91594042 Karl May Blago u Srebrenom Jezeru

7/31/2019 91594042 Karl May Blago u Srebrenom Jezeru

1/380

1

CRNA PANTERANekog veoma vrueg dana, upravo u podne, plovila jerijekom Arkansas jedna od najveih osobnih i teretnih laa,Dogfish. Ve zarana napustila je Little Rock i za par a-saka

prispjet e u Lewisburg da tu otpoine.Velika zapara satjerala je odlinije putnike u njihove ka-bine, dok su se oni, koji se nalazie na krovu lae i koji bi-jahu u veini, sklonili za kojekakve vee omote prtljage. Zaove je putnike dao kapetan broda razapeti ovee platno,pod kojim je uredio neku vrst Bed-and-boarda; cijela segomila aa i flaa tu nakupila, iji estoki sadraj nijesvakako bio namijenjen svim nepcima i jezicima koji su gaeljeli. U to-ionici je sjedio konobar, zaklopio je vjee,

umoran od ege, i klimatao glavom. Kad god bi podigao oi,uvijek bi iz nje-govih usta izletjela kakva psovka ili bar


2/380

2

poneka otrija rije. To se odnosilo na dvadesetak ljudi, kojisu na krovu oko jednog stola sjedili u krugu, te jedandrugome dodavali etverouglasti vr. To je bila igra drink;tj. onaj, koji je izgubio igru, morao je po zavretku igreplatiti svakom igra-u po au rakije. Konobar stoga nijemogao zaspati, a to bi zanj bilo najvee zadovoljstvo.Ovi se ljudi, ini se, nisu tek ovdje na brodu sastali,jer su njihovi razgovori esto bili povjerljivi, a i put, kamosu se vozili, ini se da im je bio poznat. Meu njima bio jeBedan, kojeg su, pored svega meusobnoga povjerenja, naj-pazili i potivali. Zvali su ga Cornel, kraticom od rijeicolonel, pukovnik.Bio je to dug i koat ovjek, njegovo glatko obrijano,otro i iljato lice bilo je okrueno ekinjastom riom bra-iloin, a jednako mu je tako ria bila kratko ostriena kosa,iko se to moglo vidjeti ispod pustena, otrcana eira.koji je duboko natukao na oi. Nosio je teke, avlima obitecipele, a odjea: hlae i kratak prsluk; umjesto ka-putanosio je prljavu koulju, iji irok okovratnik nije biozavezan ni vratnom maramom, tako da su mu se vi-djelesuncem opaljene grudi.Bio je opasan crvenim rupcem, odakle su provirivala dva

drka od revolvera, i no. Iza njega stajala je prilino novapuka, a uz nju torba s dva remena, koju je lako bilo uprtitina lea.Ostali njegovi drugovi bili su slino loe odjeveni i pr-Ijavi,ali kao i on veoma dobro naoruani. Ni jedan od svih tihljudi ne bi mogao na prvi pogled da u bilo koga izazovespram sebe povjerenje. I dalje su nastavljali svoju igru, ali spravom strau, a uz to su jedan drugome dobacivaliveoma grube i prostake rijei, tako da bi rijetko koji o-

vjek mogao da ostane meu njima. Bit e da su svoju igruvenekoliko puta dovrili, jer njihova lica nisu bila samo odege preplanula i zagrijana, ve se inilo, da alkoholgospoduje nad njima.Kapetan broda bijae upravo napustio zapovjedniki most ikrenuo prema kormilaru, da mu da neke potrebne upute.Kad je s time svrio, upita ga kormilar: ta mislite o mladiima, kapetane, koji ovdje sjede?ini mi se. da su to ljudi koje ba nije poeljno vidjeti nabrodu.Naravno ree upitani. Govore da su eteoci i ele na


3/380

3

zapad k farmama, da se uposle; ali ja ba ne bih elio bitionaj sretnik kojem e oni doi na posao.Well, gospodine nastavi kormilar. Ja mislim: to su

pravi pljakai. Nadati se, da

e bar ovdje na brodubiti mirni.

Ne bih im ba savjetovao, da nam dosauju nimalovie no to je to obiaj. Dosta nas je na brodu, da ih svepobacamo u stari, blagoslovljeni Arkansas. Spremite se napristajanje, jer evo uskoro smo u Levvisburgu.Kapetan se vrati na svoj most, da izda naloge, to da seuradi kad stignu na suho. Ubrzo se ukazae kue mjesta, abrod ih pozdravi otegnutim zvidukom. S obale dadoeznak, da e brod imati da primi prtljag i putnike. Putnici,

koji su dosad bili pod krovom, izioe da bar naas pre-kinudosadnu vonju.Nita zanimljivo nisu mogli vidjeti. Sad grad nije ni iz-daleka imao dananji znaaj. Na pristanitu je bilo tek ne-koliko zaposlenih ljudi, trebalo je primiti tek nekoliko pa-keta i sanduka, a broj putnika, koji su dolazili na brod, nijepreao trojicu.Jedan je od njih bio bijelac visoka i vanredno jaka stasa.Nosio je veoma tamnu i gustu bradu, tako da su mu se vi-

mogue forme. Hlae i kaput tog ovjeka bili su od sivog,djele tek oi, nos i gornji dio lica. Na glavi je imao staru,olinjalu kapu od dabrovine. Njen udnovati izgled nije mo-gue predstaviti; jedno je sigurno, dosad je promijenila svejakog lanenog platna. U irokom konom pojasu bila su muzadjevena dva revolvera, pa noi jo neke stvari, za-padnjaku veoma potrebne. Osim toga imao je puku, dvo-cijevku, za njen je kundak bila privezana duga sjekira.Plativi prevozninu, baci otar pogled preko krova. i-nilose, da ga dobro odjeveni putnici iz kabina nimalo nezanimaju. Njegove su oi promatrale jednoga, koji bioustao da vidi pridole putnike. Motrio je Cornela, ali poslijejed-nog trenutka odvrnu pogled kao da ga nije ni opazio,ve je poeo navlaiti svoju visoku izmu, koja mu se bilaspu-stila niz nogu, a za to je vrijeme za se promrmljao:Be-hold! Ako to nije crveni Brinklev, neka me objese u dimkao slaninu i poderu sa svom mojom opremom. Nadati se,da me nije prepoznao.Ovaj ovjek, o kom je razmiljao, pri prvom se pogledu

trgnuo. Polako se okrenuo svojim drugovima i proaptao: Vidite li onoga crnomanjastog ovjeka? Pozna li ga


4/380

4

ji od vas?Svi mu odgovorie nijeno. Ali ipak, mora da sam ga jednom vidio i to u takvimokolnostima, koje za mene nisu nimalo ugodne. Kao da tajovjek budi u meni neke tamne uspomene.Valjda on tebe pozna progovori jedan izmeu nje-ovihljudi. Gledao nas je, ali tebe nije primijetio.Hm! Moda u se ipak dosjetiti. Ili jo bolje zapi-at u gakako se zove. Kad mu ujem ime, odmah u znatiemu sam. Zaigrajmo jedan drinks njim. Samo ako ti igru prihvati! Zar da ne prihvati? Bila bi to sramotna uvreda, to vilo dobro znate. Onaj, kome odbiju drinku ovoj zemlji

ima pravo da odgovori noem ili revolverom, a kad onoga,koji je nanio uvredu, ubiju, za njim ni pijetao nee zaku-kurijekati.On ne izgleda tako da bi ga se moglo prisiliti da radi onoto nee.Pshaw! Vrijedi li oklada?Oklada! Oklada! odzvanjalo je sa svih strana. Tkoizgubi plaa tri ae svakome od nas.Pristajem ree Cornel.

I mi odgovore ostali. Ali ipak treba nai priliku zaodmazdu. Tri su oklade i tri drinka.S kime?Eno konano onog crnog, za koga misli da ga pozna, iakone zna tko je. Zatim emo piti s jednim izmeu gent-lemena, koji eno zijaju na obali, uzmimo eno onog velikogto izmeu ostalih izgleda kao orija meu patuljcima, treineka bude onaj Indijanac, koji je sa sinom doao na brod. Amoda ga se boji?Svi na to pitanje odgovorie smijehom, a Cornel posred-nozapita: Ja da se bojim tog crvenog klipana? Pshaw! Prije bihse bojao onog orijaa na kojeg me huka. The devil, kakotaj ovjek mora da je snaan! A upravo takvi orijai najveisu kukavice, odjeven je toliko fino i pun je nakita kao darazumije razgovarati samo sa ljudima iz salona, a ne s tak-vim kao to smo mi. Primam, dakle, okladu. Drinkod triae sa svakim od ove trojice. A sada na posao.Tri je posljednje reenice izgovorio toliko glasno, da su to

morali uti svi putnici. Svaki Amerikanac i svaki zapad-njak poznaje znaenje rijei drink, pogotovu kad je toliko


5/380

5

glasno i prijetei izgovorena kao to je to ovoga puta bilo.Zbog toga su se sve oi okrenule spram Cornela. Vidjelo se,da je, jednako kao i svi njegovi ljudi, napola pijan; nitko se

nije udaljio, jer je svaki htio vidjeti ovu napetu scenu.Cornel je dao da se napune ae, uzeo je svoju u ruku,pcao do crnobradoga i rekao: Good day, sir! Nudim vam ovu au. Drim, naravno,da ste gentleman, jer ja pijem samo s pravim i plemenitimljudima, pa se nadam da ete i vi mene potivati.ovjek s bradom, kojega je nagovorio, iroko se na-smije. Well odgovori on ne branim se da tu ljubavUinim, htio bih, meutim, znati tko mi iskazuje ovu iz-nenadnu ast.

Sasvim je pravo, sir! Valja znati s kime pijemo. Zo-i se Brinklev, Cornel Brinklev, ako vam je po volji. A vi? Moje je ime Grosser, Thomas Grosser, ako nematela protiv toga. Dakle u vae zdravlje, Cornel!On isprazni au, pri emu su i ostali ispili i vrati je rnelu.Ovaj se osjeao pobjednikom, gledao ga je saaljivim ledomod glave do pete i upita:Cini mi se da je to njemako ime. Dakle, vi ste neki prokletivaba, zar ne?

Nisam vaba ve German, sire odgovori Nijemaculjudno, a da se nije naljutio na tu prostotu. Vaeg pro-kletog vabu treba potraiti na drugoj adresi, kod mene ganema. Hvala vam za drinki time smo gotovi!Potom se brzo okrenu i udalji, a pri tom je preda se tihogovorio: Dakle, uistinu Brinklev! A sad se zove Cornel! Tajovjek ne snuje nita dobro. Olvorit u oi.Brinklev je prvi dio oklade dobio, ali osjetio se pobjed-nikom ba nije. Poprimio je sasvim drugi izraz; to je nago-

vjetavalo, da se Ijuti. Nadao se, da e se Grosserustruavati i da e dopustiti da ga sa prijetnjama prisile dapije; poka-zalo se, da je bio pametniji; ponajprije je popio,a tada otvoreno rekao da je suvie pametan a da se bije snjim. To je Ijutilo Cornela. Primicao se, poto su mu ponovonapu-nili au, svojoj drugoj rtvi, Indijancu.S Grosserom su na brod dola dvojica Indijanaca, stariji imlai, koji nije imao vie od petnaest godina. Potpuna sli-nost otkrivala je, da su ta dva Indijanca otac i sin. Bijahu

toliko podjednako odjeveni i naoruani, da se sin inio kaopomlaena slika oeva.


6/380

6

Odijelo im se sastojalo iz konatih na rubovima izrezuc-kanih legginsa, a na nogama su imali uto obojenemokasine. Lovake koulje ili kaputa na njima se nije moglo

vidjeti; umjesto toga zavili su tijelo u neku vrst arenogzunija, neku vrst oklopa, koji je bio veoma skup i prelazioesto svotu od ezdeset dolara. Crna kosa bila im je glatkounatrag zae-Ijana i padala je po ramenima kao u ene.Lica im bijahu puna i okrugla i posjedovahu izrazizvanrcdne dobrote, kojaje bila pojaana time, to su obraze obojili jarkim cmobe-rom. Puke, koje drahu u rukama, kao da nisu vrijedile nitipola dolara. Uope obojica izgledahu sasvim neopasno i to-liko udnovato, da su, kao to je ve reeno, izazivali smijehu pijanica. Cinilo se, kao da se boje ostalih ljudi, stajali suskromno po strani i naslonie se na neki jaki drveni i irokisanduk. Ondje nisu ni na to polagali panju, pa ak kad imse i Cornel pribliio, nisu ni oi podigli kad im je on tvrdo ioporo uzviknuo: Velike li ege danas! Nije li tako, vi crveni momci?Dobro je neto popiti danas. Hajde, stari, uzmi, i okvasijezik!Indijanac se uope ne pomaknu i odgovori loom engle-

tinom:Not to drink, ne piti.to, nee? prasnu crvenobradi. To je drink, razumijeli, drink!Odbijanje ove ae svakom je pravom gentlemanu,kakav ja jesam, krvava uvreda, samo se noem moe oprati.Kako se zove?Nintropan-haueyodgovori upitani mirno i skromno.Iz kojeg si plemena?Tonkavva.Dakle, onim bojaljivim Crvenima pripada, koji bjee predsvakom makom, razumije li, boje se svake make, ma bilato i makica! Za te ni no nije potreban. Hoe li piti?Ja ne piti vatrenog pia.To je rekao usprkos gronji koju je izrekao Cornel; re-kao jeto mirno kao i prije. Cornel mu se polako priblii i opali muzvunu zaunicu. Eto ti plae, crvena kukavico! uzviknu Cornel. Drugaije neu da se svetim kad ovakva nitica kakav siti, stoji poda mnom.

