APENDIX

PRESS CLIPPING FOR NEWS

GIKIL Suffers Great

Consequences Because of

Non Appointment of State

Body

Prepared by GIKIL Corporate Communications & CSR

Team

LUKAVAC, JUNE 2011

This article was published on May 30th, 2011 GIKIL's

Corporate Communications Team prepared and published this article in cooperation with BMG. We had excellent media coverage.

First we will introduce you to the original version of article

translated into English. After that we will present all Media where

article is published.

The original version of article:

GIKIL Suffers Great Consequences Because of Non

Appointment of State Body

http://www.gikil.ba/en/news/4-novosti/74-zbog-neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-

velike-posljedice

Tuesday, 31 May 2011 09:11

Bosnia and Herzegovina is a signatory of the Kyoto

agreement which defines the dynamics of the reduction of

gases that cause the greenhouse effect on the Earth.

First of all, it refers to the reduction of carbon emissions (the

group of gases in professional circles is known as CER).

But, the implementation of commitments is in a small

percentage in Bosnia and Herzegovina, which is creating a

lot of problems and unnecessary losses for the domestic

companies.

With the adoption of procedures for reducing greenhouse gases emissions it will be possible

the creation of conditions for the sale of CERs gases that could allow an inflow of 70 million

U.S. dollars into the country annually.

Lack of legislation in Bosnia and Herzegovina does not create necessary conditions for large

companies to invest in polution reduction.

GIKIL (Global Ispat Koksna Industrija Lukavac) has also been facing this problem for some

time. GIKIL was the first company in B&H that had initiated a CDM project - certified

reduction of greenhouse gas N2O in late 2007. N2O is a part of the waste gas generated

during the production of nitric acid.

GIKIL signed a contract with certified firms N-Serve from Germany and Johnson Matthew

from England in the beginning of 2008. The project documentation was completed and the

request to Department of Environmental Protection at the Ministry of Foreign Trade and

Economic Relations of BiH was submitted.

However, Government has still not designated the national authority for CDM - reducing

greenhouse gases and without that it has not developed adequate procedures for approving

this project at the state level.

Because of three years of waiting, GIKIL missed significant funds from the sale of CER’s

gases from CDM projects.

Developments in the European Union in recent years has led to a significant tightening of the

criteria. The absence of regulations governing this area could create long-term problems of

Bosnia and Herzegovina.

Specifically, if GIKIL is not able to implement this project over the next six months, due to

new rules of the UNFCCC (United Nations Convention on Climate Change), company will

not be able to realize any sales of CERs gases, and therefore will not be able to provide any

investment in a very expensive technology for environmental preservation.

Because of all this, GIKIL urges state authorities to take all actions to resolve this situation.

This would reduce the pollution of cities, provide technology for the treatment of gases and

significant financial resources could be realized in BiH.

http://www.tip.ba/2011/05/31/zbog-neimenovanja-drzavnog-tijela-gikil-trpi-velike-posljedice/

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike

posljedice

Apel iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje

emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,

preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara

izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura

za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im

omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije - Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM - smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110531034

31.05.2011.

Apel iz Lukavca

Zbog neimenovanja vlasti GIKIL trpi velike posljedice

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyota, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje

emisije ugljenika (ta grupa gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim, preuzete

obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike

probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje

stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv

od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johnson Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša.

Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu

sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova,

obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH, navedeno je u

saopštenju za javnost.

http://www.vijesti.nl/?p=59541

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi posljedice

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyota, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje

emisije ugljenika (ta grupa gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim, preuzete

obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike

probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje

stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv od

70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i

Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da investiraju u smanjenje štetnih plinova,

što dovodi do nevjerovatne situacije – država umjesto da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona

nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global Ispat

koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH

pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se

nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johnson Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša.

Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu

sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova,

obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH, navedeno je u

saopštenju za javnost.

http://www.seebiz.net/poslovanje/kompanije/apel-iz-gikila-zbog-neimenovanja-

drzavnog-tijela-kompanija-trpi-velike-posljedice

31.05.2011

Apel iz GIKIL-a: Zbog neimenovanja državnog tijela

kompanija trpi velike posljedice

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama

da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje

emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,

preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara

izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura

za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im

omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=42116

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike

gubitke

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika

smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to

se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim

krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se

u malom procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim

kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje

stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im

omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim

kompanijama da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do

nevjerovatne situacije – Država umjesto da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona

nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global

Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je

prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji

azotne kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-

Serve iz Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna

dokumentacija i podnijet je zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, još uvijek nije imenovano

državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova, te se s tim nisu ni razvile

odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom nivou. Zbog

tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg

pooštravanja kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi

stvoriti dugoročne probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne

bude u mogućnosti da implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog

novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene),

neće se moći realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim neće se moći

obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša. Stoga su

iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da

poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva

bi pristigla u BiH.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/436170

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike

posljedice

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz

Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat

staklene bašte. Prije svega to se odnosi na

smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova

se u stručnim krugovima naziva CER).

