View
579
Download
1
Category
Preview:
DESCRIPTION
Qualitative and quantitative evaluation of the UNICEF Montenegro awareness-raising campaign "It's about ability" - 2012 - UNICEF Montenegro and Ipsos Strategic Marketing
Citation preview
2012
Sadržaj
• Metodologija
• Stavovi o Unicefu
• Upoznatost sa Paraolimpijskim i Specijalnim olimpijskim igrama
• Interakcija sa djecom sa smetnjama u razvoju
• Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
• Stavovi građana o Dnevnim centrima i Grupnim kudama
• Vidljivost kampanje „Govorimo o mogudnostima“
• TV kampanja
• Ključni događaji realizovani u okviru kampanje
• Imidž kampanje
• Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju
• Pozitivne promene stavova prema djeci sa smetnjama u razvoju
• Sažetak
2
Metodologija
• Ad hoc f2f anketa u kudi ispitanika
• Prikupljanje podataka na uzorku reprezentativnom za populaciju građana Crne Gore starih 18+ godina
• Veličina ciljne populacije: 474 655
• Veličina uzorka: 1206 (sa 152 uzoračke tačke)
• Tip uzorka: stratifikovani troetapni uzorak verovatnode sa slededim etapama:
Jedinica prve etape - teritorija biračkog mesta – približna veličina oko of 200 HH (PPS sa verovatnodom proporcionalnom veličini)
Jedinica druge etape - domadinstva odabrana metodom slučajnog koraka počev od datih adresa (SRSWoR)
Jedinica trede etape – članovi domadinstva izabrani sa istom verovatnodo (SRSWoR) – Kish tablice
• Stratifikacija se vrši po:
Tipu naselja – urban/rural
4 geo-ekonomska regiona
• Post stratifikacija se vrši po: polu, starosti, tipu naselja i geo-ekonomskim regionima
• Kontrola terenskog rada obuhvata 12% od ukupnog broja anketiranih u svim stratumima proporcionalno veličini uzorka, alogička kontrola i kontrola konzistencije se vrši u 100% slučajeva
• Period prikupljanja podataka: od 15. do 20. decembra 2012.
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 05% je +/- 1.2%
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 20% je +/- 2.2%
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 50% je +/- 2.8%
3
Uzorak
4
49%51%
23%19%
17%
27%
14%
20%
60%
21%
33%
18%
30%
20%
64%
36%
Mu
ška
rac
Že
na
18
-29
30
-39
40
-49
50
-64
65
+
Osn
ovn
o i n
iže
Sre
dn
je
Viš
e i v
iso
ko
Po
dg
ori
ca
Pri
mo
rje
Sje
ve
ro-z
ap
ad
Isto
k
Urb
an
Osta
lo
Pol Godine Obrazovanje Stratum Tip naselja
Upoznatost sa Paraolimpijskim i Specijalnim olimpijskim igrama
Upoznatost sa Paraolimpijskim igrama
6
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre (72% od ciljne populacije)
Ko učestvuje na Paraolimpijskim igrama?
Da, čuo/la
sam
72%
Ne, nisam
čuo/la
28%16%
11%
10%
7%
6%
3%
3%
2%
1%
2%
7%
35%Osobe/ sportisti sa invaliditetom
Hendikepirane osobe/ sportisti
Osobe/ sportisti sa smetnjama u razvoju
Osobe/ sportisti sa posebnim potrebama
Djeca sa smetnjama u razvoju
Djeca sa posebnim potrebama
Osobe sa smetnjama/ nedostacima/
poremedajem
Djeca sa invaliditetom
Paraplegičari/ paralizovani
Djeca sa hendikepom
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Da li ste čuli za Paraolimpijske igre? Ko učestvuje na Paraolimpijskim igrama?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da li ste čuli za Paraolimpijske igre?
Upoznatost sa Paraolimpijskim igrama
7
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre (72% od ciljne populacije)
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Paraolimpijske igre? Da li znate u kom gradu su organizovane?
0%
0%
0%
3%
60%
37%
0%1990
2000
2009
2010
2011
2012
Ne zna\Odbija
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Paraolimpijske igre?
1%
46%
53%London
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Da li znate u kom gradu su organizovane?
43% od svih građana Crne Gore
38% od svih građana Crne Gore
Da,
učestvovala
je
79%
Ne zna
17%
Ne, nije
učestvovala
4%
Upoznatost sa učešdem Crne Gore na Paraolimpijskim igrama
8
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre (72% od ciljne populacije)
Ne
30%
Da
69%
Ne zna\
Ne sjeda
se
1%
Da li je Crna Gora učestvovala na posljednjim Paraolimpijskim igrama?
Da li ste ispratili na televiziji, pročitali u novinama ili na Internetu bilo koju vijest o rezultatima naših sportista
sa posljednjih Paraolimpijskih igara?
(57% od svih građana Crne Gore)
(39% od svih građana Crne
Gore)
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre i potvrđuju da je Crna Gora učestvovala na posljednjim Paraolimpijskim igrama (57% od ciljne populacije)
Upoznatost sa Specijalnim olimpijskim igrama
9
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre (22% od ciljne populacije)
Ko učestvuje na Specijalnim olimpijskim igrama?
Da, čuo/la
sam
22%
Ne, nisam
čuo/la
78%
12%
12%
10%
9%
7%
7%
4%
2%
20%
16%Osobe/ sportisti sa invaliditetom
Deca sa posebnim potrebama
Deca sa smetnjama u razvoju
Hendikepirane osobe/ sportisti
Osobe/ sportisti sa posebnim potrebama
Osobe sa intelektualnim/ psihičkim
smetnjama
Osobe/ sportisti sa smetnjama u razvoju
Osobe sa smetnjama/ nedostacima/
poremedajem
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Da li ste čuli za Specijalne olimpijske igre? Ko učestvuje na Specijalnim olimpijskim igrama?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da li ste čuli za Specijalne olimpijske igre?
Upoznatost sa Specijalnim olimpijskim igrama
10
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre (22% od ciljne populacije)
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Specijalne olimpijske igre? Da li znate u kom gradu su organizovane?
1%
8%
24%
68%
0%1995
2010
2011
2012
Ne zna\Odbija
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Specijalne olimpijske igre?
9%
4%
68%
19%London
Atina
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Da li znate u kom gradu su organizovane?
2%
1.7%
Upoznatost sa učešdem Crne Gore na Specijalnim olimpijskim igrama
11
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre (22% od ciljne populacije)
Ne zna\
Odbija
43%
Da,
učestvovala
je
40%
Ne, nije
učestvovala
17%
Ne
40%
Da
55%
Ne zna\
Odbija
5%
Da li je Crna Gora učestvovala na posljednjim Specijalnim olimpijskim igrama?
Da li ste ispratili na televiziji, pročitali u novinama ili na Internetu bilo koju vijest o rezultatima naših sportista
sa posljednjih Specijalnih olimpijskih igara?
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre i potvrđuju da je Crna Gora učestvovala na posljednjim Specijalnim olimpijskim igrama (9% od ciljne populacije)
(9% od svih građana Crne
Gore)
(5% od svih građana Crne
Gore)
Upoznatost sa Paraolimpijskim i Specijalnim olimpijskim igrama
72% građana Crne Gore kaže da je čulo za Paraolimpijske igre i gotovo svi oni kao učesnike prepoznaju osobe sa smetnjama u razvoju, a od njih je 17% (12% ukupne populacije) koji navode da su djeca sa smetnjama u razvoju učesnici Paraolimpijskih igara.
Dalje, od svih koji kažu da su čuli za Paraolimpijske igre, 60% zna da su posljednje organizovane 2012. godine (43% od svih građana Crne Gore), a 53% da su organizovane u Londonu (38% od svih građana Crne Gore). 79% od svih koji kažu da su čuli za Paraolimpijske igre zna da je Crna Gora učestvovala na tim igrama (57% od svih građana Crne Gore), a 69% kaže da u medijima ispratilo makar neku vijest o tome (39% od svih građana Crne Gore).
Kada je riječ o Specijalnim olimpijskim igrama, situacija je značajno drugačija pa tek 22% građana Crne Gore kaže da je čulo za Specijalne olimpijske igre. Od svih njih koji kažu da su čuli, tek 7% (1.5% od svih građana Crne Gore) nedvosmisleno tačno navodi ko su učesnici Specijalnih olimpijskih igara. Ipak, važno je naglasiti da svi koji su čuli za Specijalne olimpijske igre kao učesnike navode osobe sa smetnjama u razvoju.
