubove, a potom produžavate geometrijske oblike do tih objekata.

Na sljedećoj slici, granični rubovi su označeni strelicama. Odabir linija na mjestima strelica produžava svaku liniju do prve granične linije koju sretne.

Prije produživanja i poslije produživanja


Pristup naredbi

Trim

Naredbeni redak: TRIM

Izbornik: Modify > Trim


Pristup naredbi

Extend

Naredbeni redak: EXTEND

Izbornik: Modify > Extend


Upotreba implicitnog izbora i prebacivanje između skraćivanja i produživanja

Implicitni odabir - Ako ne navedete granicu, već umjesto toga u zahtjevu Select Objects pritisnete tipku ENTER, svi objekti će postati potencijalni rubovi rezanja ili granice. Ovo se naziva implicitni odabir.

SHIFT+odabir - Ako držite pritisnut tipku SHIFT, možete SHIFT+odabrati između skraćivanja i produživanja. Na primjer, ako se nalazite u naredbi Trim, možete držati pritisnut tipku SHIFT kako biste izabrali objekte koje ćete produžiti. Slično, možete se nalaziti u naredbi Extend i upotrijebiti tipku SHIFT kako biste izabrali objekte koje ćete skratiti.

Naputci skraćivanja i produživanja Granične rubove i rubove rezanja možete izvesti od linija, lukova, krugova, polilinija, elipsi,

spline krivulja, x-linija, regija, blokova, tekstualnih objekata i zraka. Također, za granične i rubove rezanja možete upotrijebiti i objekte prozora za pogled u prikazu za ispis.

Rubovi rezanja i granični rubovi ne moraju se sjeći s objektom koji se skraćuje ili produžava. Možete skratiti ili produžiti objekt do projektiranog ruba ili do ekstrapoliranog presjeka, tj. do mjesta u kojem bi se objekti sjekli kada bi se produžili.


Upotrijebite opciju Edge naredbi Trim ili Extend kako biste skratili ili produžili ekstrapolirane presjeke. Na primjer, sljedeći odgovori na zahtjeve u naredbenom retku naredbi Trim i Extend prikazuju kako ćete produžiti objekt do rubova.

Select object to extend or shift-select to trim or [Fence/Crossing/Project/Edge/Undo]:E Enter an implied edge extension mode [Extend/No extend] <Extend>:E

Postupak: Skraćivanje objekata Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja naredbe Trim za skraćivanje objekata do rubova rezanja.

1. Pokrenite naredbu Trim. 2. Ili odaberite objekte koji će služiti kao rubovi rezanja, a zatim pritisnite tipku ENTER, ili

pritisnite tipku ENTER, a da prethodno niste izabrali nijedan objekt. Ovim se aktivira implicitni odabir, kod kojeg se svi pogodni objekti u crtežu tretiraju kao potencijalni rubovi rezanja.

3. Odaberite objekte koje ćete skratiti. Možete upotrijebiti kombinaciju SHIFT+odabir kako

biste se prebacili na produživanje.

4. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu.


Postupak: Produživanje objekata Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja naredbe Extend za produživanje objekata do graničnih rubova.

1. Pokrenite naredbu Extend. 2. Ili odaberite objekte koji će služiti kao granični rubovi, a zatim pritisnite tipku ENTER, ili

pritisnite tipku ENTER, a da prethodno niste izabrali nijedan objekt. Ovim se aktivira implicitni odabir, kod kojeg se svi pogodni objekti u crtežu tretiraju kao potencijalni granične rubovi.

3. Odaberite objekte koje ćete produžiti. Možete upotrijebiti kombinaciju SHIFT+odabir da

biste se prebacili na režim skraćivanja.

4. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu.


Vježba: Skratite i produžite objekte U ovoj vježbi upotrijebit ćete naredbe Trim i Extend kako biste skratili i produžili rubove u crtežu. Kad završite vježbu, moći ćete skraćivati i produžavati geometrijske oblike pomoću standardnih metoda za skraćivanje i produživanje. Također, moći ćete i koristiti opciju Edge kako biste skratili ili produžili geometrijski oblik do impliciranih presjeka i SHIFT+odabir za prebacivanje između skraćivanja i produživanja.

Završena vježba

1. Otvorite M_Trim-Extend.dwg.

2. Zumirajte kako biste prikazali pogled kao što je prikazano na sljedećoj slici.

3. Kako biste upotrijebili naredbu Trim za dovršavanje geometrije proreza:

U traci s alatima Modify, kliknite na Trim. Za rubove rezanja odaberite linije

označene na sljedećoj slici. Pritisnite tipku ENTER.

4. Za objekte koji će biti odrezani odaberite

linije u točkama označenim strelicama na sljedećoj slici. Pritisnite tipku ENTER.


Crtež treba izgledati slično prikazanom na sljedećoj slici.


6. Kako biste upotrijebili naredbu Extend: U traci s alatima Modify, kliknite na

Extend. Odaberite geometrijske oblike označene

na sljedećoj slici za granične rubove. Pritisnite tipku ENTER.

7. Kako biste dovršili pogled na lijevoj strani: Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Edge. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Extend. Za objekte koji će biti produženi

odaberite geometrijske objekte označene na sljedećoj slici.

NAPOMENA: Morat ćete dvaput odabrati dvije horizontalne linije zato što su prvobitno produžene do prve granice. Drugi odabir ih produžava do sljedeće granice koju rub siječe.

Crtež treba izgledati slično prikazanom na sljedećoj slici.

8. SHIFT+odaberite linije označene na

prethodnoj slici kako biste ih skratili.

9. Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz naredbe Extend.


10. Kako biste uklonili konstruktivne linije: Pokrenite Erase. Odaberite linije označene na sljedećoj

slici. Pritisnite tipku ENTER.



Lekcija: Kreiranje paralelnih i koncentričnih geometrijskih oblika Pregled

Ova lekcija opisuje kako upotrijebiti naredbu Offset za kreiranje geometrijskih oblika koji su koncentrični ili paralelni sa drugim geometrijskim oblicima u crtežu.

U uobičajenom crtežu, vjerojatno ćete naći na nekoliko objekata koji su paralelni sa, ili koncentrični jedni u odnosu na druge. Naredbu Offset možete upotrijebiti kako biste kreirali ovaj efekt na geometrijskim oblicima u crtežu i povećali efikasnost ponovnim korištenjem postojećih geometrijskih oblika.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete prepoznati opcije naredbe Offset i upotrijebiti naredbu za kreiranje paralelnih ili koncentričnih geometrijskih oblika.

Sljedeća slika prikazuje nekoliko paralelnih linija i koncentričnih krugova. Za kreiranje ovakvih vrsta objekata može se koristiti naredba Offset.

Cilj Nakon završetka ove lekcije moći ćete:

Koristiti naredbu Offset za kreiranje paralelnih i koncentričnih geometrijskih oblika.

Lekcija: Kreiranje paralelnih i koncentričnih geometrijskih oblika 263

Naredba Offset Naredba Offset kreira novi objekt čiji je oblik paralelan s oblikom odabranog objekta.

Na primjer, na sljedećoj slici, unutrašnji oblik je dvaput paralelno kopiran pomoću naredbe Offset s opcijom Multiple.

Pristup naredbi

Offset

Naredbeni redak: OFFSET

Izbornik: Modify > Offset Traka s alatima: Modify

Opcije naredbe Naredba Offset ima sljedeće opcije.

Opcija Opis

Through Kopira odabrani objekt kroz točku na drugom objektu.

Erase Briše izvorni objekt nakon što se kreira njegovu paralelnu kopiju.

Layer Postavlja sloj za novi objekt. Možete odabrati izvorni sloj ili trenutni sloj.

Multiple Serijski paralelno kopira objekte. Posljednji kreirani objekt postaje objekt od kojeg će biti napravljena paralelna kopija. Ova opcija se pojavljuje nakon što odaberete objekt za paralelno kopiranje.

