17
1 1 Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić ULAZNI STEPEN ULAZNI STEPEN Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 4. 2 Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić Ofset, polarizacija i drift Jednosmerni ulazni napon i struja potrebni za pobudu ulaznih tranzistora resultuju ekvivalentnim ofset i polarizacionim ulaznim veličinama. Njihova promena u vremenu, sa naponom napajanja ili temperaturom naziva se driftom. Ulazna snaga koju daje pobudni izvor je proizvod diferencijalnog ulaznog napona i ulazne struje. Da bi ulazna snaga mogla da bude mala tj. osetljivost velika, potrebno je da ofset, struja polarizacije i drift budu mali. Najmanja pobudna snaga je potrebna ako su ulazni tranzistori u sprezi sa zajedničkim emitorom ili sorsom (GA - general amplifier). Postoje dve opšte tehnike za smanjenje efekata jednosmernih napona i struja: izolacija i balansiranje. Tehnika izolacije Jedna od najuspešnijih tehnika za smanjenje ofseta i ulaznih signala polarizacije je primena aktivnih elemenata čiji je ulaz električno izolovan od unutrašnjih jednosmernih napona i struja. Primer ove tehnike je varaktorski elektrometarski pojačavač sa varaktor – diodama kao naponski zavisnim kapacitivnostima, koji može da ima ulaznu ofset struju jednaku svega 10fA uz ulazni ofset napon od 1mV. Druga tehnika izolacije je razdvajanje korisnog frekventnog opsega od frekventnog opsega u kojem su komponente interferencija kao što su ofset, drift i fliker šum. Ova tehnika je primenjena u čoperskim pojačavačima, koji mogu da imaju ulazni ofset 1μV i 1nA.

3 Ulazni stepen - University of Belgradetnt.etf.bg.ac.rs/~ms1aik/predavanja/3_Ulazni_stepen.pdf · 2008. 12. 8. · 2 Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić 3 Izolacija se takodje primenjuje

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    1Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    ULAZNI STEPENULAZNI STEPEN

    Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 4.

    2Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Ofset, polarizacija i drift

    Jednosmerni ulazni napon i struja potrebni za pobudu ulaznih tranzistora resultuju ekvivalentnim ofset i polarizacionim ulaznim veličinama. Njihova promena u vremenu, sa naponom napajanja ili temperaturom naziva se driftom.

    Ulazna snaga koju daje pobudni izvor je proizvod diferencijalnog ulaznog napona i ulazne struje. Da bi ulazna snaga mogla da bude mala tj. osetljivost velika, potrebno je da ofset, struja polarizacije i drift budu mali. Najmanja pobudna snaga je potrebna ako su ulazni tranzistori u sprezi sa zajedničkim emitorom ili sorsom (GA - general amplifier). Postoje dve opšte tehnike za smanjenje efekata jednosmernih napona i struja: izolacija i balansiranje.

    Tehnika izolacije

    Jedna od najuspešnijih tehnika za smanjenje ofseta i ulaznih signala polarizacije je primena aktivnih elemenata čiji je ulaz električno izolovan od unutrašnjih jednosmernih napona i struja. Primer ove tehnike je varaktorski elektrometarski pojačavač sa varaktor – diodama kao naponski zavisnim kapacitivnostima, koji može da ima ulaznu ofset struju jednaku svega 10fA uz ulazni ofset napon od 1mV. Druga tehnika izolacije je razdvajanje korisnog frekventnog opsega od frekventnog opsega u kojem su komponente interferencija kao što su ofset, drift i fliker šum. Ova tehnika je primenjena u čoperskim pojačavačima, koji mogu da imaju ulazni ofset 1μV i 1nA.

  • 2

    3Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Izolacija se takodje primenjuje za redukciju uticaja okoline: termička izolacija itd.

    Da bi se postigle male vrednosti ofseta i drifta, ulazni stepen mora da ima dovoljno pojačanje, da bi se otklonio uticaj ofseta i drifta ostalih stepena.

    Stepen izolacije nije ograničen, nego se može povećavati povećanjem “izolacione barijere”. Nasuprot izolaciji, mogućnost balansiranja je ograničena preciznošću uparivanja elemenata, odnosno procesom integracije. Izolacija nekad ne može da se primeni, pa preostaje tehnika balansiranja.

