Upload
ermin-hamidovic
View
241
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/17/2019 4_ Proteini
1/35
Belančevine (proteini)
8/17/2019 4_ Proteini
2/35
Belančevine
• Belančevine ili proteini su visokomolekulski prirodni proizvodi izgrađeni od α-aminokiselina, koje su međusobno povezane peptidnim vezama
• U izgradnji proteina mogu učestvovati i druga jedinjenja, gradeći na taj načinsložene sisteme (neproteinski deo – prostetska grupa nukleinske kiseline,bojene materije, lipidi, ugljeni !idrati, "os"orna kiselina, metali#
• U izgradnji proteina učestvuje svega oko $% α-aminokiselina čime se obrazujeniz u kome se monotono ponavlja sekven&a –'-)(*#-)+-
• 'e postoje nikakva ograničenja u međusobnom povezivanju pojedini!aminokiselina u makromolekulske nizove, nije ograničena mogućnostviestrukog ponavljanja isti! aminokiselina niti je, teorijski, ograničen
broj aminokiselina u makromolekulskom nizu
8/17/2019 4_ Proteini
3/35
Izdvajanje i razdvajanje belančevina
• Belančevine se susreću u tkivima organizama zajedno sa drugim prirodnim
proizvodima, kao to su lipidi, nukleinske kiseline, ugljeni !idrati i neke druge
organske i mineralne materije, u prisustvu značajni! količina vode
• zdvajanje proteina podrazumeva nji!ovo oslobađanje od pratila&a (rastvaranjem
i odstranjivanjem pratila&a ili rastvaranjem i odvajanjem proteina#
• . obzirom da su proteini veoma osetljivi na dejstvo kiselina, baza, organski!
rastvarača, soli, jona metala, zatim na uobičajene opera&ije (zagrevanje,
destila&ija, isparavanje, ekstrak&ija itd/#, pro&es izdvajanja se mora vriti pod
izuzetno blagim uslovima• zdvajanje nerastvorni! proteina se postiže tako to se pratio&i (lipidi i ugljeni
!idrati# odstrane pogodnim rastvaračima
• U pojedinim slučajevima, mogu se koristiti i enzimi (npr/ korićenje pepsina ili
tripsina pri oslobađanju kolagena kože od različiti! pratila&a#
• 'a potekoće se nailazi kada su kao pratio&i prisutni nerastvorni polisa!aridi(npr/ &eluloza ili !itin#, pri čemu treba izvriti nji!ovu razgradnju
• U slučaju nerastvorni! proteina, dalja nepovoljna okolnost leži u činjeni&i da se
proteini ne mogu prečićavati prekristalisavanjem
8/17/2019 4_ Proteini
4/35
Izdvajanje i razdvajanje belančevina
• zdvajanje rastvorni! proteina se postiže nji!ovom ekstrak&ijom iz tkiva
pogodnim rastvaračima, zatim taloženjem pomoću soli, organskim rastvaračima
ili promenom p rastvora• 0rilikom ovi! opera&ija treba voditi računa o mogućem denaturisanju proteina (do
koje može doći i na sobnoj temperaturi i u demineralizovanim rastvorima#, zbog
čega se izdvajanje sprovodi na niskim temperaturama i sa odgovarajućim sonim
rastvorima
• 1a bi se ekstrak&ija ostvarila, neop!odno je razoriti ćelijske opne (me!anički –
pomoću mlinova, kvar&nim peskom, isitnjenim staklom, pogodnim solima i sl/2dejstvom organski! rastvarača – etanol, a&eton ili gli&erin2 zamrzavanjem i
odmrzavanjem2 ultrazvukom#
• zdvajanje proteina iz !omogenizovani! materijala se postiže ekstrak&ijom
pomoću 3-4%5-tni! rastvora odgovarajući! soli (naje"ikasnije su, redom, 6i-, 7- i
'a-soli, odnosno piro"os"ati, tetraborati, "os"ati, rodanidi, bikarbonati, jodidi i!loridi2 veliki broj proteina je dobro rastvoran u ovakvim rastvorima#
• 8kstrakti se zatim odvajaju od nerastvorni! česti&a, a zatim se proteini iz
rastvora talože dijalizom destilovanom vodom (proteini su u vodi nerastvorni#
8/17/2019 4_ Proteini
5/35
Izdvajanje i razdvajanje belančevina
• 'akon izdvajanja proteina, razdvajanje se može vriti
metodom elektro"oreze (elektro"oreza u tečnoj "azi,
elektro"oreza na !artiji, elektro"oreza na čvrstim "azama,