Za više informacija o naredbi, pritisnite tipku F1 dok je naredba aktivna.


Postupak: Kreiranje paralelnih kopija geometrijskog oblika na određenoj udaljenosti Sljedeći koraci pružaju pregled kreiranja paralelnih kopija geometrijskog oblika na zadanoj udaljenosti.

1. Pokrenite naredbu Offset. 2. Navedite udaljenost između objekata tako što ćete odabrati dvije točke.

NAPOMENA: Možete unijeti vrijednost umjesto da birate točke.

3. Odaberite objekt od kojeg će biti napravljena paralelna kopija.

4. Odaberite točku na strani na kojoj želite postaviti nove objekte.

5. Odaberite drugi objekt od kojeg će biti napravljena paralelna kopija ili iziđite iz naredbe.


Postupak: Kreiranje paralelnih kopija geometrijskog oblika kroz točku Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja naredbe Offset s opcijom Through za kreiranje paralelne kopije linije kroz točku na krugu.

1. Pokrenite naredbu Offset. 2. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Through. Također, možete i

otipkati slovo t u naredbenom retku. 3. Odaberite objekt od kojega će biti napravljena paralelna kopija.

4. Navedite točku kroz koju će biti napravljena paralelna kopija objekta.

NAPOMENA: Gornja horizontalna linija predstavlja položaj objekta nakon kopiranja. Kad bi bila produžena, prošla bi kroz točku označenu pokazivačem.

5. Odaberite drugi objekt od kojega će biti napravljena paralelna kopija ili iziđite iz naredbe.


Postupak: Kreiranje više paralelnih kopija geometrijskog oblika Sljedeći koraci pružaju pregled serijskog kreiranja paralelnih kopija geometrijskog oblika na zadanoj udaljenosti pomoću opcije Multiple.

1. Pokrenite naredbu Offset. 2. Navedite udaljenost između objekata tako što ćete unijeti vrijednost ili odabrati dvije točke.

3. Odaberite objekt od kojega ćete napraviti paralelne kopije.

4. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Multiple. 5. Odaberite točku na strani na kojoj želite postaviti nove objekte.

6. Odaberite drugu točku kako biste kreirali paralelnu kopiju posljednjeg objekta za isti iznos.


7. Nastavite birati točke kako biste ponavljali paralelno kopiranje na posljednjem kreiranom objektu.

Naputci za paralelno kopiranje Kako biste kreirali niz paralelnih kopija objekata, nakon što odaberete objekt upotrijebite

opciju Multiple. Ova opcija eliminira potrebu ponovnog biranja objekta za paralelno kopiranje, jer posljednji kreirani objekt postaje objekt na osnovu kojega se kreira paralelna kopija.

Kad se kreira paralelna kopija geometrijskog oblika na slojevima koji nisu trenutni radni sloj, upotrijebite opciju Layer kako biste ubacili novi objekt na trenutni sloj.

Kad kreirate paralelnu kopiju kruga ili luka, kreira se veći ili manji objekt, u ovisnosti o tome na kojoj strani ste zadali paralelno kopiranje.


Vježba: Kreirajte paralelni i koncentrični geometrijski oblik U ovoj vježbi upotrijebit ćete naredbu Offset kako biste kreirali geometrijske oblike koji su paralelne kopije postojećih geometrijskih oblika u crtežu. Također, upotrijebit ćete i naredbu Trim kako biste očistili geometrijske oblike nakon što su kreirane paralelne kopije. Kad završite vježbu, moći ćete koristiti naredbu Offset u drugim crtežima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Offset-Objects.dwg.

2. Zumirajte kako biste prikazali gornji lijevi pogled kao što je prikazano.

3. Kako biste kreirali paralelnu kopiju kruga: Pokrenite naredbu Offset. U naredbenom retku, neka su trenutne

postavke za naredbu iste kao sljedeće:• Current settings: Erase source=No• Layer=Source • OFFSETGAPTYPE=0

Ako su postavke različite od gore navedenih, učinite sljedeće; u suprotnom, preskočite sljedeće dvije upute. • Kliknite desnom tipkom miša. • Kliknite na Erase. • Kliknite na No. • Kliknite desnom tipkom miša. • Kliknite na Layer. • Kliknite na Source.

Unesite 7.5. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite mali krug, a zatim odaberite

točku izvan kruga.


4. Odaberite gornji vanjski rub elementa i odaberite točku ispod profila kao što je prikazano.

5. Kako biste dovršili paralelno kopiranje:

Odaberite donji vanjski rub elementa i odaberite točku iznad profila kao što je prikazano.

Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz naredbe Offset.

6. Kako biste skratili objekte kreirane u

prethodnom koraku: Upotrijebite veliki krug i vertikalnu liniju za

rubove rezanja. Odaberite objekte kreirane naredbom

Offset u blizini točaka označenih strelicama.

7. Da biste kreirali paralelnu kopiju vertikalne linije i ubacili ja u trenutni sloj:

Pokrenite naredbu Offset. Kliknite desnim tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Layer. Kliknite na Current. Unesite 5.25. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite vertikalnu liniju označenu na

sljedećoj slici, a zatim odaberite točku lijevo od linije.

Pritisnite tipku ENTER kako biste izašli iz naredbe Offset.


9. Kako biste kreirali paralelnu kopiju osi simetrije (koja je ovdje dio oznake centra kruga) pomoću postojećih pogleda za postavljanje udaljenosti:

Pokrenite naredbu Offset command. Odaberite dvije točke označene na

sljedećoj slici kako biste zadali udaljenost između objekata.


10. Kako biste dovršili paralelno kopiranje: Odaberite os simetrije u gornjem lijevom

pogledu i odaberite točku iznad linije. Ponovno odaberite os simetrije i odaberite

točku ispod linije. Iziđite iz naredbe Offset.

11. Pomoću naredbe Trim očistite isprekidane

linije kao što je prikazano na sljedećoj slici.

12. Kako biste kreirali skriveni džep u pogledu sprijeda:

Pokrenite naredbu Offset. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Through. Kad se zatraži objekt za paralelno

kopiranje odaberite os simetrije u lijevom pogledu (1).

Kad se zatraži točka kroz koju će kopirani objekt proći, odaberite točku označenu na sljedećoj slici sa (2).

13. Kako biste kreirali paralelnu kopiju još jedne linije:

Kad se traži objekt za paralelno kopiranje, ponovno odaberite os simetrije (1).

Kad se traži točka kroz koju će kopirani objekt proći, odaberite točku označenu na sljedećoj slici (2).


14. Kako biste dovršili džep: Kad se traži objekt za paralelno kopiranje,

odaberite vertikalnu liniju u donjem lijevom pogledu (1).

Kad se traži točka kroz koju će kopirani objekt proći, odaberite točku u gornjem lijevom pogledu (2).

Iziđite iz naredbe Offset.

15. Upotrijebite naredbu Offset s opcijom

Through kako biste kreirali paralelne osi simetrije kroz kvadrante manjeg kruga, a zatim upotrijebite naredbu Trim kako biste očistili linije kako je prikazano na sljedećoj slici.



Lekcija: Spajanje objekata

Pregled Editiranje crteža može ponekad proizvesti suvišne objekte, koji zagušuju crtež i izazivaju zabunu. Postupak uklanjanja nepotrebnih objekata i editiranja drugih može biti dugotrajan.

Nekoliko situacija može dovesti do geometrijskih oblika kao što su izlomljeni linijski segmenti, lukovi ili otvorene polilinije. Uvoz 2D geometrijskih oblika koji su nastali u 3D modelu bi mogao stvoriti geometrijske oblike koji izgledaju pravilno, ali, pažljivije pregledani, sadrže neželjene prekide. Upotrebom naredbe Join možete popraviti ove izlomljene objekte spajajući ih u jedinstvene objekte.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete prepoznati objekte koji se mogu editirati naredbom Join i spajati slične objekte.