Od svih koji su čuli za Specijalne olimpijske igre, tek 8% navodi tačnu godinu održavanja poslednjih igara ( 1.7% od svih građana Crne Gore), a 9% kaže da su poslednji put organizovane u Atini (2% od svih građana Crne Gore). Dalje, 9% svih građana Crne Gore smatra da je Crne Gora učestvovala na poslednjim Specijalnim olimpijskim igrama, a 5% od svih kaže da je ispratilo makar neku vijest u medijima o tom učešdu. 1
2
Interakcija sa djecom sa
smetnjama u razvoju
23%
17%
12%
10%
7%
6%
3%
3%
3%
2%
20%
27%
4%
9%
19%
2%
0%
1%
6%
2%
19%
24%
12%
3%
20%
0%
1%
1%
5%
2%
13%
28%
12%
7%
24%
1%
3%
2%
Hendikepirana djeca
Djeca sa posebnim potrebama
Djeca sa invaliditetom
Bolesna djeca
Djeca ometena u razvoju
Jadni, žalosni, nesredni
Djeca, kao i druga djeca, ne
pravi razliku
Djeca sa nedostatkom
Zaostala djeca/ zaostala u
razvoju
Retardirana djeca
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Izraz koji se najčešde koristi kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju – spontani odgovori
14
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su čuli za Unicef (2011: 94% od ciljne populacije; 2012: 95% od ciljne populacije)
Možete li mi redi koji izraz Vi lično najčešde koristite kada su u pitanju djeca čije su tjelesne, umne ili čulne sposobnosti ispod prosječnih mogudnosti djece u njihovom uzrastu?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične smetnje?
15
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične smetnje?
68
68
68
68
32
32
33
32
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne
Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju?
16 Baza: Ukupna ciljna populacija Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju?
13%
5%
4%
11%
8%
10%
11%
11%
14%
10%
4%
8%
11%
5%
14%
8%
8%
8%
8%
12%
20%
0%
17%
10%
5%
15%
13%
12%
8%
9%
6%
4%
13%
9%
6%
18%
12%
10%
10%
7%
10%
4%
Svakodnevno
Nekoliko puta nedjeljno
Jednom nedjeljno
Nekoliko puta mjesečno
Jednom mjesečno
Jednom u 2-3 mjeseca
Jednom u 6 mjeseci
Jednom godišnje
Rjeđe od jednom godišnje
Nemam nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
39
21
38
20
Da li ste se ikada družili sa djetetom/osobom sasmetnjama u razvoju?
A da li se Vaše dijete ikada družilo ili se sada druži sadjetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?
% DA - Novembar 2011. % DA - Decembar 2012.
Druženje sa djecom sa smetnjama u razvoju
17
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste se ikada družili sa djetetom/osobom sa smetnjama u razvoju? A da li se Vaše dijete ikada družilo ili se sada druži sa djetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?
Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju?
18 Baza: Ukupna ciljna populacija Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju?
7%
38%
44%
43%
12%
9%
3%
9%
32%
40%
45%
14%
11%
3%
8%
27%
35%
47%
16%
11%
5%
9%
34%
43%
45%
11%
8%
3%
Ne znam ništa o djeci sasmetnjama u razvoju
Veoma malo znam o djecisa smetnjama u razvoju
Sum -
Znam ponešto o djeci sasmetnjama u razvoju
Sum +
Znam mnogo o djeci sasmetnjama u razvoju
Znam veoma mnogo odjeci sa smetnjama u
razvoju
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do 18 godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju?
19 Baza: Ukupna ciljna populacija Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do18 godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju?
18%
16%
18%
13%
6%
30%
20%
19%
25%
14%
6%
17%
23%
23%
18%
11%
5%
20%
27%
22%
23%
12%
4%
13%
Do 3%
3.1-5%
5.1-10%
10.1-20%
Preko 20%
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Po Vašem mišljenju da li bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga dana moglo da postane poznati umjetnik, biznismen, uspješan političar ili državnik u Crnoj Gori?
20
Baza: Ukupna ciljna populacija Po Vašem mišljenju da li bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga dana moglo da postane poznati umjetnik, biznismen, uspješan političar ili državnik u Crnoj Gori?
77
62
14
25
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da, to je mogude % Ne zna % Ne, to nije mogude
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Interakcija sa djecom sa smetnjama u razvoju
Kao i u prethodnim talasima, velika vedina građana (68%) poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja čije dijete ima ovakve ili slične smetnje - nijesu nađene razlike između 1, 2, 3. i 4. talasa. Takođe, nijesu registrovane razlike kada je riječ o procentu građana koji su se družili sa djecom sa smetnjama u razvoju kao ni kod onih koji kažu da su se njihova djeca družila sa djecom koja imaju smetnje u razvoju.
Međutim, u ovom talasu je registrovan nešto vedi procenat građana koji kažu da nijesu informisani o djeci sa smetnjama u razvoju u odnosu na prethodni talas istraživanja, i to su češde od drugih oni koji imaju preko 65 godina, oni koji su završili samo osnovnu školu ili niže.
U odnosu na period prije sprovođenja kampanje “Govorimo o mogudnostima” značajno je porastao procenat građana koji smatraju da u populaciji djece do 18 godina ima do 10% djece sa smetnjama u razvoju. Takođe, značajno je smanjen procenat građana koji nemaju jasnu predstavu o tome koliko ima djece sa smetnjama u razvoju (sa 30% 2010. godine na 13% 2012. godine). Kada se posmatraju promjene u odnosu na prethodni talas, nastavljen je trend opadanja procenta onih građana koji nemaju jasnu predstavu o tome koliko ima djece sa smetnjama u razvoju (sa 20% 2011. godine na 13% 2012. godine). Osim toga, u odnosu na prošlu godinu, registrovano je značajno više onih koji smatraju da u populaciji djece do 18 godina ima između 5% i 10% djece sa smetnjama u razvoju; sada to smatra 23% građana, a 2011. je to smatralo 18% građana.
Da bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga dana moglo da postane poznati umjetnik, biznismen, uspješan političar ili državnik u Crnoj Gori smatra 62% građana Crne gore, što je 15% manje nego u prethodnom talasu istraživanja koje je sprovedeno u novembru 2011. godine.
21
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
1
2
56
9
8
21
90
90
23
Država i društvo bi trebalo da učine sve što je unjihovoj modi, kako bi obezbijedili jednake
mogudnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju,bez obzira na troškove
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedničlanovi društva kao i svi ostali građani.
Država i društvo nijesu u mogudnosti da značajnopomognu djeci sa smetnjama u razvoju, ma koliko se
trudili i ulagali novca.
% Ne slažem se % Neodlučan/na sam % Slažem se
Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju
23
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
4
1
2
1
4
4
4
9
92
95
94
90
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Ne slažem se % Neodlučan/na sam % Slažem se
Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj modi, kako bi obezbijedili jednake mogudnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju, bez obzira na troškove.
24
Baza: Ukupna ciljna populacija Sada du Vam pročitati nekoliko tvrdnji. Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani.
25
Baza: Ukupna ciljna populacija Sada du Vam pročitati nekoliko tvrdnji. Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
11
4
1
2
16
12
6
8
74
84
92
90
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Ne slažem se % Neodlučan/na sam % Slažem se
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Država i društvo nijesu u mogudnosti da značajno pomognu djeci sa smetnjama u razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca.
26
Baza: Ukupna ciljna populacija Sada du Vam pročitati nekoliko tvrdnji. Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
47
63
61
56
17
15
18
21
36
22
22
23
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Ne slažem se % Neodlučan/na sam % Slažem se
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju – prosječne ocjene
27
Prosječne ocene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
4,52
4,47
2,38
4,33
4,31
2,50
Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u
njihovoj modi, kako bi obezbijedili jednake
mogudnosti i šanse za djecu sa smetnjama u
razvoju, bez obzira na troškove
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni
članovi društva kao i svi ostali građani.
Država i društvo nijesu u mogudnosti da značajno
pomognu djeci sa smetnjama u razvoju, ma koliko
se trudili i ulagali novca. Novembar 2011
Decembar 2012
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Koja od sledede dvije tvrdnje je bliža Vašim stavovima?
28 Baza: Ukupna ciljna populacija Koja od sledede dvije tvrdnje je bliža Vašim stavovima?
28
40
36
34
72
59
63
65
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Dijete sa smetnjama u razvoju bi prevashodno trebalo da se prilagođava životu u društvu, uz pomod porodice i okoline
% Ne zna / Bez odgovora
% Društvo i sredina u kojoj dijete živi bi prevashodno trebalo da se prilagođavaju djetetu sa smetnjama u razvoju, uvažavajudisve njihove sprecifičnosti
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Koja od slededih tvrdnji je bliža Vašim stavovima?
29 Baza: Ukupna ciljna populacija Koja od slededih tvrdnji je bliža Vašim stavovima?
15
21
18
19
80
71
78
69
5
7
3
9
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Pružanjem stručne pomodi i posebnim odnosom društva i institucija, mogude je dijete sa smetnjama u razvoju U POTPUNOSTIosposobiti za život u društvu
% Ne zna / bez odgovora
% Pružanjem stručne pomodi i posebnim odnosom društva i institucija, mogude je dijete sa smetnjama u razvoju DONEKLEosposobiti za život u društvu
% Bez obzira na stručnu pomod i poseban odnos države i društva, nije mogude učiniti NIKAKAV IOLE ZNAČAJAN NAPREDAK kadaje riječ o osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za život u društvu.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
30
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
49
25
26
9
11
10
10
5
25
38
34
17
19
16
20
23
23
32
37
71
67
71
68
68
Crna Gora trenutno ima mnogo vedih problema i mnogo važnijih pitanjanego što je prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama urazvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji
bi radili sa tom djecom.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvojudovodi do toga da nastavnici njima posveæuju previše pažnje, pa druga
djeca ostaju pomalo uskraæena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađajuspecijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo biboljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se nataj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvojupozitivno utiče na njihov razvoj
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imajumanje šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sasmetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova
potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države idruštva.
