144452801 Hobbes Thomas Levijatan

7/21/2019 144452801 Hobbes Thomas Levijatan

1/23

Thomas Hobbes:LEVIJATAN

ILI GRAA, OBLIK I MO CRKVENE I GRAANSKE DRAVE 1651.!

"VOD

- ''Teko je proi neokrznut stazom koju opsjedaju s jedne strane oni koji bi htjeli previeslobode, a s druge oni koji bi htjeli previe ovlasti''- Hobbes usporeuje dravu(ili zajednicu, kako on kjae! ''dravailizajednica''" stijelom! #unkcije i uloge u dravi sli$ne su kao #unkcije i uloge u ljudskom tijelu (pa isama drava je kao veliko tijelo! %evijatan, ''smrtni bog''"& vakav 'mehanicistiki' pristupje Hobbesu imanentan, kao ifiziarski& ma mnogo usporedbi s tijelom i s prirodom- ljudske strastisu sli$ne! veina ljudi sli$no reagira u sli$nim prilikama& )ladar moraznati $itati strasti u svim ljudima, mora poznavati apstrakciju $ovjeka (''cijeli ljudski rod''"

#RVI DIO $ O %OVJEK"

*& +T.- osjetje izvor djelovanja predstava (pojava" izvanjskih predmeta na nas (koji nam sepotom stvaraju u mislima"& +ve u ljudima je za$eto osjetom (zakleti empirist! $ovjek je'tabula rasa' prije osjeta"- uzrok osjeta je neko vanjsko tijelo ili pojava koji $ini ''pritisak'' na nae organe, koji tajpredmet potom spoznaju& To je osjet, a razne osjete razlikujemo pomou osjeaja- osjet nam se uvijekpriinjava, a ne da proizlazi iz same stvari (Hobbes se tusuprotstavlja onome to se u$i na europskim sveu$ilitima! tvrdi da nije to$no da osjetdolazi iz stvari, nego se stvara u nama"

/& 012234- ljudi , kad gledaju okolne stvari, imaju osjettih stvari& 5o, i kad ih prestanu gledati, joneko vrijeme u mislima zadravaju sliku te stvari& To jepredodba& staje nam utisakvienog ($uvenog, opipanog, omirisanog" predmeta& 5o, predodba s vremenomslabi&-predodba = oslabljeni osjet, da Hobbes pojednostavi&Pamenje nam slui da upredodbi zadrimo osjet& 5akupljanjem pamenja nastaje iskustvo- jednostavna predodba - kad zamiljamo neto ve vieno6 sloena predodba - kad odonog to smo vidjeli sastavljamo predodbu ne$eg to nikad nismo vidjeli u komadu- uz to tou prvoj knjizi daje neke e&'s(emo)o*+e (eme)e -Hobbesje tu jedan odpionira., H& pri$a i gluposti (o snovima, privienjima i sl&"

- H& dri da bi ljudi bili mnogo ''graanski posluniji'' da nisu praznovjerni - kole bi ihtrebale udaljiti od praznovjerja, no $ine ba suprotno- kad se $ovjeku neto predo$ava rije$ima ili znakovima (pojmovima", i on dobijepredodbu (shvati7", to se zove razumijevanje

8& +%2. % 59. 012234- $ovjekove misli niu se jedna za drugom u konzekventnom slijedu& 2akle, na svakuslijedeu misao prethodna je utjecala (Hobbes je jasno shvatio asocijaciju, tj& brzo nizanje


2/23

misli u $ovjekovoj glavi"- postoji /e01e2e/' slijed misli, za koji se $ini kao da misli u nizu nemaju veze jedna sdrugom (ali imaju, no samo u naoj glavi" i 01e2e/' slijed misli, kojim jedna misaoupravlja- u ureenom slijedu, ljudi misle stalno na neto (neki cilj", i kad im misliodlutaju, brzo se vraaju na njega

- ureeni slijed misli je sjeanje (slijedom misli koje su upravljane pokuavamo se sjetiti",promiljanje(pokuavamo predvidjeti to e se dogoditi" koje imaju promiljeni ilim031' ljudi - oni koji iskusnijibolje mogu predvidjeti to e se dogoditi u budunosti kaoposljedica sadanjih dogaaja, te se kae da su mudri& ni poznaju najvieznakovapokojima e se neto dogoditi (npr& starac bolje zna koji su znakovi bolesti nego mladac"- sve to spoznajemo, spoznajemo kona$no& 5e moemo spoznati nita beskona$no& stotako, spoznaju stje$emo isklju$ivo preko iskustva, bilo osjeenog, bilo pisanog& To seprenosijezikom

:& 9;.- dobar je izum tiska, jo bolji je izum pisma, a njabolji je izumjezika& vim prvim

dvama se koristi za biljeenje iskustva (to je o$ito vrlo vano Hobbesu", ali jezik je temeljsvega - za komunikaciju, tj& saobraanje& ''Be4 e4'+a /e b' b')o /' 315a6e /' 310*(6a /'07o6o1a /' m'1a''& ezik je ono to razlikuje $ovjeka od ivotinje- upotrebajezika:pretvara misli u rijei& ezik slui za mnoge dobre svrhe, ali ga se moei zloupotrijebiti! za lai, krivo predstavljanje pojmova i loe meta#ore- jezikom imenujemostvari i pojave6 osim jezika, nita nije univerzalno (H& je nominalist"- rije$ima imenujemo pojmove, pomou rije$i izraavamo nae misli6 jezik namomoguava sloenije misaone operacije (npr& ra$unanje"- istinase nalazi u tome da rije$i pravilno odraavaju stvarnost6 zato je nuno dade#inicije budu ispravne, ako elimo znati istinu& 9ato ljudi koji $itaju morajuprovjeravati to$nost de#inicija - to je jedini put doznanja&- ope, univerzalno, posebno - to su ''imena za imena''- razumijevanje< poimanje ne$eg to je re$eno (to je u jeziku" onako kako je bilomiljeno (dakle, ako ja pod rije$i ''mi'' razumijem = poimam malu ciju$uu ivotinju, ikaem ''mi'' sugovorniku koji je takoer tako razumije = poima, onda je on razumio"

>& 1?941. 95?5+T- razbor (rasuivanje!< zbrajanje ili oduzimanje (ne samo u matemati$kom smislu7",shvaanje dijela iz cjeline ili cjeline iz dijela (indukcija i dedukcija"& no do $ega smorazborom doli zapisujemo = ozna$avamo da bismo pokazali drugima- razbor =zakljuivanje& 5o, ono ne mora uvijek biti ispravno& %judi uvijek trae da seprihvati njihov subjektivni razbor, onako kako oni razumijevaju& ? to se ne moeprihvatiti za ope& . razboru postoji pogreka (lani sud" i besmislica (nevaljanisud"- u #ilozo#iji besmislice kreu od toga to nitko ne daje de#inicije (i aksiome" na po$etkusvog djela - ''nedostatak metode''&"azborse zato ne dobiva sam od sebe, niti iskustvo,nego u$enjem i metodi$nou& 8/a/os( < ''svako razlono znanje utemeljeno napostupku izvoenja'' (@ikuli, prevoditelj"! dakle, znanost je znanje dobivenometodi$kim zaklju$ivanjem (zna$i, znamo slijed, uzroke i posljedice", koje je nunoispravan razbor- znanost je nemogua bez jezika& ;njigama ne treba sve vjerovati, kao dogmatik


3/23

- razboritost< mnogo iskustva < ''prudentia'' 6s9 mudrost< mnogo znanja < ''sapientia''

A& 5.T?15@ 0B%@? )%5H ;1T?5? (+T1?+T", 4%C@?D)1? ;@? + +;?9..- dvije su vrste kretanja kod ivotinja (i ljudi"! vitalno(kod ?ristotela, raslinsko =

nagonsko" i 6o)/o(micanje, govorenje, hodanje"& )oljno kretanje je nemogue bezpredodbe& 0redodba je prvi uvjet voljnog kretanja& 9a kretanje, treba po$initi napor- kad neto to elimo, neko ''stremljenje'', uzrokuje kretanje, to zovemo 5e)om (porivomtakoer, ali poriv je uglavnom za hranom i piem"& no pak to nas odbija od kretanjazove se o3bo/os(- ono za $im ljudi imaju elju vole, ono to im je odbojno mrze(prezirje izmeu ta dva"- ne vole # ele svi ljudi iste stvari! s6a(+o /a4'6a 3ob1'm o/o *(o eza njega 3ob1o,)o*'m o/o *(o eza njega )o*e&$zvan drave, dobro = loe je isklju$ivo ono to je takvo zapojedinca, unutar drave dobro = loe je ono to osoba +oa &1e3s(a6)a (dravu, tj& svenjih" kae da je dobro = loe- kretanje prema eljenom = odvratnom predmetu izaziva radost= nezadovoljstvoduha&