    Tehnika balansiranja

    Tehnika balansiranja redukuje ulazni napon i struju jednog tranzistora uzemljenog ulaza zamenjujući ih razlikom ulaznog napona i struje dva ulazna tranzistora neuzemljenog ulaza.

    4Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Za uzemljeni ulaz je:

    a za neuzemljeni ulaz:

    gde su:

    ← drugi i treći član jednaki su po oko 20μV

  • 3

    5Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Efekti gradijenata u dopiranju, temperaturi i istezanju materijala može približno da se poništi korišćenjem dvostruko balansiranih tranzistora u unakrsnom četvorostrukom rasporedu:

    Zbog profila dopiranja takođe se preporučuje da svi tranzistori budu jednako orjentisani. Takođe, zbog naprezanja profili aluminijuma i oksida oko svih tranzistora treba da budu jednaki.

    Kod balansiranog ulaza može da se ostvari korist od male ofset struje samo ako je i izvor pobudnog signala balansiran. U tom slučaju se poništavaju naponi na otpornostima izvora Rsd /2 koji potiču od srednje vrednosti jednosmernih ulaznih struja polarizacije, pa se na ulazni signal superponira samo RsdII OFFS , što je za red veličine manja vrednost.Drugi način smanjenja ulaznih struja je njihova kompenzacija internim strujnim izvorima. Ovo povećava ulazne struje šuma najmanje za faktor √2.

    6Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Ulazne struje se mogu smanjiti i smanjenjem ukupne emitorske struje, ali se time smanjuje i gm olaznih tranzistora. Mogu se primeniti i super β tranzistori. Ako se opotrebe JFET ili MOSFET, ofset napon se povećava za red veličine, apovećava se i fliker šum.

    Temperaturni drift bipolarnog balansiranog (diferencijalnog) ulaznog stepena je

    Dakle, pod uslovom glavni deo ofset napona i drift ofset napona biće jednaki nuli. Dobrim

    trimovanjem u praksi se postiže drift ispod 1μV/K.

  • 4

    7Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Kolo za trimovanje potenciometrom ofset napona i drifta. Sledeći stepen treba da bude projektovan tako da ne narušava balans

    Za balansirani MOS ulazni stepen u režimu jake inverzije ofset napon je :

    Prvi član se vrlo teško kontroliše.

    8Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Temperaturni drift ofset napona je :

    Zbog različitih temperaturnih koeficijenata članova ofset napona, potrebno je dvostruko trimovanje, kao na prethodnoj slici. Dobrim trimovanjem u praksi se postiže drift ispod 10μV/K.

  • 5

    9Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Šum

    Šum može da se posmatra kao fluktuacija ulaznih veličina polarizacije i ofseta. Stoga se i za šum primenjuje izolacija i balansiranje.

    Tehnika izolacije

    Šum se predstavlja naponskim izvorom Vn i strujnim izvorom In, koji mogu da se predstave ekvivalentnom rednom otpornošću šuma Reqs = V2n /4kT odnosno ekvivalentnom paralelnom otpornošću šuma Reqp = 4kT /I2n .

    Kod BJT je Reqs ≅ re /2 + rbb i Reqp ≅ 2βre . Praktične vrednosti su 100Ω i 10k Ω pa naviše.Kod MOST je Reqs ≅ (2/3)/ gm (oko 500 Ω), a Reqp je predstavljeno izolacijom oksida gejta (oko 100MΩ na niskim učestanostima). Pored toga, fliker šum dominira kod BJT ispod 100Hz, a kod MOST ispod 10kHz. Napon šuma MOST je inverzno proporcionalan korenu iz površine gejta.

    10Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Drugi korak u niskošumnom projektovanju je prilagođavanje odnosa Vn i In otpornosti izvora Rs. Ako je ukupna raspoloživa snaga izvora je Pns , a ekvivalentna snaga šuma je Pns = VnIn , faktor šuma F je

    Tehnika balansiranja

    U slučaju simetričnog izvora, minimum faktora šuma balansiranog (diferencijalnog) ulaznog stepena je isti kao kod nebalansiranog ulaznog stepena:

  • 6

    11Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Ako je izvor nesimetričan šum je veći √2 puta.