dvodimenzionalna elektro"oreza#• 'ajčeće se koristi elektro"oreza u prisustvu .1. (.1.-
09:8, razdvajanje proteina na osnovu molarne mase#
/
8/17/2019 4_ Proteini
6/35
Izdvajanje i razdvajanje belančevina
• ;a "rak&ionisanje i prečićavanje proteina koristi se i !romatogra"ija (adsorbensi
skrob, &eluloza i derivati &eluloze, jonoizmenjivačke smole, silikagel i dr/#
– jonoizmenjivačka !romatogra"ija (razdvajanje na osnovu naelektrisanja
proteina pri datoj p vrednosti, npr/ korićenjem karboksimetil-&eluloze#
– gel-"iltra&ija (razdvajanje prema veličini molekula, npr/ razdvajanje na
se"adeksu (umreženi makromolekuli dekstrana##
– a"initetna !romatogra"ija (razdvajanje na osnovu različitog spe&i"ičnog
vezivanja proteina za punio&e u koloni#
• ;a!valjujući razvoju sve e"ikasniji! metoda razdvajanja, utvrđeno je da se samokod čoveka susreće oko $% različiti! !emoglobina, do $% serum albumina itd/
• pored svi! potekoća, uspeno je izvreno izdvajanje niza proteina, npr/ enzima
ureaze (.amner, 4
8/17/2019 4_ Proteini
7/35
Sastav belančevina
• 7ako se na osnovu elementarnog sastava proteini ne mogu bliže de"inisati,
neop!odno je da se, na neki drugi način, detaljnije upozna sastav proteina
• 0rvi korak ka detaljnijem upoznavanju proteina je nji!ova !idroliza (pored
aminokiselina, u nekim slučajevima, !idrolizom se dobijaju i neka druga jedinjenja
– ugljeni !idrati, lipidi itd/#, dejstvom kiselina, baza ili enzima
• 7isela !idroliza se obično vri dejstvom $%,?5-tne !lorovodonične kiseline (ili 3 @
sumpornom kiselinom, zatim taloženje Ba.+A pomoću Ba(+#$, ako je &iljdobijanje slobodni! aminokiselina#
• idroliza mineralnim kiselinama je potpuna, pri čemu ne dolazi do ra&emiza&ije
(uvek se dobijaju 6-aminokiseline#
8/17/2019 4_ Proteini
8/35
8/17/2019 4_ Proteini
9/35
Sastav belančevina• .avremenim, "izičkim metodama razdvajanja može se, veoma uspeno, izvriti
razdvajanje pojedinačni! aminokiselina
• U ovu svr!u najčeće se koriste razne vrste !romatogra"ije i elektro"oreze
• 9dsorp&iona !romatogra"ija/ 7ao adsorp&iona sredstva koriste se silika-gel odnosnoaluminijum(#-oksid2 ;a razdvajanje smea se, u većini slučajeva, koriste organskirastvarači, a za eluiranje adsorbovani! aminokiselina se koristi voda
• 0odeona !romatogra"ija - raspodela aminokiselina između dva rastvarača2 7aosta&ionarna "aza koristi se skrob ili silika-gel, dok se kao druga "aza koristi nekiorganski rastvarač2 (u ovu grupu se ubraja i !romatogra"ija na !artiji, čija je upotreba
veoma rasprostranjena#• 8lektro"oreza/ 7od ove metode, razdvajanje se bazira na promeni naelektrisanja
molekula aminokiselina pri prekoračenju izoelektrične tačke, a za mogućnostrazdvajanja je iskorićena razlika u prav&u i brzini putovanja različiti! komponenatasmee u električnom polju
• Conoizmenjivačka !romatogra"ija/ +vaj tip !romatogra"ije se zasniva na činjeni&i da
se aminokiseline u kiselim rastvorima nalaze u obliku katjona, odnosno anjona ubaznim rastvorima (izvan oblasti nji!ovi! izoelektrični! tačaka#, pri čemu se moguvezati za odgovarajuće jonoizmenjvačke smole
• @asena spektrometrija/ *edosled aminokiselina u proteinima se može odreditikorićenjem te!nike poznate kao tandem masena spektrometrija ili @[email protected] naosnovu masenog spektra utvrđuje se redosled aminokiselina u peptidu, koji jepret!odno dobijen delimičnom enzimskom !idrolizom proteina
• 'aročito je velika primena kombinovane 6)D@. metode
8/17/2019 4_ Proteini
10/35
Aminokiselinski sastav belančevinaOpšte karakteristike aminokiselina
• .ve aminokiseline koje se pojavljuju u proteinima su α-aminokiseline