sjeanje ne$eg dobrog je u%oda, osjeanje loeg je neu%oda- iz tih elja koje proizvode ugodnost i odvratnosti koje proizvode neugodu, imamos(1as('& Hobbes definira strasti! de#inira (pomou prvih pojmova, elja-ugoda iodvratnost-neugoda" strah, nadu, radost i alost, i onda pomou njih daljnje strasti$ Hobbes je tu, pri de#iniranju strasti, ironi$an prema religiji- o3)0'6a/e- proces u kojem vaemo razli$ite strasti (radost, alost, nadu, strah" ipromiljamo to emo u$initi& ;ona$ni trenutak donoenja odluke je 6o)a& )olja je ''$inhtijenja, a ne sposobnosti''& &oljniaktproizlazi samo iz volje, ne iz razuma ili $eg drugog- ''voljaje krajnji poriv (poriv koji konano potie injenje ili neinjenje! kododluivanja''& ?ko neto propustimo u$initi, to nije bila volja& )olja je konani$in- volja ne vu$e korijen samo iz elje, nego i iz odbojnosti- ljudi odlu$uju kad sagledaju posljedice& ? kako ne mogu sagledati sve posljedice, ondaodlu$uju na temelju doglednih posljedica,m pa se odluka donosi na temelju o$iglednogdobra = zla, a ne #inalnog (jer #inalno ne moemo saznati"-srea< ''uzastopno usijevanje u postizanju onog to elimo''E& C%)@? % 2%.;?@? D)1?- u govoru, rasudba(kona$ni stav" je ono to je volja u $injenju& 2alje raspravlja o znanjui mnijenju& ;ad netko govori ne na temelju vlastitih de#inicija ili spoznaja, nego tuih, toje vjerovanje(a ne mnijenje"- Hobbes se kasnije boji da e biti ljudi koji e vie vjeoravati svojojsavjestii njenojprosudbi, nego zakonima drave (prevoditelj"

F& 5T%;T.?%5@ )1%5?@? 5@? +.01T5@ 52+T?C@?- vrlina< vrsnoa, izvrsnost kod ljudi (za razliku od drugih ljudi! vrlina je uvijek vrlinasamo u odnosu"6 intelektualne vrline < umne sposobnosti kod nekih ljudi po kojima subolji od drugih& ne se mogu imati prirodno (ne misli od samog roenja, nego odiskustva! pamet < brzina predo$ivanja i zaklju$ivanja" ili stei- otroumnost, dovitljivost, dobra rasudba (odmjerenost u rasuivanju", promiljenost - tosu sve ispravne intelektualne vrline& 0ostoje i loe intelektualne vrline, npr& lukavost- koliko e netko biti pametan, to ovisi o strastima! koliku netko ima strast za moi (jer


4/23

strast za znanjem je podvrsta strasti za moi! koliko netko eli nau$iti, toliko e nau$iti- strast koja vodi u obrnutom smjeru od pameti je ludilo .glavnom, ludilo je uzrokovanoprevelikom strau6 ima mnogo vrsta ludila& To su, dakle, intelektualne vrline i mane

G& 1?95@ 012@T@? 95?5?

- dvije vrste znanja!znanje injenica (''apsolutno znanje''" iznanje izvoenja zakljuaka(''uvjetovano znanje''6 znanost"- Hobbes 4/a/os( naziva ;')o4o;'om, i $ini klasi#ikaciju svih znanosti naprirodnufilozofiju (tipine prirodne i tehnike znanosti) no i etika i lo%ika!igraansku filozofijuili politiku& Dra& #ilozo#ija se dijeli na znanost o pravima vladara i o pravima podanika

*& @I, )125+T, 2+T?5+T)., B?+T 2+T5+T- mo


5/23

i umjetnou poti$e ljude da se utje$u moi- to su sve, valjda, 'bolji obiaji'& . nastavku H& navodi svu silu obi$aja raznih karaktera- ''+trah od ugnjetavanja (valjda misli uprirodnom stanju" prisiljava $ovjeka na traenjepomoi u drutvu, jer ne postoji drugi na$in da osiguramoivot islobodu'' (prvi put $istikontraktualizam kod Hobbesa& ;urziv moj& )idi i kod %ockea, ivot i sloboda su / od 8

temeljne vrijednosti zbog kojih ulazimo u drutvo = zajednicu = dravu"- moni ne smiju biti tedljivi, jer gube potporu onih koje, zauzvrat moi, darivaju- ljudi za primjer djelovanja uzimaju obiaje, to je posljedica nepoznavanjaprava =zakona=pravde(pravda je kod svih starijih autora < izvravanju prava = zakona"&5epravednost mjere prema obi$ajima& pak, iz svog interesa se ''protiv obi$aja pozivajuna razum, protiv razuma na obi$aj''& ;ad bi razum upotrijebljen u geometriji mogao tetitine$ijoj koristi ili pravu na vlast, ''geometrijske knjige bi se spaljivale''- ljudi ne poznaju (i ne istrauju) prirodne uzroke stvari) zato su skloni vjeri u bogove:to kod sebe zvou vjerom) a kod onih koji vjeruju u drukije bo%ove praznovjerjem

*/& 1%D- 6e1apostoji samo kod $ovjeka, jer samo oni tragaju za prvim uzrocima& Hobbes kae

da vjeru jest potaknuo strah, ali ipak ne vjeru u 'naeg' boga- zanima ih koji je to totalitet koji je uzrok svega, pa vjeruju u takvog totalnog boga,prvog pokreta$a- sve to, kombinacija straha, znatielje za prvim uzrocima, elje da se ima neku sudbinu ipredvidi budunost, nastaje 1e)'7'a9 0o kulturi se razlikuju religije, ali ipak je 'naa' boljaod 'njihove'&- namjera poganske religije bila je isklju$ivo 315a(' )03e &os)0*/'ma& ;oristili su sereli%ijom da bi ljudi lake bili poslunizakonima(tu spada i mit o boanskom porijeklukraljeva i careva"& Cilj religije je bio mir u dravi- zna$i, u pogana je religija puko sredstvo& 5o, u 'naem' kranstvu, rije$ boja je istinskizakon& " >>Bojem kraljevstvu>> 71a2a/s+' 4a+o/ e 3'o 1e)'7'e, ' /a (o s0 )03'ugovorom&1's(a)' (da Hobbes tako misli, vidi se ve u naslovu! postoji ''graanska'', ali i''crkvena'' drava"& pak, kad se ugasi autoritet crkvenih vlasti i strah, religiju e pukodbaciti6 zato crkvene vlasti ne bi trebale nareivati ljudima da vjeruju u kontradikcije(ala ih suptilno jebe"& 2alje Hobbes brani 'svoj' protestantizam kontra katolicizma

*8& 01125@ +T?5. %.2 . 0D%2. 5H) +1I 42- )03' s0po prirodi 3os(a s)'/', moe se reie3/a+'! ni po umnim ni pofizikimsposobnostima nitko nije dano mnogo vie nego drugome (dosljedni empiricist! tvrdi davea ili manja ljudska pamet slijedi iz iskustva"&-fiziki, i najslabiji moe ubiti najja$eg, ako ve ne direktno, onda lukavtinom iliudruivanjem s drugima- umno, ljudi se raaju jo blii nego po snazi (na stranu znanje, koje imaju malobrojni,jer se ono stje$e u$enjem& vdje je rije$ o uroenim sposobnostima"& +vima je priroenoda percipiraju stvari oko sebe i svatko ima iskustva u onome $ime se bavi - s obzirom da imamo jednake sposobnosti, jednako se nadamo da emo dosei neki ciljkao i drugi& Tu nastaje sukob s drugima& Tako se stvara nepovjerenje prema drugima (pase sukobljava ne samo zbog tueg nego i zbog predostronosti u obrani svojeg" i iz togarat& " &1'1o3/om s(a/0 -be4 4ae3/'+e 6)as(', s >>/eo71a/'e/om '/3'6'30a)/oms)obo3om>> (nap& eng& ur&". 6)a3a rat svakog ovjeka protiv drugog ovjeka9


6/23

$ ljudi u takvom stanju mogu se osloniti samo na svoju snagu i dovitljivost6 tu ''nemamjesta ljudskoj radinosti, jer plod svakog rada je nesiguran'' - nema ni jezika) znanosti)umjetnosti, planiranja ivota uope&&& jedino to postoji je s(1ah o3 /as')/e sm1('&- eventualni prigovor je da takvo stanje nikad nije postojalo (ili to ne moemo povijesnodokazati6 i sam trenutak 'ugovora' je apstraktan trenutak"6 no, nije poanta u tome je li ono

postojalo ili ne,poanta je u tome da takvo stanje bipostojalo kad ne bi bilo vladavinezakona(to Hobbes dokazuje pozivanjem na stanje kad negdje izbije graanski rat"- u ratu svih protiv svih) nema ni nepravde6 jer nema zakona, pa tako ni krenja zakona(nepravde"& . takvom stanju, nema ni vlasnitva, nego svatko prisvaja to i koliko moe- ljude da izau iz takvo% stanja na%one strasti i razum: s(1as('koje ga udaljavaju odtakvog stanja su *&strah od (nasilne! smrti, /&elja za udobnoui 8& nada da predmetesvoje elje moe postii radinou(%ocke e to preto$iti u ivot, slobodu i imetak", a1a40mga upozorava na pozitivne strane mira