Koristiti naredbu Join kako biste spojili slične objekte.

Lekcija: Spajanje objekata 273

Spajanje objekata Naredba Join kombinira pojedinačne linijske segmente sličnih objekata u jedinstven objekt, smanjujući veličinu datoteke i poboljšavajući kvalitet crteža. Spajanje funkcionira nad polilinijama, linijama, lukovima, eliptičnim lukovima i spline krivuljama.

Pristup naredbi

Join

Naredbeni redak: JOIN ili J >

Izbornik: Modify > Join


Opcije naredbe S naredbom Join možete kombinirati slične objekte u jedan objekt.

Opcija Opis

Select source object: Odaberite objekt s kojim će se spojiti drugi objekti.

Select objects to join to source:

Odaberite objekte koji će se spojiti s izvornim objektom.

Select arcs to join to source or [cLose]:

Pojavljuje se ako je izvorni objekt luk. Opcija Close zatvara luk i pretvara ga u krug.

Select elliptical arcs to join to source or [cLose]:

Pojavljuje se ako je izvorni objekt eliptični luk. Opcija Close zatvara eliptični luk.


Naputci Sljedeća pravila važe kad koristite naredbu Join za spajanje objekata.

Linije: • Segmenti moraju biti kolinearni. • Segmenti se mogu preklapati. • Segmenti mogu imati rascjep između sebe.

Polilinije i spline krivulje: • Moraju biti komplanarne. • Moraju dijeliti zajedničku krajnju točku. • Segmenti se ne mogu preklapati. • Linije i lukovi se mogu spojiti s polilinijama ako je polilinija odabrana za izvorni objekt.

Lukovi: • Moraju dijeliti istu kružnu putanju. • Segmenti se mogu preklapati. • Segmenti mogu imati rascjep između sebe.

Eliptični lukovi: • Moraju dijeliti istu eliptičnu putanju.

Savjet

Spajanje lukova ili eliptičnih lukova Kad spajate lukove ili eliptične lukove izvorni objekt se uvijek produžava do drugih objekata u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu. Na sljedećoj slici, izvorni luk je odabran u točki (1), dok je drugi luk odabran u točki (2). Izvorni luk se produžava u smjeru suprotnom smjeru kretanja kazaljke na satu kako bi se spojio s drugim lukom.


Postupak: Spajanje linija naredbom Join Sljedeći koraci pružaju pregled spajanja linija pomoću naredbe Join.

1. U traci s alatima Modify, kliknite na Join. 2. Odaberite izvornu liniju.

3. Odaberite druge linije koje treba spojiti s izvornom linijom i pritisnite tipku ENTER.

Odabrani linijski segmenti su spojeni.

Postupak: Pretvaranje luka u krug naredbom Join Sljedeći koraci pružaju pregled pretvaranja luka u krug upotrebom naredbe Join.

1. U traci s alatima Modify, kliknite na Join. 2. Odaberite luk.

3. Kliknite desnom tipkom miša i u izborniku sa prečacima odaberite Close. 4. Luk je pretvoren u krug.


Vježba: Spojite objekte U ovoj vježbi koristit ćete naredbu Join kako biste spajali linije i lukove.

Završena vježba je prikazana na sljedećoj slici.

1. Otvorite M_Join-Objects.dwg.

2. Zrcalno (osno-simetrično) preslikajte vrata s desne strane prostorije na lijevu stranu. Upotrijebite ciljnik Mid Between 2 Points kako biste dobili središnju točku prostorije i obrišite izvorni objekt.

3. Kako biste linije zidova spojili s kraćim segmentima preostalima od uklanjanja vrata:

U traci s alatima Modify, kliknite na Join.

Kad se traži odabir izvornog objekta, odaberite unutrašnju liniju zida (1), kao što je prikazano na slici ispod.

Kad se traži linija za spajanje, odaberite unutrašnju kratku liniju (2).


4. Spojite dvije vanjske linije zida koristeći istu metodu kao u prethodnom koraku. Crtež sada treba izgledati slično prikazanom na sljedećoj slici.

5. Upotrijebite naredbu Trim kako biste uklonili djelove zida na novoj lokaciji vrata. Crtež sada treba izgledati slično prikazanom na sljedećoj slici.


6. Kako biste modificirali konferencijski stol u ovom uredu uklanjanjem pravokutnog krila:

Zumirajte pogled na stol kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Obrišite tri linije kao što je prikazano.

7. Upotrijebite naredbu Join kako biste zatvorili

krug koji predstavlja stol: Pokrenite naredbu Join. Kad se traži odabir izvornog objekta,

odaberite otvoreni krug. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na

Close.



Lekcija: Lomljenje objekta u dva objekta Pregled

Ova lekcija opisuje kako ćete razlomiti objekte u dva zasebna objekta pomoću naredbe Break. Dva nova objekta imaju ista svojstva kao i originalni, ali ih ne možete neovisno modificirati.

Možda ćete naići na slučajeve kad morate razlomiti objekt na dva ili više zasebnih djelova. Iako naredba Trim može ovo postići, naredba Break može razlomiti objekte bez potrebe za geometrijskim oblicima rezanja, a krajnji djelovi mogu imati krajnje točke koje se poklapaju.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete prepoznati opcije naredbe Break i koristiti naredbu za lomljenje objekata.

Na sljedećoj slici, naredba Break je upotrijebljena za lomljenje postojećih linija tako da možete neovisno mijenjati svojstva rezultirajućih novih objekata.


Koristiti naredbu Break kako biste razlomili objekte.

Lekcija: Lomljenje objekta u dva objekta 279

Lomljenje objekata Korištenjem naredbe Break možete razlomiti cjelovit objekt u dva neovisna objekta. Ovo možete postići tako što ćete prvo odabrati objekt koji će biti razlomljen, a zatim navesti točke loma.

Traka s alatima Modify sadrži dvije verzije naredbe break. Iako svaka verzija izvršava suštinsku naredbu Break, jedna lomi objekt ostavljajući rascjep između dva preostala elementa, dok druga lomi objekt u jednoj točki, tako da se krajevi poklapaju (dodiruju). U ovoj lekciji naučit ćete kako rade naredbe, Break at Point i Break.

Na sljedećoj slici, naredba Break je upotrijebljena za lomljenje linije označene srednjom strelicom, u točkama označenim strelicama koje prikazuju presjeke.

Pristup naredbi

Break

Naredbeni redak: BREAK

Izbornik: Modify > Break



Opcije naredbe Suštinska naredba Break nudi sljedeće opcije. Odaberite opciju Break at Point u traci s alatima Modify ako želite da i prva i druga točka budu iste.

Opcija Opis

First Point Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali prvu točku loma. Ako ova opcija nije navedena

Second Point Zadaje drugu točku loma. Odaberite bilo koju točku na objektu ili otipkajte @ i pritisnite tipku ENTER kako biste upotrijebili prvu točku kao drugu točku.


Naputci za lomljenje objekata Naredbu Break možete koristiti na linijama, krugovima, lukovima, polilinijama, višekutnicima i spline krivuljama.

Ako ne zadate prvu točku ručno, točka u kojoj je objekt odabran se uzima za prvu točku.

Savjet

Kada koristiti naredbu Break Naredbu Break koristite samo onda kada ne postoje rubovi rezanja koji bi dozvolili upotrebu naredbe Trim ili kako biste podijelili objekt u dva objekta bez rascjepa.

Postupak: Lomljenje objekata pomoću naredbe Break at Point Sljedeći koraci pružaju pregled lomljenja objekata pomoću naredbe Break at Point.

1. U traci s alatima Modify, kliknite na Break at Point. 2. Odaberite objekt koji će biti razlomljen.

3. Odaberite prvu točku loma.


4. Prva točka loma se automatski koristi za drugu točku loma, što daje dva objekta s istovjetnim krajnjim točkama. NAPOMENA: Hvataljke se prikazuju automatski, one se pojavljuju samo ako je jedan od objekata odabran.