Jedva da je udario kad ruka mlaeg Indijanca segnu pod


7/380

7

odjeu, zacijelo za orujem, a pri tom je pogledao lice svogaoca to e ovaj uiniti.Lice Indijanevo sasvim se promijenilo, i nije ga bilo mogue

prepoznati. Kao da je porastao, oi mu bljesnue, a crtamalica preleti mu nenadana i iva napetost. Ali jed-nako brzo

spusti trepavice, njegovo se tijelo skupi, a lice poprimipreanji izraz.No. ta veli na to? upita oholo Cornel.Nitropan-hauey zahvaliti.Zar ti se zaunica toliko dopala, da se zahvaljuje? Pa eto tijo jedna!Cornel je ponovo zamahnuo, udario je, meutim, jer jeIndijanac kao munja izmaknuo glavu, u sanduk, na koji je

Indijanac bio naslonjen; iz sanduka se izvi glasan, podmu-kco urlik. Razlijegao se iznutra ponajprije urlik pun re-anja i mumljanja, koje je prelo u strano urlanje, a sve seto prometnu u silan lave, koji je tutnjio kao grmljavina.Cinilo se, kao da se cijeli brod trese od nenadanog i stra-nog glasa.Cornel odskoi nekoliko koraka unazad, od straha muispadne aa iz ruke i povie pun straha:f Heavens! to je to! Kakva je to ivotinja tu u tom

kavezu? Zar je to dozvoljeno? Cavjek bi mogao od straha iumrijeti.I ostali su putnici bili puni straha. Samo etvorica nisu nitrepavicama maknula, bio je crnobradi, koji je sada sjediosasvim naprijed na pramcu, zatim onaj orija, kojega jeCornel namislio pozvati na trei drink, i Indijanci. Te e-tiriosobe zacijelo su posjedovale veliku i uporno izvjebanumo svladavanja.Zavijanje ivotinje ulo se i u kajitama. Mnoge su gos-poevritei izletjele iz svojih kajita.Nita to nije, ladies, i meurs povie jedan veomapristojno odjeveni gospodin, koji je takoer bio iziao izsvoje kajite. To je panterica, sasvim mala panterica i nita vie! Ma sasvim omiljela felis pantherasamo poneto crnagospodo.to? Crna pantera? Tako je uzviknuo neki maliovjeuljak, s naoarima na nosu, koji je izgledao kao da jevie uo o crnoj panteri iz zoolokih knjiga no to je do-aos njom u doticaj. Crna pantera je najopasnija ivo-tinja

izmeu svih ostalih! Ona je vea i od lava, a i od tigra. Onaubija iz same krvolonosti, a ne to bi bila gla-dna. Koliko


8/380

8

je stara?Samo tri godine, sire, nije starija.Zar samo? I vi to zovete samo?Ta to je sasvim iz-raslaivotinja. Boe moj! I takvu ivotinju donose na brod! Tko eza to odgovarati?Ja, gospodine, ja odvrati elegantni stranac, koji se pritom klanjao gospoama i gospodi.Dozvolite mi, moja gospodo, da vam se predstavim: ja samznameniti vlasnik menaerije, Jonathan Bovler, i nematome dugo kako se sa mojom druinom nalazim u VanBurenu. Ova je crna panterica stigla iz New Orleansa, i jasam se s mojim krotiteljem otputio da je dopremimo. Ka-petan ovog krasnog broda dopustio mi je, da je, dobro za-

tvorenu dovedem na brod. Postavio mi je uvjet, da put-nicipo mogunosti ne treba da znaju u kakvom sve dru-tvuputuju. Hranio sam je zbog toga samo nou i bogu hvala,pojede cijelo tele; spava danju, jer tako sita jedva da semoe i pomaknuti. Razumljivo je, gospodo, kad se ponjenom sanduku lupa, da se i ona probudila, a kao znak daje budna pustila je neto svoga glasa. Nadam se, potovanegospoe i gospodo, da vam prisustvo pantere nee bitivelika neudobnost, jer ona, kako ste dosad vidjeli, nije

prouzrokovala nikakva tropota.to? odgovori onaj s naoarima, kojemu je po-drhtavaoglas. Ni najmanji tropot ne prouzrokuje! Neka nam nebude neugodno! Do vraga, valja doista priznati, da dosadovakva to nisam doivio! Ja, pa da zajedno boravim spanterom na istom brodu? Radije u se objesiti, nego da nato pristanem! Ili panteru odstranite ili ja idem! Bacite je uvodu! Ili, prenesite kavez na obalu!Ali, gospodo, nikakve opasnosti nema uvjeravao jevlasnik menaerije. Pogledajte samo taj jaki kavez i...

Ah jo i drveni sanduk! Prekinu ga ovjeuljak. Pa jabih ga slomio, a kako ne bi ova crna pantera.Ali, molim vas, dopustite da dovrim povie vlas-nikmenaerije. U sanduk je ugraena eljezna krletka, kojuni deset lavova ni pantera ne bi moglo rastrgati.Je li to istina? Pokaite nam tu ograenu krletku, ja trebaprije svega da se osvjedoim. Pokaite krletku! Pokaite krletku! povika desetak,dvadesetak glasova.

Vlasnik menaerije bio je Yankee i ugrabio je zgodnupriliku, da ovu sveopu elju putnika iskoristi.


9/380

9

Veoma rado, veoma rado odgovori on ali, ladiesi gentlemen, imajte na umu da krletku nije mogue vidjeti,a da ne ugledate i crnu panteru. A to opet meni nijemoguebezvae protuusluge. Da bude ar ove rijetke predstavepotpun, ja u ivotinju hraniti pred vama, a vi zauzmitemjesta kako tko bude htio. Raunat u tri mjesta: prvomjesto jedan dolar, drugo pola dolara, a tree etvrtinu do-lara. Ali, kako se ovdje na brodu nalaze samo odlina go-spoda, drim da drugo i tree mjesto uope ne dolaze uobzir. Ili je meu nama ipak netko tko eli da plati pola iliaketvrtinu dolara?Naravno, na to pitanje nije nitko odgovorio.

Dakle, samo prva mjesta! Molim gospoe i gospodo,molim dolar po osobi.On uze eir i obilaae putnike dok je njegov krotitelj,kojega je bio pozvao, pripremao sve to je bilo potrebno zaovu predstavu.Putnici su veinom bili Yankeeji, a kao takvi, bijahu veomazadovoljni, to se ova neugodna stvar prometnula upredstavu. Iako su prije nekoliko trenutaka bili zato, da seta opasna ivotinja ukloni s broda, sad bijahu svi zado-

voljni, da e im ta predstava makar malo prekinuti mono-toniju puta. ak i omaleni nauenjak s naoarima prebolioje svoj strah i gledao je predstavu s velikom napetou. ujte me ree Cornel drugovima jednu samokladu ve dobio, a jednu izgubio, onu kad nije crveniugursuz htio piti. Sad smo podjednaki. Hajde da treuokladu ne uinimo na tri ae rakije ve za ulaznicu podolar, koju moramo platiti. Jeste li sporazumni?Razumljivo je, njegovi drugovi pristadoe na taj pri-jelog,

jer taj golemi ovjek nije izgledao tako, da bi mu se mogloneto odbiti. Dobro ree Cornel; alkohol mu je ulijevao samo-svijest. Pazite dobro kako e onaj tamo golijat rado ibrzo piti sa mnom.Napunili su mu au i on se poeo pribliavati odabra-nomovjeku. Tijelo ovog ovjeka bilo je upravo orijake grae.Od onog golemog crnobradog, koji se nazvao Gros-ser, bioje jo vii i jo iri. Moglo mu je biti oko etrdeset godina.Lice mu je bilo obrijano, opaljeno suncem, crte Iica upravomuke ljepote, a imao je u sebi neku odvanu crtu; njegove


10/380

10

modre oi sjale su nekako naroito, posjedovao je neopisivpogled, pogled, koji imaju Ijudi, to dugo ive u ravnicama,gdje je horizont uvijek irok a nastavaju ga

ljudi s jezera, pustinja i prerija. Nosio je lij"epo odijelo,oruja nije bilo vidjeti. Kraj njega je stajao kapetan, koji jebio siao sa svoga mosta da i sam prisustvuje predstavi spanterom.Uto j'e i Cornel stigao k nj'ima, raskoraio se pred svo-jomtreom rtvom i rekao: Sire, ja vas molim za jedan drink. Nadam se, da mivi kao pravi gentleman neete to uskratiti, a da mi ne ka-ete vae ime.Nagovoreni ga pogleda iznenaenim pogledom, zatim se

okrenu te nastavi razgovor s kapetanom.Pooh! uzviknu Cornel. Zar ste gluhi, ili neete da meujete? Ovo posljednje ne bih vam savjetovao, jer ako minetko odbije drink,ja ne znam za alu. Savjetovao bih vamda uzmete Indijanca sebi za primj'er.Vi ste, kapetane, uli ta mi je rekao ovaj momak?Yes, sire, svaku rijepotvrdi upitani.Well, vi budite moj svjedok, da ga nisam izazvao.ta? dreknu Cornel. Vi mene nazivljete mom-kom? A i

drinkne primate? Hoete li da se i vama desi kao i lndijancu,jer ja ...Nije dospio da izree to je naumio, jer mu u tom asu puepo licu tako jaka zaunica, koj'u mu je prilijepio ori-ja, daje posrnuo, skotrljao se preko poda i prevmuo u padu. Tu jeodleao trenutak kao izvan sebe, zatim je brzo skoio,uhvatio se za no i spremljenim udarcem potrao naorijaa.Ovaj je pak obje ruke zaturio u depove hlaa i stajao takoudobno kao da mu ne prijeti ni najmanja opasnost i kao das Cornelom nita nije imao. Cornel uzvikne: Pseto, zar meni zaunicu? Zna li da e te to staj'atitvoje vlastite krvi!Kapetan se htjede umijeati u tuu, ali ga od toga od-vratiorija jednim energinim pokretom glave, a kad Cor-nelstie na blizinu od dva koraka, podigne desnu nogu i lupiga tolikom snagom u trbuh, da je ovaj ponovo pao nazemlju i otkotrljao se. No sad ti je dosta, ili... poviknuo je orij'a pri-

j'etei.Meutim, Cornel se ponovo podigao, spustio je no u pojas


11/380

11

i sav pjenei se od bijesa potegao revolver da gauperi na orijaa. Orija munjevito izvue desnu rukuiz depa, u kojoj je ve drao prikriven revolver, te zagrmi:

Dolje s pitoljem! i uperi oruje na Cornela. Jedan,dva, tri, i tanak, ali otar zvuk zamnije, Cornel za-jauka, a

iz ruke mu ispadne oruje.Tako, mome! ree orija. Tako skoro nee dijelitizaunice onima, koje je stid da piju iz one ae u koju si tiumoio svoju njuku. Ako te jo zanima tko sam...Neka ti je prokleto tvoje ime jauknuo je Cornel. Nezanima me! Ali dobit u ja tebe u svoje ruke! Napri-jed, nanjega, mladii, go on!Sad se pokazalo, da su ti ljudi doista jedna pljakakabanda, jer su svi ustali za jednoga. Trgnue noeve iza pasai navalie svi na orijaa. Ovaj je pak izbacio jednu nogunaprijed, digne ruke i povie: Hajde da vidimo toga koji je voljan da se zakvai saOld Firehandom!Zvuk toga imena uinio je veliki utisak. Cornel, koji je k|$lijevom rukom pograbio no, prepadne se i povie: Old Firehand! Ta do vraga tko bi pomislio! Zatomi to prije niste rekli?

Zar od vae neobuzdanosti mora ovj'eka ime datiti? Nosite se odavde, zavucite se u kut i ne dolazite mivie pred oi, jer u vas inae sve smrviti. Well, razgovarat emo poslije.Cornel se okrenuo i otiao sa svoj'om krvavom rukom, anjega su slijedili njegovi drugovi kao izgubljeni psi. Sjeli supostrance, zavezae svome voi ruku i razgovarahu tihoizmeu sebe i pokatkad pogledahu znamenitog lovca puniprijetnji, a ipak' svjesni koliko su u strahu.

To znamenito ime nije samo na njih djelovalo. Meuputnicima zacijelo nije bilo ovjeka kome ne bi bilo po-znato to znamenito ime, kojega je nosilac sav svoj ivotproivio u raznim opasnim pothvatima i pustolovinama.Kapetan broda pruio mu ruku s toliko ljubeznosti kako tosamo Yankee zna. Rekao mu je: Ali, sire, zato mi niste rekli tko ste? Dao bih vamsvoju kabinu. Boe moj, za Dogfishje velika ast. to suvae noge stupile na nj. Zato ste se nazvali drugaije?Rekao sam vam svoje pravo ime. Old Firehandom zovu mezapadnjaci jer zrno moje puke, koju moja ruka dri, sve


12/380

12

unitava.Cuo sam da nikad ne promaite cilj.Pshaw! Svaki dobar zapadnjak moe i zna sve to i ja znam.Ali eto vidjeli ste kakvu prednost ima poznati ratnik. Danisam toliko slavan, bilo bi i do bitke dolo,Ali vi biste njihovoj nadmoi podlegli?Mislite li? upita Old Firehand, a uz to se blagoosmjehnu. Tako dugo dok bi se oni borili noevima ne bimi bilo vrue. Drao bih se zasigurno toliko vremena dok bivai ljudi stigli u pomo.