% Ne slažem se % Nedlučan/ na % Slažem se
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se (4+5)
31
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
74%
66%
64%
59%
57%
50%
41%
17%
80%
66%
69%
64%
64%
45%
41%
20%
68%
65%
67%
66%
66%
42%
34%
20%
68%
71%
68%
67%
71%
37%
32%
23%
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama
u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece
trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i društva.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi
boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imaju
manje šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se na
taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
pozitivno utiče na njihov razvoj.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
dovodi do toga da nastavnici njima posveduju previše pažnje, pa druga djeca
ostaju pomalo uskradena.
Crna Gora trenutno ima mnogo vedih problema i mnogo važnijih pitanja
nego što je prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u
razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji
bi radili sa tom djecom.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se (1+2)
32
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
63%
24%
23%
18%
18%
12%
11%
7%
64%
24%
27%
14%
14%
8%
9%
5%
53%
26%
19%
12%
10%
9%
7%
4%
49%
25%
26%
10%
11%
10%
9%
5%
Crna Gora trenutno ima mnogo vedih problema i mnogo važnijih pitanja nego što je
prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje
novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do
toga da nastavnici njima posveduju previše pažnje, pa druga djeca ostaju pomalo
uskradena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađaju specijalizovane
ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno
utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se na taj
način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imaju manje
šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem
razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u
razvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ove djece trebalo
da bude jedan od važnijih zadataka države i društva.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – prosječne ocjene
33 Prosječne ocene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
3,91
3,54
3,60
3,71
3,65
3,43
3,24
2,35
4,02
3,73
3,69
3,74
3,67
3,33
3,16
2,35
3,96
3,81
3,79
3,87
3,72
3,36
3,08
2,45
3,91
3,91
3,82
3,79
3,78
3,21
3,07
2,59
Škole u Crnoj Gori nijesu građene tako da budu dostupne djeci sa
smetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova
potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i
društva.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
pozitivno utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, jer se
na taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
I kad djeca sa posebnim potrebama prođu kroz svoje obrazovanje, imaju
manje šanse da se zaposle nego ostali građani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi
boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohađaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju
dovodi do toga da nastavnici njima posveduju previše pažnje, pa druga
djeca ostaju pomalo uskradena.
Crna Gora trenutno ima mnogo vedih problema i mnogo važnijih pitanja
nego što je prilagođavanje redovnih škola potrebama djece sa
smetnjama u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje
nastavnika koji bi radili sa tom djecom.
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011 Decembar 2012
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
34
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
25
39
11
9
18
6
2
4
35
25
38
32
22
19
16
15
39
36
51
58
60
74
81
80
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga
djeca obično bivaju zapostavljena.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim
ustanovama nego da žive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički
stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog staranja,
bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su
žrtve nesrednog slučaja.
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti
moraju da mu podrede život.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju,
nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može očekivati da sve
izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva
% Ne slažem se % Nedlučan/ na % Slažem se
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se (4+5)
35
84%
80%
77%
76%
62%
51%
46%
43%
85%
84%
73%
68%
59%
52%
40%
40%
84%
77%
66%
53%
53%
53%
35%
33%
80%
81%
74%
60%
51%
58%
36%
39%
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može
očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u
razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u
potpunosti moraju da mu podrede život.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju,
jer su žrtve nesrednog slučaja.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama,
jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju,
druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Avg 2010
Dec 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se (1+2)
36
29%
22%
18%
12%
7%
6%
6%
5%
34%
31%
14%
14%
14%
3%
7%
4%
38%
28%
15%
11%
20%
4%
10%
4%
39%
25%
9%
11%
18%
4%
6%
2%
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim
ustanovama nego da žive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga
djeca obično bivaju zapostavljena.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog staranja,
bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od
druge djece.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su
žrtve nesrednog slučaja.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može očekivati da sve
izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti
moraju da mu podrede život.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju,
nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
37 Prosječne ocene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
3,30
3,90
3,90
3,50
4,00
4,10
3,30
3,70
3,00
4,00
3,80
3,50
3,70
4,10
3,10
3,50
2,95
3,93
3,71
3,51
3,45
4,13
3,05
3,50
2,93
4,02
3,94
3,70
3,62
4,13
3,18
3,52
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama,
jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u
razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podižu djecu sa smetnjama u razvoju obično u
potpunosti moraju da mu podrede život.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju,
jer su žrtve nesrednog slučaja.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne može
očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju,
druga djeca obično bivaju zapostavljena.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece.
Avgust 2010 Decembar 2010 Novembar 2011 Decembar 2012Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Po vašem mišljenju da li bi država trebala da pruži finansijsku pomod porodicama sa djecom zaostalom u razvoju?
38
97
89
93
94
3
8
5
4
1
4
2
2
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija Po Vašem mišljenju, da li bi država trebalo da materijalno pomaže porodice djece sa smetnjama u razvoju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Prava djece u Crnoj Gori
39
40
43
47
48
51
44
41
41
13
12
11
10 Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u manjoj mjeri nego prava druge djece
% Ne zna / Bez odgovora
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se podjednako kao prava druge djece
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u vedoj mjeri nego prava druge djece
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li se, po Vašem mišljenju, prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju u vedoj, istoj ili manjoj mjeri od prava druge djece?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
Devet od deset građana smatra da država i društvo treba da učine sve što je u njihovoj modi da obezbijede jednake mogudnosti za djecu sa smetnjama u razvoju. Ipak, to je 4 procentna poena manje nego u prethodnom talasu što je statistički značajno na nivou 0.05. Međutim, ako se posmatra u odnosu na početak kampanje, ta razlika nije statistički značajna.
U odnosu na prethodni krug istraživanja procenat građana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani nije značajno promijenjen, ali u odnosu na period koji je prethodio kampanji „Govorimo o mogudnostima“ registrovan je rast za 16 procentnih poena što je statistički značajno na nivou 0.05 (sada to smatra 90% građana, a 2010. godine 74% građana).
Da društvo i država imaju mogudnosti značajno da pomognu djeci sa teškodama smatra 56% građana Crne Gore što je za 9% više nego u periodu prije kampanje „Govorimo o mogudnostima“.
U ovom talasu je registrovano značajno povedanje onih koji smatraju da bez obzira na stručnu pomod i poseban odnos države i društva, nije mogude učiniti NIKAKAV IOLE ZNAČAJAN NAPREDAK kada je riječ o osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za život u društvu; sada to smatra 9% građana, dok je prošle godine ovo mišljenje delilo 3% građana.
40
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
Sedam od deset građana Crne Gore (71%) smatra da bi uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka, i to je značajno povedanje u odnosu na prethodni talas, 2011. godine, kada je ovo smatralo 65% građana. Takođe, značajno je porastao procenat onih građana koji ne smatraju da je za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo bolje da pohađaju specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole (sa 19% građana 2011. godina na 26% građana 2012. godine).
Mišljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim ustanovama ili da žive u sopstvenim porodicama su i dalje podijeljena – značajno je da institucionalizaciju podržava 10% građana manje nego u periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o mogudnostima (2010. godine je institucionalizaciju podržavalo 46% građana, a sada to čini 36% građana).
Vedina (80%) smatra da je porodicama u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju neophodna podrška šireg društva. Ako detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica, vidjedemo da 74% građana smatra da roditelji ove djece obično u potpunosti moraju da im podrede život (8% više nego u prethodnom talasu), a za 6% se povedao procenat građana koji se slažu sa tvrdnjom da su druga djeca obično zapostavljena u porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju.
41
Stavovi građana o Dnevnim
centrima i Grupnim kudama
Da li znate šta su Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju?
43 Baza: Ukupna ciljna populacija Da li znate šta su Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju?
57
57
41
42
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
44
U dnevnim centrima, djeca sa smetnjma u razvoju
svakodnevno učestvuju u raznim edukativnim i kreativnim aktivnostima koje pospješuju njihov razvoj i organizovane
su od strane stručnjaka raznih profila.
Djeca borave u dnevnom centru nekoliko sati dnevno, što njihovim roditeljima omogudava da budu zaposleni ili da za
to vrijeme završe neke od kudnih obaveza. Na ovaj način, pruža se pomod porodicama djece sa smetnjama u razvoju
i sprečava se odvajanje djece od njihovih porodica.
Stvaranjem mreže dnevnih centara, koja de obuhvatiti svaku opštinu u Crnoj Gori, spriječide se odvajanje djece sa
smetnjama u razvoju od njihovih porodica, pa de se tako i smanjiti broj djece u institucijama.
Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju
Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
45
85
88
14
11
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem gradu otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
46
2
3
96
96
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem gradu otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
Da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
47
3
5
94
93
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
Dnevni centri
48
88
93
96
Oni koji smatraju da je u njihovom gradu potrebno
otvoriti Dnevni centar za djecu sa smetnjama urazvoju
Oni koji nemaju ništa protiv da se u njihovom
neposrednom komšiluku otvori Dnevni centar zadjecu sa smetnjama u razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv da se u njihovom graduotvori Dnevni centar za djecu sa smetnjama u
razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju? A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem gradu otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju? A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
Da li znate šta su Grupne kude za djecu sa smetnjama u razvoju?
49
34
33
66
66
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li znate šta su Grupne kude za djecu sa smetnjama u razvoju?
50
Grupne kude imitiraju porodično okruženje i predstavljaju
alternativu za djecu koja borave u instituciji, ali ne i zamjenu za pravo djeteta da živi u porodici.
Radi se dakle, o privremenom smještaju dok se ne stvore uslovi da se dijete vrati u biološku porodicu; da se za njega
nađe odgovarajuda hraniteljska porodica; da se dijete usvoji ili pripremi za samostalan život.
U jednoj grupnoj kudi živi najviše petoro djece sa stručnjacima koji im pružaju ljubav i stručnu pomod za
pravilan rast i razvoj u atmosferi u kojoj se imitira porodično okruženje.
Grupne kude za djecu sa smetnjama u razvoju
Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Grupnu kudu za djecu sa smetnjama u razvoju?
51
79
78
21
21
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Grupnu kudu za djecu sa smetnjama u razvoju?
A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem gradu otvorila Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju?
52
2
4
97
96
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem gradu otvorila jedna mala Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju?
Da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorila Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju?
53
3
7
96
93
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorila jedna mala Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Grupne kude
54
78
93
96
Oni koji smatraju da je u njihovom radu potrebnootvoriti Grupnu kudu za djecu sa smetnjama u
razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv da se u njihovomneposrednom komšiluku otvori Grupna kuda za
djecu sa smetnjama u razvoju
Oni koji nemaju ništa protiv da se u njihovom graduotvori Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li je u Vašem gradu potrebno otvoriti Grupnu kudu za djecu sa smetnjama u razvoju? A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem gradu otvorila jedna mala Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju? A da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorila jedna mala Grupna kuda za djecu sa smetnjama u razvoju?
Stavovi građana prema Dnevnim centrima i Grupnim kudama
Stavovi građana prema Dnevnim centrima i Grupnim kudama za decu sa smetnjama u razvoju se ne razlikuju u poređenju sa prethodnim talasom istraživanja i generalno su veoma pozitivni.
Skoro 90% građana mišljenja je da bi trebalo otvoriti Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, odnosno zanemarljiv njih se ne slaže sa idejom otvaranja ovakvog centra u njihovom gradu (3%) ili komšiluku (5%).
Kada je riječ o Grupnim kudama za djecu sa smetnjama u razvoju, 78% građana se slaže sa otvaranjem ovakvih kuda, dok bi 4% njih imalo nešto protiv otvaranja Grupne kude u njihovom gradu, a 7% njih protiv otvaranja Grupne kude u njihovom neposrednom komšiluku.
55
56
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogudnosti”
Da li ste prethodnih mjeseci primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue?
57
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste u prethodnih mjeseci, primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue?
55
58
45
42
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne
Da li se sjedate ko je pokretač/ ko su pokretači inicijatori ove kampanje?
58
59%
19%
8%
7%
4%
29%
60%
24%
7%
6%
6%
27%
UNICEF
Vlada Crne Gore
Udruženje roditelja
hendikepirane dece
Evropska unija
NVO
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue (2011: 55% od ciljne populacije, 2012: 58% od ciljne populacije) Da li se sedate ko je pokretač/ ko su pokretači inicijatori ove kampanje?
Unicef, Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju su u prethodna 3 mjeseca, tj. od početka septembra imali kampanju vezanu za djecu sa smetnjama u razvoju „Govorimo o mogudnostima“. Da li ste primijetili ovu Unicefovu kampanju?
59
62
73
38
26
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacija Unicef, Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju su u prethodnih mjeseci imali kampanju vezanu za djecu sa smatnjama u razvoju „Govorimo o mogudnostima“. Da li ste primijetili ovu Unicefovu kampanju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Gdje ste, na kojim mjestima i u kojim medijima, videli ili čuli za ovu kampanju?
60
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su čuli bilo koju od ovih poruka (2011: 65% od ciljne populacije; 2012: 73% od ciljne populacije) Gdje ste, na kojim mjestima i u kojim medijima, vidjeli ili čuli za ovu kampanju?
78%
48%
26%
20%
12%
12%
1%
1%
81%
28%
40%
18%
43%
6%
4%
2%
0%
3%
1%
TV reklama (spot)
Bilbordi i ulični posteri
Reklama u novinama
TV emisija (vijesti, prilozi ili posebne emisije)
Članak u novinama
Radio emisija (vesti, prilozi ili posebne emisije)
Bioskop Ster Cinema u Podgorici
Muzički spot
Na nekom događaju u lokalnoj zajednici - događaj u školi
Fejsbuk stranici Unicef-a
Internet sajtu Unicef-a
Online portalima
Drugo
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
40%
38%
33%
24%
23%
10%
3%
1%
33%
69%
2%
5%
10%
19%
2%
2%
TV Vijesti
TV Crna Gora (1 program)
TV In
TV Pink Montenegro
TV Atlas
TV Crna Gora (2 program)
TV Elmag
TV Montena
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Na kojim TV stanicama ste vidjeli emisije, priloge, vijesti ili reklamu (spot) o kampanji „Govorimo o mogudnostima“?
61
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su čuli o kampanji na TV-u (2011: 55% od ciljne populacije; 2012: 70% od ciljne populacije) Na kojim TV stanicama ste vidjeli emisije, priloge, vijesti ili reklamu (spot) o kampanji „Govorimo o mogudnostima“?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
38%
27%
21%
8%
6%
4%
4%
4%
63%
9%
14%
10%
1%
5%
9%
4%
Radio Crna Gora
Radio Elmag
Radio D
Radio D+
Radio Montena
Radio Delfin
Radio Antena M
Radio Fokus, Bijelo Polje
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Na kojim radio stanicama ste čuli emisije, priloge ili vijesti o kampanji „Govorimo o mogudnostima“?
62
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su čuli o kampanji na radio stanicama (2011: 7% od ciljne populacije; 2012: 13% od ciljne populacije) Na kojim radio stanicama ste čuli emisije, priloge ili vijesti o kampanji „Govorimo o mogudnostima“?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
67%
30%
16%
7%
6%
2%
7%
34%
23%
9%
4%
1%
67%Vijesti
Dan
Pobjeda
Dnevne novine
Monitor
Drugo
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
U kojim novinama ste pročitali članke ili videli reklamu u kojima se pominje kampanja „Govorimo o mogudnostima“?
63
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su čuli o kampanji iz novina (2011: 23% od ciljne populacije; 2012: 29% od ciljne populacije) U kojim novinama ste pročitali članke ili videli reklamu u kojima se pominje kampanja „Govorimo o mogudnostima“?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogudnostima”
Na pitanje da li su u prethodna 3 mjeseca primijetili neku kampanju vezanu za djecu sa smetnjama u razvoju, 58% ukupne populacije je odgovorilo potvrdno. Kampanju su nešto ređe primjetili stariji od 65 i oni koji imaju završeno osnovno obrazovanje. Dalje, od svih njih 60% spontano navodi da je Unicef pokretač te kampanje (35% ukupne populacije).
I na promptno pitanje da li su vidjeli kampanju Unicefa, Vlade Crne Gore, Delegacije Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju čak 73% građana je odgovorilo potvrdno, što je 11% više od prethodnog talasa.
Najvedi broj građana je vidio emitovani tv spot (81% od svih koji su čuli za neki od slogana iz kampanje). Muzički spot i članak u novinama je primjetilo četvoro od deset od svih građana koji su primjetili kampanju Unicefa.
Za razliku od prethodnog talasa, najvedi procenat građana je primjetio kampanju na TVCG. Građani su prošle godine u najvedem broju primetili kampanju na TV Vijesti (40%), a zatim na prvom programu TVCG (38%), dok sada dominira prvi program TVCG (69%), a tek onda sledi TV Vijesti (33%).
64
TV kampanja
TV kampanja
66
Baza: Oni koji su primetili reklamu (2011: 55% od ciljne populacije; 2012: 67% od ciljne populacije)
6755
3345
Decembar 2012.Novembar 2011.
% Ne
% Da
Da li ste primetili TV reklamu, u okviru kampanje koju je pokrenuo Unicef, u kojoj se pojavljuje DJEVOJČICA SA
SMETNJAMA U RAZVOJU KAKO SVIRA BUBNJEVE (2011) / MARIJANA GORANOVID, MLADA SPORTISTKINJA SA SMETNJAMA U RAZVOJU KOJA SE BAVI BACANJEM
KUGLE (2012)?
Kakav Vam je opšti utisak o ovoj reklami?
Baza: ukupna ciljna populacija
0%
1%
1%
17%
83%
41%
41%
0%
0%
0%
16%
84%
37%
47%
Veoma loš
Uglavnom
loš
Sum -
Niti dobar
niti loš
Sum +
Uglavnom
dobar
Veoma
dobar
Novembar 2011
Decembar 2012
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da ova reklama ostavi DOBAR utisak na vas?