    Da bi bilo F < 2, Rsd treba da bude između Reqs i Reqs . Kod niskošumnog projektovanja potrebno je da ulazni stepen ima dovoljno veliko pojačanje tako da uticaj šuma drugih stepena bude zanemarljiv.

    12Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Faktor potiskivanja srednje vrednosti

    Postiže se izolacionim (slika levo) i balansnim tehnikama (slika desno).

    Tehnika izolacije

    Prirodno se uklapa sa zahtevom za neuzemljeni ulazni par krajeva. Izolovani prenos signala može da se ostvari različitim vrstama nosilaca energije: Sprezanje optičkom energijom, magnetnom, energijom magnetnog polja transformatora, protokom naponski izolovanog električnog opterećenja. Poslednji način je pogodan za integraciju i može da se realizuje na dva načina: Neuzemljeni kondenzatori mogu prekidačima da se priključuju na ulaz ili na ostatak pojačavača, i drugo, primena strujnih izvora, koji mogu da prenose energiju i signal bez realizacije veze zavisne od napona.

  • 7

    13Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Tehnika balansiranja

    Za sliku desno sa prethodnog slajda je , gde su

    Otpornici mogu da se upare u integrisanim kolima do 0,1%, što ograničava CMRR.

    Kombinovanje izolacije i balansiranja

    Ulaz kola je povezan sa ostalim delovima kola samo strujnim izvorima, pa srednja vrednost ulaznog napona ne utiče na raspodelu struja u ulaznom kolu.

    14Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Preciznija ekvivalentna šema izračunavanje postignutog preslušavanja odnosno potiskivanja ulaznog napona srednje vrednosti i varijacije napona napajanja.

    Uticaj paralelne ulazne impedanse Zp1i Zp2 na faktor potiskivanja

  • 8

    15Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Uticaj izlazne impedanse tranzistora

    Manje preslušavanje se može postići kaskodiranjem pri čemu se mora napon baza ili gejtova kaskodirajućih tranzistora butstrepovati CM ulaznim naponom.

    Impedansa strujnog izvora

    Ako se strujni izvor realizuje kao ZB sa Re

    Manje preslušavanje se može postići kaskodiranjem strujnog izvora (ili kompenzacijom varijacije njegove struje).

    16Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Impedansa između kolektora i baze

    Prvi uticaj je isti kao uticaj kao paralelne ulazne impedanse:

    Drugi uticaj se ogleda u direktnom prenosu signala od ulaza ka izlazu. Ove impedanse zajedno sa kolektorskim otpornicima sačinjavaju most. Deljenjem pojačanja tog mosta sa diferencijalnim naponskim pojačanjem dobija se:

    Impedansa u bazi

    Kroz ove impedanse teku komponente srednjih vrednosti struja baza koje opterećuju izvor signala

    Uticaj osnove

    Kod CMOS procesa sa osnovom p tipa, osnove svih n-kanalnih tranzistora su zajednički vezane za negativni priključak baterije za napajanje i ne mogu se vezati za sors (nasuprot tome, ostrvo p-kanalnih tranzistora može da se veže pojedinačno za sors. Razlike u transkonduktansama gmb tranzistora su izvor preslušavanja reda veličine -60dB:

  • 9

    17Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Ovo drastično ograničava minimalnu vrednost preslušavanja n-kanalnih CMOS diferencijalnih stepena. Kod p-kanalnih CMOS diferencijalnih stepena sa ostrvom (“back-gate”) vezanim na sors preslušavanje je najviše 10−4 tj. −80dB, što je ipak za red veličine veće nego kod bipolarnih tranzistora. Situacija se popravlja povećanjem odnosa W/L (tj. povećanjem gm). Pri slaboj inverziji gm je samo oko 2 puta manje nego kod BJT. I ovde se može postići poboljšanje primenom kaskodiranja (pri čemu se mora napon baza ili gejtova kaskodirajućih tranzistora butstrepovati CM ulaznim naponom).