Naa vam pomone bi nedostajala. Ali to da ura-dim s timlopovima? Na brodu sam i gospodar i sudac. Da ih bacim u

lance?Ne.Da ih izbacim na obalu?Ni to ne! Ja drim da vam to nije elja, da posljednji putputujete svojim brodom?Bome i ne mislim o tome. Pun sam nade, da jo dostagodina plovim amo-tamo po svojem starom Arkansasu. E, onda valja da se uvate osvete ovih ljudi! Onimogu da vas bilo gdje na obali uJove, potuku se s vama, to

vas zacijelo ne bi stajalo samo broda ve

iivota.Uto Old Firehand ugleda crnobradoga, koji mu je priao

giedajui eljno u Old Firehanda. Ovaj mu se nagne i upita:Htjeli biste govoriti sa mnom, sire. Moda bih vam mogaouiniti kakvu uslugu?Doista, vrlo veliku uslugu odgovori Grosser. Do-zvolite...mi da vam stisnem ruku, sire. Eto, to je sve to bih vasmolio. A poslije toga u se vratiti zadovoljan i neu vas vienapastovati. Tog u se asa cijelog svog ivota sje-ati s veseljem.Otvoren pogled ovog ovjeka i ton kojim je izgovorio overijei, kazivao je jasno, da su mu potekle iz srca. OldFirehand mu prui ruku i upita ga:Dokle ete ovim brodom?Ovim brodom? Samo do Fort Gibsona. A zatim u daljeamcem. Bojim se, da vi kao neustraiv lovac ne po-misliteza me da sam kukavica to sam bio pristao da pijem drinksaonim takozvanim Cornelom.

O ne! Mogu da vas samo pohvalim to ste bili tolikoprisebni. Naravno, kad je udario Indijanca, odluio sam da


13/380

13

ga neemu poduim.Nadajmo se, da mu je to dobra poduka. A ako ste musmrskali prst na desnoj ruci, onda od njega kaozapadnjaka nema nita. A o Indijancu zapravo ne znam tada mislim. Ponio se doista kao kukavica, a ipak, kad je onozaurlikala pantera, ni trenuo nije trepavicom. To mi se neslae.No ja u vam razjasniti stvar, a to mi nece biti teko.Dakle, vi Indijance poznate? uo sam im imena, kad su ihizgovorili. To su rijei zbog kojih bi mi se mogao jezikprelomiti. Ne mogu ih zapamtiti.Indijanac se posluio materinjim jezikom, da Cornel neopazi s kim ima posla. Njegovo je ime Nintropan-hauey, a

sin mu se zove Nintropan-homo; to znai Veliki medvjed iMali medvjed.Zar je to mogue? Ta o toj dvojici, sasvim razumljivo,sluao sam veee. Tonkavvi su miroljubivi, samo jo tadvojica potucaju se gorjem i prerijama i samo su njih dvo-jica nastavili da ratuju kao i njihovi stari.Da, to su dva estita ovjeka. Zar niste opazili kako je sinpograbio za noispod plata ili tomahawk? Ali kad jeopazio mirno lice svoga oca, svladao se, i nije se htio

odmah osveivati. Ja vam velim, kod ovih je Indijanacadostatan samo jedan pogled gdje je kod nas bijelacapotreban cijeli govor. Od onog asa kad je Cornel udarioIndijanca, smrt mu je sigurna. Oba Medvjeda nee gapustiti iz vida tako dugo dok ga ne izbriu sa lica zemljina.Ali ini mi se, da ste rekli vae ime, nije li ono njemako.Znai zemljaci smo.Kako sire, zar ste i vi Nijemac? upita Grosser,Jest. Pravim se imenom zovem Winter. Jo u dobar komadputa biti na ovom brodu, pa eto prilike da razgova-ramo.Zacijelo se kratko vrijeme na Zapadu?Pah ree bradati smijeei se. Ipak sam neto duljeovdje no to mislite. Zovem se Thomas Grosser. Prezi-menaovdje odbacuju. Od Thomasa su uinili Tom, a jer mi jebrada ovoliko gusta i crna, zovu me Crni Tom.ta? Kako zavie Old Firehand. Zar ste vi onajmameniti Crni Tom?

Zovem se Tom, a da li sam znamenit, u to sumnjam.Ali, sire, samo da Cornel ne uje moje ime, jer e me pre-

poznati.Sigurno ste s njim imali posla?


14/380

14

Jesam poneto. Priat u vam ve o tome. Vi ga neznate? Ja ga, evo, danas prvi put vidim, no ostane li dulje nabrodu, pripazit u mu malo bolje na prste. Aelja mi je dai vas bolje upoznam, vi ste ovjek koji mi odgovara, ako ni-ste obeali da ete doi onamo kao to ste naumili, ja bihvas veoma trebao.Tom se zamisli, pa ree: ast da vas pratim vrednija je od svega. Bio sam ugo-vorio neki savez sa drugim rafterima; ak su me i za vouizabrali; ali ako mi dopustite da budem asak slobodan, ja-vit u im neka ne raunaju na mene. Ali, pogledajte, ini mise da e upravo poeti predstava.Vlasnik menaerije tako je razmjestio razne sanduke ipakete, da je od njih napravio sjedala za gledaoce i kad je stime bio gotov, sveanim je rijeima pozvao publiku nekazauzme mjesta. Tako se i zbilo. Brodsko je osoblje tako-dersmjelo prisustvovati predstavi ukoliko nije bilo u slubi.Cornel sa svojim ljudima nije prisustvovao predstavi, jernije imao volje da se veseli.Oba Indijanca nitko nije ni pitao hoe li se pridruitigledanju. Vlasnik se menaerije na njih nije ni osvrtao. ta

e mu ta dva ovjeka, kad su ova gospoda platila svaki pocio dolar. Oba Indijanca kao da nisu marila ni za panteruni za gledaoce, ali ipak njihovu otrom oku nijedna sitnicanijeostala nezapaena.Gledaoci su se ve bili mirno smjestili ispred zatvorenakaveza. Veina ih nije mogla sebi ni predstaviti kakozapravo izgleda crna pantera. Sve zvijeri iz Novoga svijeta,koje se ubrajaju u rod maaka, znatno su slabije, manje i

bezopas-nije od onih iz Staroga svijeta. Jaguara primjerice,a njega zovu amerikim tigrom, lako je uhvatiti lasom i vuiga tako za sobom. S bengalskim tigrom takvu stvar nijemogue uraditi. Ameriki lav, puma, sam bjei od ljudi, pamakar bio i gladan. Tako su svi gledaoci zamiljali, da evidjeti neku pola metra dugu ne odvie stranu zvjerku.Kad se zavjesa digla s prednje strane kaveza, svi su ostalizapanjenikad su ugledali panteru. Sve od New Orleansa pantera jebila u potpunoj tami; nou su je i hranili. Sad je prvi put

"*~;dala svjetlo dana i to joj je zasjenilo nenavikle oi. Brzoaklopila oi i ostala i dalje leati iroko ispruena. Malo-


15/380

15

lalo pogledavala je ispod oka i odjednom spazila kakored njom sjede Ijudi. Zaas se podigla i zaurlikala tolikoano, da je veina gledalaca od straha skoila i htjela

objei.Doista, bila je to lijepo razvijena zvijer, metar visoka, a

vaput toliko dugaka; prednjim se apama uhvatila za re-etke kaveza tako silno, da ga je iz temelja zaljuljala, a priom je otvorila snano zubalo.Gospoe i gospodo povikao je vlasnik menaerije,poeo tumaiti kako je crna pantera podrijetlom sa otokaunda. Prava crna pantera vrlo je rijetka i ivi u Sjevernojfrici, na granicama Sahare. Vrlo je jaka i mnogo opasnija dlava, a kadra je da odnese i odraslo govedo u raljama. to

moe da uradi zubima to ete odmah vidjeti, jer, evo,ranjenje poinje.Krotitelj je donio polovicu ovce i pokazao je panteri. 'ad jeugledala meso, skoila je kao luda. Skakala je, urlalamumljala tako jako, da su se gledaoci od straha jo viedmaknuli od kaveza.Neki crnac, koji je bio zaposlen na stroju broda, nije ogaosvladati svoje znatielje, nego se prikrao, da bar ne-o vidi.Kapetan ga je opazio i zapovjedio mu, neka se od-ah vrati

na posao. Kako ovaj ne htjede odmah posluati, apetan uzeue i udari ga njime. Krivac se brzo odmae, ali ipak ostaokraj malog otvora, virei iz mainskih prosto-ja, pri tom seiskesio na kapetana i desnicom mu prijetio, u prijetnju nijenitk'o primijetio, ali Cornel to opazi i ree ojim drugovima:ini se da ovaj crnac nije odan kapetanu. Kako bi lo, da gapotplatimo. Nekoliko dolara i mislim da bi crnac nas uinioudesa.Krotitelj je upravo ubacio meso u kavez i promatraopitljivim pogledom gledaoce, a onda zaaputao svome go-odaru nekoliko rijei. Ovaj je zamiljeno zakimao glavom kmu krotitelj opet neto ne apne, a vlasnik se menae-naposljetku okrene gledaocima:Gospoe i gospodo, kaem vam, neobino ste sretni.Ukroenu crnu panteru nitko jo nije vidio, a ponajmanje uovim zemljama. Za vrijeme tronedjeljnog naeg boravka uNew Orleansu moj se krotitelj bavio ovom panterom i evokae da bi joj smio ui u kavez i kraj' nje sjesti, ako mu vidadete primjerenu nagradu.

Za to se vrijeme pantera bacila na meso, kosti rskahu podnjenim zubima kao ljuska. Cinilo se, da je zabavljena samo


16/380

16

svojim jelom, i krotitelju ne bi ba prijetila velika opasnostkad bi uao u kavez.Nitko drugi, veupravo onaj plaljivi nauenjak povikau sav glas:Pa to bi bilo prekrasno, gospodine! Za to bi vrijedilo neto ipotroiti. Koliko trai taj va krotitelj ?Sto dolara! Opasnost je jo prilino velika, jer i onsam nije ba siguran. Tako! Vjerujte mi, ja nisam toliko bogat. Ali ostalimau rado pridodati pet dolara. Tko eli jo da plati?Mnogi su dali i tako se sabra traena svota. Predstava e,dakle, biti u potpunosti odigrana. I sam kapetan u svomuzbuenju i zanimanju ak se i okladio.

Sire opominjao ga je Old Firehand ne grije-ite! Ja vasmolim, da zaprijeite ovu ludost! Upravo zbog toga, to nisam krotitelj nije siguran u zvijer, upravo zbog toga molimda to sprijeiti i zabranite.Zabraniti to? smijao se kapetan. Pshaw! Kroti-telju janisam ni otac ni majka! U ovoj blaenoj zemlji sva-kom jepojedincu slobodno, da svoju kou iznese na pazar kako gaje volja. Pojede li ga pantera, ta e stvar biti nj'e-gova ipanterina, ali ne i moja. Dakle, moj gentlemane, ka-em

vam, taj ovjek nee iznijeti svoju kou tako cijelu s kakvomje uao u kavez i na to stavljam stotinu dolara! Tko primaokladu? Krotitelju dajem posebno procenat odoklade.Primjer je upravo elektrizirao. Padale su velike sume, takoda bi krotitelj, iznese li ivu glavu, imao primiti ne stotinunego preko tri stotine dolara.U okladi nije bilo reeno smije li krotitelj nositi oruje ili ne.Sa sobom je ponio bi, na ijem je kraju bila pri-vrenakugla s eksplozivom. Napadne li ga zvij'er, dostatan bi biojak udarac ovim biem i zvijer bi bila mrtva.Takvom biuja nita ne vjerujem ree Old Fire-hand Crnom Tomu. Jedna zapaljena zublja bila bi sigur-nija, j'er njome bi se zvijer zaplaila, a ne usmrtila. Pohvalitu ga, ali istom onda kad uspije.Krotitelj se sada okrenuo spram publike, odrao je kra-takgovor i uputio se prema kavezu. Odstranio je teki zapo-nac i podigao usku reetku, koja je sainjavala sa stranepet stopa visoka vrata.

