View
5
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
ODJEL ZA FIZIKU
SARA BENCETIĆ
HRVATSKE ONLINE AKADEMSKE BAZE PODATAKA
Završni rad
Osijek, 2019.
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
ODJEL ZA FIZIKU
SARA BENCETIĆ
HRVATSKE ONLINE AKADEMSKE BAZE PODATAKA
Završni rad
predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
radi stjecanja zvanja prvostupnice fizike
Osijek, 2019.
Ovaj završni rad je izrađen u Osijeku pod mentorstvom prof. dr. sc. Darka Dukića u
sklopu Sveučilišnog preddiplomskog studija Fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za fiziku
Završni rad
HRVATSKE ONLINE AKADEMSKE BAZE PODATAKA
Sara Bencetić
Sažetak
U ovom su završnom radu predstavljene hrvatske online akademske baze podataka. U
početnom dijelu rada u kratkim su crtama objašnjeni pojmovi baze podataka, njihove temeljne
sastavnice i svrha, a zatim je izvršena podjela baza podataka. Nakon toga, opisane su hrvatske
online akademske baze podataka Hrčak, Dabar i Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI).
U radu su navedena temeljna obilježja svake od analiziranih baza podataka, kao i njihova
namjena i utjecaj na znanstvenu zajednicu.
Ključne riječi: hrvatske online akademske baze podataka / Hrčak/ Dabar / CROSBI
(26 stranica, 9 slika, 1 tablica, 35 literaturnih navoda)
Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku.
Mentor: prof. dr. sc. Darko Dukić
Ocjenjivač: prof. dr. sc. Darko Dukić
Rad prihvaćen: 20. rujna 2019.
Josip Juraj Strossmayer University in Osijek
Department of Physics
Bachelor of Physics Thesis
CROATIAN ONLINE ACADEMIC DATABASES
Sara Bencetić
Abstract
Croatian academic online databases are presented in this thesis. In the beginning of the thesis,
concepts of databases are explained, as well as core components of databases, their purpose,
and the division of databases. Throughout the thesis, Croatian academic online databases are
described and those are: Hrčak, Dabar and CROSBI. Fundamental components of each database
are introduced, as well as their area of application and their impact on the scientific community.
Keywords: Croatian online academic databases / Hrčak / Dabar / CROSBI
(26 pages, 9 figures, 1 table, 35 references)
Thesis deposited in Department of Physics library.
Supervisor: Darko Dukić, PhD, Full Professor
Reviewer: Darko Dukić, PhD, Full Professor
Thesis accepted: September 20, 2019
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. ONLINE AKADEMSKE BAZE PODATAKA .................................................................... 3
2.1. Nastajanje online akademskih baza podataka ................................................................ 4
2.2. Vrste online akademskih baza podataka ......................................................................... 5
3. NAJPOPULARNIJE HRVATSKE ONLINE AKADEMSKE BAZE PODATAKA ........... 8
3.1. Hrčak .............................................................................................................................. 8
3.2. Dabar ............................................................................................................................ 12
3.3. CROSBI ........................................................................................................................ 17
4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 22
5. LITERATURA ..................................................................................................................... 23
6. ŽIVOTOPIS ......................................................................................................................... 26
1
1. UVOD
Pristup relevantnim i recentnim informacijama predstavljao je veliki problem u prošlosti. Prije
pojave računala i njihove široke primjene glavni su izvor znanja bile knjige, koje su uglavnom
bile rijetke i nedostupne. Stoga je, da bi se došlo do potrebnih podataka i informacija, najčešće
trebalo odlaziti u mjesta, poput sveučilišnih i crkvenih središta, koja su imala knjižnice s
određenim fondom knjiga. Knjižnice su dugo vremena bile ograničene na pružanje
tradicionalnih usluga, a tek će s razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, čiji su
rezultat digitalne knjižnice, biti stvorene pretpostavke za jednostavnu i brzu razmjenu
znanstvenih i stručnih informacija. Stvaranje online baza podataka učinilo je informacije
dostupne širokom krugu korisnika, što je pridonijelo naglom napretku znanosti.1
Prema Mangeru2, baza podataka može se definirati kao skup međusobno povezanih podataka
koji su pohranjeni u vanjskoj memoriji. Podaci se u bazu upisuju, mijenjaju, brišu i čitaju
pomoću programskih alata koji se zovu sustavima za upravljanje bazom podataka. Logička
struktura baza podataka određena je modelom podataka. Uobičajeno se razlikuje hijerarhijski,
mrežni, relacijski i objektni model podataka. Hijerarhijski i mrežni modeli stariji su, a
dominirali su tijekom 1960-ih i 1970-ih, dok relacijski model ulazi u široku primjenu tijekom
1980-ih godina. S obzirom na prethodne, objektni model je najmlađi i još nije ušao u široku
upotrebu.