Postupak: Lomljenje objekata naredbom Break Sljedeći koraci pružaju pregled lomljenja objekata pomoću naredbe Break.

1. U traci s alatima Modify, kliknite na Break. 2. Odaberite objekt koji će biti razlomljen. Ako ručno ne zadate prvu točku loma, onda će

točka u kojoj ste izabrali objekt biti upotrijebljena za prvu točku loma.

3. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na First Point. 4. Odaberite prvu točku loma.


5. Odaberite drugu točku loma.

Odabrani objekt je razlomljen u zadanim točkama.


Vježba: Razlomite objekte U ovoj vježbi upotrijebit ćete naredbe Break i Break at Point i promijeniti sloj u cilju pokazivanja skrivenih djelova objekta na dva različita načina. Kad završite vježbu, znat ćete razliku između lomljenja u jednoj točki i lomljenja objekta u dvije točke.

Završena Vježba

1. Otvorite C_Break-Object.dwg.

2. Zumirajte u prikazani dio crteža.

3. Kako biste uklonili dio linije: Pokrenite naredbu Break. Odaberite vanjski objekt, kao što je

prikazano. Kliknite desnom tipkom miša i kliknite

na First Point.

NAPOMENA: Prednost korištenja ove opcije je što možete odabrati objekt, a zatim precizno odabrati dvije točke loma.

4. Odaberite prvu točku loma (1). Zatim postavite drugu točku (2).

5. Smanjite zoom kako biste prikazali cijeli crtež. Zumirajte pogled u prikazano područje.


6. Kako biste razlomili liniju u točki bez uklanjanja ijedne:

Pokrenite naredbu Break at Point. Odaberite vanjski objekt kao što je

prikazano.

7. Odaberite točku (1) kako biste naveli prvu

točku loma.

8. Kako biste razlomili liniju u točki bez

uklanjanja ijedne: Pokrenite naredbu Break at Point. Ponovno odaberite vanjski objekt bilo gdje

ispod točke (1). Odaberite točku (2) kako biste naveli prvu

točku loma.

9. Odaberite liniju između dvije točke loma kako biste je označili.

10. Kako biste pomaknuli ovaj objekt u sloj Hidden2:

U traci s alatima Layers, kliknite na ladicu Layers.

Kliknite na sloj Hidden2 kako biste premjestili odabrani objekt u ovaj sloj.

11. Pritisnite tipku ESC. Crtež treba izgledati

slično kao na sljedećoj slici.


Lekcija: Nanošenje zaobljenog kuta na dva objekta 285

Lekcija: Nanošenje zaobljenog kuta na dva objekta Pregled

Ova lekcija opisuje način za zaobljavanje objekata pomoću naredbe Fillet.

Zaobljenja su česta u strojarskim crtežima, ali naredbu Fillet možete koristi u svim projektantskim disciplinama za kreiranje zaobljenog geometrijskog oblika koji povezuje objekte.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete prepoznati opcije naredbe Fillet i upotrijebiti ih za kreiranje zaobljenog geometrijskog objekta između dva objekta.


Koristiti naredbu Fillet za kreiranje zaobljenog geometrijskog oblika koji spaja dva objekta.


Kreiranje zaobljenja Naredbu Fillet možete upotrijebiti kako biste brzo povezali dva objekta s glatko ukomponiranim lukom zadanog radijusa. Obično ćete je upotrebljavati za prikazivanje zaobljenog ruba kuta; unutrašnji kut se zove filet, a vanjski zaobljenje. Možete zaobliti linije, lukove, krugove, elipse, polilinije, x-linije, spline krivulje i zrake.

Naredbom Fillet možete kreirati i oštri rub tako što ćete za vrijednost radijusa navesti 0.

Originalni objekti

Radijus zaobljenja različit od nule

Radijus zaobljenja nula

Pristup naredbi

Fillet

Naredbeni redak: FILLET

Izbornik: Modify > Fillet Traka s alatima: Modify

Opcije naredbe Sljedeće opcije su dostupne za naredbu Fillet.

Opcija Opis

Undo Vraća natrag prethodnu radnju naredbe Fillet.

Polyline Zaobljava sva tjemena polilinije korištenjem trenutne vrijednosti radijusa.

Radius Postavlja radijus luka zaobljenja.

Trim / No Trim Kad je odabran režim rada Trim, linije se skraćuju (režu) tako da budu tangentne sa zaobljenjem. Ako je režim rada Trim postavljen na No Trim, radijus zaobljenja se crta, ali se linije ne skraćuju (režu).

Multiple Kad je odabrana opcija Multiple, možete kreirati više zaobljenja bez ponovnog pokretanja naredbe.


Naputci U ovisnosti o položaju koji zadate, može postojati više od jednog mogućeg zaobljenja

između odabranih objekata. Uvijek odaberite dio objekata koji želite zadržati.

Originalni objekti

Mogući rezultati

Mogući rezultati

Možete zaobliti paralelne linije, x-linije i zrake. Trenutni radijus zaobljenja se zanemari i kreira se luk koji je tangentan na oba paralelna objekta i nalazi se u ravnini koja je zajednička za oba objekta.

Možete zaobliti i višekutnik, ili cijelu poliliniju, ili ukloniti zaobljenja sa cijele polilinije.

Ako radijus zaobljenja podesite na vrijednost različitu od nule, lukovi zaobljenja se umeću

u teme svakog segmenta polilinije koji je dovoljno dugačak da prihvati zaobljenje.


Postupak: Nanošenje zaobljenja naredbom Fillet Sljedeći koraci pružaju pregled nanošenja zaobljenog kuta naredbom Fillet.

1. Pokrenite naredbu Fillet. 2. U naredbenom retku, potvrdite trenutne postavke zaobljavanja. Ako je potrebno, postavite

opcije na odgovarajuće. Command: FILLET Current settings: Mode = TRIM, Radius = 1.0000 Select first object or [Undo/Polyline/Radius/Trim/Multiple]:

3. Odaberite prvi objekt zaobljavanja. 4. Odaberite drugi objekt zaobljavanja.

Zaobljenje je kreirano.

NAPOMENA: Ako odaberete opciju Polyline, posljednji korak nije potreban, jer se sva tjemena polilinije zaobljavaju odjednom.

Savjet

SHIFT+odabir za zaobljenje s radijusom nula Bez obzira na trenutne postavke radijusa zaobljenja, ako držeći pritisnut tipku SHIFT odaberete dva objekta, primijenit će se zaobljenje s radijusom nula.

Naputci Radijus zaobljenja je radijus luka koji povezuje objekte između kojih se pravi zaobljenje. Ako se oba objekta koji se zaobljuju nalaze u istom sloju, luk zaobljenja se kreira na tom

sloju. U suprotnom, luk zaobljenja se kreira na trenutnom sloju. Unošenje 0 za vrijednost radijusa kreira oštri rub.


Vježba: Kreirajte zaobljeni kut U ovoj vježbi kreirat ćete zaobljenja na objektima u crtežu. Upotrijebit ćete različite opcije naredbe Fillet kako biste kreirali željene rezultate. Kad završite moći ćete koristiti naredbu Fillet u drugim crtežima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Create-Fillets.dwg.

2. Zumirajte pogled u donje lijevo područje crteža.

3. Kako biste upotrijebili naredbu Fillet za kreiranje krajnjih zaobljenja na paralelnim linijama:

Pokrenite naredbu Fillet. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

području crteža. Kliknite na Multiple. Odaberite linije kao što je prikazano na

sljedećoj slici.

4. Kako biste dovršili zaobljenje: Odaberite linije na suprotnoj strani

pogleda. Pritisnite tipku ENTER kako biste

dovršili naredbu Fillet.