• zuzimajući gli&in (glikokol# sve prirodne aminokiseline sadrže najmanje tri )
atoma2 na prvom je "ormirana )++ grupa, na drugom se nalazi amino-grupa,dok treći ) atom može da bude supstituisan na različite načine
• .a izuzetkom gli&ina, drugi ) atom prirodni! aminokiselina je asimetričan, tako da
su sve optički aktivne i imaju 6-kon"igura&iju
• .em aminokiselina 6-reda, u prirodi je pronađen i izvestan manji broj 1-
aminokiselina (kod neki! mikroorganizama i u sastavu neki! antibiotika#
• .ve aminokiseline odgovaraju sledećoj optoj "ormuli (sem prolina i oksiprolina#
8/17/2019 4_ Proteini
11/35
Aminokiselinski sastav belančevinaOpšte karakteristike aminokiselina
• 0roteinske aminokiseline su međusobno dosta različite (po strukturi i po
osobinama# na osnovu čega je i izvrena nji!ova podela
• 0rema rastvorljivosti, u zavisnosti od karaktera *-ostatka, aminokiseline se delena
– lipo"ilne i
– lipo"obne
• 'a osnovu strukturni! karakteristika, dele se na
– monoamino-monokarboksilne kiseline, – oksi-aminokiseline,
– tio-aminokiseline,
– aromatične aminokiseline,
– !etero&iklične aminokiseline,
– diamino-monokarboksilne kiseline, – imino-karboksilne kiseline i
– monoamino-dikarboksilne kiseline/
8/17/2019 4_ Proteini
12/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• @onoamino-monokarboksilne kiseline/ U ovu grupu spadaju gli&in, alanin, valin,
leu&in i izoleu&in2 najvažnija aminokiselina ove grupe je leu&in (u većini proteina se
pojavljuje u sadržaju iznad 4%5, a u ponekim čak i do $?5#2 gli&in i alanin seuglavnom susreću u skeletnim proteinima
8/17/2019 4_ Proteini
13/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• +ksi-aminokiseline/ U ovu grupu se ubrajaju dve aminokiseline serin i treonin2
dekarboksila&ijom serina nastaje biogeni amin kolamin, iz kolamina se izvodi i
!olin (oba amina ulaze u sastav "os"atida#
8/17/2019 4_ Proteini
14/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• Eioaminokiseline/ U proteinima se iz ove grupe pojavljuju dve aminokiseline&istein i metionin, ukoliko se &istin ne smatra kao posebna aminokiselina
• Uspostavljanje .-. veze (disulfidni most # ima značajnu ulogu u strukturi proteina, jer se preko ove veze &istina ostvaruje umrežavanje (stabilizovanje struktureproteina#
8/17/2019 4_ Proteini
15/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• 9romatične aminokiseline/ 'ajčeće aminokiseline ove grupe su "enilalanin i tirozin
• z tirozina se izvode biogeni amini tiramin i oksitiramin (iz koga se, zatim, izvodi!ormon adrenalin (!ormon srži nadbubrežne žlezde# i čitav niz alkaloida#
• z jodgorgonske kiseline (u krajnjoj liniji i iz tiramina# izvodi se i !ormon tiroksin
A i ki li ki b l č i
8/17/2019 4_ Proteini
16/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• etero&iklične aminokiseline/ 9ko se izuzmu !etero&iklične iminokiseline – prolin i
oksiprolin – u ovu grupu se ubrajaju tripto"an i !istidin, aminokiseline koje se
izvode iz alanina, zamenom vodonika ostatkom indola, odnosno imidazola
• Eripto"an nije mnogo rasprostranjena aminokiselina, ali se u malim količinama
javlja u svim proteinima2 iz tripto"ana se izvodi biogeni amin triptamin, koji je
osnovna supstan&a za brojne prirodne supstan&e derivate indola, kao i neki
alkaloidi
• istidin se susreće u prirodi znatno čeće od tripto"ana, a najznačajnija je njegova
uloga u !emoglobinu (preko !istidina se uspostavlja veza između proteina globina
i gvožđa#2 biogeni amin !istamin je takođe bioloki značajan
A i ki li ki t b l č i
8/17/2019 4_ Proteini
17/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• 1iamino-monokarboksilne kiseline/ +voj grupi pripadaju ornitin, arginin i lizin