    Ukupni 1/Ht = CMCR (tj. 1/CMRR)

    Ukupni CMCR u najgorem slučaju se dobija superpozicijom

    18Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Najveći uticaj imaju 1/H2 i 1/H3 .Oba su ograničena unutrašnjim pojačanjem tranzistora μ= rce /re tj. μ = rds gm , kod ulaznih tranzistora odnosno tranzistora u strujnom izvoru. Sa bipolarnim tranzistorima se postiže CMCR oko 10−5 , a sa CMOS oko 10−4 . U oba slučaja poboljšanje se postiže povećanjem izolacije npr. kaskodiranjem.Za malu vrednost 1/H celog operacionog pojačavača potrebno je da prvi tj. ulazni stepen ima malu vrednost 1/H1 i malu vrednost recipročnog faktora diskriminacije 1/F1 .

    Mala vrednost 1/F1 smanjuje uticaj CMCR drugog stepena 1/H2 na ukupnu vrednost 1/F1H2 . Takođe smanjuje dodatno preslušavanje ako je neki od stepena uzemljen kao kod OVA. Ako je drugi stepen sa 1/F2 uzemljen, doprinos preslušavanju je 1/(F1F2). U tom slučaju ukupan CMCR je Pri porastu učestanosti preslušavanje se povećava zbog parazitnih paralelnih kapacitivnosti.

  • 10

    19Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    “Rail-to-rail” ulazni stepeni

    Za p-kanalni par je a za n-kanalni par je Opseg CM ulaznog napona može da se proširi van granica napajanja za odnosno . Pošto bi se ova mogućnost izgubila ako bi se primenila strujna ogledala, iza ulaznih tranzistora se koriste “presavijeni” kaskodirajući tranzistori.Kada se oba ovakva para vežu paralelno, dobija se opseg CM ulaznog napona

    Da se ne bi pojavio zabranjeni opseg napona u sredini, treba da bude zadovoljen uslov, što je za CMOS tehnologiju oko 1,8V, a za BJT oko 1,6V.

    20Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    “Presavijeni” kaskodirajući tranzistori M5 – M8, zajedno sa vezom M6 i M8 kao strujnog ogledala, sabiraju izlazne struje ulaznih parova.Mana ovog jednostavnog komplementarnog strujnog ogledala je varijacija transkonduktanse gmtot između gmRef i 2gmRef . Ova mana onemogućava optimalnu kompenzaciju.

    Konstantno gm pomoću konstantnog zbira struja strujnih izvora

    Za sliku na sledećem slajdu je:

  • 11

    21Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Pri promeni CM napona kroz zonu prebacivanja kada se menja par koji funkcioniše, menja se i ofset napon ulaznog para. Širina zone prebacivanja je oko 120mV za BJT, centrirano oko VR1. Uz pažljivi lejaut promena ofset napona je oko 0,1mV, pa je CMCR u ovoj zoni Ovo može da se popravi oko 10 puta ubacivanjem otpornika u emitor Q5 . Ovim se širi zona prebacivanja (ali i povećava minimalni napon napajanja za RR rad).

    22Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Sa gornje slike se vidi da gmtot nije konstantno kada se komplementarni ulazni stepen realizuje sa CMOS tranzistorima u režimu jake inverzije i strujnim ogledalom jediničnog pojačanja, pošto je

    Konstantno gm pomoću konstantnog zbira korenova struja strujnih izvora

    Na sledećem slajdu je prikazan komplementarni ulazni stepen sa CMOS tranzistorima u režimu jake inverzije i strujnim ogledalom sa odnosom struja 1:3. Kada oba ulazna para funkcionišu, obe struje strujnih izvora su IRef . Kada samo jedan ulazni par funkcioniše, prekidač M5 ili M8 zajedno sa jednim od strujnih ogledala, učetvorostručava struju strujnog izvora aktivnog para (4IRef). Stoga je rezultantna vrednost gmtot približno konstantna (sl. dole).U prelaznim oblastima gmtot varira oko 15%.