Da bi mogao ui valjalo mu se prignuti. Zbog toga je moraoobjema rukama uvati vrata da se uvue u kavez, a zatim


17/380

17

da ih za sobom zatvori, stoga je bi sa eksplozivom staviomeu zube i prema tome bio kratko vrijeme bez obrane. Onje ve nekoliko puta bio u kavezu divlje zvijeri, ali ipak pod

drugim okolnostima. Tada zvijer nije bila tako dugo dranau mraku kao sada, u blizini nije bilo tako mno-go ljudi, a ni

strojevi nisu lupali, nije bilo dima ni kripanj'a tokova, sveto nije razdraivalo ivotinju.Sve to ni vlasnik' menaerije, a ni krotitelj nisu dovoljnopromislili i ubrzo su se pokazale posljedice.Kad je pantera zaula kripu preaka, okrenula se. Istog jetrenutka krotitelj turio glavu u kavez. ivotinja se hitro idomiljato pokrene i kao munja zgrabi krotiteljevu glavu,iz ijih usta ispade bi, i raljama je zdrobi u istom asu.Opisati vrisak, koji se u tom asu razlijegao pred kave-zom,nemogue je. Sve je skoilo na noge i nagnulo da bjeiprestravljeno. Samo tri ovjeka ostadoe mirni: vlasnik me-naerije, Old Firehand i Crni Tom. Vlasnik menaerije po-ktiao je zatvoriti vrata na kavezu, ali to nije bilo moguejer je krotitelj'ev le leao u vratima. U brzini j'e htio daleinu za noge izvue napolje ... Za ime boje ne radite toga! doviknuo mu je Old

Firehand. Pantera e poi za tijelom. Turnite tijelounutra onako je mrtvo. Vrata e se tada sama zatvoriti.Pantera je mirno leala kraj tijela bez glave. Oi su jojiskrile, gledala je svoga gospodara, a ralje joj bijahu punerazmrskanih kostij'u i krvi.Cinilo se, da je prozrela namisao svoga gospodara, zaur-lala je Ijuto i pokroila na leinu koju je prignj'eila tei-nom svoga tijela. Glava joj je bila nekoliko centimetarauda-Jjena od vrata kaveza.Bjeite svi, bjeite! Eto je, izlazi! povikao je Old

Iirehand. Tom! Dajte vau puku, vau puku hou! Re-volverom bi ovjek samo poveao nesreu.Od trenutk'a, kad se krotitelj uvukao u kavez, pa do ovogsada asa, nije prolo ni par sekundi.Cijeli krov od lae bio je jedan kaos ljudi koji su bje-ali ivriskali. Vrata kabina i donjeg dijela broda bila suzatisnuta navalom ljudi. Skrivali su se iza sanduka iposuda, penjali se na njih, jer se nigdje nisu osjealidovoljno si-

gurnima.Kapetan je bjeao prema svom mostu i u brzini preska-kao


18/380

18

po etiri stepenice. Old Firehand ga je slijedio. Vlasnikmenaerije pobjegao je iza stranje strane kaveza. Crni jeTom posegnuo za svojom pukom, no opazi da je na kun-daku privezana sjekira. U tom momentu, dakle, puk'a nijebila od koristi. Istrgnuo je starijem Indijancu puku iz ruke. Dopusti mi povikao je ja svakako gaam boljeod tebe.Okrenuo se prema kavezu. Pantera je vebila izala izkaveza, digla je uvis glavu i urlikala. Crni Tom pritisnu iopali. Pucanj je odjeknuo, ali nije pogodio cilja. Sada jetrgnuo i mladom Indijancu puku iz ruke i naperio, pucanjje odjeknuo, ali s istim uspjehom kao i onaj prvi. Slabo gaati, ne poznati puku! ree stari Indija-

nac tako mirno, kao da mu ne prijeti nikakva opasnost, vekao da sjedi u svojoj kolibi pri peenju.Tom nije uo ove rijei, odbaci puku i pohita do puakaCornelovih ljudi. Ovi gentlemeni nisu imali nimalo volje, dase uhvate ukotac s panterom, nego su se polako oduljalijedan za drugim.Tog asa odjeknuo je u blizini zapovjednikog mosta vri-sakpun grozote. Neka se gospoa htjela skloniti ovamo.Pantera ju je primijetila, skupila se i s dva skoka zagrabila

k njoj. ena je bila jo dolje, a Old Firehand iznad nje petdo est stepenica. U trenutku se sagnuo, svojim je vrstimrukama podigao preko sebe i bacio prema kapetanu koji jedoekao na svoje ruke. Sve se to zbilo u dva trenutka i ve jepantera bila na mostu. Ispruila je obje ape na stepenice ive je bila skupila tijelo da skoi na Old Firehanda, ali ovajje snanim udarcem noge udari po njuci i ispali joj dvametka iz revolvera prema glavi.Ovakva odbrana bila je upravo smij'ena. Udarcem nogei s dva metka iz revolvera ne moe se uplaiti crna pantera,ali Old Firehand nij"e imo nita bolje ime bi se branio.Bio je uvjeren, da e ga sada zvijer spopasti, ali, zaudo, tose ne dogodi, j'er pantera j'e polako okrenula glavu ustranukao da se dosjeala neem boljem. Da li su tome bile uzrokrevolverske kugle ispaljene iz tolike blizine, a koje su jojna lubanji tek ogrebale kou, ili je udarac koji ju j'e pogo-dio posred osjetljiva nosa bio odvie j'ak i bolan, tek jednoje sigurno: ona vie nije pazila na Old Firehanda, nego je

gledala na prednju stranu krova, gdje j'e upravo stajalatri-


19/380

19

naestogodinj'a djevoj'ica, nepomina, skamenjenastrahom,pruenih ruku prema zapovj'ednikom mostu. Bila je kerka

one gospoe, koj'u j'e Old Firehand spasio. Dijete j'e, bje

eiispred pantere, primijetilo svoj'u majku u opasnosti i od

togaeoekivanog prizora bilo je skamenjeno. Njena svijetla, na-aleko bljetea odjea, zapne panteri za oko. Ona sie satepenica, hitro se okrene i velikim skokovima poe premajevojici. Moje dijete! Moje dijete! zapomagala je majka,li nitko j'oj nij'e mogao pomoi. Zar nitko! Ipak, bio je tudan ovjek, zapravo jedini, koji bi mogao imati toliko od-

anosti i toliko prisutnosti duha, a za nj bi to ovjek naj-anje vjerovao. Bio je to mladi Indijanac.Staj'ao j'e s ocem j'edva deset koraka udaljen od djevoj-ice.Kad je spazio kakva opasnost prij'eti maloj djevojici,i su mu sijevnule. Okrenuo se, nalijevo i nadesno, kao daai izlaza, zbacio je s ramena ogrta i povikao ocu tokaw-kim jezikom. Tiakaitat; ai avana ostani; plivat u!S dva skoka priskoio je k djevojici, uhvatio je za pojas d

haljine, pohitao s njom prema prsobranu i popeo se na nj.'u j'e na momenat zastao i ogledao se. Pantera je ve bila ulizini i skoila. U tom trenutku mali Indijanac skoio jedjevojicom u vodu i to ukoso, da se ne nae s panterom aistom mjestu u vodi. Voda j'e prelila njega i njegov teret.tera, skoivi na njega, promai i padne u vodu. Stop! Stop! komandovao j'e kapetan, koji nije ostaoprisutnosti duha.Strojar pusti protuparu, brod zacvri i stade, dok su mu

tokovi hvatali samo onoliko vode koliko je bilo potreb-noda ga voda ne pone nositi.

Za putnike je minula opasnost i svi su pohitali premaprsobranu. Majka djevojice pala je u nesvijest, a otac jevikao upravo natovjenim glasom: Tisuu dolara nagrade tko spasi moju ker, dvijetisue, tri tisue, pet tisua!Sluao ga nije nitko, svi su se nagnuli nad vodu i gledali je.Pantera je kao izvrsni pliva s ispruenim pandama pa-ljivo gledala ne bi li nala plijen, ali uzalud. Zacijelo su, noeni vodom, zapali u tokove kukao


20/380

20

je otac, koji je s obje ruke upao kosu s glave.Ali se uto zauo glas starog Indijanca s druge strane broda: Pametan biti Nintropan-homo. Plivati ispod broda,

pantera ga ne vidjeti. Evo ga.Svi su pohrlili prema prednjoj strani broda, a kapetan jezapovjedio da bace ueta. Tu odmah uza stranu brodaplivao je, polako poleice, a da ne bude odbaen. Mladi me-dvjed, koji je onesvijetenu djevojicu poloio poprijeko pre-ko sebe, brzo je uhvatio ueta; jedno je omotao djevojiciispod pazuha, a sam se omotao s drugim i tako stie nabrod.Doekalo ga je veliko oduevljenje. Ali on je ponosno otiaos palube, a da nije progovorio ni jedne rijei. Ali kad je

doao do Cornela, koji je sa svojih dvadesetak ljudi stajaomeu gledaocima, stao je pred njega i rek'ao toliko glasno,da su ga svi mogli uti: No, boji li se Tonkawa male ugave make? Cornel jesa svojih dvadeset junaka pobjegao, ali Tonkawa je na sebesvratio pozornost nemani da spasi djevojicu i putnike.Uskoro e Cornel jo vie uti o Tonkawi.Spasenu su djevojicu odnijeli u kabinu. U tom trenutkukormilar se ispruio ruku prema kljunu lae i povikao:

Gledajte panteru! Gledajte splav!Sad su opet svi potrali prema pokazanoj strani i tuugledali novu ne manje napetu predstavu.Prije nisu ni opazili malenu splav, nainjenu iz ipraja itrske, na kojoj su sjedile dvije osobe i s desne obale htjeleda stignu na brod. Ova su dvojica veslala slabim veslimana-pravljenim iz granja. Jedan od te dvojice bio je neki djeak,dok je drugo stvorenje bila nekakva udnovata odjevenaena. Na glavi je nosila kapu, koja je nalikovala starim ka-cigama. Ispod kape sjalo je punahno i rumeno lice s malimima. Ostali dio tijela bio je odjeven u neku iroku vreu ilieto tome nalik, jer kroj te odjee nije bilo mogue odgo-etnuti budui da je osoba sjedila.Crni Tom je stajao pored Old Firehanda i zapitao ga:Poznajete li ovu enu?Zar je ona toliko znamenita, da bih je morao po-navati? Svakako! To i nije ena, vemukarac, prerijski lovaci avanturista. No eto i pantere. Sad ete vidjeti to moeova


21/380

21

ena uiniti. Ej, Tetka Droll, pazite! Hoe da vas pojede!Splav je bila jedva pedesetak' koraka udaljena od broda.

Pantera je neprestance plivala traei svoj plijen. Tad opazisplav i pohita k njoj. Ta tobonja ena na splavi najzad

pogleda prema palubi i prepozna onog koji ju je dozivao papovie kretavim glasom:Good luck, to ste vi Tome! Veoma se radujem to vas vidim,ako je potrebno. Kakva je to zvjerka?Crna pantera koja je skoila s broda! Bjeite odatle! Brzo!

Oho! Tetka Droll ne bjei ni pred kime, pa ni pred anterom,bila ona crna, modra ili zelena. Smijem li je ubiti?

Razumije se da smijete! Ali neete je moi dotui! zmenaerije je, to je najopasnija zvjerka na svijetu. Bje-'tena protivnu ... stranu broda!Luckasto bie kao da se smijalo panteri. Velikom je vje-tinom upravljalo sa splavi slabim i lomnim veslima te jemjelo izbjegavalo ivotinju. Svojim je kretavim glasom tobie povikalo:Uredit u ja nju ve, stari moj Tome! Kamo da gaam!U oi! odgovori Old Firehand.

Well! Pustit emo ovog vodenog takora, da nam se pfiblii.Pritegnuo je vesla i uzeo puku koja je stajala krajnjega. Splav i pantera pribliavali su se brzo jednodrugome.vijer je gledala ukoenim i iroko rastvorenim oima svogprotivnika, koji podigne puku i dvaput opali. Spustivipuku prihvati vesla, vrati splav, a sve se to dogodi u dvatre-nutka. Pantere je nestalo. Njenu smrtnu borbu i mjestogdje je potonula pokazivao je jedan mali vir, a tada ju jeopet izbacila voda prema povrini. Tu je ostala naas ispru-ena i bez ivota dok je opet voda nije povukla na dno.Ah, bio je to upravo majstorski pogodakpovikao je Toms palube, a ostali putnici veselo potvrdie njegove rijei,samo je vlasnik menaerije ostao miran jer je oplaki-vaokrotitelja i skupu panteru.Bila su to dva metka ree Tetka Droll. U svako oko pojedan. Kamo e ovaj brod, ako je potrebno?Dokle god se nae dosta vode! odgovori kapetan.Mi bismo na brod i stoga smo sagradili na obali ovu splav.

Hoete li nas primiti?Imate li ime platiti, gospoo ili gospodine? Ja ne znam


22/380

22

jeste li muko ili ensko.Tetka, sire! Ja sam Tetka Droll, razumijete li, ako jepotrebno. A to se vonje tie platit u je dobrim novcem, a

ako hoete i zlatnim prahom.Pa ukrcaj se! Mi moramo to prije naprijed s ovog

nesretnog mjesta.Spustili su ljestve od konopa i najprije se popeo djeak, kojije nosio puku, a zatim Tetka Droll prebaci preko sebepuku, popne se i uhvati ljestve i odgurnuvi splav uspne sevjetinom vjeverice na palubu broda. Tu su ga doekali za-uenih pogleda.