5. Pomaknite ili zumirajte pogled do gornje lijeve strane crteža.


6. Kako biste kreirali prijelaz između profila elementa i ispupčenja za vijke:

Pokrenite naredbu Fillet. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

grafičkom prozoru. Kliknite na Multiple. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

grafičkom prozoru. Kliknite na Trim. Kliknite na No Trim.

Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u grafičkom prozoru. Kliknite na Radius.

Unesite 2. Pritisnite tipku ENTER. Odaberite horizontalnu liniju, a zatim

odaberite veći krug.

7. Ponovite odabir na suprotnoj strani kruga.

Zaobljenje treba izgledati kao što je prikazano na sljedećoj slici.

8. Kako biste dovršili kreiranje ispupčenja: Ponovite postupak izbora na drugim

ispupčenjima u crtežu, kao što je označeno na sljedećoj slici.

Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Fillet.


10. Kako biste zanemarili postavke radijusa i kreirali oštri rub dok koristite naredbu Fillet:

Pokrenite naredbu Fillet. U naredbenom retku, neka je radijus

postavljen na 2.0000. Odaberite horizontalnu liniju. SHIFT+ odabir vertikalne linije kako

biste kreirali zaobljenje s radijusom nula.


11. Kako biste dovršili pogled zdesna: Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili

naredbu Fillet. U pogledu zdesna, odaberite gornju

horizontalnu liniju. SHIFT+ odabir vertikalne linije u pogledu

zdesna kako biste kreirali zaobljenje s radijusom nula.



Lekcija: Kreiranje zakošenog kuta između dva objekta Pregled

Ova lekcija opisuje kako naredbom Chamfer možete kreirati zakošenja na objektima u crtežu.

Postoji neograničen broj situacija u kojima je potrebno zakošavanje. Svaki put kada treba kreirati zakošene presjeke objekata u crtežu, naredba Chamfer treba biti prvi odabir.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete prepoznati opcije naredbe Chamfer i upotrijebiti naredbu za kreiranje zakošenja.


Koristiti naredbu Chamfer za kreiranje zakošenja.

Lekcija: Kreiranje zakošenog kuta između dva objekta 293

Kreiranje zakošenja Naredbu Chamfer koristit ćete kako biste brzo kreirali liniju između dvije neparalelne linije. Obično se koristi za prikazivanje zakošenih rubova na kutu. Možete zakositi linije, polilinije, x-linije i zrake.

Pristup naredbi

Chamfer

Naredbeni redak: CHAMFER

Izbornik: Modify > Chamfer Traka s alatima: Modify

Opcije naredbe Sljedeće opcije su dostupne prilikom korištenja naredbe Chamfer.

Opcija Opis

Undo Upotrijebite ovu opciju kako biste poništili prethodnu radnju naredbe Chamfer.

Polyline Upotrijebite ovu opciju kako biste zakosili 2D poliliniju. Sva tjemena polilinije se zakošavaju s trenutnim postavkama udaljenosti ili kuta.

Distance Upotrijebite ovu opciju kako biste zadali vrijednosti udaljenosti 1 i udaljenosti 2 za zakošenje.

Angle Upotrijebite ovu opciju kako biste kreirali zakošenja na osnovu jedne udaljenosti i kuta.

Trim Upotrijebite ovu opciju kako biste postavili režime rada Trim i No Trim. Kad je aktivan režim rada Trim, objekti koji se zakošavaju se skraćuju (režu) na početak linija zakošenja. Kada je postavljen režim rada No Trim, objekti odabrani za zakošavanje se ne skraćuju (režu).


Opcija Opis

Method Upotrijebite ovu opciju kako biste se prebacili sa metode Distance na metodu Angle za kreiranje zakošenja, i obrnuto.

Multiple Upotrijebite ovu opciju kako biste kreirali višestruka zakošenja bez ponovnog pokretanja naredbe.

Upotreba opcija naredbe Chamfer Kod metode Distance, zadajete veličinu za koju svaka linija treba biti skraćena ili produžena.

Originalni objekti

Udaljenosti zakošenja različite od nule

Udaljenosti zakošenja nula

Kod metode Angle možete zadati i dužinu zakošenja i kut koji formira s prvom linijom.

Upotrebom režima rada Trim i No Trim, možete skratiti ili produžiti objekte upotrijebljene za

zakošavanje do linije zakošenja ili zadržati objekte u stanju u kojem su bili prije zakošenja, kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Možete zakositi sve kutove polilinije ili višekutnika upotrebom opcije Polyline. Opcija Multiple dopušta zakositi više od jednog skupa objekata bez napuštanja naredbe.

Na primjer, mogli biste zakositi četiri kuta kvadrata prikazanog na sljedećoj slici sa samo jednom upotrebom naredbe Chamfer.


Postupak: Kreiranje zakošenja Sljedeći koraci pružaju pregled kreiranja zakošenja naredbom Chamfer.

1. Pokrenite naredbu Chamfer. 2. Potvrdite postavke u naredbenom retku. Ako je neophodno, postavite opcije onako kako je

potrebno za projekt. Command: _chamfer (NOTRIM mode) Current chamfer Dist1 = 1.0000, Dist2 = 1.5000 Select first line or [Undo/Polyline/Distance/Angle/Trim/mEthod/Multiple]:

3. Odaberite prvi objekt za zakošavanje. 4. Odaberite drugi objekt za zakošavanje.

Zakošenje je kreirano.

NAPOMENA: Ako odaberete opciju Polyline, korak 4 nije potreban, pošto će sva tjemena polilinije biti odjednom zakošena.

Naputci za skošavanja Ako se oba objekta odabrana za zakošavanje nalaze u istom sloju, linija zakošenja će biti

kreirana u tom sloju. U suprotnom, linija zakošenja će biti kreirana u trenutnom sloju.


Vježba: Kreirajte zakošen kut U ovoj vježbi kreirat ćete zakošenja korištenjem opcija Multiple, Distance i Angle naredbe Chamfer. Kada završite vježbu moći ćete koristiti naredbu Chamfer za dodavanje zakošenja geometrijskim oblicima u drugim crtežima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Create-Chamfers.dwg.

2. Zumirajte u donji lijevi pogled crteža.

3. Kako biste kreirali zakošenje u vrijednosti 1 jedinice mjere:

Pokrenite naredbu Chamfer. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Distance. Kad se traži prva udaljenost zakošenja,

unesite 1. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite tipku ENTER za drugu

udaljenost zakošenja, pošto će unaprijed određena vrijednost za njega biti vrijednost prve udaljenosti zakošenja.


Kliknite na Multiple.

Ovo omogućava kreiranje više zakošenja bez ponovnog okretanja naredbe Chamfer.

4. Kako biste dovršili zakošenje: Odaberite linije označene na sljedećoj

slici u blizini njihovih presjeka. NAPOMENA: Zakošenja su već nanešena na ovu sliku. Možda ćete morati uključiti opciju Trim ako je isključena.

NEMOJTE izići iz naredbe Chamfer. Produžite na sljedeći korak.


5. Odaberite linije u blizini njihovih presjeka kao što je prikazano na sljedećoj slici. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Chamfer.

6. Upotrijebite naredbe Zoom i Pan kako biste

prikazali gornji lijevi pogled u crtežu.

7. Kako biste kreirali više zakošenja od 1

jedinice mjere u ovom pogledu: Pokrenite naredbu Chamfer. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Multiple. Odaberite linije označene na sljedećem

crtežu.

NAPOMENA: Linije su već zakošene na ovoj slici.

8. Ponovite zakošenja na desnoj strani

pogleda. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Chamfer.

9. Kako biste kreirali dodatna zakošenja korištenjem opcija Angle and Multiple:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Chamfer.

Kliknite desnim tipkom miša bilo gdje u crtežu.

Kliknite na Angle. Unesite 1 kako biste zadali dužinu

zakošenja na prvoj liniji. Unesite kako biste zadali kut zakošenja

u odnosu na prvu liniju. Kliknite desnim tipkom miša bilo gdje u

crtežu. Kliknite na Multiple. Odaberite rubove redoslijedom

označenim na sljedećoj slici.