Međutim, preuzete obaveze Bosne i

Hercegovine tek se u malom procentu

realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme

domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke.

Uvođenjem procedura za smanjenje

stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv

od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

http://mjalo.net/region/tip/388549-195-26-84644.html

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike

posljedice

Apel iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje

emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,

preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara

izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura

za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im

omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije - Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM - smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

http://tuzla-x.ba/Vijesti/zbog-neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-velike-

posljedice.html

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike

posljedice

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.

Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim

krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom

procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne

gubitke.

Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER

gasova, što bi im omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini.

Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da implementira ovaj projekat u narednih

šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske

promjene), neće se moći realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim neće se moći

obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša.

Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu

sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova,

obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH.

http://www.bih-rss.net/article_apel_iz_gikil-

a_zbog_neimenovanja_dr%C5%BEavnog_tijela_kompanija_trpi_velike_posljedice__7678

501.htm

31.05.2011.

Apel iz GIKIL-a: Zbog neimenovanja državnog tijela

kompanija trpi velike posljedice

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama

da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje

emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,

preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara

izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura

za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im

omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

http://www.mojatuzla.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=5111:zbog-neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-velike-posljedice&catid=47:privreda&Itemid=108

31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike

posljedice

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja plinova

koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.

Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima

naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju,

što stvara izuzetno velike probleme domadim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem

procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im

omogudilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogudava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto da

zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u

GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH

pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u

sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz Njemačke i

Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je zahtjev Odjelu za

zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, još uvijek nije

imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova, te se s tim nisu ni razvile

odgovarajude procedure za odobravanje ovog projekta na državnom nivou. Zbog tri godine čekanja

Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri tome propustio značajna sredstva od

prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja kriterija.

Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne probleme Bosni i

Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogudnosti da implementira ovaj projekat u

narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske

promjene), nede se modi realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim nede se modi obezbijediti ni

ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne

industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila.

Time bi se smanjila zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišdavanje i značajna sredstva

bi pristigla u BiH.

http://bizon.ba/industrija/12337-apel-iz-gikil-a-trpimo-velike-posljedice.html

31.05.2011.

Apel iz GIKIL-a: Trpimo velike posljedice

Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja

plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.

Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim

krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom

procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne

gubitke.

Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER

gasova, što bi im omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to.

Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još

krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta,

certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri

proizvodnji azotne kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

http://www.hercegovina.info/bhmediji/sarajevo-x/apel-iz-lukavca-zbog-neimenovanja-vlasti-gikil-trpi-velike-

posljedice-9752

31.05.2011.

Apel iz Lukavca: Zbog neimenovanja vlasti GIKIL trpi

velike posljedice

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogudava velikim kompanijama da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – država umjesto da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne kiseline. Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz Njemačke i Johnson Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova, te se s tim nisu ni razvile odgovarajude procedure za odobravanje ovog projekta na državnom nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta. Razvoj događaja u Evropskoj uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogudnosti da implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), nede se modi realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim nede se modi obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišdavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH, navedeno je u saopštenju za javnost.

http://www.nina.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1907:zbog-

neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-velike-posljedice&catid=34:bih&Itemid=53

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL

trpi velike posljedice

Lukavac, 31. maj/svibanj (nina) – Bosna i

Hercegovina potpisnik je dogovora iz

Kyotoa, kojim se definira dinamika

smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju

efekat staklene bašte. Prije svega to se

odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta

skupina gasova se u stručnim krugovima

naziva CER).

http://vijesti-dana.com/biznis/4108/apel-iz-lukavca-zbog-neimenovanja-drzavnog-tijela-gikil-

trpi-posljedice/

Apel iz Lukavca: Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi posljedice Posted by Admin On Maj - 31 - 2011

Sarajevo-x.com – Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyota,

kojim se definira dinamika smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju

efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije

ugljenika (ta grupa gasova se u stručnim krugovima naziva CER).

Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom

procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne

gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za

prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

PROČITAJ OPŠIRNIJE» Izvor: Sarajevo-x.com – Biznis

http://www.internovine.com/index.php/koktel/43-kokteli/6813-zbog-neimenovanja-dravnog-

tijela-gikil-trpi-velike-posljedice

Apel iz GIKIL-a Global Ispat koksne industrije Lukavac/31.05.2011.

Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike posljedice

BMG: Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa,

kojim se definira dinamika smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.

Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim

krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom

procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne

gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za

prodaju CER gasova, što bi omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.

Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da

investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije - Država umjesto

da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali

ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine

kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja

stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne

kiseline.

Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz

Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je

zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM - smanjenje stakleničkih gasova,

te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri

tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.

Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja

kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da

implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna

tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u

BiH.

BMG Bosanska medijska grupa Tuzla