Drugo poglavljeTRAMPISjedinjene Drave Sjeverne Amerike upravo su zbog svo-ga

potpuno slobodnog ustrojstva ognjite jedne osobite vrstedrutvenih nevolja, koje su u bilo kojoj evropskoj dravinemogue.Poznavai tamonjih prilika priznat e, da ova tvrdnjanekog novog geografa poiva na dobrom temelju.Te drutvene rane, o kojima taj geograf govori, mogu bitipodijeljene u dvije vrste; u kronine i akutne. U prvojsu giupi, prije svega, svadljivci, nazvani loaferi i rowdyji, aosim njih ima takozvanih runnera, koji napadaju

doselj'enike. Runneri, loaferi i rowdyji u Americi sunastanjeni, kako se ini, i odrat e se ovdje nekolikodecenija. Sasvim je dru-gaije kod druge grupe ovihnevaljalaca, koji se mnogo bre razvijaju, a i bre ihnestaje. Te su prilike popratne pojave nesreenosti dalekogZapada, zbog ega nastaju razbojnike bande. Ima ovdje,nadalje, i kukluksovaca, koji su svoj po-sao tjerali u vrijemegraanskog rata, a i kasnije. Meutim, u najgoru vrstuovakvih pljakaa spadaju trampi, kao naj-brutalnija i

najokrutnija skupina ovakvih razbojnika. Kad je jednovrijeme bilo tekoa u trgovini i industriji, tisue tvornicabilo je bez posla, a deseci tisua radnika, koji bi-jahuneuposleni, uputie se na putovanja, uglavnom na Za-pad.Gradovi, koji su u to doba bili oko Mississippija, bili suupravo preplavljeni takvim besposliarima. Ubrzo u timgradovima nastade meu njima neko luenje, poteniji suzapoeli raditi gdje god bi to samo mogli, pa i uz neznatnuplau i tegoban rad. Ponajvie su odilazili da rade nafarme, kao eteoci, a tako su ih obino i nazivali.Oni, koji nisu voljeli raditi, udruili su se u skupine i


23/380

23

ivljahu od pljake, umorstva i palea, padoe na najniegrane svih poroka, a predvodili su ih ljudi, koji su vedavno spadali pod udar kaznenog zakonika. Ovakvi trampi

znali bi se nai i u skupini od preko tri stotine glava, akatkada ih je znalo biti i vie. Ne samo da su napadali

farme, znali su opljakati i cijele manje gradove. Prisvajalisu sebi cijele /'eljeznice, onesposobljavali su inovnike, natakvim bi oplja-kanim eljeznicama bjeali u drugepokrajine, da i tamo poine jednaka razbojnitva. Ti su seneljudi toliko osilili, da su u nekim pokrajinama guvernerimorali pozivati i vojsku, da uniti ove lupee.Takvim trampima drao je kapetan, a i putnici s Dog-fishaCornela Brinkleyja i njegovu drubu. Ta je druba brojilajedva dvadesetak ljudi, dakle, bila je preslaba da za-podjene borbu s posadom broda i putnicima, ali ipak' oprezi panja ni u kojem sluaju nisu bili suvini.Cornel je usredotoio svoju panju na udovite, koje sena splavi pribliavalo brodu i koje je tako ravnoduno ubilou panteru. Cornel se srdano smijao, kad je Tom izustioudnovato ime Tetka Droll, ali sada, kad je stranac stupiona brod, skupie se njegove obrve i on proapta svojim dru-govima.

Ovaj ovjek nije ba tako smijean kao to eli da bude,velim vam, trebat e pripaziti na nj.Pa emu se onda smijeno odijeva? zapita jedan.Nije to nikakvo udnovato odijevanje; taj je ovjek zaistaudak, ali uz to jedan od najopasnijih tajnih policaj-skihagenata.Pshaw!Tetka Droll i policijski agent! Taj ovjek moe dabude sve, povjerovat u ti to god eli ali detektiv za-cijelonije.

Ipak je tako! Za Tetku Droll uo sam ve prije. On je napolapustolov, koji je zbog svoje veselosti veoma omiljen kod svihindijanskih poglavica. Kad ga sada gledam, prepo-znaosam ga. Velim vam, to je detektiv kakav je u knjigamaopisan. Susreo sam ga dolje u Fort Sillvju na Missourijugclje nam je jednog druga iz sred drutva odveo i otpremioga na vjeala. Uinio je to sam, a nas je bilo preko etr-deset ljudi.Ma to je nemogue! Vas etrdesetorica mogli ste munapraviti u najmanju ruku etrdeset rupa u tijelu.

Ne, nismo mogli. On radi prevejanou, a ne snagom.


24/380

24

Pogledajte mu samo te male lukave oi, njima ne moe iz-maknuti ni mrav u najguoj travi. Pun je velike i nevieneprijaznosti, tako dugo dok svoju rtvu u zgodnom trenutku

ne zgrabi upravo gdje se ona najmanje nada.

Pozna li on i tebe?Ne vjerujem. Tada me nije opazio, uostalom od onda jeprolo mnogo vremena, a ja sam se dosta i promijenio. Ipakdrim, da je potrebno da budemo mirni i neupadljivi da nebismo privukli njegovu panju. Miljenja sam da emoovdje imati dobar lov, pa ne bih elio da nam on stane naput.Tetka Droll nije se inio toliko opasnim kakvim ga je

prikazivao Cornel, naprotiv, prisutni su se morali mnogotruditi, da ne prsnu u uvredljiv smijeh kad su ga ugledali.Ono, ime je pokrivao glavu nije bilo ni eir ni kapa ni u-bara, a ipak bi se moglo okrstiti sa svim ovim imenima. Toneto sastojalo se iz pet komada, koji su, kad bi se TetkaDroll pomaknuo, natjerali svakog ovjeka u smijeh. Srednjikomad, koji je sjedio na glavi, imao je oblik zdjelice,stranjije zasjenjivao potiljak, a prednji komad elo; taj je komad

zacijelo trebao da predstavlja neku vrst oboda, dok su et-vrti i peti komad pokrivali ui. Odjea mu je bila duga iprostrana. Sastojala se iz samih konih komada i zakrpakoje bijahu uvijek jedna preko druge saivene. Ni jedna odtih krpa nije bila jednako stara, po svim znacima stavljenesu u velikim razmacima jedna na drugu. Odjea mu je spri-jeda bila ureena malim remenjem i svezana u vorove,takoda je to remenje nadomjetalo dugmeta, koja ta odjea nijeposjedovala. Da mu ta iroka odjea ne smeta pri hodu,raz-rezao ju je po srijedi od pasa do kraja i svaku polovicuome-tao oko noge i tako od tog svega napravio neke iroke hlaekoje su sa svakim korakom Tetke Droll tjerale prisutne nasmijeh. Ove sumnjive nogavice sezale su mu do zaglavaka.Konate cipele upotpunjavale su njegovu odjeu. Rukavikaputa bili su takoer neobino iroki i dugaki. Sprijedaih je saio, a dalje unatrag uinio je dvije rupe kroz koje je

provukao ruke. Tako je od donje strane rukava napraviodvije konate kese, u koje je svata moglo da stane.


25/380

25

_ Izgled tog ovjeka bio je veoma smijean zbog takveodjee, a taj smijeni izgled poveavalo je njegovo okruglo,puno i rumeno lice, dok mu oi ni trenutka nisu mirovale,

vesu se uvijek kretale tako da im nita nije moglo izbje

i.Na Divljem zapadu takvi udaci nisu nikakva rijetkost. Tko

godinama provodi ivot po pustarama, taj nema ni vre-mena ni mogunosti, a ni novaca, da svoje poderano odijelozamijeni drugim, ve je prisiljen da nosi onakvo kakvo musam ivot u tim krajevima daje. Ima tu i veoma znamenitihljudi, koji nose, meutim, takva odijela, da im se i djecamoraju smijati.Taj ovjek imaae u rukama dvocijevku, koja je u sva-komsluaju bila prilino stara. Da li je nosio uza se jo kakvodrugo oruje to se nije moglo vidjeti, jer mu je ka-putzatvarao stas, i inilo se kao da je strpan u vreu u ijojunutranjosti je mogao biti sakrivenjo poneki predmet.Djeak, koji je pratio ovog ovjeka, mogao je imati e-snaest godina. Bio je plav, jakih kostiju i gledao je veomaozbiljno kao ovjek koji bi i sam mogao krenuti na da-lekiput. Nosio je eir, lovaku koulju, hlae, lovake a-rape icipele, a sve je to bilo napravljeno iz koe. Osim puke nosioje uza se revolver i no.

Kad je Tetka Droll stupio na palubu, prui ruku CrnomTomu i vikne svojim tankim, visokim glasom: Welcome, stari Tome! Kakva li iznenaenia! Ve jetome itava vjenost, to se nismo vidj'eli! Odakle i kamo?Najsrdanije se porukovae, a Tom j'e odgovorio:Sa Mississippija, a odluio sam u Kansas gdje su mojirafteri u umi.Well, to je dobro. I ja u onamo, a moda jo i dalje. Dakle,jo emo neko vrijeme biti zajedno. Ali prij'e svega treba da

platim von.ju. Koliko ima da platim. naime. ja i ovaj mladiovjek ovdje, ako je to potrebno, gospodine?To je pitanje upravio kapetanu.Pitanje kamo ete i kojim razredom odgovori ovaj.U kom razredu? Tetka Droll vozi se samo u prvom! Dakle,kaj'itu, gospodine! A kuda? Za sada do Fort Gibsona, amoda i dalje. Hoete li zlatnog praha?Da, veoma rado!Ali kako stojimo sa vagom za zlato? Jeste li vi potenovjek?Ovo j'e pitanje izgovorio alj'ivo, a oicama je mirkao tako


26/380

26

da mu se to nije moglo uzeti za zlo. Kapetan se uini kao dase ljuti i promrmlja:Ne pitajte vie o tome, j'er u vas inae baciti u vodu.

Oho! Mislite li, da je tako lako baciti Tetku Droll u vodu?Pokuajte!No, no odgovori kapetan prema damama valja bitiutiv, a kako ste tetka to i vi pripadate lij'epom spolu. Da-kle, vae pitanje ne uzimam tako strogo. Uostalom ne trebauriti s plaanjem.

Ne, ne neu da se s tim otee ni minute. To j'e moj princip igotovo.Well, doite do blagaj'ne.

Obojica se udalj'ie, a ostali izmijenie svoj'e miljenje otom udnovatom ovjeku. Kapetan se vratio mnogo prije odTetke Droll. Uzviknuo je zaueno: O, ljudi, trebali ste vidjeti zlata! Uvukao je ruku urukav, a kad j'u j'e izvadio bila j'e puna zlatnih zrnaca, kaograak, kao lj'enjak, a bilo j'e jo i veih. Taj ovjek morada je pronaao kakvu zlatnu ilu.Tetka Droll je, meutim, platio, pa se poeo ogledavati popalubi. U blizini opazi Cornelove Ijude, lagano je doa

do njih, nekoliko ih je minuta promatrao, ponajprije Cor-nela, a zatim sve, i najzad ga upitao: Oprostite, gospodine, nismo li se moda ve negdjevidjeli?Koliko je meni poznato ne odgovori upitani.A meni se ini kao da smo se mi negdje susreli. Da nistemoda bili gore u Missouriju?Ne.Takoer ni u Fort Sullvju?Za to mjesto nisam ni uo.Hm, mogu li moda znati vae ime?Zato? emu?Jer mi se sviate, gospodine. Aim se meni neto ponesviati na nekom ovjeku, nemam mira dok ne doz-namkako se on zove.

to se toga tie vi se takoer i meni sviate odgo-voriCornel otro ali j'a ipak ne bih mogao biti toliko drzakda vas upitam za vae ime.

Zato? Ja to ne drim za drskost, a na vae bih pi-tanjeodmah odgovorio. Nemam nikakva razloga, da tajim svoje


27/380

27

ime. Samo onaj, koji nosi neto na dui, taj'i ime.To treba da bude uvreda?Ni na um mi ne pada! Nikada, pa ak kad je i po-treba, janeu uvrijediti ovjeka. Zbogom, gospodine, a vae imezadrite za se. Meni nije potrebno.Okrene se i ode.Zar meni tako ta j'adao se Cornel pocrvenjevi i t osamo tako primam ...Zato to trpi? smijao se jedan od njegovih ljudi. Jabih mu pesnicom odgovorio, toj konatoj vrei.Pa bi izvukao krai kraj? Pshaw! ta kornjaa ne iz-gleda batako snana, ali ovjek koji puta panteru, da mu se pribliido same ruke pa joj tek onda hladnokrvno zadajc udarac,

kao da pred sobom ima divlju koko... Ali nije rije samo onjemu, ima i drugih koji bi bili odmah protiv nas, moramobiti vrlo oprezni.Droll se za to vrijeme opet bio vratio i prolazei naie nadvojicu Indij'anaca, koji su sjedili na balama duhana. imsu ga ugledali ustadoe na noge. Tetka Droll uspori korak,a onda pouri prema nj'ima kliui: Mira, el oso viejo y el oso moso vidi Veliki i Malimedvjed.

Govorio je panjolski. Morao je, dakle, znati, da oba Cr-vena ne govore dobro engleski, ali zato to bolje panjolski.Que sorpresa la tia Droll. Kakvo iznenaenje, Tet-kaDroll odgovori stari Indijanac.to radite vi ovdje na tom brodu?Bili smo u New Orleansu i putujemo kui. Prolo je dostamjeseci, da nismo vidjeli Tetku Droll.Da, a za to vrijeme je Mali medvjed dvaput vii. ive li mojacrvena braa u miru sa svojim susjedima?Svoje smo ratno oruje zakopali u zemlju i ne elimo ga vieiskopavati.Kad ete prispjeti k vaima?To sada ne znamo. Veliki medvjed se ne moe vratiti prijeno to ne zabode svoj no u krv onoga koji ga je uvrijedio.