*:& 01)@ 21.D@ 01125@ 9?;5. T .D)1@?- &1'1o3/o &1a6o -'0s /a(01a)e. < ''sloboda svako% ovjeka da koristi svoju sna%u kako

%od hoe u svrhu sebeouvanja) te da) u skladu s time) ini sve to mu se ini prikladnimza tu svrhu''

- s)obo3a < ''odsutstvo vanjskih zapreka''- &1'1o3/' 4a+o/ -)e? /a(01a)'s.< ''ope pravilo koje ovjeku zabranjuje da ini ono toje tetno po nje%ov ivot''

-pravo (s)obo3ada se neto $ini ili ne $ini" nije isto to izakon (oba6e4ada se neto$ini ili ne $ini" - pravo (sloboda" vs& zakon (obaveza"- u skladu sa svim ovim, $ovjek u prirodnom stanju ima pravo na sve(tj& nje%ovaindividualna sloboda je neo%raniena"& 2ok god svatko ima pravo na sve, nikom nije ine moe biti siguran ivot (oito) ljudi se odriu dijela slobode radi sigurnosti!& 9bogtoga je zakon razuma i * zakon prirodeda s6a(+o (1eba (e5'(' m'10 -a+o 7a mo5e&os('


7/23

''razlono posumnja'' u dru%u& 5o, ako postoji sila koja e ugovor nametnuti objemastranama) onda se u%ovor ne moe pro%lasiti nevaeim (,obbesovo pravo poiva)

dakle) na mo%unosti da se izvri sila!& To je zato to, bez neke sile iznad obje strane, bilokoja strana koja izvri ugovor moe biti nasamarena od druge& 5o, a+o &os(o' s')a->>graansko ureenje>>. +oa (e1a /a '461*e/e 07o6o1a, onda se ugovor mora

posluno izvravati&- ''kad se ugovorom predaje neko pravo, predaju se i sredstva za izvrenje tog prava''(zemljoradnik predaje zemlju itd& ;od %ockea ili 1ousseaua (nisam siguran", vladar imodmah sredstva i vraa"- ugovor se moe odnositi samo na neto mogue6 kad netko makar i iz straha (uprirodnom stanju" sklapa ugovor, on je ob6e4a/na izvrenje ugovora& Takoer, akonekome ranije predam svoje pravo, ne mogu kasnije to isto pravo predati nekom drugom(u dananjem pravu, da& ?li u prirodnom stanju, ne"& Takoer, u%ovor kojim se netkoobvezuje da nee braniti ivot nije samo nevaei) ne%o i ''bespredmetan'' (jer u%ovor

upravo slui tome da se ovjek obrani!& 0o istoj logici, nito nije duan optuivati samogsebe

- jedino na to se moemo osloniti kad o$ekujemo da se ispuni ugovor je s(1ah*>& 21.D@ 01125@ 9?;5@?- iz + prirodno% zakona(odricanje od svog prava radi mira" slijedi . prirodni zakon!&1a63ailiti izvravanje sporazuma6 u prirodnom stanju nema nikakvih sporazuma, panema ni nepravde& Ne&1a63a /e'461*a6a/e s&o1a40ma&- 315a6ajesila koja %arantira izvrenjesporazuma) tjpravdu&Pravdaje ''svakomesvoje'' (kao u 0latona" - dakle, u dravi postoji i vlasnitvo! svatko dobiva to ga ide- s uspostavom 71a2a/s+e 6)as(' -315a6e., po$inje pridravanje sporazuma, zna$i ivlasnitvo ipravda& ;renje sporazuma ne moe biti razumno, $ak ni kad se $ini dadonosi korist kritelju (dugoro$no mu nikad ne donosi korist, tvrdi H&"-stjecanje vlasti pobunomtakoer je nerazumno! jer bi to mogli svi $initi, i ondazapadamo opet u ratove-pravednici ulau napore da i sva njihova djela budu u skladu sa zakonom (razumom", anepravednise 'zaputaju'6 par nepravednih djela u a#ektu ne $ini pravedne nepravednima- pravednost! +om0(a('6/a (''aritmeti$ka''" i 3's(1'b0('6/a (''geometrijska''"&/omutativnapravednost je pravednost po procjeni ugovornih strana, a distributivnapravednost jepravednost iz vizure onoga koji presuuje (po Hobbesu& ?ristotel i Toma takoer imajuovu vrstu pravednosti, ali druk$ije objanjene"-jo par prirodnih zakona!zahvalnost (ako netko po$ini $in milosti, o$ekuje se da e muse uzvratiti! tako se prekida rat svih protiv svih",susretljivost(prilagodba drugima6 i tozaustavlja rat svih protiv svih, ali i odrava ljude u zajednici = drutvu - onaj tko na to nepristaje je devijantan i ima soijalni poremeaj", opratanje (takoer zbog mira! nitkonita ne $ini ako mu to ne donosi korist, ne zaboravi"& .kratko, treba odustajati od$injenja nekorisnih zala da bi se pstiglo vee dobro- za razliku od ?ristotela, H& ne dri da se jedni raajukao vladari, a drugi kao podanici,nego se vladari dobivaju ljudskim uredbama, a ljudi su po prirodi jednaki& ;ad se sklapamir, nitko za sebe ne smije traiti vie nego to e dati drugom- &1a6'/os( < distributivna pravednost (nepristranostpri suenju!& 9animljivo& .odnosu na danas, posve obratno! pravednost < pravi$nost, a pravi$nost < pravednost


8/23

- dobra treba uivati zajedni$ki, a ona koja se ne mogu - treba raspodijeliti kockom- nitko ne moe biti vlastiti sudac6 pristrani ne smiju suditi- eto, to su &1'1o3/' 4a+o/' (za razliku od &1'1o3/o7 &1a6a" koji tee miru, pa prematome i uspostavi graanskog stanja& ni se temelje na vrlo jednostavnoj maksimi! ne inidru%ome to ne eli sebi& ni su priroeni svim ljudima, ali se mogu izvriti tek

dogovorom(ugovorom" izmeu ljudi& +vi koji se dre zakona, tee miru, a koji ga kre,tee ratu (''2e iure belli et pacis''J 2e Droot je sigurno utjecao na Hobbesa"- zato jeprirodni zakon vjean(jer rat uvijek unitava ivot, a mir uvijek odrava"- znanost o prirodnim zakonima < mo1a)/a ;')o4o;'a(govori o tome to je dobro = zlo udrutvu6 zaista, svi prihvaaju da je mir dobar, koliko god u stanju rata pojam dobra i zlabio subjektivan"

*A& +4?@?, 0+C@? 0+4%5@ +T)?1@?- ovo je le%alistiki dio& H& daje de#iniciju osobe ($ovjek $ije su rije$i i djela vlastita(prirodna osoba" ili mu se pripisuju tua (hinjena osoba" - kasnije, #izi$ke i pravneosobe& 2e#inira i o6)as('(pravo na vrenje neko% ina"

- to su sad pravna objanjenja! kad se netko moe smatrati osobom, a kad odgovornim zasvoja djela (''tvorcem''"-grupa ljudipostajejedna osoba onda kada ihpredstavlja jedna osoba- samo preko&1e3s(a6/'+a& 0vi su (6o1a@, alijedan (onaj koji je predstavnik"je osoba

DR"GI DIO $ O DRAVI

*E& .91C@?, 5?+T?5;. 2K5C 213?)- cilj (svrni uzrok! drave) tj& ono $emu smjeraju ljudi kad se odri$u svog prava na sve, je6)as('(o o315a/e, tj&si%urnostizadovoljniji ivot (jer u stanju rata ne mogu nikad bitizadovoljni" - treba im ''vidljiva sila da ih dri u strahu'' i obvee na pridravanje ugovora- samiprirodni zakoni(tenja prema miru i sl&" nisu po sebi ja$i od naih strasti, nego jepotrebnasilada bi ih ostvarila- ako vlast nije uspostavljena ili jo nije uspostavljena u dovoljnoj mjeri, svatko se joima pravo osloniti na sebe u obrani- kad se ljudi udruuju, treba ih biti toliko da nadmo neprijatelja nije toliko o$ita (nemoraju bit ja$i od neprijatelja, jer bi onda stalno vladao rat, sve dok svaka grupa ne bibila identi$no jaka" - ekvivalent ravnotei sila izmeu drava- kad se ljudi udrueu takvo mnotvo, onda se ne moe kolektivno upravljati, jer bi tovuklo svakoga na svoje strasti - i tu nema koristi& ;ad bi bilo tako, opet bi svatko ratovaoprotiv svakog& @ora postojatizajednikasila- za sigurnost, ljudima treba trajna vlast, i to zajedni$ka, a ne posebna& 9a razliku odmrava i p$ela, ljudi se stalno ''natje$u za $ast i dostojanstvo'' i razlikuju privatno odzajedni$kog, pa moraju imati vlast& 3ivotinje suprirodno s)o5/e, a $ovjek je tekugovorno s)o5a/7 9bog svega toga, da bi se organizirala obrana izvana i sloga iznutra!ljudi moraju prenijeti svoju mo (ovlasti! na jednu ili vie osoba (kako %od) najednu

volju! jednu osobu!: tako se raa 315a6a- svatko predajepravo na vladanje nad sobomtom entitetu (vladaru=ima", pod uvjetom da i svatko drugi to u$ini- tako nastaje Le6'a(a/, >>sm1(/' bo7>> +o' omo70