Prve baze podataka pojavljuju se 1960-ih godina u SAD-u. Njihov je nastanak bio potaknut
potrebama NASA-inog programa letova u svemir, kao i potrebama Ministarstva obrane u
vrijeme blokovske podjele. Tadašnja društvena i politička situacija rezultirala je i pojavom prva
dva velika informacijska servisa – DIALOG i ORBIT. Osim državnih institucija i neprofitne
organizacije ubrzo počinju eksperimentirati s računalima i stvarati baze podataka koje
prikupljaju, organiziraju i čuvaju podatke iz različitih područja znanosti.3 Jednim od pionira u
tom području smatra se Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a koja 1964. godine počinje s
1 Dukić, D. (2010). Online academic databases use in Croatian higher education. U V. Luzar-Stiffler, I. Jarec, Z. Bekic (ur.), Proceedings of the 32nd International Conference on Information Technology Interfaces (ITI 2010) (str. 349-354). Zagreb: SRCE University Computing Centre, University of Zagreb. 2 Manger, R. (2012). Baze podataka. Zagreb: Element. 3 Frigo-Haltrich, I. (2002). Elektroničke baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima. Politička misao, 39(1), 166-183.
2
korištenjem računalno baziranog sustava MEDLARS sa svrhom automatizacije procesa
produkcije Index Medicusa. Nekoliko godina kasnije omogućeno je i online pretraživanje baze
podataka MEDLINE. S današnjeg su stajališta mogućnosti tih prvih sustava bile vrlo skromne.
Baze podataka moglo se pretraživati samo prema nekoliko kriterija, a korisnička sučelja bila su
prilično nepraktična pa je pretraživanja uglavnom mogao obavljati obučeni knjižničar.4
Online akademske baze podatka danas su ključni izvor informacija za znanstvenike i stručnjake
iz svih znanstvenih područja. One im omogućavaju da brzo dođu do potrebnih podataka i
informacija čime štede vrijeme provođenja istraživanja. Korisnicima su danas dostupne brojne
online akademske baze podataka. Njihovo pretraživanje uglavnom je jednostavno. Potrebno je
napomenuti i da je korisnicima na raspolaganju pretraživanje prema različitim kriterijima.
Podaci i informacije koje se mogu pronaći u online akademskim bazama podataka smatraju se
pouzdanim. Zato su online akademske baze podataka neizostavna podrška u znanstveno-
istraživačkom radu.
4 Dukić, D. (2014). Use and perceptions of online academic databases among Croatian university teachers and researchers. Libri, 64(2), 173-184.
3
2. ONLINE AKADEMSKE BAZE PODATAKA
Online akademske baze podataka nastale su kao rezultat snažnog razvoja znanosti i tehnologije
tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. S rapidnim povećanjem količine podataka, informacija
i znanja, počela se širiti svijest o potrebi njihovog prikupljanja, sistematizacije, obrade i
pohranjivanja tako da budu lako i brzo dostupne velikom krugu korisnika. Sve to ne bi bilo
moguće bez napretka informacijskih i komunikacijskih tehnologija. No, pogrešno bi bilo
nastojanja da se ljudske spoznaje sakupe i sačuvaju vezati isključivo uz suvremeno doba. Prve
zbirke pisanih zapisa pojavljuju se još u davnoj prošlosti, u vrijeme nastanka pisma, kao
svojevrsne preteče današnjih knjižnica. Dugo su vremena takva mjesta bila jedini izvor znanja.
U uvjetima sporih promjena, knjižnice su bile zadužene za brigu o tiskanim izdanjima. Pojava
elektroničkih sadržaja suočila je knjižnice s novim izazovima. Kako bi u dinamičnom okruženju
sačuvale svoju ulogu, knjižnice su se morale fokusirati na nove usluge, kao što su online baze
podataka.5
Online akademske baze podataka predstavljaju organiziranu zbirku znanstvenih i stručnih
podataka i publikacija u elektroničkom obliku kojima se pristupa preko mreže.6 Prema
Stojanovski7, svaka baza podataka sastoji se od zapisa koje se mogu usporediti s kataloškim
karticama u biblioteci, budući da struktura računalnih zapisa u takvim bazama slijedi slična
pravila kakva se primjenjuju pri opisivanju knjiga u karticama. Naime, svaki zapis sadrži
određena polja, kao što su ime i prezime autora, naslov rada i naziv časopisa. Osnovna su polja
uglavnom zajednička svim online akademskim bazama podataka, dok su neka specifična i
sadrže ih samo neke od baza (npr. astronomski objekt, kod za zemljopisno područje i
informacija o patentu). Također je slučaj da pojedina polja imaju drugačije nazive u različitim
bazama, ali opisuju isti sadržaj.
5 Dukić, D., Kozina, G. (2019). Scientific production of Osijek's researchers: Evidence from the Current Contents Connect database. U M. Leko Šimić, B. Crnković (ur.), Proceedings of the 8th International Scientific Symposium "Economy of Eastern Croatia – Vision and Growth" (str. 924-939). Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Economics in Osijek. 6 Dukić, D. (2013). Online databases as research support and the role of librarians in their promotion: The case of Croatia. Library Collections, Acquisitions, and Technical Services, 37(1-2), 56-65. 7 Stojanovski, J. (2007). Online baze podataka – Priručnik za pretraživanje (2. izd.). Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.
