A b Simic Preobrazenja

8/10/2019 A b Simic Preobrazenja

1/12

ANTUN BRANKO IMI PREOBRAENJA

ANTUN BRANKO IMI (1898.1925.), hrvatski pjesnik, esejist i knjievni kritiar,najznaajniji je pjesnik hrvatskog ekspresionizma. Potpuno negira trai!iju, po snanim

utje!ajem njemakog ekspresionizma i "er#inskog asopisaDer Sturm. $"javio je samo jenuz"irku pjesama,Preobraenja(192%.), i njome se svrstao u sam vrh hrvatske knjievnosti. &oje prva zbirka slobodi! s"i!ova # !rva"sko$ k$i%&vos"i ('8 pjesama). Progovorio jeposve origina#no uveo u hrvatsku poeziju po$'ovo p$&si("vo i sloboda s"i!, aizos"avl$a$#)i i"&rp#k*i$# (reenine znakove) ao i viz#al# sa+# svojim #irskimmotivima. zraz mu je neo"ino saet, a g#avne teme l$#bav i s'r". ivio je te*ko, "o#estan isiroma*an te ga zaokup#jaju "&'& o l$#dsko' "i$&l#i so*i$ala "&'a"ika(!ik#us +iromasi).

ekim temama i motivima "#izak je tzv. kozmikom ekspresionizmu (pjesnik-prorok, poetavates).

P$&s'&, iz z"irke Preobraenja Pjesni!i, /oja preo"raenja, $pomena, 0ju"av, +mrt,

Povratak, er!egovina, 0ju"omora, uu3i4 $sta#o +mrt i ja !ik#us +iromasi +iromasikoji jeu o pone o pone, 6uak siromaha4 a7eni ogEs&$i,&ehnika pjesme, /uzika orme

6o7en je 1898. u rinov!ima ko :rua, i, gje je zavr*io puku *ko#u. $ 191%. po#azioje u ;irokom rijegu ranjevaku gimnaziju, a#i 191


2/12

- orma stihovi !entrirani, iu o sreine, a nisu poravnani o poetka retkastroe izg#eaju poput skupina stihova, a kako stihovi nisu iksiraniinterpunk!ijom, izg#eaju kao a #e"e (to prati i est ;imi3ev motivuzizanja o t#a, #e"enja i#i #evita!ije) pjesme u o"#iku simetrinogagraikog aranmana (posje3aju na tekstove nagro"nih spomenika)

- sinestezija (proimanje osjeti#nih oiv#jaja mirisa, "oja, zvukova4),pose"no sinestetika upora"a "oja (p#ava@) ko#oristiki kontrasti uta "oja ivota, raosti i +un!a p#ava metaizika, uhovnost, astra#nost !rna "oja smrti (uto, p#avo, !rno aso!ija!ija na ko#orit =an :oghovihs#ika) "ije#a rijetki sretni trenut!i u ivotima #jui

Po&"ika 0#'$&"i/ki s"av i pro+ra'1,

- umjetnost je su"jektivna stvarate#jeva istina, u"oki unutarnji oiv#jajivota i svijeta

- A+tvarati to je u najvi*em i najponosnijem smis#u /BCBD&@E

- pojmovno pjesni*tvo (a ne s#ikovno, onosno, vi*e je misaono negoemo!iona#no)

- poezija ne trai apstraktnu #jepotu, ona trai "it ovjeka i svijeta, u"#jismisao ovjekova postojanja

- AFmjetnik ekspresionist preo"raava!ije#i svemir on ne g#ea, vii on nepria, ivi ne reprou!ira, ponovno stvara4E (G. Cs!hnit)

- A&re"amo jenom4 "a!iti sa se"e4 sve *to je retorika i #jepota4 svesuvi*no4 i govoriti +&F@E

- &s&$ O '#zi*i 2or'& ovjek je praktinom upora"om u"io pravu ormustvari, pjesnik tre"a Aostvariti stvariE, umjetnik je taj koji uje njihovunutarnji g#as, on 3e ih i3i u jean vi*i svijet, umjetnik Auskrsuje stvariEraz#ikuju se orma priroe i orma umjetnosti taj njegov programHstavsaran je u prvoj pjesmi z"irke, APjesni!iE (APjesni!i su u7enje u svijetuH4E), ars poetici!je#okupnoga ;imi3eva stvara#a*tva jo* je u P#atona iDristote#a Au7enjeE (ostvarenje stvari) osnovni poti!aj u kojem se otvara