9/23

''besmrtnim bogom''" - on pomoustraha ima monatjerati ljude da se dre ugovora-jedna osobareprezentira sve druge, i koristizajedniku sna%uza mir, sigurnost izajedni$ko dobro (common Lealth"- 61ho6/' 6)a3a1 < nositelj te osobe6 svatko drugi < &o3a/'+$ 61ho6/a 6)as(se stjee svojevoljnim podreivanjem -0s&os(a6om drave. ili silom

-s(e@a/em drave ili nekih drugih ljudi silom.*F& 01?)@? )1H)5D )%?2?1? 0 .+0+T?)- dravaje 0s&os(a6)e/au trenutku kad se mnotvo do%ovorida svoja pravapredaje najednu osobu (ili vie njih!koja ihpredstavlja& ( oni koji su glasovali za tu osobu i onikoji su glasovali protiv duni su mu se pokoravati&"- iz te uspostave slijede sva &1a6a ' o6)as('vrhovne vlasti& ;ad se jednom sklopi takavugovor (po pravuprethodno% u%ovora, vidi gore", graani ga ne mogu revidirati, tj& nemogu sklapati nikakav novi ugovor, a ni vratiti se na preugovorno stanje& 5e mogu, akosu u monarhiji, niti mijenjati oblik vlasti&1edino uz vladarevu dozvolu se moe sustavpromijeniti (tvrdi konzervativizam!& +vaki drugi ugovor je /e&1a6e3a/ (bolje bi bilo!

nepravi$an"& Bak ni ugovor s bogom nije mogu mimo vladara, jer vladar je ovozemaljskipredstavnik i jedino on moe sklapati ugovore s bogom (protiv klerikalne drave"- vladar ne moe prekriti u%ovor(jer nije on sklapao ugovor, nego ljudi meusobno6 ovoje #eni$ka la" - shodno tome, 61ho6/a 6)as( se /e mo5e '470b'('- i oni koji su glasovali protiv su $inom glasovanja potvrdili da prihvaaju volju veine6zato su i oni duni na pokornost, ina$e e biti uniteni (jer su nepravedni" - tko %odprosvjeduje protiv vrhovno% vladara koji je izabran od veine) taj je nepravedan- s obzirom da su podanici prebacili svoje o6)as('na vladara, te dapreko nje%a oni samidjeluju, /'(+o /e mo5e 6)a3a1a o&(05'(' 4a &o61e30 4a+o/a -e1 b' &16o (1ebaoo&(05'(' samo7 sebe.& &rhovna vlast moe uiniti samo neto nepravino) ali ne inepravedno(tj&, danas bi se reklo! nepravedno, ali ne i nepravi$no"- prema tome, vladar (ili bilo tko iz vrhovne vlasti! ne moe biti kanjen (ni na koji nain!- s obzirom da vladaru pripada i cilj (mir i sigurnost" isredstvaza postizanje cilja, on samprosuuje i bira koja su sredstva najbolja za to (H9 e /es0m/'6o '(ao Ma@h'a6e))'a" -vladar ima pravo odlu$iti to e se podu$avati u dravi6 ima pravo na to da postavlja sucei u$itelje koji e podu$avati i presuivati o dobrim ''uvjerenjima i u$enjima'' u dravi(komentar urednika: ''liberalni demokrati e se tu z%roziti 2eutim) i oni sami e uinitiisto) tj ustanovit e koja uenja o rasi) naciji) spolu i vjeri nisu dozvoljena ako potiu na

mrnju) odnosno potkapaju ''mir u dravi'' koji za%ovara ,obbes''"- vrhovna vlast propisuje ''pravila o dobrima koja podanici smiju uivati'', tj& 6)as/'*(6o&0ravo na vlasnitvo propisano je%raanskim zakonima (zakonima svake pojedine drave!koji odreuju moe i (6oe(''meum'' i ''tuum''"6 a vrhovna vlast jesudac u sporovima otome to je $ije vlasnitvo- vladar ima ipravo na rati mir, te pravo na voenjerata(vladar je vrhovni zapovjednik"- vladar je taj koji u miru postavlja sve dravne slubenike, od ministara nanie6 onnagrauje i kanjava, dodjeljuje po$asti ili sramote (da se ljudi ne bi natjecali za po$asti iopet ratovali, po$asti utvruje vladar- ta &1a6a ''ine bitvrhovne vlasti'', i ona su /e&1e/os'6ai /e3e)'6a& )ladar moe samoneka prava prenijeti i podijeliti, ina$e se drava raspada-prava se mo%u otuitisamo na jedan nain: izriitim odrianjem vladara od prava


10/23

- mo>1as&0*(e/om/o*(6o>> b' o/3a mo1a)o o3)0'(', ali to pretpostavlja povratak u ratno stanje& 2akle,kralj treba prosuditi"& +ad Hobbes govori kako t treba presuditi& 5ekad kraljem trebapostati pripadnik nekog drugog naroda

/& B5+; 2+0T+; )%?+T- drave koje se osvoje silom, a puk se ondje pokori zbog straha od smrti = ropstva, zovusesteenedrave& Ta drava se razlikuje od drugih &o 0s&os(a6'! ona je uspostavljena ustrahu ljudi jednih od drugih, a ova pod$injavanjem vanjskoj sili- u oba slu$aja, drava se uspostavlja '4 s(1aha& 9ato su obje drave jednako vaee (nemoe se onaj koji je pristao na predaju prava osvaja$u izmotavati se da je na to pristao izstraha, jer u oba slu$aja predaje svoja prava iz straha& 3o) to je s onim daprethodniugovor ini naknadni ugovor nevaeim4"! ''prava i posljedice vrhovne vlasti istovjetnesu u oba slu$aja'' - i kad netko kao osvaja$ postane vladar, nitko mu ne moe otuitinjegova prava - u obje dravepravo vrhovne vlasti je isto"- 6)as( /a3 3107'ma &o &1a60 stjeanja-*(o /'e 's(o *(o ' 61ho6/a 6)as( 8 su vlasti!


11/23

vrhovna, despotska i o$inska.! a" oinska (oca, ali nekad i majke, nad djecom" i b"despotska (stje$e se osvajanjem u ratu! to je ''vlast gospodara nad svojim slugama''"- despotska vlast se stje$e tako da se pobijeeni preda (osim svog ivota" u rukepobjednika, zbog straha od smrti - postaje njegov sluga, $ak i rob- prava vrhovne, despotske i oinskejednake su po pravima i posljedicama! despotska

vlast nema pravo traiti vie od naroda nego despotska! obje vlasti su jednako a&so)0(/e$ monarhijupodrava i 0veto pismo(npr& @ojsije je preko boga bio monarh"& no u$i dase djeca trebaju pokoravati roditeljima, podanici monarsima i sl&- u svim dravama (i mon& i dem& i arist&" dravna vlast je apsolutna& 5eka pravila semoraju znati

/*& +%42 02?5;?- s)obo3a = /e4a6's/os( < odsutstvo otpora (otpora izvanjskoj slobodi kretanja!& ednakose odnosi i na razumna i na nerazumna bia& 2akle, ako je neto ograni$eno, nemaslobodu kretanja- s)obo3a/je onaj koji ''nije sprijeen da ini ono za to ima volju''& 0lobodan %ovorje

zapravosloboda %ovornika& sto tako,slobodna voljanije sloboda volje, nego ovjeka&- s(1ah i s)obo3asusukladni& ;ad netko neto $ini izstraha, to svejedno $inislobodno6zna$i strah ne raa suprotnost slobodi (ipak, ako je nekom dijete bolesno, on e modapotplatiti doktora, makar to ina$e nikad ne bi u$inio& To je $in modaslobodne volje (tj&$ovjeka, kako Hobbes tu kae", ali ne i $in uslobodnoj s'(0a@''" - tako je i ugovorpotpisan s)obo3/o6 takoer, zakon se izvravaslobodno, makar i izstrahaod kazne- sloboda i nunost su takoer sukladni& er, iako $ovjek sve $ini slobodno, ipak to $ini iznunosti boje volje, jer je bog uzrok svim ljudskim strastima& %judska volja, kojaproizlazi iz slobode, egzistira zbog boga - tj&, bojom nunou- drava je umjetni ovjek, a graanski zakoni su 0me(/' )a/@'koje su ljudi stvorili& +obzirom da nema zakona koji bi prepisao sve ljudsko djelovanje, ljudska sloboda je u'404e(os(' o3 4a+o/a& Tj&, ono to im nije propisano zakonom, ljudi mo%u raditi povlastitom razumu- tu je s)obo3a# +loboda je u izuzetosti od zakona- ta sloboda ne ponitava vrhovnu vlast& 2apa$e, s)obo3a e s0+)a3/a s 61ho6/om6)a*