  • 12

    23Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    24Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Pri malim vrednostima napajanja može da se desi da oba strujna ogledala rade istovremeno. Tada struja naglo poraste zbog pozitivne povratne sprege. Prelazne oblasti su centrirane oko VB2 i VDD−VR1. Uz varijaciju ofset napona od 1mV u obe prelazne oblasti od 500mV je preslušavanje

    Konstantno gm pomoću kontrole rasipanja (odvođenja) struje

  • 13

    25Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Kontrolni tranzistori M5 i M6 zajedno sa tranzistorima ulaznih parova formiraju naponsku translinearnu petlju Bira se odnos W/L tranzistora M5 i M6 6 puta veći nego kod ulaznih tranzistora (p-kanalni tranzistori su tri puta širi od n-kanalnih zbog razlike u pokretljivosti). U režimu jake inverzije je

    Pri je Tranzistori u parovima imaju Na kraju CM opsega u kojem svi tranzistori provode je ili obrnuto, pa je

    što je samo 14% manje od Sa daljom promenom CM napona, struja aktivnog para postaje pa je ponovo

    Ovo kolo je jednostavnije i brže od kola sa strujnim ogledalima, ali se pri srednjim CM naponima troši 4 puta više struje. Izlazna struja drejna se menja od 0 do 4 Iref u funkciji CM napona.

    26Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Izmenom kola može se postići da se izlazna struja ne menja pri promeni CM napona. Kontrolni tranzistori se podele na dva i njihovi drejnovi spoje sa izlazima parova:

    Ako se ubaci napon razlike VLS između gejtova kontrolnih tranzistora može da se smanji odnos W/L kontrolnih tranzistora zadržavajući odnos 6 prema dva u odnosu na struje ulaznih tranzistora. Daljim povećanjem VLS može da se proširi prelazna oblast i tako smanji preslušavanje.

  • 14

    27Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Ako se ovakav metod sa translinearnom petljom primeni na BJT ili MOS u režimu slabe izverzije, gmtot ostaje teorijski konstantno

    Ako su površine emitora kontrolnih tranzistora dva puta veće

    28Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    I ovde se može postići konstantna izlazna struja podelom kontrolnih tranzistora. Ubacivanjem VLS i degeneracijom emitora podeljenih kontrolnih tranzistora smanjuje se preslušavanje.

  • 15

    29Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Konstantno gm u CMOS tehnologiji pomoću kontrole zasićenja

    30Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Glavni strujni izvori su a kompenzacioni pa se u srednjem opsegu CM napona dobija od svakog para (pošto se napajaju sa ), pa je

    Na krajevima opsega CM napona su oba strujna izvora na jednoj strani isključena, a druga strana ima pa je ponovo

    Kada izvori sa jedne strane počinju da provode, glavni izvor nije zasićen dok ne provedu tranzistori njegovog ulaznog para, jer kompenzacioni izvor na suprotnoj stani prima samo

  • 16

    31Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Konstantno gm u CMOS tehnologiji pomoću višestrukih ulaznih parova

    Struje iz ogledala ili iz tranzistora za kontrolu zasićenja usmeravaju se u dodatne ulazne parove. Tako se na krajevima CM opsega udvostručava ne samo struja nego i odnos W/L. Rezultujuća varijacija gmtot je 14%.

    Konstantno gm u CMOS tehnologiji pomoću konstantnog zbira VGS

    Suštinski način ostvarivanja konstantnog gmtot pri promeni CM napona kod CMOS kola u režimu jake inverzije održavanje zbira VGS napona konstantnim, pošto se time i zbir transkonduktansi održava konstantnim.

    Realizacija konstantnog zbira VGS ulaznih komplementarnih parova se postiže elektronskom zener diodom Z kao na slici gore na sledećem slajdu. Slika dole prikazuje i realizaciju elektronske zener diode.Analizom funkcionisanja kola sa donje slike može se utvrditi da u srednjoj oblasti rade oba ulazna para i struje njihovih strujnih izvora su 2IRef , a na krajevima opsega radi samo jedan par a struja njihovog strujnog izvora je 8IRef .

    32Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

  • 17

    33Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    gmtot za metod konstantnog zbira VGS

    34Nov 08 MS1AIK Željko Aleksić

    Projektovanje ulaznog stepena sa RR ulaznim CM naponom pomoću pobude na priključcima osnove.

    Sa ovakvom pobudom gmtot je oko 10 puta manje u poređenju sa pobudom na gejtovima, što ima za posledicu 10 puta veći uticaj ofseta i šuma.

    Pored prikazanih, postoje i tehnike kojima se ulazni CM opseg može proširiti znatno ispod donje ili iznad gornje granice napajanja.