NAPOMENA: Zakošenja su već nanešena na ovu sliku.

10. Odaberite rubove na suprotnoj strani

pogleda.


11. Upotrijebite naredbe Zoom i Pan kako biste prikazali donji lijevi pogled, kao što je prikazano.

Nanesite zakošenja rubovima elementa s obje strane pogleda.

Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili naredbu Chamfer.

12. Upotrebom naredbe Line, nacrtajte linijske

segmente na svakom mjestu na kojem je kreirano zakošenje.



Lekcija: Promjena dijela oblika objekta 299

Lekcija: Promjena dijela oblika objekta Pregled

Ova lekcija opisuje kako se naredba Stretch koristi za promjenu dijela oblika objekta.

Ponovna upotreba objekata i lakoća editiranja su vrlo važne prednosti. Kako projekt evoluira, prirodno je da se javljaju promjene detalja kao dio procesa projektiranja. Ili ćete možda pokušati ponovno upotrijebiti geometrijski oblik iz nekog drugog crteža, pa će neki detalji zahtijevati promjenu u dužini ili obliku. Naredba Stretch može raditi u obje ove situacije, omogućivši vam lako modificiranje oblika postojećih objekata.

Nakon završetka ove lekcije moći ćete opisati naputke naredbe Stretch i koristiti naredbu za rastezanje objekata.


Koristiti naredbu Stretch za rastezanje objekata.


Rastezanje objekata

Naredbu Stretch koristit ćete za promjenu oblika objekata u crtežu, definirajući područja koja će biti rastegnuta pomoću alata za odabir Crossing window ili Crossing polygon. Kao i kod naredbe Move, nakon što definirate prozor rastezanja, trebate zadati baznu točku i drugu točku rastezanja.

Definiranje operacije rastezanja alatima Crossing window ili Crossing polygon je izuzetno je bitno zato što područje preko koje je prešla metoda za odabir definira točku gdje se objekti rastežu.

Pristup naredbi

Stretch

Naredbeni redak: STRETCH

Izbornik: Modify > Stretch



Postupak: Rastezanje objekata Sljedeći koraci pružaju pregled rastezanja objekata u crtežu.

1. Pokrenite naredbu Stretch. 2. Odaberite objekte koji će biti rastegnuti alatom za odabir Crossing window ili Crossing

polygon.

3. Odaberite baznu točku rastezanja. 4. Odaberite drugu točku ili unesite vrijednost za udaljenost rastezanja.

Naputci Kada rastežete objekte, morate definirati prozor rastezanja korištenjem alata za odabir

Crossing window ili crossing polygon. Ako upotrijebite implicitni prozor, morate izvršiti selekciju zdesna ulijevo.

Objekti preko kojih prijeđe prozor za odabir biti će rastegnuti, dok će objekti u cijelosti obuhvaćeni prozorom biti pomaknuti.


Vježba: Rastegnite objekte U ovoj vježbi upotrijebit ćete naredbu Stretch kako biste povećali površinu soba u tlocrtu stambene jedinice. Kada završite moći ćete koristiti naredbu Stretch za rastezanje geometrijskih oblika u drugim crtežima.

Završena vježba

1. Otvorite M_Stretch-Objects.dwg.

2. U statusnoj traci isključite podešenje Osnap.

3. Kako biste dodali 2000 jedinica na lijevoj strani strukture:

Pokrenite naredbu Stretch. Kliknite na točku (1), a zatim na točku

(2) kako biste definirali prozor rastezanja opcijom Crossing window.



4. Kako biste dovršili operaciju rastezanja: Kliknite kako biste odabrali u blizini donjeg

kuta zida i povlačite pokazivač ulijevo 180 stupnjeva.

Unesite 2000. Pritisnite tipku ENTER. Uočite kako se i kote mijenjaju da bi

odrazile novu veličinu.

5. Kako biste izvršili rastezanje izborom pomoću opcije Crossing Polygon:

Pritisnite tipku ENTER kako biste ponovili naredbu Stretch.

Otkucajte CP kako biste zadali odabir opcijom Crossing polygon.

Pritisnite tipku ENTER. Definirajte poligon za odabir s

prijelazom tako što ćete kliknuti na točke kao što je prikazano na sljedećoj slici.


6. Kako biste dodali 2000 jedinica desnoj strani strukture:

Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili odabir opcijom Crossing polygon.

Pritisnite tipku ENTER kako biste završili odabir objekata.

Kliknite na točku u blizini donjeg kuta zida. Povlačite pokazivač udesno pri 0

stupnjeva i unesite 2000. Pritisnite tipku ENTER.

7. Kako biste upotrijebili rastezanje s odabirom s prijelazom:


Kliknite na Repeat Stretch. Otkucajte C. Pritisnite tipku ENTER za opciju

Crossing window. Kliknite u blizini točke (1), a zatim točku

(2) kako biste definirali prozor za izbor s prijelazom.


8. Kako biste otklizali unutrašnji zid 1500

jedinica udesno: Kliknite na točku ispod tlocrta, a zatim

povlačite udesno pri 0 stupnjeva. Unesite 1500. Pritisnite tipku ENTER.

Primijetite kako je objekt prozora pomaknut operacijom rastezanja. Ovo se dogodilo jer se svaki geometrijski oblik koji je potpuno obuhvaćen prozorom rastezanja pomiče umjesto što bi bio rastegnut.


9. Kako biste izabrali prozor za micanje unutar zida:

Pokrenite naredbu Stretch. Kliknite u blizini točke (1), a zatim točke (2)

kako biste definirali prozor za odabir s prijelazom.


10. Kako biste završili micanje:

Kliknite na točku s desne strane prozora, a zatim povlačite udesno pri 0 stupnjeva.


Primijetite kako se prozor miče operacijom rastezanja i kote ažuriraju kako bi prikazale novi položaj prozora.

11. Kako biste odabrali vrata koja treba

pomaknuti unutar zida: Pokrenite naredbu Stretch. Kliknite u blizini točke (1), a zatim točke (2)

kako biste definirali prozor za odabir s prijelazom.


12. Kako biste premjestili vrata: Kliknite na točku s desne strane vrata,

a zatim povlačite udesno pri 0 stupnjeva.


Primijetite kako je objekt vrata pomaknut, a objekti koji čine zid rastegnuti.



Lekcija: Upotreba hvataljki Pregled

Ova lekcija opisuje upotrebu hvataljki za editiranje objekata.

Svaki objekt sadrži točke koje, kada se izaberu, se mogu upotrijebiti za lako editiranje položaja i veličine objekta. Ove točke se zovu hvataljke.


Koristiti hvataljke za modificiranje objekata u crtežu. Prepoznati vrste editiranja koje se mogu izvršiti korištenjem hvataljki.

Lekcija: Upotreba hvataljki 307

Upotreba hvataljki Hvataljke su točke koje se mogu odabrati na geometrijskim oblicima, a koje koristite kako biste započeli editiranje odabranog objekta. Hvataljke se pojavljuju kada odaberete objekt, a nijedna naredba nije trenutno aktivna.

Editiranje hvataljkama omogućava izvršavanje nekoliko različitih zadataka editiranja, kao što su micanje, kopiranje, rotiranje i promjena mjerila. Također, hvataljke možete upotrijebiti i kako biste prikazali trenutnu dužinu, kut i promjer objekata u crtežu.

Informacije o dimenzijama se prikazuju tako što učinite da pokazivač dodirne (ili lebdi iznad) hvataljki na odabranom objektu.

Ako odaberete hvataljku dok je uključen dinamički unos, prikazat će se polje za unos u koje možete unijeti nove vrijednosti poput dužina, radijusa i razlika u vrijednostima.