"itak svijeta

- &s&$ T&!ika p$&s'&,jeno je o najstarijih poetikih pravi#a a vanerijei o#aze na ono mjesto u stihu gje je ritmiki uar najjai, a to je

poetak i kraj stiha te iza !ezure (stanke, o"ino u sreini stiha) ;imi3 ria je Aza ekspresivan ritam najpri#iniji s#o"oni stihE jer Anije isti ritamva#!era i va#janja kamena, emu ona g#atko3a onje gje tre"a* hrapavost,#ako3a gje "a* tre"a teinaIE ne tre"a rimovati sve, tema name3e rimu*to je rima rje7a, jae 3e je#ovati i "it 3e vrjenija

;imi3 je "io pjesnik izrazite tenje a z+#s#"i'3 (kr"i' s"i!o'intenzivira oiv#jaj svijeta.

&akav je "io i kao esejist i kritik vo#io je strogi re, uvao se raz#ivenosti i praznine. 6o7en uer!egovini (rinov!i), zapoeo je pjesmama koje opona*aju D. :. /ato*a, a#i je nag#o izveo

2


3/12

ramatski zaokret, napustio semi razre zagre"ake gimnazije, pokrenuo asopis, primioekavski izgovor (u emu 3e ga u"rzo kratkotrajno s#ijeiti i mnogi rugi hrvatski pis!i) inastupio kao novi pjesnik i kritiar, naahnut "ekim &kspr&siois"i/ki'asopisom Jer+turmJ, pa je s#ijeio i njegov program s upori*tem u posvema*njem &+ira$# "radi*i$&iosporava$# bilo kakv& sv&z& iz'&4# k$i%&vos"i i s"varos"iu kojoj ona nastaje. Prvim

svojim /asopiso'(56i$avi*a53 191?.), a zatim i rugim (5J#ri(53 1919.), saeto jeoznaavao svoj knjievni smjer saran u (ekspresionistikom) uvjerenju, a je #'$&"os"a$i"&zivi$i do%ivl$a$ svi$&"a i a za"o & s'i$&3 pa i & 'o%& bi"i a+a%iraau s#u"i

"i#o koje tenen!ije. Dko to u ono o"a i nisu vi*e "i#e nove mis#i jer su ih ve3 zagovara#i ihrvatski moernisti, one su saa "i#e izgovarane nainom koji o taa u nas nije "io poznat.

/#ai hrvatski ekspresionist F#eriko onaini uzvikivao je 5dol$& &s"&"ik& i dol$& #k#s5, ai'i), kao a nastav#ja na te uzvike, za!"i$&va da pis*i odba*& sv# d&kora"ivos"iotmjenost, a skinu, kako on kae, i oije#o sa se"e, i Jkragne, man*ete, kravate, *a#ove i sveono rugo, a "a!imo iz se"e sve trope, igure, metonimije, a#itera!ije, asonan!e, k#imakse,sv& oo ("o $& #k#s3 ("o $& r&"orika i 7l&po"a73 "o )& r&)i sv& oo ("o $& s#vi(o . i da

+ovori'o is"i#J. ako je po#emiki intoniranom, mato*evski "ritkom i neumo#jivomkritikom znatno utje!ao na knjievna z"ivanja i uop3e na razmi*#janja o knjievnosti,naju"#ji trag ostavio je kao pjesnik. Prvi $& # as, pos#ije kratkotrajnog poetni*tva, a/&loodba*io v&zai s"i! i ri'#pa progovorio saetim, esto i graiki simetrinim slobodi's"i!o'te stvorio uzorpo&zi$& kr&ira& 5iz#"ra5, kao najintenzivnijeg oiv#jaja svijeta.P$&sik "i$&la3 +rada i siro'a!a, nije svoje teme viio u so!ija#nom nego isk#juivo uiniviua#no-psiho#o*kom znaenju. P$&sik l$#bavi i s'r"i, osje3ao je trajnu "$&skob# id#!ovi &'ir, a#i i svijest a je pre k#junim pitanjima ivota i svemira nemo3an kaoovjek, a kao pjesnik moe ga samo spoznavati. 6esko*3u svoga stiha proirao je kaoo*tri!om noa u d#bi& l$#dsko+a bi)a, u njegovu &+zis"&*i$al# sa'o)#. >ato njegove

pjesme, naoko tako h#ane i esto sveene na go#e konstata!ije u izravnom iskazu, "#istajua#ekim astra#nim sjajem.