12/23

(jer mu je sam dao mo" nego oko imanja, slube, $asti&&&- ob6e4a &o3a/'+a &1ema 6)a3a10 (1ae onoliko dugo koliko ih je vladar sposobantititi9 (''jer prirodni zakon, po kojem se ljudi uvijek smiju tititi ako ih drugi ne titi, nemoe se ponititi nikakvim ugovorom''" - ''svrha poslunosti je zatita''- ako netko pobijedi u ratu nekog vladara i u$ini ga pobjednikom, onda podanici postaju

podanici pobjednika& sto vrijedi i za zarobljavanje podanika (smiju, u zarobljenitvu,postati tui podanici", mada imaju pravo na pokuaj bijega (najedanpokuaj, hehe"

//& 021M5@ 01)?T5@ 0%TB;@ +.+T?)@?- dravaima svoje 3'e)o6e! sustav (kod nas, bolje! udru%a"je grupa ljudi ''udruenih uisti posao ili isti interes''& 5reeni sustavi imaju predstavnika svih ljudi u sustavu(hijerarhiju"6 neureeninemaju& ;od ureenih sustava ima i onih neovisnih - to sudrave& d ostalih, predstavnici sustava su podreeni vrhovnoj vlasti (npr& ministar& liravnatelj kole"&- meu timpodreenim sustavima (podreenima vrhovnoj vlasti!postoje &1'6a(/' i&o)'('+' -a6/'.& #1'6a(/ene uspostavlja vladar, nego podanici sami (postoje i zakoniti,

tj& od vladara odobreni, i nezakoniti, tj& neodobreni od vladara"& #o)'('+' sustavi imajupredstavnika, koji ima vlast, ali o%ranienu& )ladar postavlja granice vlasti predstavnika,jerjedino vladar je apsolutnipredstavnik %raana& +vi drugi predstavnici su predstavnicisamo onoliko koliko im vladar, odnosno zakon dopusti&- Hobbes pie o odgovornosti politi$kih sustava i njihovih predstavnika& #oe3'/@'&o/e+a3 mo70zakonito &1os6e3o6a(' &1o('6 o3)0+a &o)'('+'h ('e)a -s0s(a6a., a)'/'+a3 &1o('6 61ho6/e 6)as('&- politi$ka tijela (sustavi" su vrlo brojni! od resornih do lokalne = regionalneadministracije6 a Hobbes kao obuhvatni 'pravnik' ih eli to vie navesti! postoje i onatijelaza savjetovanje vladara& ma trajnih i momentalnih tijela-stranke su nezakonite, jer se bore za vlast i tako ugroavaju vrhovnu vlast vladara- o+0&)a/e &0+a moe biti dozvoljeno ako je bez buntovnike namjere(u crkvi i sl&"&5o, ako broj okupljenih ljudi bez vidljivog cilja premauje broj koji snage reda moguobuzdati, to je nezakonito okupljanje (moebitan bunt"

/8& ?)5@ +%.345C@? )1H)5 )%?+T-a6/' s)05be/'@' su ljudi koje vrhovna vlast ovlasti da predstavlja (u ovom ili onomposlu! ''osobu drave''& ni slue samo u obavljanjujavnihposlova (to nisu sluge,vratari, straari i sl&"& To su opi upravitelji (npr& kraljevsko namjesnitvo dok je kraljmalodoban", resorni upravitelji, suci, u$itelji& +vi oni predstavljaju vrhovnu vlast- javni slubenici su takoer izvrna vlast (na nioj, lokalnoj razini", i za vrenje vlastiovlateni od vrhovne vlasti- ''vladara u njegovom prisutstvunitko dru%i ne moe zastupati''

/:& +H1?5 5?012)?5. 213?)- hranadrave su dobra koja ona ima na raspolaganju (i kopnena i morska" koja jojpomau da se odri& 1aspodjela tih dobara $ini vlasnitvo(vrhovna vlast raspodjeljuje,dakle, daje u vlasnitvo"6 3o+ /ema 315a6e, /ema /' 6)as/'*(6a& (i Ciceron kae, toHobbes navodi, ''bezgraanskog zakona) nitko nee znati to je ije vlasnitvo''"$ &1'6a(/a &o3e)a 4em)e 3o)a4' o3 6)a3a1a -(o ' Lo@+e, a+o se se


13/23

vrhovna vlast prva dijeli privatne posjede& 0rema tome, privatni posjednik ima pravo nedati drugim podanicima vlasnitvo na koritenje, ali ne i ne dati %a vrhovnoj vlasti- /e (1eba 315a6' 3a6a(' 6)as/'*(6o 0 10+e1er bi %a) kad doe neki nemarni monarh)mo%la profukati - H9 e &1o('6/'+ 315a6/o7 6)as/'*(6a #1's(a*a &1'6a(/e e+o/om'e- ipak, drava odreuje ''na koji na$in se sklapaju u%ovori) iznajmljuje) tr%uje'' (ipak je to

jo daleko od liberalne ekonomije& ?li vidi se razvitak te izvorno engleske misli"- ''novacje krv drave'' (uope, Hobbes cijelu dravu usporeuje s organizmom", on sluiza provoenje javnog dobra (mira i sigurnosti" putem poreza& , ''kolonije su djecadrave''

/>& +?)T.-savjetnije isto to izapovijed& 9apovijed < zahtjev koji ne nudi razlog6 savjet < zahtjevkoji nudi razlog i daje argumente& .sto, od zapovijedi zapovjeda$ ima korist, a od savjetasavjetnik nema- za davanje savjeta ne moe se nikog kanjavati (ni vladar6 jer, savjet je sam traio"&edino se kanjava savjet koji nekog nagovara na krenje zakona& +tari 9avjet zapovijeda,

5ovi savjetuje& ;ralj treba uzeti dobrog savjetnika, tj& onog ''iji e ciljevi # interesi bitito sliniji ciljevima # interesima vladara''& ; je imati vie savjetnika, ali da jedanodlu$uje&

/A& D1?M?5+;@ 9?;5@?- 71a2a/s+' 4a+o/'nisu oni zakoni kojih se graani trebaju pridravati kao pripadniciposebne drave, nego drave openito& 9akoni su naredbe& ?graanskizakon je naredbaosobe koja utjelovljuje dravu

- 71a2a/s+' 4a+o/ &1a6')a -o (ome *(o e &1a6o = +1'6o. +oa &oe3'/@0 /a)a5e315a6a& +ve to je o$ito, kae Hobbes! i da zakoni odlu$uju to jepravino a tonepravino(sad prevoditelj, ili sam Hobbes, mijenja plo$u pa koristi pravi$no u istomsmislu u kojem se koristi danas, druk$ije nego na po$etku", i da zakone propisuje drava- drava, tj& vrhovni vladar(jer drava nije osoba" je 4a+o/o3a6a@& n sam ''ne podlijee%raanskom zakonu'', budui da moe mijenjati i ukidati zakone- obi$aj moe postati zakonom samo pristankom vladara, a ne tradicijom- &1'1o3/' 4a+o/ 71a2a/s+' 4a+o/(''jedan drugog sadravaju i istog su obujma''"& er,sve ono to zovemo prirodnim zakonima, dok traje prirodno stanje, nisu zakoni jer ihnema tko silom potvrditi kao zakone& Tek kad nastupi graansko stanje, oni postajuzakoni, i ada se zovu graanski zakoni& poslunost gra& zakonu je prir& zakon, npr&edino to jeprirodni nepisan) a %raanski pisan&- regionalne i lokalne zakone ne stvaraju obi$aji, nego ih uvodi vladar- parlament i vladar ne mogu biti razjedinjene vrhovne vlasti (''mo # silaje kod vladara, apravdaje kod parlamenta''", ve netko mora biti vrhovni (za Hobbesa, kralj je iznad parl&"-zakon poiva na razumu, ali ne na nekom partikularnom, ve ''umjetno savrenom'',onim koji se stje$e godinama pravni$kog iskustva i nakupljenom pravni$kom graom&Taj razum, u kona$nici, je razbor vrhovne vlasti i prema njemu se moraju suci ravnati- nepisani prir& zakon se moe saeti! ''ne ini dru%ome ono to ne eli da on tebi ini ''- da ne bi $astohlepnici postavljali zakon koji njima pae, zakon treba razgovijetnoobjaviti i to tako da se to$no zna tko ga je donio& 0ravo tuma$enje zakona daje samozakonodavac, a po ovlasti vrhovnog vladara suci