67
21%
17%
10%
9%
5%
5%
5%
4%
3%
19%
12%
22%
8%
3%
2%
5%
10%
3%
8%
7%
Mogudnosti djece/ način da dokažu svoje sposobnosti
Pozitivan utisak, dobro osmišljeno
Hrabrost, snaga, borbenost djece
Uključivanje djece u društvo/ ravnopravnost u društvu
Promoviše ljubav, humanost, prihvatanje
Ubjedljiva, realna, edukativna poruka
Optimizam, radost djevojčice
Skretanje pažnje/ angažovanje društva
Pomod/ pažnja/ briga o toj djeci
Pozitivan primer/ podstrek drugim hendikepiranim licima
Divljenje/ poštovanje/ radost zbog njihovog uspeha
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Višestruki odgovori; Baza: oni čiji je generalni utisak o ovoj TV reklami bio dobar (2011: 46% ukupne ciljne populacije; 2012: 59% ciljne populacije) Zašto tako mislite. Šta je najviše uticalo na to da ova reklama ostavi dobar utisak na vas?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Primedenost muzičkog spota u okviru kampanje
68
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste primjetili muzički spot za pjesmu Ramba Amadeusa i djece Crne Gore „Govorimo o mogudnostima“ koji je emitovan na TV stanicama i internet portalima početkom 2012. Godine?
Da
45% Ne
55%
3%
4%
22%
74%
29%
45%
1%Veoma loš
Uglavnom loš
Loš (1+2)
Niti dobar niti loš
Dobar (4+5)
Uglavnom dobar
Veoma dobar
Da li ste primjetili muzički spot za pjesmu Ramba Amadeusa i djece Crne Gore „Govorimo o mogudnostima“ koji je
emitovan na TV stanicama i internet portalima početkom 2012. Godine?
Kakav Vam je opšti utisak o spotu i ovoj pjesmi?
Baza: Oni koji su primjetili muzički spot (45% od ciljne populacije) Kakav Vam je opšti utisak o spotu i ovoj pjesmi? Ocenite na skali od 1 do 5, gde 1 znači da vam je utisak veoma loš, a 5 da vam je utisak veoma dobar.
Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da ova pjesma i spot ostave DOBAR utisak na vas?
69
18%
14%
10%
8%
8%
8%
7%
6%
6%
5%
Zanimljiv/ dobro osmišljen spot
Deca u spotu/ zadovoljna, nasmejana deca
Humanost/ pružanje podrške, pomodi deci
Ideja/ poruka spota/ poučan spot
Skretanje pažnje društva/ budjenje svesti
Druženje dece sa smetnjama u razvoju sa zdravom
decom
Govori o jednakosti/ ravnopravnosti/ uključivanju
dece u društvo
Melodija/ tekst pesme
Učešde Ramba Amadeusa
Pokazuje mogudnosti/ trud/ borbenost dece sa
smetnjama u razvoju
Baza: Oni koji su primjetili muzički spot (33% od ciljne populacije) Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da ova pjesma i spot ostave dobar utisak na vas?
Primjedenost televizijskih emisija u okviru kampanje
70
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste primjetili TV emisije „Govorimo o mogudnostima“ koje su pravila djeca sa i bez smetnji u razvoju kao mladi novinari – 4 emisije od po 20 minuta emitovane su na Prvom kanalu TVCG tokom poslednje nedjelje novembra?
Da
32%
Ne
68%
1%
1%
27%
71%
34%
38%
1%Veoma loš
Uglavnom loš
Loš (1+2)
Niti dobar niti loš
Dobar (4+5)
Uglavnom dobar
Veoma dobar
Da li ste primijetili TV emisije „Govorimo o mogudnostima“ koje su pravila djeca sa i bez smetnji u razvoju kao mladi
novinari – 4 emisije od po 20 minuta emitovane su na Prvom kanalu TVCG tokom poslednje nedjelje novembra?
Kakav Vam je opšti utisak o TV emisijama?
Baza: Oni koji su primjetili TV emisije (32% od ciljne populacije) Kakav Vam je opšti utisak o TV emisijama „Govorimo o mogudnostima“? Ocenite na skali od 1 do 5, gde 1 znači da vam je utisak veoma loš, a 5 da vam je utisak veoma dobar.
Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da TV emisije ostave DOBAR utisak na vas?
71
23%
12%
12%
11%
9%
8%
7%
5%
5%
3%
2%
2%
9%
Informisanje, upoznavanje te dece/ budjenje svesti, pažnje
Druženje dece sa smetnjama u razvoju sa zdravom decom
Humanost/ pružanje pomodi, podrške
Borba za prava dece/ prihvatanje, jednakost u društvu
Mogudnosti dece/ način da dokažu svoje sposobnosti
Ideja, cilj, koncept emisije/ dobro osmišljeno, zanimljivo
Trud, upornost dece/ želja za uspehom
Dobra, pozitivna atmosfera/ zadovoljstvo dece
Stalno podsedanje/ uključivanje više ljudi/ više takvih
Sve/ kompletan utisak
Daje nadu, podsticaj, nove mogudnosti deci
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Baza: Oni koji su primjetili TV emisije (23% od ciljne populacije) Zašto tako mislite. Šta je najviše uticalo na to da TV emisije „Govorimo o mogućnostima“ ostave dobar utisak na vas?
TV kampanja
Ovogodišnju TV reklamu, u okviru kampanje koju je pokrenuo Unicef, primjetilo je znatno više građana (67%) u poređenju sa prethodnom godinom, kada je reklamu primetilo 55% građana. Građani generalno iskazuju pozitivan stav o ovoj reklami; na 84% njih reklama je ostavila pozitivan opšti utisak. Reklama je prvenstveno ostavila pozitivan utisak jer govori o hrabrosti i snazi djece sa smetnjama u razvoju (22%), kao i njihovim mogudnostima (19%). Takođe, u poređenju sa prošlogodišnjom reklamom, ona, prema mišljenju građana, izaziva skretanje pažnje (10%), predstavlja pozitivan primjer, odnosno podstrek drugima (8%) i izaziva divljenje zbog uspjeha djece (7%). Prošlogodišnja reklama je odavala dobar utisak zbog potenciranja mogudnosti djece sa smetnjama u razvoju da pokažu svoje sposobnosti (21%).
Kada je riječ o muzičkom spotu, njega je primjetilo nešto manje od polovine građana (45%) i on je na vedinu onih koji su ga vidjeli ostavio dobar utisak (74%), najčešde zbog toga što je zanimljiv (18%) i prikazuje zadovoljnu i nasmijanu djecu (14%).
Tredina građana (32%) primjetila je televizijske emisije u okviru kampanje i oni iskazuju pozitivan stav prema njima (71%); njihova najčešde navođena prednost tiče se informisanja građana i pružanja mogudnosti upoznavanja sa djecom sa smetnjama u razvoju (23%).
72
Ključni događaji realizovani u okviru
kampanje
Upoznatost sa aktivnostima đačkih parlamenata u okviru kampanje
74
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste ispratili ili čuli neku vijest ili prilog u vezi sa aktivnostima đačkih parlamenata koji promovišu jednaka prava djece sa smetnjama u razvoju? Kakav Vam je opšti utisak o ovim događajima? Ocijenite na skali od 1 do 5, gde 1 znači da vam je utisak veoma loš, a 5 da vam je utisak veoma dobar.
Da
31%
Ne
69%
1%
1%
28%
58%
32%
26%
0%Veoma loš
Uglavnom loš
Loš (1+2)
Niti dobar niti loš
Dobar (4+5)
Uglavnom dobar
Veoma dobar
Da li ste ispratili ili čuli neku vijest ili prilog u vezi sa aktivnostima đačkih parlamenata koji promovišu jednaka
prava djece sa smetnjama u razvoju? Kakav Vam je opšti utisak o ovim događajima?
Upoznatost sa osnivanjem volonterskih klubova za druženje djece sa i bez smetnji u razvoju
75
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste čuli da su u BARU, HERCEG NOVOM, PLJEVLJIMA I BIJELOM POLJU osnovani volonterski klubovi za druženje djece sa i bez smetnji u razvoju u lokalnoj zajednici, a koji su organizovani u lokalnim školama u partnerstvu sa Udruženjima roditelja djece sa smetnjama u razvoju? Kakav Vam je opšti utisak o formiranju ovih volonterskih klubova za druženje djece sa i bez smetnji u razvoju? Ocijenite na skali od 1 do 5, gde 1 znači da vam je utisak veoma loš, a 5 da vam je utisak veoma dobar.
Da
33%
Ne zna/
Odbija
7%
Ne
60%
1%
1%
24%
63%
35%
27%
13%
0%Veoma loš
Uglavnom loš
Loš (1+2)
Niti dobar niti loš
Dobar (4+5)
Uglavnom dobar
Veoma dobar
Ne zna\ Odbija
Da li ste čuli da su u BARU, HERCEG NOVOM, PLJEVLJIMA I BIJELOM POLJU osnovani volonterski klubovi za druženje djece sa i bez smetnji u razvoju u lokalnoj zajednici, a koji
su organizovani u lokalnim školama u partnerstvu sa Udruženjima roditelja djece sa smetnjama u razvoju?