F tako kratko vrijeme, koje ne ispunjava i p#o d&s&"l$&)&, pre*av*i put odmato*evsko-Kiesnerovskog i'pr&sioiz'a doos#o"o7enog a orma#no stije*njenog &kspr&sioiz'a,

postao je vir"#oz ko$i s 'alo ri$&/i o"vara b&zda& pros"or& 'isli i %ivo"o+ s'isla. >naoje graiti pjesmu, zgu*njavati stih, "irati pravu rije esto jenostavnoj i o"inoj pjesmi, znaoje uahnuti punu izraajnost. o#uju3i o rane m#aosti, nosio je u se"i smrt i "io svjestan aona u njemu raste te a 3e ga jenoga skorog ana posve ispuniti i prerasti. /oa je i zatonag#o sazrijevao, *to okazuje i tre3i njegov /asopis 5K$i%&vik5(192


4/12

#porabi slobodo+a s"i!a, koji je ore7en eseterakom po#ogom. ;imi3evopr&vr&dova$& $&zi/o+ #s"ro$aoituje se u viz#alo$ or+aiza*i$i s"i!ova, te u os#anjanjuna osnovne izraze pjesnikova oiv#javanja svijeta, a time i u +#bi"k# i"&rp#k*i$&.;imi3ev interes za viz#ali asp&k" p$&si("va ne ograniava se samo slikarsko' +rad$o'2or'&, ve3 je on prisutan i #bojanju sadr%a$a p$&sa'a, koje ovisno o svojoj raznovrsnosti

pokazujep$&sikov odos pr&'a prolazos"i i v$&/os"i. &ako je uPreobraenjima (192%)raznovrsnim ko#oritom i#ustrirana vjera u vjenost, koja u kasnijoj #iri!i (Siromasi, 1922 i r.),intoniranoj "ez"ojnim, onosno !rnim i "ije#im tonovima, nestaje.

I


5/12

$ oe aj me umorna o mijenapreo"razi u tvoju svijet#u nepromjenjivu i vjenu zvijezu

*to s a#ekog 3e ne"a no3u sjatiu !rne muke no3nih oajnika

- AMo$a pr&obra%&$a,preo"raenje ovjeka u humanu zvijezu koja As a#ekog 3e ne"aEsjati nesretnim #juima kao smisao, naa i utjeha (taman ko#orit Au !rne muke no3nihoajnikaE) smisao "o#i i patnje, Aumrem na an "ez"roj putaE preo"raavanje u stvaranju za;imi3a nije "ijeg o ovjeka nego povratak ovjeku u najhumanijem smis#u razrtost izme7u

"o#nog iv#jenja i umiranja smisao je pjesnikoga poziva Apjevati se"eE (vije stroezapoinju sa ABa pjevam se"e4E) pjesnike s#ike, a oso"ito "oje, sim"o#iziraju te sta#nemijene, preo"raz"e ovjekova uha na poetku kae a su njegove no3i A!rne "ezane imuneE (zaokrueno i povezano s pos#jenjim stihom i !rnim mukama Ano3nih oajnikaE),kao kontrast se u rugom stihu pojav#juje pjesnikovo A"#ijeo meko #i!e u krista#no jutroE, sve

je puno svjet#a, u tre3em stihu ve3 p#iva pog#eima Apreko po#ja #ivaa i voaE mo#i oga aga,Aumorna o mijenaE, jenom zauvijek preo"razi u Asvijet#uE, AnepromjenjivuE i AvjenuE

zvijezu koja 3e poput o"roga uha tje*iti nevo#jnike nevezani stih oveen o savr*enstva"rojni epiteti ritam je snaan, ekspresivan i sugestivan, posje3a na "i"#ijski psa#am

&&3 'ladi)i3 l$&"o

$ pone se na *eta#i*te s#ete mnoge ene- $ oak#e sve o7uI -

ko jata ti!a*to ispo p#avog ne"a k nama na zem#ju se spuste

ene *umekroz #jetni zrak i u*e sanjarskih m#ai3ai #aki kora!i im nose #aka tije#a

e, ene nisu s ove zem#je@=e3 to su izna ne"rojenih p#avih no3i na*e m#aosti

"ije#e enje izras#e u tije#a

$ eneza vas

rastvori#i smo vore na*e m#aosti@

D# korak ena zvoni tu7 i a#ek

+ve ene opet ouko jata ti!a

*to i*eznu za p#avim zavjesama #jeta

a kon!u na*ih pog#eare sta"a#a visok sam kora!a

M$&s&/ar

5


6/12

og no3imjese!