14/23

- no, oni mogu i pogrijeiti, to ne zna$i da moraju u sli$nim slu$ajevima sli$no suditi itako ponoviti greku& 0udac sudi po zakonu iskljuivoiz ''ustava i statuta'' vrhovno%vladara& ni moraju dobro razumjetipravednost(prir& zakon" (i vladar to valjda mora6 aliHobbes se previe uzda u vladarevu mudrost& ?ko smatra da bi vladar mogao raspi$katijavno vlasnitvo, kako od njega o$ekuje osjeaj za prir& zakonJ" i biti lieni strasti&

1azlika je izmeu &1'1o3/'h (''od pamtivjeka''"i &o4'('6/'h (danih voljom vladara"zakona6 pozitivni se djele na distributivne i kaznene- postoji i boji pozitivni zakon, onaj koji je bog dao vladaru-pravo vs&zakon (po Hobbesu"! pravo je sloboda, zakon je obaveza

/E& 01+T.0@?, +01;?@? .4%?35@?-%rijehje prekraj zakona, prezir prema zakonu ili namjera prekraja&Prijestupje uipojam, on je direktno krenje zakona ili ne$injenje onoga to zakon nalae- prijestupa nema ondje gdje nema graanskog zakona6 ali, moe se prestupiti prirodnizakon, i nitko se ne moe braniti da nije znao za prirodni zakon (ba zato to je onprirodan i svojstven svim umnim biima" - do$im se donekle moe pravdati za

nepoznavanje gra& zakona6 Hobbes tu razvija cijelufilozofiju prava- ljudi su skloni krenju zakona zbog strastiili zbogpogrenograsuivanja& 5eki $ak izbogstraha(urijetkim slu$ajevima& 0trah, ba nasuprot, naj$ee ljude tjera na posluh"- stoga, nisu svi prijestupi jednaki! postoje isprike i ublaavanja prijestupa! ovisi omotivima po$injenja zlo$ina (nije isto ako je motiv mo i ako je motiv samoobrana", ou$incia po$injenog zlo$ina, o tome je li bio s predumiljajem ili u a#ektu&&&

/F& ;?95?@? 5?D1?2?@?- kazna- zlo koje se ovlateno nanosi nekome tko je prekora$io zakon& Cilj joj je da ljudibudu posluniji& To je vrenje nasilja, i to je pravo koje su podanici odstupili vladaru(nepravo na kaznu, nego pravo da - kako zna i umije - odrava mir i sigurnost7"& 9na$i,6)a3a1 'ma 0s(0&)e/o &1a6o /a /as')e&- kazna moe biti samo od javnih ovlasti (''privatne osvete = nasilje ne mogu biti kazna,nego in neprijateljstvaprema toj osobi''" i nakon javne osude nekog- kazna mora biti vea nego to je bila korist od po$injenog nedjela za kanjenika, ina$ekazna gubi svoj smisao da ljude dri u poslunosti zakonu& Predstavnikadrave(vladaraili bilo kojeg javnog slubenikaJ"senekanjava- kazne: tjelesne, nov$ane, zatvorske, liavanje $asti, izgon, mijeane& ma i smrtne kazne- nevine se ne moe kazniti (po prir& zak&", no u ratu ih se moe ubiti ''ako koristi dravi''- na%rade su suprotna motivacija&

/G& 5@ NT +%?4 213?). )2 55@ 1?+0?2.- nita to smrtnici stvore, pa ni %evijatan (koji je ''smrtni bog'' i ''kralj svakome) pa inajponosnijem''", nije besmrtno& ?li se moe zatititi od ''propadanja od unutranjihbolesti''& 2rava bi idealno trebala trajati koliko i $ovje$anstvo&- s)abos(' drave! prvo, njen lo temelj (loa uspostava"& 2rugo, da se vladar zadovoljavas manje moi nego to je potrebno (manjak apsolutne vlasti"& Tree, kadprivatne osobeprosuuju o dobru i zlu(nema djela po savjesti 0amo po zakonu!& 2alje, ne smije sepomisliti kao vladar podlijee gra& zakonu, niti se smije pomisliti da privatna osoba imapotpuno vlasnitvo nad svojim imetkom i da to isklju$uje vrhovnu vlast& 2alje, vrhovna


15/23

vlast se ne moe dijeliti& Takoer, ugledanje na susjedne nacije koje rade nerede irevolucije je slabost drave (''ljudi su po prirodi skloni novotarijama'' - dosljedni konzer&"- ljudi se ne trebaju bojati $vrste vladavine& Takoer, loe je imati dvije vlasti, crkvenu igraansku, usporedno (jo bi crkva htjela imati prevlast nad graanskom", ili naprostomijeanu graansku vlast (izmeu parlamenta i kralja podijeljenu, ili kralja i vlade"& Ne

mo5ejedno tijelo imati dvije glave&- ostale opasnosti po dravu su nedostatak novca, monopoli, postojanje miljenika, mnogokorporacija& sloboda da se osporava vrhovna vlastje opasna po dravu- 1as&a3 315a6e nastupa kad u ratu (unutar ili izvan drave" dravne sna%eizgubeposljednju bitku i vie nema tko braniti lojalne podanike& Tad se svatko ima pravo branitikako umije&Pravo vrhovne vlasti nikad ne propada(", ali podanici imaju pravo traitinovu zatitu,prenijeti prava na drugoga i onda tu novu vrhovnu vlast braniti

8& +%.34 012+T?)5;? )1H)5 )%?+T- s)05ba 61ho6/o7 6)a3a1a -&1e3s(a6/'+a 61ho6/e 6)as(' $ ali nikad nije objasnio jesu lii javni slubenici tipa ministri, tajnici itd&predstavnici vrhovne vlasti6 trebali bi biti, jer

predstavljaju vrhovnu vlast na nioj razini.


16/23

ima pravo braniti sebe - isto vrijedi za ljudeu prirodnom stanju) kao i za drave& 4og je'';ralj nad kraljevima'' i njegovzakon vrijedi kako meu dravama, tako i meu ljudima

/*& ;1?%)+T). 43@ 0 0112-stanjeapsolutne slobode) %dje nema podanika ni vladara) je stanje rata svih protiv svih

i anarhije& %judi se, da bi to izbjegli, rukovodeprirodnim zakonima& ;ad se ustanovidrava, vlast vladara je apsolutna i ljudi sluaju njegove zakone ''u svemu to nijeprotivno bojim zakonima''& 0rema tome, da bi se znala kompletna graanska dunost,valja imati znanje o bo5'm 4a+o/'ma! ina$e ne moemo biti sigurni krimo li bojezapovijedi izvravajui graanske, i ostajemo uvijek izmeu +cile i Haribde- +1a)e6s(6o bo5e: htjeli-ne htjeli, podreeni smo bojim zakonima& 4og svoje zakoneobjavljuje ljudima preko 4ibilje, svojih znakova, proroka i sl& ? s obzirom da je bogsvemo%u, njemu po prirodi (kao svemonom" pripada vlast nad svim ivim i neivim- ''boanski zakoni < nalozi prirodno% razuma''6 taj razum nam nalae tovanje boga&0ostojia6/o (ono koje vri drava - ono treba bitijednoobrazno, jer na to bi li$ilo kadbi ljudi istovremeno tovali boga razli$ito" i &1'6a(/o tovanje boga

- ljude potujemozbo%(i radi" moi& ?li boga ne tujemo teleoloki, nego deontoloki (jaga deontoloki ne tujem"& A(1'b0(' bo7a! *&postojanje(ne moemo tovati neto za tone vjerujemo da postoji"6 /& ne-kona$nost6 8& svijet ne moe biti vje$an, jer ne bi biostvoren - a bog je stvorio svijet6 :& boga ne moemo pojmiti - jer, pojmiti moemo samokonane stvari& sto, bogu ne moemo pripistati ni neki oblik, jer svaki oblik je kona$an&>& ne moemo mu pripisati ni vrijeme ni prostor6 A& bog ima volju, ali ne kao kod ljudi(prohtjev koji slijedi iz razuma i strasti", nego kao mo za stvaranje- drava propisuje kako se tuje boga, ali ne moe odrediti i koje radnje su bogougodne-prirodne kazne! kao to svako krenje zakona (graanskog ili prirodnog" slijedi kazna,tako i krenjeprirodno% zakonaslijediprirodna kazna& Tako je pokolj prirodna posljedicapobune, kae Hobbes (to treba pripisivati ''prirodnim, a neproizvoljnimu$incima''"- sve ovo to je u ovom dijelu Hobbes izveo o pravu, svrsi i prirodi vrhovne vlasti tepravima i obvezama podanika, 1a4)'+0e se o3 &1a+se& 9ato Hobbes kae! ''ovaj svoj radsmatram beskorisnim kao i Platonovu dravu'', no ipak se nada da e neki razumni vladarto pro$itati i uzeti u obzir