Kakav Vam je opšti utisak o formiranju ovih volonterskih klubova?
Stav prema klubovima za druženje dece sa i bez smetnji u razvoju
76
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li biste Vi svoje dijete učlanili u takav klub da se redovno druži sa vršnjacima sa i bez smetnji u razvoju kroz razne kreativne aktivnosti? Da li biste Vi svoje dijete učlanili u lokalni sportski klub gdje se rekreativno sportom bave i druže djeca sa i bez smetnji u razvoju?
Ne zna/
Odbija
19%
Da
64%
Ne
17%
Da li biste Vi svoje dijete učlanili u takav klub da se redovno druži sa vršnjacima sa i bez smetnji u razvoju
kroz razne kreativne aktivnosti?
Da
66%
Ne zna/
Odbija
19%
Ne
15%
Da li biste Vi svoje dijete učlanili u lokalni sportski klub gdje se rekreativno sportom bave i druže djeca
sa i bez smetnji u razvoju?
Povezanost između primijedenosti TV reklame o Paraolimpijadi i spremnosti roditelja da decu učlane u inkluzivni sportski klub
77
Baza: Ukupna ciljna populacija Da li ste primijetili TV reklamu, u okviru kampanje koju je pokrenuo Unicef, u kojoj se pojavljuje MARIJANA GORANOVIĆ, MLADA SPORTISTKINJA SA SMETNJAMA U RAZVOJU KOJA SE BAVI BACANJEM KUGLE (2012)? Da li biste Vi svoje dijete učlanili u lokalni sportski klub gdje se rekreativno sportom bave i druže djeca sa i bez smetnji u razvoju?
50
16
10
9
7
8
Da
Ne
Da Ne zna/Odbija Ne
Da li biste Vi svoje dijete učlanili u lokalni sportski klub gdje se rekreativno sportom bave i druže djeca sa i bez smetnji u razvoju?
Da li ste primijetili TV reklamu?
Ključni događaji realizovani u okviru kampanje
Kada se uporede aktivnosti dječije participacije, odnosno TV emisije “Govorimo o mogudnostima”, volonterski klubovi i đački parlamenti, uočava se da su one jednako primijedene; otprilike ih je primijetio svaki tredi građanin. Ipak, najpozitivniji utisak na građane ostavile su TV emisije (71% građana iskazuje pozitivan stav prema njima), zatim volonterski klubovi (63%), pa đački parlamenti (58%).
Oko dvije tredine roditelja spremno je da učlani svoje dijete u takav volonterski klub za druženje djece sa i bez smetnji u razvoju, ili pak u sportski klub gde se druže djeca sa i bez smetnji u razvoju. Manju spremnost da učlane svoje dijete u volonterski klub ili sportski klub gde se druže djeca sa i bez smetnji u razvoju iskazuju niskoobrazovani i logično, osobe koje ne poznaju nijedno dijete sa smetnjama u razvoju ili su neinformisane o djeci sa smetnjama u razvoju.
Uočljiva je povezanost između primijedenosti TV reklame o Paraolimpijadi i spremnosti roditelja da svoje dijete učlane u inkluzivni sportski klub. Pojedinci koji su primijetili ovu reklamu znatno su spremniji da učlane svoje dijete u sportski klub gdje se druže djeca sa i bez smetnji u razvoju (50%) nego što su to oni koji nijesu vidjeli ovu reklamu (16%).
Imidž kampanje
Generalno, koliko mislite da Vam je ova nedavna Unicefova kampanja „Govorimo o mogudnostima“ koja se odnosila na djecu sa smetnjama u razvoju privukla pažnju?
80
Baza: Oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogudnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Generalno, koliko mislite da Vam je ova nedavna Unicefova kampanja „Govorimo o mogudnostima“ koja se odnosila na djecu sa smetnjama u razvoju privukla pažnju?
22%
41%
63%
25%
12%
9%
2%
15%
41%
56%
24%
19%
12%
6%
Veoma mi je privukla
pažnju
Uglavnom mi je privukla
pažnju
Sum +
Niti mi je privukla pažnju
niti nije
Sum -
Uglavnom mi nije
privukla pažnju
Uopšte mi nije privukla
pažnju
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Koliko Vam se generalno dopala ova kampanja?
81
31%
45%
20%
4%
3%
1%
24%
46%
70%
21%
7%
5%
2%
76%
Veoma mi se dopala
Uglavnom mi se dopala
Sum +
Niti mi se dopala, niti mi
se nije dopala
Sum -
Uglavnom mi se nije
dopala
Uopšte mi se nije dopala
Nobembar 2011.
Decembar 2012.
Baza: Oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogudnostima“( 2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Koliko Vam se generalno dopala ova kampanja?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Da li ste tokom kampanje saznali nešto novo, o čemu ranije niste razmišljali ili što niste znali, kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju i njihova uključenost u zajednicu?
82
16%
38%
54%
13%
33%
7%
26%
11%
38%
49%
12%
37%
9%
28%
Saznao/la sam dosta novih stvari
Saznao/la sam ponešto novo
Sum +
Niti sam saznao/la niti nisam saznao/la nešto novo
Sum -
Uglavnom nisam saznao/la ništa novo
Ništa novo nisam saznao/la
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Baza: Oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogudnostima“( 2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Da li ste tokom kampanje saznali nešto novo, o čemu ranije niste razmišljali ili što niste znali, kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju i njihova uključenost u zajednicu?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Šta je to novo što ste saznali iz ove kampanje?
83
36%
30%
27%
25%
24%
20%
19%
14%
14%
11%
10%
9%
8%
1%
2%
5%
19%
37%
17%
31%
37%
24%
15%
19%
26%
9%
9%
10%
6%
8%
Saznao/la sam za grupne kude.
Saznao/la sam da djeca sa smetanjma u razvoju mogu danapreduju
Saznao/la sam za dnevne centre za djecu sa smetnjama u razvoju
Da im treba pridi i tretirati ih kao svu drugu djecu.
Da mogu da izrastu u uspješne umjetnike, sportiste, novinare
Da mogu da pohađaju redovne škole.
Da je obaveza društva da im omogudi da rastu u porodici
Da treba da im se omogudi da žive u porodici umjesto uinstitucijama
Da mogu da budu dobri prijatelji sa djecom koja nemaju smetnjeu razvoju
O dobrobitima koje donosi druženje djece sa i bez smetnji urazvoju
Saznao/la sam kako da pomognem djeci sa smetnjama u razvoju.
Saznao/la sam da je najbolje za djecu da rastu u porodici.
Saznao/la sam o negativnim posljedicama boravka djece uinstucijama
Sve/ mnogo toga
Ništa/ ništa što ved nisu znali
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su saznali nešto novo tokom kampanje (2011: 61% od ciljne populacije; 2012: 57% od ciljne populacije) Šta je to novo što ste saznali iz ove kampanje?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na Vas da ozbiljno razmislite o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
84
20%
38%
59%
29%
11%
6%
5%
1%
10%
30%
40%
32%
25%
13%
13%
2%
Veoma je uticala
Uglavnom je uticala
Sum +
Niti je uticala niti nije
uticala
Sum -
Uglavnom nije uticala
Nije uopšte uticala
Ne zna / Bez odgovora
Novembar 2011.
Decembar 2012.Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogudnostima“( 2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na Vas da ozbiljno razmislite o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Da li je ova kampanja uticala da promijenite neke vaše stavove kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
85
56
58
22
21 3
22
19
1Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Nije uticala uopšte jer se sve što sam vidio u kampanji podudara sa mojim stavovima opravilnom odnosu prema
% Nije uticala, moji stavovi se donekle razlikuju ali ne mislim da treba da ih mijenjam
% Ne zna / Bez odgovora
% Uticala je da promijenim neke svoje stavove
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogudnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Da li je ova kampanja uticala da promijenite neke vaše stavove kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Možete li mi redi koje stavove ste promijenili?
86
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili stavove (2011: 22% ukupne ciljne populacije; 2012: 19% od ciljne populacije) Možete li mi redi koje stavove ste promijenili?
34%
33%
30%
24%
20%
17%
2%
33%
30%
37%
22%
31%
22%
4%
Među djecom sa smetnjama u razvoju sada
vidim i potencijalne budude umjetnike i
uspješne/istaknute članove naseg društva
Više vjerujem da je mogude obezbijediti
kvalitetan život djece sa smetnjama u razvoju
u našem društvu
Manje su mi djeca sa smetnjama u razvoju
nepoznata – bolje ih razumijem
Više mi ne smeta druženje sa djecom sa
smetnjama u razvoju u školi, na igralištu i
tome slično
Više posmatram djecu sa smetnjama u
razvoju kao i svu ostalu djecu
Manje se plašim kontakta sa djecom sa
smetnjama u razvoju/osobama sa
invaliditetom
Ne zna/OdbijaNovembar 2011.
Decembar 2012.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Da li je ova kampanja uticala da promijenite neko vaše ponašanje kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
87
23
25
77
74
Novembar 2011.
Decembar 2012.