• .ve tri aminokiseline su izrazito baznog karaktera
•;a ornitin nije utvrđeno da se pojavljuje u proteinima, ali je dokazana uzajamnaveza sa argininom
• 9rginin se pojavljuje u svim proteinima (kod protamina, njen sadržaj iznosi i do
8/17/2019 4_ Proteini
18/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• minokiseline/ +voj grupi pripadaju prolin i oksiprolin
• 0rolin je jedna od najrasprostranjeniji! aminokiselina (u kolagenu njen sadržaj
iznosi oko 4=5#2 prolin je matična supstan&a za neke alkaloide sa pirolidinskim
prstenom
• ;a oksiprolin je utvrđeno da se pojavljuje kao bitna aminokiselina samo u
kolagenu i želatinskim proteinima
A i ki li ki t b l č i
8/17/2019 4_ Proteini
19/35
Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina
• @onoamino-dikarboksilne kiseline/ +va grupa aminokiselina predstavlja kisele
komponente koje ulaze u sastav proteina asparaginska i glutaminska kiselina i
nji!ovi amidi
• 1ekarboksila&ijom asparaginske kiseline nastaje alaninu izomerna aminokiselina
β-alanin (jedina prirodna β-aminokiselina2 ulazi u sastav neki! peptida ipantotenske kiseline (vitamina B?##
• :lutaminska kiselina, pored leu&ina i arginina, spada u red najrasprostranjeniji!
aminokiselina (ponekad se javlja u sadržaju iznad $%5 u pojedinim proteinima#
• U prirodi se pojavljuje i 1-glutaminska kiselina (u nekim ba&ilima i bakterijama
ulazi u sastav opni, to je razlog nji!ove povećane otpornosti na dejstvo
proteolitički! enzima domaćina2 prisutna je i u nekim biljkama i kod antibiotika#
A i ki li ki t b l č i
8/17/2019 4_ Proteini
20/35
Aminokiselinski sastav belančevinaAminokiseline kao konstitutivni elementi proteina
• Broj aminokiselina koji učestvuje u izgradnji proteina je veoma ograničen i svodi
se na svega $% aminokiselina
• .matra se da broj aminokiselina koje čine protein ne prelazi =%%, odnosno proteini
sa molarnom masom većom od =%%%% gDmol su sastavljeni iz dva ili vie
polipeptidni! nizova
• 0roteini se veoma intenzivno proučavaju, tako da je za izvestan broj proteina
utvrđen ne samo kvalitativni, već i kvantitativni aminokiselinski sastav
• .adržaj pojedini! aminokiselina u proteinima se svakako odražava i na nji!ove
karakteristične osobine (oblast izoelektrične tačke, rastvorljivost, elastičnost itd/#
• +d karaktera ostataka aminokiselina zavisi i obim, oblik i Frelje"G proteina
A i ki li ki t b l č i
8/17/2019 4_ Proteini
21/35
Aminokiselinski sastav belančevinaAminokiseline kao konstitutivni elementi proteina
A i ki li ki t b l č i
8/17/2019 4_ Proteini
22/35
Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina
• 9minokiseline su poli"unk&ionalna jedinjenja koja su veoma reaktivna
• 7ada su u pitanju nji!ove !emijske i "izičko-!emijske karakteristike treba obratiti
pažnju na sledeće
– slobodne aminokiseline sadrže kiselu i baznu grupu koje se međusobno
neutralizuju, tako da se aminokiseline pojavljuju u obliku dipol-jona (oblik koji
ima karakter soli, nerastvorne su u organskim rastvaračima a rastvorne u vodi
i alko!olima#
– rastvaranjem u vodi dolazi do ravnoteže između slabo kisele 'HI
grupe,slabo bazne )++- grupe i I jona iz vode2 p vrednost na kojoj dolazi do
uspostavljanja ove ravnoteže naziva se izoelektrična tačka
– 7ako pojedine aminokiseline imaju različite izoelektrične tačke, korićenjem
ove osobine aminokiselina i nji!ovi! dipol-jona može se postići razdvajanje
smea aminokiselina (elektro"oreza#
Aminokiselinski sastav belančevina
8/17/2019 4_ Proteini
23/35
Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina
– 9minokiseline su am"oterna jedinjenja i mogu da grade soli kako sa kiselinama
tako i sa bazama, pa im stoga i odgovaraju dve konstante diso&ija&ije (konstanta
kiselosti 'HI
grupe (p7a# i baznosti )++-
grupe (p7b## – 0oložaj izoelektrične tačke lako se može izračunati na osnovu izraza J K(p7a-
p7bI4A#
Aminokiselinski sastav belančevina
8/17/2019 4_ Proteini
24/35
Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina
– .tvaranje dipol-jona kod aminokiselina može se sprečiti samo u slučaju da se
blokira bilo karboksilna bilo amino-grupa2 najvažniji derivati ove vrste su estri,
koji vie ne pokazuju karakter soli (mogu da se podvrgnu destila&iji# – ;a!valjujući povoljnom prostornom rasporedu, α-aminokiseline mogu da
grade komplekse sa tekim metalima tipa !elata (sposobnost građenja
kompleksa može da posluži za izdvajanje i prečićavanje aminokiselina#
– 9minokiseline koje učestvuju u izgradnji belančevina su poznate po bojenim
reak&ijama, od koji! nin!idrinska ima opti značaj (pozitivnu reak&iju daju sve
α-aminokiseline sa slobodnom '$ grupom, sem prolina i oksiprolina2 dobija
se plavoljubičasto obojenje nakon zagrevanja aminokiseline s nin!idrinom#
Aminokiselinski sastav belančevina
8/17/2019 4_ Proteini
25/35
Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina
– 0oznat je čitav niz spe&i"ični! reak&ija sa pojedinim aminokiselinama, npr/ksantoproteinska reak&ija, reak&ija za dokazivanje aminokiselina sasumporom itd/
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
26/35
Peptidna veza i njene karakteristikeStereo!emijske karakteristike
• +snovna veza koja međusobnopovezuje aminokiseline u
makromolekulima proteina je amidnaveza
• 9midna veza, koja se kod proteinauspostavlja isključivo između amino ikarboksilni! grupa koje se nalaze naα-) atomima aminokiselina poznata je kao peptidna veza
• straživanjima 0olinga (0auling#i 7orija ()oreL#, utvrđena jedužina veza i veličina uglovaizmeđu atoma peptidni! veza ipostojanje dve prostorne
mogućnosti povezivanja (cis- itrans-prostorni raspored#
• *astojanja su praktično ista zaoba oblika
• cis-0rostorni raspored peptidneveze se susreće veoma retko
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
27/35
Peptidna veza i njene karakteristikeStereo!emijske karakteristike
• )-' veza peptidne veze je kraća od uobičajene
proste )-' veze (oko 4%5#, dok je )-+ veza
duža od )J+ veze• 0oling i 7ori su doli do zaključka da se kod
kristalni! sistema susreće !ibridna struktura za
koju je karakteristično učeće granične strukture
sa &a/ =%5 i strukture sa &a/ A%5
• *avni dveju susedni! planarni! peptidni! veza
koje se sučeljavaju na istom α-) atomu mogu dazauzmu različite prostorne rasporede, a u
zavisnosti od vrednosti azumutni! uglova ϕ i ψ ,koji de"iniu rota&iju oko veza '-)α odnosno )α-
)M• *ota&ija oko veze )α- nema nikakvog uti&aja,
dok rota&ija između )α i ) atoma ostatka * bitno
utiče na ponaanje sistema u &elini
I II
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
28/35
Peptidna veza i njene karakteristikeStereo!emijske karakteristike
• *ota&ija oko pomenuti! prosti! veza pruža velike mogućnosti međusobnog
prostornog podeavanja i (i # planarni! "ragmenata peptidni! veza i (ii # ostataka
aminokiselina (*#, zauzimajući različite rasporede u odnosu na α-) atome
• 'a ovakav način, ukupni raspored niza praktično isključivo zavisi od prisutni!aminokiselinski! ostataka *, nji!ove veličine, kao i karaktera "unk&ija koje sadrži
• 1rugim rečima, krajnji &ilj – de"inisanje proteina – postaje složeniji
• ako je broj aminokiselina ograničen (svega dvadesetak# složenost proteina jeuslovljena ne samo slobodnim smenjivanjem aminokiselinski! ostataka, već i