A koji je taj ovjek?Onaj tamo bijeli pas s crvenom kosom. Velikog je medvjedaudario pesnicom u lice.Do vraga! Je li bio pri zdravoj pameti? Trebao je znati to

znai udariti Indijanca, a osobito Velikog med-vjeda.


28/380

28

On ne zna tko sam. Rekao sam mu ime jezikom moganaroda, pa molim moga bijeloga brata neka uti.Budi miran! Idem k drugima koji bi takoer htjeli govoritisa mnom. Vratit u vam se.Tetka Droll je nastavio da hoda palubom. Na palubi se venalazio otac spasene djevojice, izaao je da javi kako senjegova djevojica probudila iz nesvjestice i kako joj je vedobro, ali joj je jo uvijek potreban mir da se sasvim opo-ravi od straha. Upravo se bio uputio k Indijancima, da sezahvali hrabrom djeaku. Tetka Droll je uo njegove rijei iodmah se raspitao to se to bilo dogodilo. Kad mu je Tomsve ispriao, ree: Vjerujem da je to uinio taj deko. Ali on i nije viedeko ve i potpun ovjek. Poznajete li obojicu? Vidjeli smo kako ste s njimarazgovarali. Sreo sam se ve jednom s njimaSusreli ste se s njima? Ta oni su Tonkawa, a ovo go-tovoizumrlo pleme nikamo ne ide, veivi u svojim bijed-nimrezervacijama u dolini Rio Grande.Veliki medvjed nije se ondje naselio, ve je ostao vje-ranobiajima svojih predaka. On se kree posvuda, kao i

poglavica Apaa VVinnetou, svoje boravite uva u tajnosti.On govori katk'ada o svojima, a tko su, gdje su i to sunikada nisam mogao saznati. I sad je bio naumio da onamoode, ali e ostati da se osveti Cornelu.Da li je govorio o tome?Da, nee mirovati prije no to se osveti. U mojim oimaCornel je izgubljen ovjek.To sam i ja odmah rekao pridometne Old Firehand. Koliko ja Indijance poznam Veliki medvjed nije zbogkukaviluka dozvolio da ga Cornel udari.

Tako? upita Droll razgledajui u meuvremenu ovogorijaa. Vi takoer poznate Indijance? To mi se ne iniiako ste itav Golijat. Vi biste bolje pristajali u salon negoliu preriju.O da, Tetka Droll smijae se Tom. Upravo ste ga nali.Ali bilo bi bolje, da ga upitate za ime. Ni na um mi ne pada! Moda ete biti vi toliko lju-i bazni da mi odmah kaete.

Ne, to tako lako nee ii, Tetka Droll, gospodin jejedan od naih najznamenitijih zapadnjaka.


29/380

29

Tako dakle? Ne jedan od znamenitih, nego najzna-nenitijih.Da.

Po mom miljenju takva su samo dvojica ree i Uinimalu stanku u govoru, pa zatvarajui jedno oko na-mignuna Old Firehanda, putajui pri tome smijeni glas kao danetko svira klarinet, Hihihi, pa produi: Ta dvo-jica suOld Shatterhand i Old Firehand. Budui da prvoga poznam,ako je potrebno, to bi ovaj drugi mogao biti samo pldFirehand. Nije li tako?Da, ja sam taj. Egad? upita Tetka Droll, stupajui pri tom dva

oraka unazad i promatrajui ga dobro. Zar ste to vi za-la? Stasom je upravo takav kako ga opisuju, ali moda seak alite ...

A je li to ala upita Old Firehand, pa zgrabi TetkuDroll za k'aput i triput ga u zraku okrene oko sebe te gakonano posjedne na jednu stolicu koja je stajala u blizini.Drollovo lice bilo je tamnorumeno. Zadihan govorio jeisprekidanim reenicama: Zounds, sire, drite li me za klatno ili moda vjetre-

njau? Jesam li zbog toga tu da po zraku pleem oko vas?Sva je srea, da je kaput od koe inae bi se razderao pa bihse naao u rijeci. Pokus je bio dobar, gospodine, vjerujemda ste doista Old Firehand. To vjerujem tim vie, jer inimi se da biste mogli sa mnom pokazivati ovoj gospodi kre-tanje Mjeseca oko Zemlje. Mnogo sam puta elio, da seupo-znam s vama, jer o vama se osobito mnogo govori. Evo vammoje ruke, pa je ne odbijte ako me ne elite duboko ra-alostiti.Zar da je odbijem? Svakom u valjanom ovjeku radopruiti ruku, a osobito onome koji je to ve dokazao.Dokazao?Ta ubili ste crnu panteru.Ah tako! To nije djelo o kome bi trebalo toliko go-voriti.Zivotinja se nije snalazila najbolje u vodi, pa sam joj malopomogao.Bilo je to pametno. Ali koliko ja znam pantera se ne plaivode, odlino pliva i bez muke bi izala iz vode. Kakve li

uasne nesree da joj je to uspjelo! Spasli ste ivot mno-gimljudima... Zbog toga vam dajem ruku i elim da se to bolje


30/380

30

upoznamo. To upravo i ja elim, sire, ali sad predlaem da u astnaeg poznanstva ispijemo togod. Nije mi namjera, da naovom brodu budem edan. Hajdemo u salon.Svi su pristali. Kad su se gentlemeni ve bili izgubili spalube, iz strojarne izae crnac. Zamijenio ga je jedan rad-nik, a on je iziao, da na palubi potrai zgodno mjestancegdje bi poslije ruka malo prospavao. Vidjelo se na njemu,da nije ba raspoloen. To opazi i Cornel pa ga pozva k sebi.to elite, gospodine? upita crnac kad se pribliioCornelu. Ako elite neto, morate se obratiti drugome, jane posluujem putnike.To sam ve i pomislio odgovori Cornel. Samo sam vashtio upitati, da li biste eljeli da popijemo au brandvja?- Ako je tako onda sam va. Dolje meu strojevima grlo seveoma sui. Ali ja ne vidim ni gutljaja ovdje. Evo vam jedan dolar. Donesite sebi to vi volite ijednite ki nama.Izraz dosade i umora iezao je u trenu s lica crnca. Do-nioje odmah dvije pune flae i nekoliko aa i sve to posta iviopred Cornela pa sjede do njega.Brzo i pohlepno isprazni dvije ae i ree:

To je okrepa, gospodine, koju sebi ovjek ne moeesto priutiti. Ali kako ste doli na misao, da menepoastite? Vi bijelci niste ba toliko gostoljubivi prema namacrncima.Za mene i za moje drugove crnci su jednako cijenjeniljudi kao i bijelci. Vidio sam da ste u kotlarnici. To je teakidosadan posao, a poznato mi je kako vas kapetan slabo i.Pomislio sam odmah kako bi vam prijao gutljaj. To ste izvrsno mislili. Kapetan doista ne plaa dobro

Iovjek ne moe ni k'ap da popije, a ne daje ni predujma,II.IIje sa mnom takav, ve plaa na kraju vonje.| Vrlo malo plaa, pa ste na kraju vonje opet edni,Blrijekedni. Nego, do vas je da to od danas vie ne bude.D.ii u vam nekoliko dolara da mi uinite jednu ljubaznost.I Nekoliko dolara? Hura! Za taj novac mogu dobiti Httaboca vina. Samo naprijed s tom vaom eljom! Ako je Btoga, da se neto zaradi za brandy, onda ste naili naBfcvoga ovjeka! Vidjet emo ... Valja ... poeti veoma oprezno. Via samo da sjedite i da malo prislukujete.


31/380

31

Gdje i koga?U salonu.Tako? Hm zamisli se crnac. Zbog ega, sire.Jer... no bit u sasvim iskren s vama ree crveno-natoicrncu punu au vina, pa nastavi skoro apui:Tamo sjedi neki veliki, skoro kao div velikovjek, a:. Old Firehand, nadalje je ondje neki ovjek, s tam-jradom, koga zovu Tom, i konano tu je jo jedansav umotan u kaput od koe, a zovu ga Tetka Droll.Old Firehand bogat je farmer, a ona dvojica njegovisti i putuju zajedno s njim. Sluajno putujemo i mi naiu. Ondje kanimo nai posla, pa bismo htjeli znatis kakvim emo ljudima razgovarati. Dakle, vidite da od vasne traim nita to je kanjivo i zabranjeno.Tako je, gospodine. Nitko ne moe zabraniti da slu-am todrugi razgovaraju. Iduih sam est sati slobodan i moguiniti to me je volja.E dobro, ali kako ete poeti? Imate li pristup usalon?Ja ne smijem u salon, a i tamo nemam ta da traim. Moguneto unijeti i iznijeti, ali to je toliko kratko vrijeme da nebih mogao nita uti.

A ima li neki posao zbog kojega biste morali ostati netodue u salonu?Nema... Ali ipak, nai e se. Neto mi je palo na urn. Prozorisu prljavi, mogao bih ih istiti. Zapravo to treba da radisteward, ali ja mu uvijek rado pomaem.Ali to bi moglo biti sumnjivo. Ne, on zna da nemam novaca, a da rado pijem brandv.Rei u mu da sam edan i neka mi da au brandvja, a jau umjesto njega oistiti prozore. Ne treba da se brinete,

gospodine. Dakle, koliko obeajete?To e zavisiti od novosti koje mi budete donijeli, ali eka vasnajmanje tri dolara.All right; neka bude. Ulijte mi jo jednu au, pa uodmah poi.Kad je crnac otiao, upitali su njegovi ljudi Cornela to jetime postigao.On odgovori:Mi smo siromani trampi i uvijek moramo paziti nakakvom se mjestu nalazimo. Vonju smo morali platiti, a jau pokuati da novac na bilo koji nain otmem za daljnje


32/380

32

putovanje koje nam jo predstoji a koje je dugako; vidobro znate, da nam je kesa prilino prazna.Napunit emo je iz eljeznike blagajne.

Zar ste uvjereni, da e nam taj plan uspjeti? Kad bismoovdje mogli doi do novaca, bila bi najvea glupostpropustiti priliku.Kako, ukrasti ovdje na brodu? To je opasno. Onaj komebismo ga ukrali opazio bi to dok smo jo na brodu i svi biputnici bili prisilno pretreseni i mi bismo bili prvi na koje biposumnjali.Ti si pravi djeak. Jedna takva stvar je opasna, a inije, a sve to zavisi od toga kako se izvede. Ja nisam jedan

onih koji bi je loe izveli. Dakle, ako me u svemu budetesluali, sve e nam uspjeti a kasnije i onaj veliki...Onaj u Srebrnom jezeru? Samo ako te nisu nasa-tnarili?Pshaw! Ja znam ta radim. Nije mi ni na kraj pameti davam sada govorim o tom. Kad doemo na mjesto, bit eteObavijeteni, a dotle morate vjerovati kad vam kaem daIpndje ima blaga koje bi nam moglo dostajati za sav ivot.A nada prekinimo ovaj glupi razgovor i ekajmo vijesti kojee | nam donijeti onaj glupi crnac.

Cornel se nasloni na naslon i zaklopi oi u znak, da daljemeenita govoriti ni sluati. Ostali se takoer raskomotiepcoliko im je to bilo mogue. Jedni su pokuavali daspavaju,uli bez uspjeha. Nitko nije mogao ni oka zaklopiti jer svi su11, I ili na plan koji je stajao pred njima.Glupi crnac je ipak dorastao za posao koji mu je biofcovjeren, a da nije naiao ni na kakve zapreke jer bi semae dosad sigurno vratio. Najprije je otiao do stewarda,Ba s njime progovori, onda je lagano uao u salon da ganit-o nije ni primijetio. Prolo je vie od jednog sata dok seRrratio. U ruci je drao vie krpa za brisanje, stavi ih najjesto, pa se odmah prikljui drutvu koje ga je ekalo neJpaajui etiri oka koja su budno pratila i njega i trampe.etiri oka pripadahu dvojici Indijanaca, Velikom i Ma-mmedvjedu.Dakle upita radoznalo Cornel kako ste rijeili i?Ja sam se trudio, ali sumnjam da u moi dobiti neto tridolara koja ste mi obeali. Naime, vi ste pogri-gospodine. U

emu?Onaj se orija zaista zove Old Firehand, ali nije ni-farmer,


33/380

33

te onog Tetka Drolla i Crnog Toma nije po-sebi.Ih, to ... ree Cornel, pravei se iznenaen. Da, tako je topotvrdi crnac. Onaj golemi ovjek je lovac i ide

nekamo daleko u brda. Kamo?To nije rekao. Sve sam uo i ni jedna jedina rije nije miizmakla. Trojica su sjedila s ocem djevojice, koju jepantera htjela poderati bili su se odmakli od ostalih.Otac djevojice zove se Butler, on je inenjer; i on hoe snjima.Inenjer? to oni hoe u brdima.Moda su otkrili ilu koju treba buiti da istrai.Nikako, jer Old Firehand to umije bolje od najpamet-nijihinenjera.

Prije svega hoee da potrae Butlerova brata, koji u Kansasuposjeduje prekrasnu farmu. Taj brat mora da je veomabogat ovjek. Prodaje goveda i ito u New Orleansu, ainenjer je preuzeo novac i sada ga njemu nosi.Cornelovo oko zasja; ali ni on, a ni trampi, ni jednomkretnjom ili crtom lica nisu odali koliko im je to saopenjevano.Da, ima u Kansasu veoma bogatih farmera pri-mijetio jeCornel s ravnodunim izrazom lica. Ali taj inenjer je

sasvim neoprezan ovjek. Da li je suma, koju nosi, velika?Primio je devet hiljada dolara u papiru.To je velika suma i on je nosi sobom. Zbog ega ondapostoje banke? Da ga sluajno uhvate u svoje ake trampi,izgubio bi svoj novac.Ne bi ga mogli nai.O, vjetaci su to.Ali tamo gdje ga je on ostavio, nitko ga zacijelo ne bimogao nai.