sae s ne"ai okora!a #agano o moje ku3e

Po#ako on se uspne na moj prozori spusti pog#e na me

$n mami mene u no3

Ba ustajem... i moje #i!e "ije#o... smije*i se

Gora!am sanen ru"ovima krovai *etam kroz no3 u visini

- /ene re meke ruke mjese!a -

$ tako #ak sam... nezema#jski... #e"imi mogu stati na #ist sta"#a

e zovite me g#as sa zem#jesmrt je moga ne"eskoga "i3a

=isoko izna zem#je #e"im #agan kroza sere

@&r*&+oviaBa kora!am #ivaama p#av o sutona

a ru"u #ivaa je ku3a parnog m#inaz a#jine

to je krv#ju namr#jana ug#asta i gru"as#ikarija na ne"u

*togo "#ie stiem sve g#asnije viune"rojene uarene opeke

Go ne zna, mis#io "i a se#ja!i s#ave kakvu s#avu

spo "reu#jaka !rni v#ak se vueomjereno uara

i vri*tisvoj o#az jo* a#ekoj nevi#jivoj stani!i

o3 i ja na "ru

Poa mnom naas izrone iz mrakaku3e sta"#a vori*ta i njive

opet utonu u mrakuko u svijesti

L


7/12

z tame u me g#ea neko#iko svijet#ih "ije#ih prozorako neko#iko "ije#ih sveanih asova

iz !rnog ivota #jui

? @&r*&+ovia,personii!irani krajo#ik, onos sre3e i nesre3e u ovjekovu ivotu,

suaranje svijeta stvarnosti i svijeta sje3anja, vizija, snova krajo#ik pjesnikova zaviajapostupno se pretvara u univerza#ni uhovni krajo#ik #juskog proiv#javanja pos#jenje vijestroe i o"#ikom sugeriraju suavanje #juske svijesti onosti#em na poetku koraMam(mekano, njeno o#azim) snaan ko#orizam, kontrasti, personiika!ije, ekspresionistikos#ikarstvo p#av o sutona (kao Ap#avi p#a*tE o mjeseine u pjesmi A0ju"avE), ze#ene #ivae,!rvene mr#je, Akrv#ju namr#jana4 s#ikarijaE, Aviu4 uarene opekeE, A!rni v#ak4 vri*tiE

pjesniki su"jekt uzie se, #e"i, #evitira (vii isto izna i u pjesmi A/jesearE) Ao3 i ja na"ru4E, po njim, Ako u svijestiE, izranjaju i opet uranjaju svi ti prizori koje s visinepromatra (Aku3e, sta"#a4E), iz tame, iz mraka ivota, u njega Ag#eajuE ma#o"rojniosvijet#jeni prozori sim"o#ika, uspore"a, kontrast rijetki sretni trenut!i u nesretnimivotima (Ako neko#iko "ije#ih sveanih asovaH iz !rnog ivota #juiE), vi*e puta zavr*ava

pjesme !rnim, mranim s#ikama #juskih ivota

Povra"ak

&i i ne s#uti*moj povratak i moju "#izinu

F no3i kaa *umi u tvom uhu tiha mjeseina

znajne kora!a mjeseina oko tvoje ku3eBa #utam p#avim stazama u tvojem vrtu

Ga kora!aju3i !estom kroz mrtvo svijet#o ponestane*

prep#a*ena krikom une ti!eznaj

to krik je moga sr!a s "#izih o"a#a

ka kroz suton vii* !rnu sjenku *to se mie

s onu stranu mrke mirne voeznajja kora!am uspravan i svean

kao pore te"e

- Povra"ak,a#truistika vjena #ju"av, #irski su"jekt vra3a se iz smrti, s ruge o"a#e, svojojragoj preko A"#izih o"a#aE, As onu stranu mrke mirne voeE, jav#ja joj se Akrikom uneti!eE), on je uz nju zauvijek, Auspravan i sveanE, na kraju nag#a*ava AkaoE (Apore te"eE),kao neka ekspresionistiki motivi krik (Akrik moga sr!aE), prep#a*enost, !rna sjenka, mrkavoa, strah, tjesko"a opkoraenje, pre"a!ivanje (samo jena rije u !ije#om stihu)ko#oristiki motivi, kontrasti an je mrak (@), Amrko svijet#o poneE, u sutonu je !rna sjenka,

a no3 je AmjeseinaE, p#ave staze vrhuna! vizua#ne poezije sinestezija A*umi u tvom uhu

?