TREI DIO $ O KRANSKOJ DRAVI

8/& 5?B%@? ;1NI?5+; 0%T;- u dijelu o dravi, Hobbes je sva prava i obveze vladara i podanika izveo iz prirodno%razuma(koji doduejestod boga"& 5o, sad e govoriti o +1*


17/23

88& 41., +T?1+T, +)1+, @12?)5+T T.@?B@? ;5D?+)TD 0+@?- knjige 4iblije ''trebale bi biti kanonkransko%ivota''& + obzirom da su vladarivrhovni zakonodavci, oni biraju koje e od knjiga +vetog pisma uvrstitiu zakone svoje

drave& .nato$ tome, bog je gospodar nad gospodarima, i njega se mora sluati iznadsvakog vladara (ipak teko da e ikoji vladar ozakoniti neto to bog zabranjuje"& Tako dato nije problem& 5o, Hobbes prizaje ''samo one knjige 9avjeta koje je priznala ngleskacrkva''- Hobbes raspravlja o tome tko je napisao knjige 4iblije (dvoji oko pisaca koji sepriznaju", kako i kad su napisane& 5ekako se $ini da H& sumnja u apsolutnu istinu 0isma- '';njigu kanonskom ne $ini pisac ve mo Crkve&'' +ve te knjige tee jednom! uspostavii utvrivanju '';raljevstva bojeg'', preobraanju sviju na kranstvo- ono to pie u 0ismu i to se poklapa s bojim (prirodnim" zakonima je nedvojbeno& stotako i ostali zakoni koji su po razumu (prirodni" jer su oni vjeni(a nestvoreni(J"" odboga& tu nema izgovora da netko nije znao za njih& 5o, ako ih bog nije direktno objavio,

onda ih nitko nije duan sluati po bogu, nego po zemaljskom zakonu- oni koji nameu boji zakon kao mjerodavan! drava ili 6rkva& ?ko je Crkva jednaosoba, onda ona to $ini i ima vrhovnu vlast pod bogom (+1*


18/23

4og u tom vladanju nad zemaljskim kraljevstvom bojim ima podanike koji vladajuumjesto njega i po njegovim zakonima (?braham, @ojsije - iako se #ormalno ne zovukraljevima"& To kraljevstvo boje je ustvari ''%raanska vlastod boga nad izabranimnarodom putem ugovora (3idovi su sami izabrali boga, zna$i ugovorno"''& Teko da tomoe biti bilo kakva osimsveenika (crkvena! drava, jer nitko osim sveenika ne daje

narodu upute od boga&- u graanskom kraljevstvu, kralj je (kao predstavnik svojih podanika"javna osoba& 4ogje u kraljevstvu bojemsvet&

8A& 43 011B; 1B- rije$ < ne posebna rije$, nego smisleni govor (neto tvrdi, nijele, zapovijeda, savjetuje,obeava"&"ije bojaje ne samo ona rije$ koju bog direktno kae, nego sve to se u4ibliji pripisuje bogu (da je bog rekao"& na se $esto koristi meta#ori$ki- prorok bi bio onaj koji prenosi boju rije$, ali i onaj koji predskazuje6 no ono to ongovori, to je od boga! bog govori prorocima& 5o, treba provjeravationo to proroci tvrde(samo ''vrhovnog proroka'' - u tipu @ojsije - se ne provjerava, zato to to zna$i sumnju u

vrhovnu dravnu mo i moe dovesti u stanje graanskog rata"8E& B.2+@? 5H) .0T14- $uda < djela koja izazivaju divljenje (to su boja djela"6 slue za to da se ne dvoji uboji nauk, da se osigura povjerenje bojim glasnicima i da se obznani boja volja& Budasu rijetka i ''bezpoznatogprirodno% uzroka''& 0otrebne su i mjere opreza protiv lanih$uda, jer ljudi su skloni zavaravanju takvim $udima

8F& 95?B5. )B5D 3)T?, 0?;%?, +0?+5?, 4.2.ID +)T? +;.0%5? . +)T@ [email protected] (/a&9 019"$obbes je u ovom poglavlju zabrinut zato to bi obeanja sree ili patnje uonom ivotu moglo imati efekta na politike postupke u dravi! pa obeanja relativizira-zatoHobbes daje ''iznenaujuu tvrdnju'' (nap& ur&"da je vje$ni ivot nazemlji(toargumentira time da on mora biti ne%dje, tj& u nekom prostoru& 9ato je on tjelesan", danema uzaaa na nebo& . skladu s tom svojom pragmati$nom politi$kom #ilozo#ijom,Hobbes tuma$i i pakao, ne samo raj (kae da je to to u 4ibliji pie o paklu meta#ora"

8G& 95?B5. 1B C1;)? . +)T@ [email protected] u jednom zna$enju, Crkva < bojidomili/ristov dom (od toga ''kirche'' na njem& i''church'' na eng&6 vjerojatno posredstvom njema$kog i ''crkva'' na junoslavenskim"& .drugom zna$enju, ecclesia (od toga ''iglesia'' na panj& i ''eglise'' na #ran&" < skuptinagraana = vjernika (u jednom zna$enju moraju biti #izi$ki prisutni, u drugom je dovoljnoduhom"& Crkva ima svoju vrhovnuvlastkao zajednica krana& Crkva < kranskadrava& 5o, da ne bi dolazila u sukob s graanskom dravom, mora postojati e3a/6)a3a1 4a obe& 0o Hobbesu, to mora biti kralj (crkvena drava je podreena%raanskoj! 7o je) naravno) ,obbesova apolo%ija en%lesko% kralja i vladavine kraljanad 6rkvom u 8n%leskoj (ne kaem da im to nije bilo pametno!& 5o, Hobbes ne kae da jenuno tako i po +vetom pismu& ;ae, ''to emo razmotriti u slijedeim poglavljima''

:& 01?)@? ;1?%)+T)? 43D ;2 ?41?H?@?, @+?,


19/23

)1H)5H +)I5;? ;1?%)? .2- intencija ovog poglavlja je jasna! vidjeti kakvo dravno) %raanskopravo su imaleteokracije iz +tarog zavjeta& ;ako je gore re$eno, Crkva < kranska drava- ?braham je dobio iskljuivu vlast nad religijom svog naroda i iskljuivopravotuma$enja religije i suenja po njoj& Takav ugovor s bogom se obnavljao i kod zaka i kod

@ojsija& Tako je bog dobio svoje kraljevstvo- H& navodi da je @ojsije bio vrhovni kralj 3idova, iako je ?aron bio glavni sveenik(hoe pokazati da je vrhovni vladar iznad crkveno%" - i to je i sam bog potvrdio- bog je kasnije 3idovima dozvolio i da im vie ne zapovijeda vrhovni sveenik (pa prekonjega on sam, tj& bog", nego da dobiju uobi$ajene ('graanske'" kraljeve (ali ipak je tekraljeve bog postavio"& tad su kraljevi davali mo sveenicima, nitko drugi

:*& +%.34 5?ND 4%?D+%)%5D +0?+T%?- tu Hobbes govori o #unkciji susa, tako da ne vjerujem da ima ita zanimljivog ovdje(eventualno tvrdnja da$susovo kraljevstvo nije na zemlji- to bi zna$ilo da Crkva = bogpreko Crkve ne treba imati vrhovnu vlast, nego graanski kraljevi"

- sus je nagovijtao kraljevstvo na onom svijetu, a ne ovom - prema tome, nije krionikakve graanske zakone, ni idovske i rimske& ? na nebesima, sus je podreen ocu si

:/& C1;)5 )%?+T- kad govorimo o @1+6e/o 6)as(', valja razlikovati dva vremena! onoprije nego to susvjetovne vlasti prihvatile kranski nauk, i nakon to su ga svjetovne vlasti prihvatile- dok kranstvo jo nije postalo slubena religija, to je vrijeme apostolskog nauka i prvihpapa, te onih koji preobraaju ljude na kranstvo (prva 8&-:& stoljea poslije ;r&"- sus nije ostavio nikakvu ''prinudnu'' (misli, dravnim aparatom prisile garantiranu"vlast, tj& vrhovnu, nego samo vlast &o30a6a/a(crkvene vlasti nas mogu samopoduavati, a ne izapovijedatinam" - to je samim susom dokazano& Is0s sam os(a6)aovlasti 71a2a/s+'m 6)a3a1'ma, ' (613' 3a se &o3a/'@' (1eba0pokoravati vrhovnimvlastima& Bak i ako gra& vlasti zabrane klanjanje bogu, to treba javno prihvatiti, a bogazadrati u srcu (ina$e ne bismo imali nikakvo pravo zahtijevati od muslimana da neispovijedaju svoju vjeru - ovo je mani#est vjerske tolerancije, za ono vrijeme"- vjerske vlasti imaju pravo dapropovijedaju,pouavaju, krste, oprataju i ostavljaju%rijehe, te da izopuju& zopenje je samo u crkvenom smislu, ne u graanskom& ?kopodanik slua vladara, onda je crkveno izopenje bez ikakvog u$inka- je li mogue da se biblijski kanoni u$ine 4a+o/'maJ ;od 3idova nije uvijek bilo tako&+amo%raanska vrhovna vlast moe 4ibliju u$initi zakonom (to je logi$no, jer zakoni seodnose samo na kategoriju graanskog"-graanskavlast ima pravo postavljanja pastora (tu ,obbes daje nesumnjivusupremaciju %raanskoj vlasti nad crkvenim 'vlastima'!) s obzirom da imaju pravo na

odreivanje toga koje je uenje dobro za dravu& er, vladari su ''61ho6/' &as(o1''', a svidrugi pastori su samo slubenici vladara, kao i suci, prikuplja$i poreza etc& 0amovladarima njihova pastorska sluba dolazi o3bo7a(po iure divino!) a svim ostalimpastorima &1e+o 6)a3a1a(po iure ivili!& Draanski vrhovni vladar koji je kranin- o&se7 @1+6e/e 315a6e e3/a+ e o&se70 71a2a/s+e 315a6e ->>' D15a6a ' C1+6a s0's(' )03'>>, (e >>C1+6a 315a6a +1*> -a s6a+' &o3a/'+ e01o&s+e315a6e e +1*