nji!ovim prostornim kombina&ijama• 0rema tome, sem kvalitativnog i kvantitativnog aminokiselinskog sastava proteina,
za potpuno de"inisanje je potrebno utvrditi i strukturu i prostorne oblikemakromolekulski! nizova
• 1a bi se utvrdio redosled aminokiselinski! ostataka ugrađeni! u makromolekulski
niz proteina, neop!odno je obezbediti mogućnost postupnog ot&epljivanja ostataka,
raskidanjem jedne po jedne peptidne veze
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
29/35
Peptidna veza i njene karakteristikeOdre"ivanje krajnji! aminokiselina
• 1ejstvom dinitro"luorobenzena (ili dansil-!lorida# na protein nastaju spe&i"ični derivatikod koji! je za slobodnu amino-grupu krajnje aminokiseline vezan dinitro"enil (1'0# ilidansil-ostatak
• 0otpunom !idrolizom pomenuti! derivata jedna, krajnja aminokiselina se pojavljuje kao1'0- ili dansil-derivat, koji se izdvaja, identi"ikuje i kvalitativno i kvantitativno određuje
• +dređivanje krajnje aminokiseline sa slobodnom amino-grupom izvodi se na sledećinačin
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
30/35
Peptidna veza i njene karakteristike
Odre"ivanje krajnji! aminokiselina
• 'edostatak ove metode je to se tokom ispitivanja molekul peptida potpuno
razlaže
• 'ajčeće primenjivana metoda za određivanje krajnje aminokiseline sa slobodnom)++ grupom sastoji se u esteri"ika&iji i reduk&iji iste (dejstvom 6iBA#, nakon
čega se potpunom !idrolizom slobodni aminoalko!ol relativno lako odvoji i
identi"ikuje
• +graničena mogućnost ovi! metoda je u tome to se dobijaju poda&i o samo
jednoj aminokiselini, to je nedovoljno za potpuno de"inisanje strukture peptida ili
proteina
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
31/35
Peptidna veza i njene karakteristikePostupna odgradnja pojedini! aminokiselina
• +dgradnja aminokiselina sa slobodnom
amino grupom - *eak&ija po 8dmanu
(8dman#
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
32/35
Peptidna veza i njene karakteristikePostupna odgradnja pojedini! aminokiselina
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
33/35
Peptidna veza i njene karakteristike
Postupna odgradnja pojedini! aminokiselina
• +dgradnja aminokiselina sa slobodnom )++ grupom/ >ie puta se pokualo sa
postupnom odgradnjom ostatka aminokiselina sa slobodnom )++ grupom2 zbog
složenosti, predloženi postup&i nisu naili na iru primenu• *eak&ija sa brom&ijanom (reak&ija po 8dmundsonu# – "ragmenta&ija proteinskog
niza/ Bočni osta&i metionina reaguju sa brom&ijanom, pri čemu se razgrađuje
peptidna veza metionina preko karboksilne grupe i dobijaju manji peptidni
"ragmenti
• Broj ostataka metionina u proteinima je relativno mali, tako da se "ragmenta&ijom
dobija izvestan broj polipeptidni! "ragmenata pogodni! za dalje sekven&ionisanje i
analizu
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
34/35
Peptidna veza i njene karakteristike
Postupna odgradnja pojedini! aminokiselina
Peptidna veza i njene karakteristike
8/17/2019 4_ Proteini
35/35
Peptidna veza i njene karakteristike
Postupna odgradnja pojedini! aminokiselina
• +stale spe&i"ične reak&ije raskidanja peptidne veze/ ;a raskidanje peptidni! veza
veoma su značajne reak&ije koje se odigravaju pod katalitičkim dejstvom enzima
• 'ajčeće se koriste pepsin, tripsin, !imotripsin i papain
• 7ombinovanjem raznovrsni! mogućnosti potpune !idrolize peptida ili proteina,
dejstvom enzima ili !emijski! agenasa, utvrđivanjem krajnji! grupa i postupnom
odgradnjom, u dananje vreme vie nije nedostižno potpuno reavanje problema
strukture čak ni kod složeniji! molekula proteina