Znate li gdje se nalazi novac?Znam, rekao je onoj trojici. Dodue, to je uinio ta-jom, jersam i ja bio prisutan. Stajao sam okrenuvi mu lea, a onise nisu sjetili ogledala u kome sam sve mogaovidjeti. Hm, ogledalo je nevjerno. Tko pred njim stoji, lijevustranu vidi kao desnu i obratno. Za to ja ne znam, ali to sam vidio, vidio sam. But-ler ima neki stari no s dugakim upljim drkama, tu sunovanice.

Tako, dakle, no to nas ipak ne zanima. Mi nismotrampi nego obini i poteni radnici. ao mi je to sam se


34/380

34

prevario, meutim, slinost s farmerom na kog sam ja mi-.slio, velika je, tavie, imaju i isto ime. Moda je tonjegov brat. Uostalom, nema samo ine-!er mnogo novaca.

I onaj s tamnom bradom govorae o prilino velikoj sumi,koju mora podijeliti svojim raf-rima.

A gdje su oni?Obaraju stabla negdje oko Black-bear rijeke, za koju nisamnikada uo. Ja znam gdje je to. Ta se rijeka ulijeva ispod TuloiaArkansas. A je li drutvo mnogobrojno? Ima ih oko dvadeset ljudi, sve samih potenih mla-. I onaj aljivdija u konoj kunoj haljini ima uza sesilu zlatnog praka. Takoer e na Zapad. Htio bih samo

ti zbog ega toliko novaca nosi sa sobom. To se ne nosi kolako u tu divljinu. A zato ne? I na Zapadu ovjek ima prilike da potroivac. Dakle, ovi ljudi su nam potpuno ravnoduni. Samo,shvaam kako se inenjer usuuje poi na takav put, a disobom i djevojicu. To je njegova jedinica. Voli ga veoma i nije se moglanjega odijeliti. Poto misli da e u planinama ostati dugomena, a tamo e ujedno sagraditi i neke male kuice, to

odluio da povede i enu i kerku.Kue? Zar je tako rekao?Da.Ali za njega je dovoljna jedna kuica. Moglo bi se klepredvidjeti, da ondje nee biti sami. Htio bih znati kvu tosvrhu ima.To je htio znati i onaj ovjek s tamnom bradom. Ali u je OldFirehand rekao, da e to saznati kasnije.Ta se stvar dakle dri u tajnosti. Mora da je rije o koj

bonanzi, o bogatom nalazitu, kojee istra

ivati u naj-

ojtajnosti. Ipak bi me zanimalo mjesto kamo idu.

Na alost o tome nisu razgovarali. Po svim znacimaaj s bradom i Tetka Droll ii e s njima. Ve su se tolikorijateljili, da su uzeli kabine jedan do drugoga. U brojudan spava inenjer, a u broju dva je Old Firehand, u triom u etiri Tetka Droll, a broj pet ima mali Fred.A tko je opet to?Boy, koga Tetka Droll vodi sobom.Je li to Drollov sin?

Ne, bar po tome koliko sam doznao.Kako je njegovo porodino ime i zbog ega je s Drollom?


35/380

35

O tome nisu razgovarali.Jesu li kabine, u kojima stanuju, lijevo ili desno?Kad se s krme gleda, lijevo. Djevojica inenjera spava,naravno, sa svojom majkom u kabini za ene.Budui da sam se prevario u tim ljudima, svejedno mi jegdje lee i spavaju. Ne zavidim im na njihovim uskimkabinama u kojima gotovo da se gue, dok mi ovdje na pa-lubi imamo toliko zraka koliko nam srce eli.Well! Dobar zrak uivaju takoer i oni u kabinama jer suizvadili prozore i stavili mreicu. Najgore, naravno,prolazimo mi. Mi moramo, ako nismo nou zaposleni,spavati zapravo tu dolje pri tom je pokazao neku rupu,iji je otvor vodio nedaleko ispod palube a osobita jemilost kada nam oficir dozvoli da legnemo ovdje uzputnike. Kroz ovu rupu ne dolazi dolje zrak, a izpotpalublja uzdie se trule. Kad su topli dani, dolje jeupravo neizdrivo.Va prostor, gdje spavate, povezan je s podrumom? zapita Cornel.Da, gore vode stepenice.Da li se one mogu zakljuati?Ne, jer bi onda bilo nesnosno.

No, vas doista treba aliti. Ali dosta je prianja; jo nam jepreostalo neto brandyja u boci.I pravo je tako, sire! Tko govori njemu se i grlo sui. Jo ujednom neto popiti i lei u u sjenu da malo prospa-vam.Kad mojih est sati proe moram dolje, meu kotlove. Alikako je s mojim dolarima?Ja sam ovjek od rijei, iako ih potpuno besplatno dajem.Ali, kako je tome kriva moja zabluda, treba da sno-simposljedice. Eto vam, dakle, vaa tri dolara. Vie nemateprava traiti, jer nam niste uinili nikakvu uslugu.Ja vie i ne traim, sire. Za tri dolara dobit u tolikobrandvja, da u se moi do mrtva napiti. Vi ste pravigentle-man. Budete li jo neto eljeli, obratite se na mene ini na koga drugoga. Na mene moete raunati.Popio je jo jednu punu au i odstranio se legnuvi u sjenuneke velike bale.Trampi su svog vou znatieljno gledali. U glavnim cr-tamaznali su na emu su, ali nisu znali neka pitanja i oba-vjetenja uskladiti.Dakle, htjeli ste mnogo pitati ree Cornel, a pri tom je


36/380

36

njegovo lice obavio nadmoni, samodopadni smijeak. Devet tisua dolara u banknotama, dakle, ist novac anikakvi ekovi ili rauni i kad ih ovjek hoe realizirati do-

lazi u opasnost da ga uhvate. To je ozbiljna suma koju mimoemo samo pozdraviti.Ako ih samo dobijemo! upadne netko koji je za -,ostale uvijek govorio.Imat emo ih.Kako da ih dobijemo? Kako da se doepamo noa?Ja u ga donijeti iz kabine.Zar ti?Naravno, ja. Tako vaan posao ne preputam nikome.A ako te uhvate?

To je nemogue. Plan moj je gotov i uspjet e.-*- Ako se to obistini, nemam nita protiv tome, ali ine-njer e svoj no, kad se probudi, traiti. Tada e poeti ko-medija!Doista, tada e uistinu poeti komedija; ali nas vie bitinee.Kamo emo?Glupo pitanje. Naravno na obalu.Hoemo li preplivati do nje?

Ne, to niti sebi a ni vama ne mogu dopustiti. Nisam lopliva, ali nou se ne bih usudio plivati irokom rijekom,kojoj obale jedva da se mogu vidjeti.Dak'le, ti dri, da emo se doepati jednog od ovih amaca.Ni to ne.Bogami, ne vidim kako emo se doepati zemlje prije no tose otkrije kraa.Upravo to je dokaz da ima djeji mozak. Zbog ega sam setako uporno obavjetavao o potpalublju?

To ne znam.*- To ne moe znati, naravno, ali trebao bi odgonel*uti. Ogledaj se. to stoji tamo uz lanac od sidra? Cini se da je to krinja s alatom.Otkrio si! Vidio sam da ima tamo ekia, turpija, klijeta, aima i dosta svrdala, a pogotovu jedan kojem za-vijuciimaju promjer jedan i pol cola. Sve to usporedi, potpalubljei taj svrdao.By Jove! Hoe li prosvrdlati brod nastavi onaj spitanjima.

Upravo to u uiniti. Kad u brod pone ulaziti voda mora daje negdje rupa, a ako brod ima rupu privest e ga k obali da


37/380

37

se izbjegne opasnost i da ga tano pretrae.Ali ako tu rupu prekasno primijete?Ne budi takav straljivac. Kad brod tone, a to se zbivaveoma polagano, penje se izvana razina vode. To moraoficir ili kormilar primijetiti ako nije slijep. Nastat e takvagraja i strah, da inenjer nee misliti na no, a kadprimijeti gubitak, mi emo ve biti daleko.A ako budu ipak mislili na no, pa kad se uhvatimo kraja,nikoga ne budu putali s broda? Treba sve promisliti.I tada nita nee nai. Zavezat emo no za uzicu, spustitemo ga u vodu i privrstit emo kraj uzice s izvanj-skestrane broda. Ako i ovdje nau no, onda su sveznajui.Ta misao doista nije loa. A ta onda, kad se budemoudaljili?Ja mislim da emo uskoro naii na neku farmu ili na nekilogor Indijanaca gdje emo kupiti konje i da ih ne moramoplatiti.

I kamo emo onda?Prije svega do Black-bear rijeke, do raftera o kojima jegovorio crnac. Veoma je lako uhodariti njihov logor. Na-ravno, nitko nas ondje ne smije vidjeti, veemo odmamiti

crnobradoga da i njemu oduzmemo novac. Kad se to zbude,imat emo dosta da se moemo opremiti za na daleki put.Na eljezniku blagajnu, znai, vie i ne mislimo.Ni u kom sluaju! Ona zacijelo nosi mnoge, mnoge tisue;mi emo i taj novac uzeti. Bili bismo glupani, kad ne bismove unaprijed uinili sve to moemo. I sad znate na emuste. Danas ima mnogo posla, a na san ne treba misliti.Zbog toga se sada malo prevrnite i spavajte.Taj savjet su odmah sproveli u djelo. Na brodu je uope

zbog jake vruine vladala neobi

na tiina i mir. Prediodesno i lijevo od rijeke nije pruao nita to bi budilo

znatielju u putniku, tako da su provodili vrijeme spavajuiili u najma-nju ruku u nekom stanju izmeu sna i jave, koji ne dozvo-ljava tijelu niti duhu istinsku okrepu.Istom prema veeri, kada se sunce naginjalo prema hori-zontu, oivjelo je na palubi. Vruina je popustila, aprimj'etno svjei zrak se probudio. Gospoe i gospoda izalisu iz svojih kabina da uiju svjeeg zraka. I inenjer je biotu. Kraj njega bijahu nj'egova ena i kerka, ova posljednja


38/380

38

se pot-puno oporavila od pretrpljenog straha Te tri osobetraile su Indij'ance, j'er se obj'e ene ne bijahu jozahvalile.Veliki i Mali medvjed proveli su poslijepodnevne sate upravoj indijanskoj tiini i nepominosti sjedei na onomistom sanduku na kome su bih u trenutku kada ih je po-zdravio Tetka Droll. He, el bakh ai bakl matelu makik eto ih sad enam davati novac ree otac u tonkawskom jeziku svomsinu kad je vidio da se pribliuje inenjer s porodicom.Lice Velikog medvjeda zasjenilo se, jer u indij'anskomponaanju zahvalnost je uvreda. Sin je uzdigao desnu rukupreda se i pustio je da brzo padne to je znailo da drugaije

misli. Njegovo je oko poivalo puno divljenja na djevojicikoju je spasio. Ona je brzim korakom dola do nj'ega s objeruke uzela njegovu ruku, srdano je stisnula i rekla: Ti si dobar i odvaan djeak. teta to ne stanujemojedno kraj drugoga. Ja bih te veoma voljela.On ju j'e ozbiljno gledao u rumeno lice te je odgovorio:Moj bi ivot tebi pripadao, Veliki duh uti ove rij'ei, on znada su istina.Naj'manje to mogu, mogu ti darovati neku uspomenu da

me se sjea. Smijem li?On kimnu. Ona je skinula uski zlatni prsten s prsta na rucii stavila ga njemu na mali prst lijeve ruke kamo je upra-vopristajao. On je gledao u prsten pa u nj'u. Mai se pod svojzuni, snimi neto s vrata i dade joj. Bio je to neki omalen,vrsti, etverouglasti komad koe, bijel i ravan, a na nj'emusu bili ispisani neki znakovi. Ja tebi takoer dati uspomenu ree on. To je to-tem od Nintropan-homoa, samo koa, ne zlato. Nae li seu opasnosti kod Indijanaca samo to pokazati. Tada opas-

nosti odmah nema. Svi Indijanci poznaju i ljubeNintropan--homoa, a njegov totem sluati.Ona nije razumjela to ima da znai totem i kakva je togolema vrijednost. Znala je samo, da joj je za prsten poklo-nio komad koe; ali nije pokazivala razoaranja. Bila jesuvie umiljata i dobra srca da bi joj to bilo ao i da bi seusudila, da ga uvrijedi odbijajui njegov na prvi pogledsiromaan dar. Zbog toga je totem objesila oko vrata pri

emu su oi mladog Indijanca zasjale od zadovoljstva. Od-govorila je:


39/380

39

Zahvaljujem ti! Sad i ja posjedujem neto od tebe, ati neto od mene. To nas oboje veseli iako mi jedno drugoi bez tih darova ne bismo zaboravili.Uto su zahvalili i roditelji djevojice, a zahvalnost suizrazili jednostavnim stiskom ruke. Otac djevojice ree: Kako da nagradim djela Malog medvjeda? Ja nisamsiromaan, ali sve to imam bilo bi suvie maleno za onotoje on meni uinio. Moram dakle ostati njegov dunik. Mogumu dati uspomenu kojom e se moi braniti od svojih ne-prijatelja jednako kao to je on moju kerku obranio odpantera. Hoe li Mali medvjed uzeti ovo oruje? Ja ga mo-lim neka to uini.