% Da % Ne
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogudnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Da li je ova kampanja uticala da promijenite neko vaše ponašanje kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
Možete li mi redi koje ponašanje ste promijenili?
88
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili ponašanje (2011: 23% ukupne ciljne populacije; 2012: 25% od ciljne populacije) Koje/a ponašanje/a ste promijenili?
53%
40%
15%
15%
13%
9%
2%
58%
41%
19%
14%
12%
14%
0%
Manje mi je nelagodno kada vidim dijete sa smetnjama urazvoju/osobu sa invaliditetom
Lakše komuniciram sa djecom sa smetnjama u razvoju /osobamasa invaliditetom
Počeo/la sam da podstičem/podržavam donacije za inkluzivnoobrazovanje i podršku porodicama sa djecom sa smetnjama u
razvoju
Počeo/la sam da podstičem/podržavam volontersku podrškudnevnim centrima i udruženjima roditelja djece sa smetnjama u
razvoju
Više se družim/komuniciram sa djecom sa smetnjama urazvoju/osobama sa invaliditetom
Počeo/la sam da podsticem druženje sa djecom sa smetnjama urazvoju
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Generalno gledano, kada mislite o Unicefovoj kampanji „Govorimo o mogudnostima“ čega se najviše sjedate iz te kampanje?
89
17%
12%
11%
10%
5%
3%
3%
2%
2%
2%
Spot/ muzički spot/ Rambo Amadeus u djeca koja pjevaju sanjim
Paraolimpijci/ Marija Goranovid/ sportisti
Reklame
Djeca/ lica djece/ slike djece
Dobra ideja, pokretanje, organizacija kampanje
Osmjeh/ veselost/ radost djece
Deca koja se bave sportom ( tenis, atletika)
Mogudnosti, sposobnosti te dece
Bilbordi
Pažnja/ briga o djeci
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogudnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) Generalno gledano, kada mislite o Unicefovoj kampanji „Govorimo o mogudnostima“ čega se najviše sjedate iz te kampanje?
Šta vam se najviše dopalo?
90
20%
8%
5%
4%
4%
4%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
1%
29%
10%
2%
7%
7%
1%
5%
5%
2%
2%
4%
4%
8%
8%
4%
2%
21%
Sve
Reklame
Osmjeh/ veselost/ radost djece
Dobra ideja, pokretanje, organizacija kampanje
Djevojčica koja svira bubnjeve
Pažnja/ briga o djeci
Djeca/ lica djece/ slike djece
Da su ravnopravni/ prihvadeni/ uključeni u društvo
Slogani, poruke
Bilbordi
Skretanje pažnje/ budjenje svijesti društva
Podrška, prijateljstvo zdrave djece
Volja, snaga, hrabrost, borba
Paraolimpijci/ Marija Goranovid/ sportisti
Pesma/ muzika
Spot Ramba Amadeusa/ djeca koja pevaju s njim
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogudnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) A šta vam se najvise dopalo?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
Šta bi vi promijenili kad ova sama kampanja u pitanju? Šta biste uradili drugačije?
91
3%
3%
2%
1%
1%
1%
1%
0%
1%
54%
35%
8%
4%
2%
2%
4%
2%
3%
1%
3%
38%
34%
Više akcija, vede, duže kampanje
Veda zastupljenost u medijima
Uključiti vedi broj dece, gradova, radionica,
ustanova
Više konkretnih akcija, dela a ne reči
Više brige, pažnje, pomodi
Više finansijskih sredstava, ulaganja, donacija
Uključivanje poznatih ličnosti u kampanju
Uključenje vedeg broja ljudi, institucija, države
Veda razumljivost/ približiti običnim ljudima
Ostali odgovori
Ništa
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogudnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79% od ciljne populacije) A šta bi vi promijenili kad ova sama kampanja u pitanju. Šta biste uradili drugačije?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
O čemu bi građani voljeli da se informišu o djeci i ljudima sa smetnjama u razvoju
92
11%
7%
6%
6%
5%
4%
4%
3%
3%
29%
Dovoljno/ dosta su informisani
Uključenost, pomod države i društva/ tretman u društvu
Način da im se bolje pomogne/ donira/ volontira
Njihove mogudnosti/ sposobnosti/ uspesi/ rezultati
Njihova osedanja/ želje/ iskustva/ način života
Status/ otvaranje/ stanje u školama/ ustanovama/ grupnim
ku
Upoznavanje sa njihovom bolešdu/ problemima/ potrebama
O pomacima na bolje/ boljem položaju dece
Lečenje/ ozdravljenje/ poboljšanje stanja
Ne zna\Odbija
Baza: Ukupna ciljna populacija Šta je to što biste Vi lično voleli da saznate/naučite/čujete o djeci i ljudima sa smetnjama u razvoju?
Imidž kampanje
Sprovedena kampanja je uticala prije svega na to da se građani informišu o tome da djeca sa smetnjama u razvoju mogu da napreduju (37% sa 30% 2011. godine), zatim da mogu da budu uspješni sportisti, umjetnici (37% sa 24% prošle godine), kao i da mogu ostvariti prijateljski odnos sa djecom koja nemaju smetnje u razvoju (26% sa 14% 2011. godine).
Pored toga, pozitivni uticaji kampanje ogledaju se u promjenama stavova građana, prvenstveno u tome što oni izjavljuju da sada više posmatraju djecu sa smetnjama u razvoju kao i svu ostalu djecu (31% sa 20% prošle godine). Teže je uticati na promjenu stavova građana koji ne poznaju nijedno dijete sa smetnjama u razvoju.
Kada je riječ o promjenama u ponašanju, najvedi broj građana ističe da im je posle kampanje manje nelagodno da budu u kontaktu sa djetetom sa smetnjama u razvoju (58%), kao i da lakše komuniciraju sa njima (41%).
Generalno gledano, najupečatljiviji segment kampanje bio je spot Ramba Amadeusa koga se seda 17% građana Crne Gore.
93
Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju
Kada govorimo o djeci sa smetnjama u razvoju, molim Vas da mi kažete koji od sljededih odnosa su za Vas prihvatljivi.
95
Baza: Ukupna ciljna populacija Kada govorimo o djeci sa smetnjama u razvoju, molim Vas da mi kažete koji od sljededih odnosa su za Vas prihvatljivi. Nabrojte mi sve odnose koji su za Vas lično prihvatljivi.
88%
71%
61%
57%
33%
6%
3%
4%
1%
Živi u istom naselju / ulici sa vašim djetetom
Ide u istu školu / odbanište / vrtid sa Vašim djetetom
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Druži se / igra se sa Vašim djetetom
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Nijedan
Ne zna\Odbija
Decembar 2012.
Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju
Dok je vedini građana Crne Gore prihvatljivo da djeca sa smetnjama u razvoju žive u istom naselju ili ulici (88%) i idu u istu školu ili vrtid sa njihovim djetetom (71%), manje njih prihvata da djeca sa smetnjama u razvoju budu u istom odjeljenju sa njihovim djetetom (61%), odnosno da se sa njim druže (57%). Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju raste sa povedanjem bliskosti odnosa, pa tako tek tredina građana prihvata da je najbolji drug njihovog djeteta djete sa smetnjama u razvoju, a manje od 10% njih da im djete bude u emotivnoj vezi ili stupi u brak sa djetetom sa smetnjama u razvoju.
Pojedinci koji iskazuju vedi stepen socijalne distance prema djeci sa smetnjama u razvoju su stariji i ljudi koji žive na primorju; oni rjeđe prihvataju da djeca sa smetnjama u razvoju idu u istu školu ili budu u istom odjeljenju sa njihovom djecom. Takođe, niskoobrazovanima i građanima sjeverozapadne Crne Gore rjeđe je prihvatljivo da se njihovo dijete druži sa djetetom sa smetnjama u razvoju.
96
Pozitivne promene u
stavovima prema djeci sa
smetnjama u razvoju
Pozitivne promene u stavovima prema djeci sa smetnjama u razvoju
98
46
64
77 74
40
54
67
84
35
52
65
92
36 39
67
90
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
% građana koji smatraju da je bolje dadjeca sa smetnjama u razvoju borave u
specijalizovanim ustanovama nego usvojim porodicama
% građana kojima je neprihvatljivo dadijete sa smetnjama u razvoju bude uistom odjeljenju sa njihovim djetetom
% građana kojima je neprihvatljivo dadijete sa smetnjama u razvoju bude
najbolji drug/drugarica njihovom djetetu
% građana koji smatraju da su djeca sasmetnjama u razvoju jednako vrijedni
članovi društva
Avgust 2010. Decembar 2010. Novembar 2011. Decembar 2012.
Pozitivne promene stavova prema inkluzivnom obrazovanju - Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se (4+5)
99
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
66%
59%
57%
50%
41%
66%
64%
64%
45%
41%
65%
66%
66%
42%
34%
71%
67%
71%
37%
32%
Uključivanje djece sa smetnjama u
razvoju u redovne škole doprinijelo bi
boljem razumijevanju ove djece od
strane svojih vršnjaka.
Dobro je da djeca sa smetnjama u
razvoju pohađaju redovne škole, jer
se na taj način razvijaju i društvene
vještine i tolerancija druge djece.