Kliknite desnom tipkom miša na odabranu hvataljku za režime editiranja. Unaprijed određen režim hvataljki je Stretch. Editiranjem hvataljkama možete izvršiti sve operacije za modificiranje izlistane u izborniku, bez potrebe za pokretanjem naredbe.

Naputci za editiranje hvataljkama Hvataljke se pojavljuju ako odaberete objekte dok nijedna naredba nije aktivna. S hvataljkama možete editirati objekte, a da prethodno ne odaberete neku od uobičajenih

naredbi za modificiranje. Kad se koriste s dinamičkim unosom, možete upotrijebiti hvataljke kako biste promijenili

veličinu geometrijskog oblika tako što ćete u polja za dinamički unos unijeti vrijednosti za dužinu, kut, radijus i koordinate.

Postupak: Upotreba hvataljki s dinamičkim unosom Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja hvataljki sa sučeljem Dynamic Input.

1. Odaberite objekt, a zatim odaberite jednu od njegovih hvataljki. 2. Unesite nove vrijednosti u polja za dinamički unos, pritiskujući tipku TAB kako biste se

prebacili s jednog polja na drugo.

3. Pritisnite tipku ENTER kako biste potvrdili nove vrijednosti.


Postupak: Rastezanje objekata pomoću hvataljki Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja hvataljki za rastezanje objekata.

1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite bilo koju hvataljku (upotrijebite SHIFT+odabir kako biste odabrali više hvataljki). 3. Povucite hvataljke u nov položaj.

Postupak: Micanje objekata pomoću hvataljki Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja hvataljki za micanje objekata.

1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ćete koristiti za baznu točku pomicanja. 3. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Move. 4. Kliknite kako biste postavili objekt u novi položaj.


Postupak: Osno-simetrično preslikavanje pomoću hvataljki Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja hvataljki za preslikavanje objekata.

1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ćete upotrijebiti za prvu točku osi preslikavanja. 3. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Mirror. 4. Pomaknite pokazivač kako biste definirali os preslikavanja. Kliknite kako biste odabrali

točku.

Postupak: Rotiranje objekata pomoću hvataljki Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja hvataljki za rotiranje objekata.

1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ćete upotrijebiti za točku centra rotacije. 3. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Rotate. 4. Zadajte kut rotacije.


Postupak: Promjena mjerila objekata pomoću hvataljki Sljedeći koraci pružaju pregled korištenja hvataljki za promjenu mjerila objekata.

1. Odaberite objekt kako biste aktivirali njegove hvataljke. 2. Odaberite hvataljku koju ćete upotrijebiti za baznu točku. 3. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu. Kliknite na Scale. 4. Zadajte faktor mjerila.

Naputci editiranja hvataljkama Dok editirate možete kreirati kopije objekata. Dok editirate hvataljkama, kliknite desnom

tipkom miša bilo gdje u crtežu, a zatim kliknite na Copy. Originalni objekt ostaje nepromijenjen,a editiranje hvataljkama utječe na kopiju.

Možete promijeniti baznu točku objekta koji se editira hvataljkama. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu, a zatim kliknite na Base Point kako biste definirali novu baznu točku za editiranje hvataljkama.

Možete upotrijebiti opciju Reference prilikom rotiranja ili promjene mjerila objekata tijekom editiranja hvataljkama. Kliknite desnom tipkom miša bilo gdje u crtežu, a zatim kliknite na Reference.


Vježba: Editirajte objekte hvataljkama U ovoj vježbi koristit ćete hvataljke kako biste editirali i manipulirali objektima u crtežu. Kada završite vježbu, moći ćete koristiti hvataljke za učinkovito manipuliranje geometrijskim oblicima bez potrebe za korištenjem standardnih naredbi za editiranje.

Završena Vježba

1. Otvorite M_Grips-Exercise.dwg.

2. Kako biste pomaknuli vrata u odgovarajući položaj korištenjem hvataljki:

Odaberite vrata. Odaberite jednu hvataljku kako biste je

učinili "vrućom"—to jest, neka postane crvena.

Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Move.

Povucite vrata u položaj. Odaberite krajnju točku zida. Objekt će još uvijek biti odabran.

3. Kako biste pomoću hvataljki kopirali vrata

za sljedeću prostoriju: Ponovno odaberite hvataljku. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na

Move. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na

Copy. NAPOMENA: Kod jednog objekta ne morate prethodno kliknite na Move i možete odmah produžiti na Copy. Kad je odabrano više od jednog objekta, uvijek morate prvo odabrati Move prije nego što odaberete Copy.

Povucite vrata za jednu prostoriju udesno. Odaberite krajnju točku zida.

Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili kopiranje.

Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili odabir.


4. Kako biste pomoću hvataljki premjestili biljku u drugi položaj:

Odaberite biljku. Odaberite hvataljku kako biste je učinili

vrućom. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na

Move. Povucite biljku u gornji lijevi kut kao što

je dolje prikazano.

5. Kako biste pomoću hvataljki kopirali biljku:

Ponovno odaberite hvataljku biljke kako biste je učinili vrućom.

Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Move. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Copy. Povucite drugu biljku u donji desni kut

prostorije, kao što je prikazano. Pritisnite tipku ENTER kako biste dovršili

kopiranje. Pritisnite tipku ESC kako biste očistili

odabir.

6. Kako biste pomoću hvataljki pomaknuli vitrinu i stol u obliku ključanice:

korištenjem režima hvataljki Move, povucite vitrinu u prikazani položaj.

korištenjem režima hvataljki Move, povucite stol u obliku ključanice u prikazani položaj.

7. Kako biste pomoću hvataljki pomaknuli

kartotečni ormar u odgovarajući položaj: Odaberite kartotečni ormar. Odaberite hvataljku kako biste je učinili

vrućom. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Move.


Povucite objekt do donjeg lijevog kuta, kao što je dolje prikazano. Ubacite objekt oko četiri jedinice iznad donjeg zida spojenog s lijevim zidom.

8. Kako biste pomoću hvataljki zarotirali

kartotečni ormar: Ponovno odaberite hvataljku kako biste

je učinili vrućom. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Rotate. Unesite 90. Pritisnite tipku ENTER. Pritisnite tipku ESC kako biste očistili

izborni skup.

9. Ponovno upotrijebite režime rada hvataljki Move i Rotate kako biste postavili računalo i telefon na stol kako je prikazano. Po potrebi, pogledajte prethodni korak ako je potreban postupak korak-po-korak.

Objekt računala je rotiran za 45 stupnjeva.

Objekt telefona je rotiran za 90 stupnjeva.

10. Upotrijebite režime rada hvataljki Move,

Rotate i Copy kako biste postavili objekt stolice u ured kao što je prikazano:

Stolna stolica je zarotirana za -45 stupnjeva, a stolica za konferencijski stol je zarotirana za 45 stupnjeva. Preostale dvije stolice se rotiraju za 90 stupnjeva.

Raspored u uredu treba izgledati slično sljedećoj slici.


11. Upotrijebite režime rada hvataljki Copy i Base Point kako biste odjednom kopirali mnogo objekata i kako biste popunili sljedeći ured desno:

Odaberite sve objekte kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Odaberite bilo koju od dostupnih hvataljki kako biste je učinili vrućom.

Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Move. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Copy. Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Base Point. Odaberite unutrašnjost gornjeg lijevog

kuta prostorije (1) za baznu točku. Odaberite gornji lijevi unutrašnji kut

sljedeće prostorije (2) za točku pomicanja.


Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili izborni skup.

12. Upotrijebite režime rada hvataljki Mirror i Copy kako biste popunili sljedeći ured desno:

Odaberite sve objekte kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Odaberite bilo koju od dostupnih hvataljki kako biste je učinili vrućom.

Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Mirror.

Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Copy.

Kliknite desnom tipkom miša. Kliknite na Base Point.

Odaberite srednju točku elementa vanjskog zida (1) između vrata za baznu točku.

Povucite pokazivač gore pod 90 stupnjeva i odaberite točku (2).