8/12


9/12

Mr"va l$#bav

Graj #ju"avi u u*i mrtvo zvoni=ee s#azi s ne"a p#avo

+pu*tam tihe !rne zastore

>nam vani su mrtve zvijeze i ku3e i mjeseinai !rn prostor nepomian stoji

iko nika ne3e o3i k meni

+mrt jo* samo nevi#jiva ivi

+nurazmotaj !rven teak pokrov povrh mene

i naa mnom neka !rno ne"o no3ivjeno

3uti

Ras"aak sa sobo'

/i stojimo na ru"u svijetai g#eamo u zapaanje zanjih zvijeza u u"#jine no3i

+a zvijezama i mi zapaamo

/i stojimo ve3 na krajnjem ru"u se"e

Go ispo nas zem#ju nevi#jivo maknua je ve3 a#eko viimo ko zvijezuI

>amak#e su zvijezeGo o nas jo* moe nas#utiti se"eI

6u*imo se vjeno

a* je put "ez na i paanje "ez g#asa

Opo'&a

9


10/12

Novjee pazia ne ie* ma#enispo zvijeza@

Pusti

a !ije#og te"e pro7e"#aga svjet#ost zvijeza@

a ni za im ne a#i*ka se "ue* zanjim pog#eima

rastajo o zvijeza@

a svom kon!umjesto u prah

prije7i sav u zvijeze@

- Opo'&a, ovjekovi iea#i, onos ovjeka i ne"a u stihovima "ez interpunk!ije ponekaiznimka, graosti#em na kraju svake reeni!e usk#inik, poput opomene i treptaja zvijezegramatika ostupanja rastajo (rastajao) etiri skupineHstroe po tri stiha, etiri reeni!e prvavije stroe zapoinju imperativima (ApaziE i APustiE) opominje ovjeka a ne smije "itima#en, o"ian i ni*tavan, tre"a ga proeti A"#aga svjet#ost zvijezaE (uhovnost, vjenost),

periraze Aie* ispo zvijezaE (ivi*), Azanjim pog#eima rastajo o zvijezaE (ka "ue*umirao) kontrast AprahE i AzvijezeE

B#d#)i

uu3i ve3 su "i#ii sve je "i#o ve3 u prvom asuu "eskrajnom pog#eu oga og#eano

z vremena iz u"okoga tamnog ojeg kri#a"esprekino u svjet#ost povr*ine

stiu "uu3i

F "ezanomu ojem okuog#eaju se mirijae "uu3ih svjetova

=abra& p$&s'&P$&s'& ob$avl$&& # p&riodi*i 0/asopisi'a1

='r" i $a

+mrt nije izvan mene. $na je u menio najprvog poetka sa mnom rasteu svakom asu Benog ana

ja zastanem a ona raste a#je

1%


11/12

u meni ok me !ije#og ne prorastei stigne na ru" mene. /oj svr*etaknjen pravi je poetak ka kra#juje a#je sama

R#/ak siro'a!a

Beno pre rugim stie se a sjenuza takav ruak

i ok#e jeu "oje sea ne "i jeno rugom ivot poje#i.

Ga ustanu o sto#a, ti*ina i teina:a7enje pre samim so"omunakazi o"avoma #i!a

i svako mis#i a je rugomu u"i!ai a je krv *to tee kroz njegovo tije#o

krv rugog (kao a je jeno rugo je#o)

Na4&i Bo+

e trai oga mi*#ju u prazniniu kojoj se miso, tamna sjenka, gu"iFza te og je, uvijek u "#iziniF stvarima oko te"e, u zvuku i muku

og ti je uvijek naj"#ii o svegaira* ga rukom, g#ea* ga u "oji ne"aog ti se smije*i iz jenog ragog #i!ai p#a*i te iz svake stvari nema tajne

e pruaj miso u praznu a#jinuFza te og je. $tvori sva u#ana te"e svjet#ost s #jetnog ne"a p#ju*ti

11


12/12

og oko te"e sja treperi miri*e i *u*ti

12

Documents

A b Simic Preobrazenja