Pohađanje nastave u redovnim
školama djece sa smetnjama u
razvoju pozitivno utiče na njihov
razvoj.
Za razvoj djece sa smetnjama u
razvoju mnogo je bolje da pohađaju
specijalizovane ustanove za
obrazovanje nego da idu u redovne
škole.
Pohađanje nastave u redovnim
školama djece sa smetnjama u
razvoju dovodi do toga da nastavnici
njima posveduju previše pažnje, pa
druga djeca ostaju pomalo
uskradena.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Pozitivne promene stavova prema inkluzivnom obrazovanju - Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se (1+2)
100
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
23%
18%
18%
27%
14%
14%
19%
12%
10%
26%
10%
11%
Za razvoj djece sa smetnjama u
razvoju mnogo je bolje da
pohađaju specijalizovane
ustanove za obrazovanje nego da
idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim
školama djece sa smetnjama u
razvoju pozitivno utiče na njihov
razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u
razvoju pohađaju redovne škole,
jer se na taj način razvijaju i
društvene vještine i tolerancija
druge djece.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Pozitivne promene stava prema razvoju dece sa smetnjama u porodicama - Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se (4+5)
101
62%
51%
46%
59%
52%
40%
53%
53%
35%
51%
58%
36%
Roditelji djece sa smetnjama u
razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom
djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u
razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u
hraniteljsku porodicu nego u
dom.
Za djecu sa smetnjama u
razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama
nego da žive u svojim
porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno
obučeni za rad sa njima.
Avg 2010
Dec 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
Pozitivne promene stava prema razvoju dece sa smetnjama u porodicama - Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se (1+2)
102
29%
18%
7%
5%
34%
14%
14%
4%
38%
15%
20%
4%
39%
9%
18%
2%
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama,
jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Žao mi je porodica u kojima živi dijete sa smetnjama u razvoju, jer
su žrtve nesrednog slučaja.
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u
razvoju, nauče da budu pažljivija i tolerantnija.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
SAŽETAK (1)
• Kampanju “Govorimo o mogudnostima” kao Unicefov projekat spontano
navodi 18% građana koji su čuli za tu organizaciju. • Oko tri četvrtine građana upoznato je sa Paraolimpijskim igrama, dok je tek
petina čula za Specijalne olimpijske igre.
SAŽETAK (2)
• Procenat građana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju jednaki članovi društva kao i svi ostali građani nije promenjen u poređenju sa prethodnim talasom istraživanja, ali je značajno vedi nego pre sprovođenja kampanje (sada je 90%, a pre kampanje je bio 74%).
• Mogudnosti države i društva da značajno pomognu djeci sa smetnjama u razvoju uočava 56% građana, što je za 9% više nego u periodu pre sprovođenja kampanje.
• Ipak, povedao se broj građana koji dele mišljenje da bez obzira na stručnu pomod i poseban tretman društva i države, nije mogude učiniti napredak kada je riječ o osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za život u društvu (sa 3% na 9% građana).
• Ključne pozitivne promene koje su uočljive, odnosno nastavljanje pozitivnog trenda, tiču se toga da se vedi procenat građana slaže sa inkluzijom djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole, kao i da je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da rastu u porodicama (biološkim ili hraniteljskim), nego u specijalizovanim ustanovama.
Pozitivne promene stavova prema djeci sa smetnjama u razvoju
Primijetne su značajne pozitivne promjene u stavovima građana.
Kada je riječ o inkluzivnom obrazovanju, znatno vedi procenat građana smatra da je dobro da djeca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole jer to pozitivno utiče na njihov razvoj (71% sa 57% prije sprovođenja kampanje), kao i na razvoj tolerancije druge djece, u poređenju sa periodom prije sprovođenja kampanje (67% sa 59% prije kampanje). U skladu sa tim, manji je procenat građana koji su mišljenja da djeca sa smetnjama u razvoju treba da pohađaju specijalizovane ustanove za obrazovanje (37% sa 50% prije kampanje), kao i da njihovo uključivanje u redovne škole dovodi do zanemarivanja druge djece od strane nastavnika (32% sa 41% prije kampanje). Takođe, u poređenju sa prethodnim talasom istraživanja povedao se procenat onih koji smatraju da uključivanje djece u redovne škole dovodi i do boljeg razumijevanja ove djece od strane njihovih vršnjaka (71% sa 65% prošle godine).
Dodatno, značajno se smanjio udio građana koji iskazuju stav da je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim ustanovama nego da žive u svojim porodicama (36% sa 46% prije kampanje). Saglasno ovome, vedi je udio onih koji smatraju da je dijete sa smetnjama u razvoju koje je ostalo bez roditeljskog staranja bolje smjestiti u hraniteljsku porodicu nego dom za nezbrinutu djecu (58% sa 51% prije kampanje). Takođe, manji je procenat građana koji dijele mišljenje da roditelji često prezaštiduju djecu sa smetnjama u razvoju, što dovodi do izolacije dijeteta od druge djece (51% sa 62% prije kampanje).
105
106
Vidljivost
Unicefovu kampanju
„Govorimo o mogudnostima“ je vidjelo 79% građana Crne
Gore.
107
Najzapaženiji dio kampanje
Pojedinačno gledano, najzapaženiji dio kampanje je bio TV spot
koji je vidjelo 67% ciljne populacije, znatno više nego prošle godine kada
je spot primijetilo 55% građana. Opšti utisak
o ovogodišnjem spotu je pozitivan za 84% od svih onih koji
su vidjeli taj spot, a negativan za manje od 1% građana. Osim toga,
muzički spot korišden u ovoj kampanji je vidjelo 45% građana
Crne Gore, a TV emisije 32% građana. Jednako primijedene su i
aktivnosti dječije participacije – volonterski klubovi i đački
parlamenti; otprilike svaki tredi građanin ih je primijetio.
108
Utisak
Kampanja “Govorimo o mogudnostima” je, generalno gledano, ostavila veoma pozitivan utisak na građane Crne Gore (70%) a samo 7% onih koji su primjetili
kampanju kaže da im se nije dopala.
109
Uticaj
Kampanja “Govorimo o mogudnostima” je, generalno gledano, imala snažan uticaj na građane Crne Gore. 49% građana Crne Gore je tokom kampanje saznalo
nešto novo o djeci sa smetnjama u razvoju, a 25% kaže da je promjenilo svoje ponašanje prema djeci sa
smetnjama u razvoju.
110
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogudnostima”
79% građana Crne Gore je primijetilo kampanju “Govorimo o mogudnostima”
Kampanju je primjetilo 82% građana Podgorice, 90% onih koji žive na
primorju, 77% onih koji žive na sjevero-zapadu zemlje i 67% u istočnom
dijelu. Kampanju su u manjoj mjeri primijetili oni koji imaju 65 ili više navršenih godina, oni sa završenom osnovnom školom ili niže i oni koji žive na istoku zemlje.
Uticaj
111
40
31
22
11
21%
39%
56%
79%
31
22
11
40
Građani Crne Gore kojisu promjenili svoje
ponašanje prema djecisa smetnjama u razvoju
Građani Crne Gore koji
su tokom kampanjesaznali nešto novo
Građani Crne Gore
kojima se dopalakampanju
Građani Crne Gore kojisu vidjeli kampanju
70%
49%
25%
% u odnosu na populaciju koja je vidjela makar neki dio kampanja
Slededi koraci
Primjedeno je da oni koji nemaju kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju kao i oni koji se nikada nijesu družili sa djecom sa smetnjama u razvoju rjeđe imaju pozitivne stavove prema djeci sa smetnjama u razvoju, a i u manjoj mjeri primjeduju kampanju „Govorimo o mogudnostima“ u odnosu na ostatak populacije.
Stoga je potrebno u vedoj mjeri ohrabrivati aktivnosti koje imaju za cilj kontakte opšte populacije, a naročito djece sa vršnjacima koji imaju smetnje.
Dalje, iako je vidljivost izuzetno velika, jedan značajan segment populacije ostaje van uticaja kampanje „Govorimo o mogudnostima“. Riječ je o starijim ljudima, ljudima sa osnovnoškolskim ili nižim obrazovanjem, kao i građanima istočne Crne Gore.
Naime, od populacije sa završenom osvnovnom školom ili niže:
• 44% nije primjetilo niti jedan segment kampanje „Govorimo o mogudnostima“
• 53% nije vidjelo TV reklamu korišdenu u ovoj kampanji
• 77% nije vidjelo muzički spot koji je korišden u ovoj kampanji
Stoga je potrebno prilagoditi media-mix koji se koristi u ovoj kampanji kako bi se uticaj i poruka kampanje „Govorimo o mogudnostima“ efikasnije prenijela i do ovog dijela opšte populacije.
11
3
Ipsos Strategic Marketing
Gavrila Principa 8
Beograd, Srbia
Tel. centrala: +381 11 328 40 75
Fax: +381 11 2626430
www.ipsos.com
Ipsos Strategic Puls
Rimski trg 50, PC Kruševac
Podgorica, Crna Gora
Tel. centrala: +382 20 411 610
Fax: +382 20 411 610
www.ipsos.com
Recommended