20/23

vrhovni graanski vladar je vrhovni i nad dravom i nad crkvom& )ladar moe povjeriticrkvenu vladavinu (''vladavinu u stvarima vjere''" papi, ali tad je papa podreen kralju(papa je pod iure civili, a ne iure divino& edino vrhovni vladar je pod iure divino" - kraljga moe i razrijeiti dunosti& 0apa je 'kralj' samo u ''svojoj oblasti'' ()atikanu", a svugdjedrugdje je samo u$itelj vjere, i to samo ako kralj to eli& 2alje Hobbes raspravlja s nekim

(nad"biskupom koji brani papu6 uglavnom, taj (nad"biskup (4ellarmine" je Hobbesu arch-enemP i Hobbes pobija, svojim dravizmom, 4ellariminov papizam& To je pravateoloko-politi$ka rasprava& 5ikakvi biskupi ne mogu suditi (moe im papa stoput dati teingerencije", nego samo vladar& 4iskupi ''primaju nadlenost samo od vladara) a ne odpape'' (pravi protestant7"

:8& NT 0T145 9? 01@?5 . ;1?%)+T) 54+;- oduvijek je problem bio istovremena poslunost bogu i vladaru) ako su dvije zapovijediproturjene& To je takoer bio jedan od naj$eih povoda bunama i graanskim ratovima&;ad netko zna da je neka zapovijed direktno boja, onda nema sumnje - nju treba sluati&?li problem je kad ljudi ne znaju govori li gospodar zaista u boje ime ili laira

- to se takoer moe rijeiti! dileme nema kad$ovjekzna to je nuno za ulazak ukraljevstvo nebesko& no to je nuno, mora se sluati6 ono to nije (a vladarevazapovijed je suprotna", ne mora se sluati - nego se treba posluati vladara, jer i apostolikau ''sluge, sluajte svoje gospodare''&- bog, izmeu ostalog, trai da se sluaju zemaljski zakoni, oni koje donosi vrhovna vlast(i oni prirodni" - &1'1o3/' i 71a2a/s+'& 4oje zapovijedi u sutini suprirodni zakoni, kojinam nalau da se drimo%raanskih zakona& Tako da krani (1eba0 6e1o6a(' 6)a3a10/a &16om mes(0& &jera je uposluhu (posluhu vladaru!"- ono to je nuno (jedino7 osim ovog posluha" po 4ibliji za spasenje je priznavanje#ormule Is0s K1's(&-znai) za spasenje su potrebni vjera iposluh- /'e (e*+o &om'1'(' &os)0h bo70 s &os)0hom 6)a3a109 Je1, &os(oe samo &1'1o3/'4a+o/' -+o' se &1e(6a1a0 0 71a2a/s+e, 0 71a2a/s+om s(a/0. ' @1+6e/' 4a+o/' -+o's0 3'o 71a2a/s+'h e1 a+o &os(oe @1+6e/'zakoni, >>C1+6a +oa mo5e 3o/os'('4a+o/e e 315a6a>>.& Bak i ako vladar nije kranin, treba se sluati graanske zakone (jervjera je privatna stvar, i ne moe se zakonom odrediti vjerovanje ili nevjerovanje"& )jeraje privatna stvar, posluh vladaru je javna dunost, koju i 4iblija propisuje (sekularizam-nap& ur&"- sve to je Hobbes u ovom dijelu napisao, to nije njegov subjektivni stav, nego ono toizvodi '''4 /ae)a kranske politike (%vetog pisma)0 &o(6130 6)as('graanskih6)a3a1a ' 305/os(' /'ho6'h &o3a/'+a ''

%ETVRTI DIO $ O KRALJEVSTV" TAME

::& 2.H)5 T?@ .+%2 ;1)D T.@?B5? +)TD 0+@?- osim boanske i ljudske vrhovne vlasti, postoji i +1a)e6s(6o (ame& + obzirom da jeavao utvaraiprevarant, to kraljevstvo tame jesavez varaliakoji se slue mra$nimu$enjima (skrivajui pravog boga" da steknu vlast u nekoj zemlji- taj mrak je onaj koji ne nau$ava +veto pismo, koji ne priznaje susa ;rista itd& Tama


21/23

dolazi od naegprirodno% neznanja- u tom prostoru naeg neosvijetljenog uma, postojimogunost da kraljevstvo tame doe kao babaroga- najvee neznanje koje ima potencijal za ''kraljevstvo tame'' je nepoznavanje +vetogpisma& z toga slijedi i njegovo izvrtanje- takvo neznanje pokazuju oni koji tvrde da je Crkva '';raljevstvo boje'' na zemlji& ?li

vladaru se, po H&, mora biti posluniji nego papi& ;ler nema ''iure divino'', a gradi se kaoda ima& 5ema razlikovanja kanonskih i%raanskih zakona na istoj razini7- dalje H& navodi neka druga kriva u$enja (o vje$nom ivotu i smrti, o egzorcizmu,krtenju", ali /a6'*e se &1o('6' (ome 3a &a&'/s(6o ' /e+o o6o4ema)s+o >K1a)e6s(6obo5e> 'ma0 &1'ma( /a3 6)a3a6'/om 61ho6/o7 6)a3a1a- H& umanjujepaklene muke, vjerojatno zato to eli da u ljudi bude vei strah odvrhovnog vladara nego od onozemaljskog, kako i urednik eng& izdanja sugerira

:>& 2@5%D 21.D@ +T?C@? 0D?5+; 1%D- predodbe onih koji su davnu umrli i sli$nih stvari zove se demonima& 0ogani suuspostavili 3emo/o)o7'0kako bi drali svoj narod u strahu i lake vladali

- Crkva je prihvatila te poganske (po Hobbesu" gluposti, te je i sama povjerovala uzloduhe i u to da ih moe istjerivati (to je e%zorcizam"& Crkva je zadrala i jo nekeostatke poganstva! $ak do mjere idolopoklonstva (vidi dolje6 H& pljuje 1imsku crkvu"-tovanje- postoji graansko tovanje i tovanje boga6 ako pred vladarom kleknemo, tonije iskazivanje boanskog tovanja, nego graanskog- tovanje poganskih ostataka je idolopoklonstvo& Te lane slike, koje koristi i1imokatoli$ka crkva (kako je gore navedeno", su ostatak poganstva i vode u tamu

:A& T?@ .+%2 +01?95 K%9K 4?;)T 012?- ;')o4o;'a


22/23

- dakle, ?ristotelova #ilozo#ija je isprazna, i ta #ilozo#ija ''o361a>duhovni mrak>> '' s0 (6o1@'papa i rimsko sveenstvo, a u cilju da svjetovne vladareizvlaste i nametnu svoju vlast& ?li dobri i kongenijalni engleski vladari su sredili zlo$estepape, $ije je ''kraljevstvo tame'' izraslo iz poganstva (ostaci poganstva se vide i u tome tose u rimokatoli$kim obredima koristi latinski, pogani jezik, kae Hobbes"

#REGLED I 8AKLJ"%AK- $ovjek ve zbog kontradiktornosti i razli$itosti svojihstrasti (pa i razuma" nijesposoban (tj& nije mogue da je sposoban" upravljati svim drutvenim dunostima (''/'eo&1em)e/ 4a 0&1a6)a/e s6'm 310*(6e/'m 305/os('ma ''"- ipak, od%ojemje mogue dovesti strasti u neku ravnoteu, da se one ''izmire'' (kako bi se


23/23

stvorio dobar graanin"! npr& jedan graanin imastrah od zakona, ali je hrabarprotiv''javnog neprijatelja''& Mo70

Documents

144452801 Hobbes Thomas Levijatan