Pritisnite tipku ESC kako biste otpustili izborni skup.

13. Nastavite koristiti hvataljke, dok vrijeme

dozvoljava, kako biste popunili preostale urede namještajem.

14. Spremite i zatvorite crtež .


Vježba izazova: Arhitektura U ovoj vježbi počet ćete tamo gdje ste stali u prethodnoj vježbi izazova i modificirati tlocrt kata.

Napomena

Imate mogućnost odabrati hoćete li uraditi ovu vježbu korištenjem imperijalnih (anglo-saksonskih) ili metričkih jedinica mjere. Odaberite jednu verziju vježbe kako biste dovršili korake.

Završena vježba


Imperijalne (Anglo-saksonske) jedinice 1. Otvorite crtež koji ste spremili u prethodnoj

vježbi izazova, ili otvorite I_ARCH-Challenge-CHP05.dwg.

2. Kreirajte geometrijske oblike koji će predstavljati zid debeo 7", radeći na osnovu toga da su originalne linije koje ste kreirali predstavljale vanjsku stranu vanjskih i strukturalnih zidova. Slika prikazuje donji otvor stubišta. Uočite da su linije koje ste nacrtali za otvor stubišta u vježbi izazova Poglavlja 2 kotirane od vanjske strane zida do vodeće, ili unutrašnjih rubova zida. Dovršite sve vanjske zidove.

Dodajte otvor za vrata donjem stubištu tako da odgovara otvoru na gornjem stubištu.

3. Dodajte otvor vrata dimenzija 3'-0" desnom zidu, postavljen kao što je prikazano na slici.

4. Dodajte 15 otvora za prozore koji su široki

36" i postavljeni kako je kotirano. U djelovima zida koji iskaču ulijevo prema kutovima i s dimenzijama 1'-8", centrirajte otvore uzduž tog unutrašnjeg zida.


5. Dodajte šest otvora za prozore koji su široki 24" i postavljeni kao što je kotirano.

6. Kreirajte unutrašnje zidove debljine 5" u sloju Walls Interior. Tri deblja zida su od 13.5". Svi unutrašnji otvori za vrata su široki 3'-0". Postavite zidove na osnovu kota prikazanih na slici. Za bilo koji geometrijski oblik koji nije izričito dimezioniran, procijenite njegov položaj i nacrtajte ga da izgleda kao što je prikazan na slici.




vježbi izazova, ili otvorite M_ARCH-Challenge-CHP05.dwg.

2. Kreirajte geometrijske oblike koji će predstavljati zid debljine 189 mm, radeći na osnovu toga da su originalne linije koje ste kreirali predstavljale vanjsku stranu vanjskih i strukturalnih zidova. Slika prikazuje donji otvor stubišta. Primijetite da su linije koje ste nacrtali za otvor stubišta u vježbi izazova Poglavlja 2 kotirane od vanjske strane zida do vodeće, ili unutrašnjih rubova zida. Dovršite sve vanjske zidove.

Dodajte otvor za vrata donjem stubištu tako da odgovara otvoru na gornjem otvoru stubišta.

3. Dodajte otvor vrata dimenzija 915 mm

desnom zidu, postavljen kao što je prikazano na slici.

4. Dodajte 15 otvora za prozore koji su široki 914 mm i postavljeni kako je kotirano. U djelovima zida koji iskaču ulijevo prema kutovima i s dimenzijama od 500, centrirajte otvore uzduž tog unutrašnjeg zida.

5. Dodajte šest otvora za prozore koji su široki

610 mm i postavljeni kao što je kotirano.


6. Kreirajte unutrašnje zidove debljine 124 mm u sloju Walls Interior. Tri deblja zida su od 336 mm. Svi unutrašnji otvori za vrata su široki 915 mm. Postavite zidove na osnovu kota prikazanih na slici. Za bilo koji geometrijski oblik koji nije izričito dimezioniran, procijenite njegov položaj i nacrtajte ga da izgleda kao što je prikazan na slici.



Vježba izazova: Strojarstvo U ovoj vježbi upotrijebit ćete znanje stečeno u Poglavlju 5 kako biste editirali geometrijske oblike.

NAPOMENA: Na sljedećoj slici pogledi su prikazani bliže jedan drugom nego što jesu u crtežu.

Završena vježba

1. Otvorite crtež koji ste spremili u prethodnoj vježbi izazova, ili otvorite M_MECH-Challenge-CHP05.dwg.

2. Kreirajte i editirajte geometrijske oblike tako da pogledi za dio Rack Slider Top izgledaju slično prikazanim.

NAPOMENA: Pogledi na slici su bliže jedan drugom nego što doista jesu u crtežu.


3. Kreirajte i editirajte geometrijske oblike tako da pogledi na dio Rack Slider Base izgledaju slično prikazanim. Upotrijebite naredbu Join kako biste spojili dvije kolinearne linije koje su kreirane naredbom Mirror u prethodnoj vježbi izazova.


4. Kreirajte i editirajte geometrijske oblike tako

da pogled sa strane na dio Rack Slider Base izgleda kao što je prikazano. Primijetite zaobljenja radijusa 3mm.

5. Kopirajte geometrijske oblike iz označena područja u gornji desni dio pogleda.

Dobivenim geometrijskim oblicima promjenite mjerilo na dvaput (duple) njihove originalne veličine.

Nacrtajte krug oko geometrijskih oblika kojim je promijenjeno mjerilo, a potom skratite geometrijske oblike do kruga.

6. Kopirajte geometrijske oblike iz postojećih

pogleda kako biste kreirali projekcije sklopa. Neće vam trebati isprekidane linije i osi simetrije.

Odmrznite sloj Start Points. Upotrijebite točku Assembly Start Point

(početna točka sklopa) kako biste pronašli položaj pogleda sprijeda na sklop.

Obrišite geometrijske oblike po potrebi, ako će biti skriveni drugim djelovima kad se sklope.

7. Obrišite strelicu točke Assembly Start Point

i tekst.


8. Dok je sloj Hidden trenutni, kreirajte skrivene geometrijske oblike u ovim pogledima, koristeći točke u svakom pogledu kao reference. Zatim kreirajte objekte osi simetrije i ubacite u sloj Centerline.


9. Kreirajte osi simetrije za pogled na detalj.

10. Kopirajte geometrijske oblike za pogled sa

strane kako biste kreirali presjeke (šrafiranje ćete primijeniti u kasnijoj vježbi izazova). Prebacite skrivene geometrijske oblike u sloj Visible, a zatim obrišite i skratite nepotrebne geometrijske oblike. Obrišite cijeli geometrijski oblik.


11. Odmrznite sloj Start Points. Kopirajte geometrijske oblike pogleda

presjeka na praznu početnu točku na desnoj strani sklopa.

Kopirajte pogled sa strane elementa Rack Slide Top i postavite ga na gornju stranu pogleda presjeka, a zatim prebacite skrivene linije vidljivi sloj i uklonite nepotrebne geometrijske oblike.



Rekapitulacija poglavlja Svaki projekt koji kreirate počinje jednostavnim geometrijskim oblicima. Postupci koje koristite za editiranje ovih osnovnih objekata ih transformiraju u složene projekte.


Promijeniti dužinu objekata korištenjem naredbi Trim i Extend. Kreirati paralelne i koncentrične geometrijske oblike u crtežima korištenjem naredbe

Offset. Koristiti naredbu Join za kombiniranje više objekata u jedinstven objekt. Razlomiti objekte na dva ili više neovisnih objekata. Primijeniti zaobljeni kut na dva objekta u crtežu. Nanijeti zakošeni kut na dva objekta u crtežu. Koristiti naredbu Stretch za mijenjanje oblika objekata u crtežu. Koristiti hvataljke za editiranje objekata i prikazivanje geometrijskih informacija.


Documents

ACAD-1 2007 Essentials Vol 1 HRV