Izvadio je dva veoma dobro izraena revolvera kojima jedrak bio ukraen sedefom i prui mu ih. Mladi Indijanacnije trebao ni trenutka da razmilja o onome to mu je i-niti. Stupio je korak natrag, uspravi se i ree: Bijeli ovjek mi nudi oruje; to je velika ast za me-ne, jer samo muevi posjeduju oruje. Ja uzeti to i trebatisamo tada kada braniti dobre ljude a pucati u zle. Howgh!Uzeo je revolvere i stavio ih za pojas. Njegov otac vie nijemogao utjeti. Na njegovu licu se vidjelo da se bori s

ganuem. Ree Butleru: Takoer i ja bijelom ovjeku zahvaliti, da nije davaonovaca kao robu ili ovjeku koji nema asti. To je velikacijena koju mi nikada zaboraviti. Mi uvijek prijateljibijelomovjeku njegovoj sqauw i njegovoj keri. Dobro uvati to-tem koji dao Mali medvjed; on i moj. Veliki duh neka aljeuvijek sunce i veselje. Howgh!Posjeta, koja je imala da izrazi zahvalnost, zavrila se; ljudisu jedan drugome pruili ruke i rastali se. Oba Indi-jancasjela su ponovo na svoj sanduk.Tua enogh dobri ljudi! ree otac.Tua tua enogh jako dobri ljudi! potvrdi sin.To bijahujedini izljevi srca koji su bili doputeni indi-janskoj utljivosti.to je zahvala inenjerova za indijanske pojmove ispalatoliko njena, nije bila zasluga njegova. On je shvaanje iobiaje Crvenih suvie malo poznavao, a da bi mogao znatikako da se u tom sluaju ponese. Upitao je zbog toga Old

Firehanda za savjet, a ovaj ga je uputio. Sada se vratio knjemu, Old Firehand je sjedio s Tomom i Tetkom Droll, i


40/380

40

ispripovjedio mu sve to se zbilo. Kad je spomenuo totem,po njegovu prianju moglo se vidjeti da znaenje uope nezna cijeniti. Zbog toga ga je Old Firehand zapitao:Znate li vi to je to totem, sire?Znam, to je neki crteIndijanaca, neto kao kod nas peat imoe da bude iz raznovrsnih predmeta sainjen.To razjanjenje je ispravno, ali nije i tano. Svaki Indijanacne smije imati totem. To pravo imaj'u samo po-glavice. totaj djeak ve posjeduje totem, to je dokaz da je ve uiniotakva djela koja su od crvenih mueva pro-glaena slavnim.Treba razlikovati toteme po njihovoj na-mjeni. Jedna vrstaslui samo da iskae onoga koji ga nosi, dakle, kao kod naspeat ili potpis, duga vrsta j*e mnogo vanija i slui kao

preporuka onome koji ga nosi. Preporuka se daje postepenu i zasluzi onoga kome se daje. Daj'te mi da vidim tajkomad koe.Djevojica mu ga prui i on ga stade tano razgledavati.Moete li odgonetnuti te znakove, sire? upita Butler.Da ree Old Firehand. Boravio sam toliko puta i tolikodugo kod raznih plemena, da ne samo govorim nji-hovedijalekte, ve mogu da itam i njihovo pismo. Taj totem jeveoma vrijedan i rijetko se kome poklanja. Napisan j'e u

tonkawskom jeziku i glasi: aghe-i-kauwan-ehlatan,henon, -akin henon-akih aghe i kauwan-ehlatan,he-el ni-ya. Te rijei znae tano prevedene: njegova sjena imoja sj'ena, njegova krv i moja krv; on je moj stariji brat. Aispod toga stoji ime Malog medvjeda. Oznaka stariji bratjo je u veoj cijeni negoli samo brat. Totem sadripreporuku da toplije uope nema. Tko vlasniku tog totemauini neto naao ima da oekuje osvetu Velikog i Malogmedvjeda i svih njihovih prijatelja. uvajte dobro taj totem,

sire, da se odri crvena boja ovih znakova.

ovjek ne mo

eznati kakve

e vam velike usluge on jo uiniti, jer mi idemo u takavpredio gdje stanuju saveznici Tonkawa. 0 tom malom ko-madu koe mogli bi da ovise mnogi ljudski ivoti.Parobrod je za vrijeme popodneva dosegao Ozark, FortSmith i Van Bureu i pribliio se velikom zavijutku gdje ko-rito Arkansasa ini odsutan zaokret spram sjevera.Kapetan je navijestio, da e nakon nekih dva sata poslijeponoi do-segnuti Fort Gibson. Da bi po dolasku u taj grad

putnici bili svjei, veina ih je legla veoma rano, jer je


41/380

41

valjalo oekivati da e u Fort Gibsonu sve do jutra bitibudni. Paluba se pot-puno ispraznila, a u salonu je bilonekoliko osoba koje su igrale ah i ostale igre. Upokrajnjem prostoru za puenje nalazile su se samo triosobe, naime Old Firehand, Tom i Tetka Droll koji su sezabavljali priajui svoje pustolovine. Old Firehanda suostala dvojica s potovanjem susretali, to ovoga, meutim,nije smetalo da se obavijesti o buduim namjerama TetkeDroll. Zanimalo ga je kako je dolo do toga da je Drolldobio udnovati nadimak tetka. Upitani je odgovorio:Veoma je poznat obiaj zapadnjaka, da svakom na-djenuneki nadimak. U svom sleeping-gownu zacijelo sam slianeni, a tome pristaje i moj visok glas. Prije sam govo-rio u

basu, ali poslije nekog jakog nazeba izgubio sam svoj dubokglas. Kako imam obiaj, da se zauzimam za dobre ljude kaoneka mati ili tetka, nadjeli su mi ime tetka.Da li je Droli vae porodino ime?Jest, ali ja sam uz to i veseljak a poneto i nestaan. Prematome mi moj nadimak dobro pristaje.Ime zvui kao da je njemako; vi ste po svim zna-cimanjemakog podrijetla jednako kao i Crni Tom i ja?

Da.A roeni ste u Sjedinjenim Dravama?Droll pri tom uini lukav aljiv izraz lica i odgovorinjemakim jezikom: Takvog kaj mi ni na pamet palo; sam si potrail je-den nemaki roditelski par.Sto? Dakle, roeni Nijemac i prema tome zemljak! usklikne Old Firehand. Tko bi to mislio.Kaj si to niste odmah mogli misliti? Ja sam uvek mislil im

mene netko vidi, da izgledam kao praotac starihGermana. Moete li moda odgonetnuti gde sam si prvi putobukal deje cipele? Naravno, va dijalekt vas odaje.Po svim znacima taj bi se dijalog i ivahno zabavljanjenastavilo unedogled. Na alost to se nije dogodilo, jer suona gospoda koja su se u salonu kartala dola u puionicuda ispue nekoliko izdanih cigara. Uvukli su ve prisutne urazgovor tako da su ovi morali napustiti svoju dosadanjutemu. Kad su se poslije razili da odu spavati, oprostili su seDroll i Old Firehand slijedeim rijeima: Bila je to vjena teta to nas nisu pustili da se dosita


42/380

42

napriamo; ipak ima i sutra dana kad e se na razgovormoi nastaviti. Laku no, zemljae! Spavajte dobro, jer okoponoi valjat e ustati.

Ve

su sve kabine bile zauzete a u salonima su ugasilisvj"etlo. Na palubi su gorjele samo dvij'e propisne lampejedna na pramcu, a druga kod kormilara. Ova prednjalampa oba-sj'avala je rijeku takvim svjetlom i tako daleko,da je mor-nar, koji je u tu svrhu stajao na pramcu,navrijeme mogao vidjeti svaku zapreku i pravodobno javiti.Taj ovjek, kor-milar i oficir, koji j'e stalno lutao palubom,bijahu jedini lj'udi koji su uz mainiste bili budni.I trampi su se priinili kao da spavaj'u; Cornel je lukavosvoje ljude postavio oko rupe koja vodi u potpalublje, tako

da nije mogao k njoj prii nitko a da ga oni ne bi moglividjeti.Prokleta stvar aptao je Cornel jednome od svojih ljudinisam mogao ak i na to misliti da i nou sprijeda stojiovjek koji pazi na vodu. Taj' nam je na putu.Ne toliko kao to misli. U toj tami on ne moe da vidi svedo rupe. Mrk'la je no, ni jedne zvijezde nema na nebu.Uostalom, on mora otro da gleda u krug svjetla okolaterne pa je prema tome sasvim zaslijepljen ako bi se ak i

okrenuo. Ali kad emo zapoeti? Odmah. Ne moemo gubiti vremena, jer prije FortGibsona moramo zavriti stvar. Svrdlo ve imam; sii u.Ako bi me trebalo upozoravati, glasno kalji. Ja u uti.On se podigao i zaklonj'en gustom tamom uputio se spramrupe i stavio nogu na uske stepenice. Deset stepenica jebrzo prevalio. Istraio je dasku. Naao je i drugu rupu koja je vodila dalj'e prema dnu lae i zapoeo je da sesputa i drugim stepenicama koje su bile dulje od onih gor-njih. Doavi do dna zapalio je ibicu i posvijetlio.Prostor u kom se naao, nije bio vei od visLne ovjeka ivodio je gotovo do sredine broda. Nikakvim meuzidomodijeljen, taj je prostor bio irok' kao to je bila iroka samalaa. Nekoliko manjih sanduka stajalo je na dnu.Cornel se uputi spram jedne strane broda i prisloni svr-dao, naravno ispod razine vode, te je snanom rukom zapo-eo buiti. Uskoro je naiao na tvrd otpor, bio je to lim ko-jim je onaj dio broda to roni u vodu bio oblijepljen. Lim jevaljalo probiti svrdlom. Ali za to bre tonjenje valjalo je u

najmanju ruku izbuiti dvije rupe. Cornel je, dakle, prijesvega probuio iza ove prve jednu rupu sve do lima. Tada je


43/380

43

podigao jedan od tekih kamenova koji su ovdje leali kaooptereenje i udarao po svrdlu tako dugo dok ovaj nijeprobuio lim. Odmah je zapoela nadirati voda i k'ad je iz-

vukao svrdlo oblio ga je snaan mlaz vode tako da se brzomorao povui. Udarce nije nitko uo zbog brujanja

brodskih maina. Probuio je takoer i lim druge rupe iistim se pu-tem vratio na palubu. Svrdlo je jo uvijek nosiou ruci i odbacio ga istom kad se dohvatio gornjih stepenica.Zato da i njega jo nosi.Prispjevi do svojih ljudi bio je tiho upitan da li mu jeuspjela stvar. Odgovorio je potvrdno i razjasnio da trebaodmah poi do kabine broj jedan.Salon i uz tu prostoriju puionica nalazili su se u poza-dini

broda, a s obje strane bile su kabine; od kabina su vo-dilapo jedna vrata iz svake kabine u salon. Kabina broj je-danbila je prva i leala je dakle na uglu. Legao je na pod ipuzao oprezno naprijed, da ga ne bi opazio oficir koji jeprolazio palubom. Sretno je doao do cilja. Kroz mreicu naprozoru obasja ga tanki trag svjetla. U kabini je gorjelosvjetlo. Da li je Butler bio budan, moda ita?Cornel se osvjedoio da i u drugim kabinama gori svjetlo ito ga umiri. Moda e to osvjetljenje olakati njegov posao.

Izvue no i proree mreicu bez uma odozgo nadolje. Nekizastor zaprijeio mu je da s prozora vidi u unutranjost ka-bine; tiho ga je pomaknuo i skoro je glasno zavikao od ve-selja kad je vidio ono to mu se prualo pred oima.Na lijevom zidu kabine visila je iznad kreveta zasje-njenanona svjetiljka. Pod njom je spavao, licem okrenutprema zidu, inenjer. Na stolici mu je bila odjea, a na des-nom zidu, na nekom stoliu za sklapanje, sat, novanik ionaj no, moglo ga se izvana sasvim lako dohvatiti rukom.

Cornel posegnu i uzme no, pusti sat i nov

anik. Izvukao gaje iz korica i pretraivao je drak. Drak' se mogao odviti, to

je dostajalo. Do vraga ala je to bilo lako huknu tad. Ve sambio spreman i na to da ga zadavim.Niko nije vidio to se zbivalo. Cornel strpa no za pojas,legne da dopue do svojih Ijudi. Sretno je promaknuo mimooficira. Neto kasnije pogledao je u lijevo i uini mu se kaoda vidi dvije tihe fosforescirajue take, koje su odmah uga-snule. Znao je, to bijahu oi! Pobrza snano naprijed, ali sa-svim tiho, i pouri ujedno na stranu. Uistinu! S onog mjesta


44/380

44

gdje je ugledao oi zamnije neki tropot kao da su se suda-rila dva ovjeka. Oficir je to uo i upita:Tko je:

Ja, Nintropan-hauey.Ah, Indijanac. Zato

Documents

91594042 Karl May Blago u Srebrenom Jezeru