4
Baza podataka sadrži međusobno povezane podatke koji su spremljeni bez redundancije,
odnosno nepotrebnog ponavljanja. Pretraživanje baze podataka je u pravilu individualan proces
te se može ustvrditi da ne postoji jedinstven model pretrage. Bitno je koristiti ključne riječi i
predmetne pojmove. Ključne riječi pomažu da se brže dođe do tražene informacije. Ako se pri
pretraživanju ne koriste adekvatne strategije, to će za posljedicu imati ili prevelik ili premalen
broj ponuđenih rezultata pretraživanja, odnosno bitno će biti smanjena vjerojatnost
pronalaženja željenog podatka.8
U online akademskim bazama podataka nalaze se zapisi koji se odnose na članke objavljene u
časopisima, radove u zbornicima skupova, knjige, disertacije, tehničke izvještaje, patente i sl.
Radovi indeksirani u bazama pisani su na različitim svjetskim jezicima, no najzastupljeniji je
nedvojbeno engleski jezik. Na tom se jeziku uglavnom vode i bibliografski zapisi, zbog čega
se pri pretraživanju najčešće koristi engleski jezik.9 Ovdje je potrebno napomenuti da su se
posljednjih nekoliko godina u online akademskim bazama podataka počeli koristiti i drugi
jezici, među kojima i hrvatski.
2.1. Nastajanje online akademskih baza podataka
Dizajniranje i modeliranje online akademskih baza podataka zahtjevan je posao. Njime se bave
strukovna društva povezana sa znanstvenom zajednicom, same knjižnice te različite profitne i
neprofitne ustanove. U proces nastajanja online akademskih baza podataka najčešće je uključen
veliki broj stručnjaka različitih profila. Svatko od njih ima posebnu zadaću, a prema Pavičić i
Petrak10 , mogu se izdvojiti:
knjižničari (definiraju sve potrebne elemente),
računalni stručnjaci (izrađuju bazu i sučelje te brinu o tehničkoj podršci),
indekseri (opisuju radove i dodjeljuju im ključne riječi).
8 Poropat, G., Marušić, M., Štimac, D. (2017). Sustavno pretraživanje baza podataka. Medicina Fluminensis, 53(4), 454-460. 9 Stojanovski, J. (2007). Online baze podataka – Priručnik za pretraživanje (2. izd.). Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. 10 Pavičić, Lj., Petrak, J. (2010). Uporaba biomedicinskih online informacijskih izvora (OvidSP) u KBCO-u i MEFOS-u (2005.-2008.). Medicinski vjesnik, 42(1-2), 83-94.
5
Online akademska baza podataka mora biti dobro organizirana, a elementi zastupljenih radova
adekvatno indeksirani kako bi se jednostavno i brzo došlo do tražene informacije. Takve baze
najčešće se pretražuju prema temama koje su predmet znanstvenog interesa korisnika. Budući
da različiti autori iste ili vrlo slične teme ne obrađuju na jednak način, ne koriste identičnu
terminologiju te se služe različitim jezicima pri pisanju svojih radova, pretraživanje radova
znatno je otežano. Zato je posao indeksera od iznimne važnosti. Oni dodatnim označavanjem,
korištenjem termina koji se koriste u određenom znanstvenom području, mogu u velikoj mjeri
olakšati korisnicima pretraživanje baze.
2.2. Vrste online akademskih baza podataka
Online akademske baze podataka mogu se općenito podijeliti u tri kategorije:11
bibliografske baze podataka,
citatne baze podataka,
baze podataka s cjelovitim tekstom.
Bibliografske baze podataka, kako im i naziv govori, sadrže različite bibliografske podatke o
indeksiranim radovima. Radovi su u bibliografskim bazama podataka u pravilu vrlo detaljno
opisani, a struktura zapisa ujednačena je unutar svake od baza. Ime i prezime autora, naslov
rada, naziv izvornika, sažetak, godina objavljivanja, ustanova iz koje autor dolazi i jezik na
kojem je rad napisan neki su od osnovnih podataka koje najčešće sadrže bibliografske baze
podataka. No, takve baze mogu imati i dodatne elemente, kao što su naziv skupa, informacija
o patentu, elektronička adresa autora i sl. Dakle, bibliografske baze podataka međusobno se
razlikuju po opsegu i strukturi.12
Bibliografske baze podataka sustavni su izvor informacija nastao iz potreba da se korisnicima
olakša praćenje, pretraživanje i pristup najrelevantnijoj literaturi. Prije pojave online baza
podataka s tom su svrhom korištene tiskane publikacije, koje su korisnike ukratko informirale
11 Masic, I., Milinovic, K. (2012). On-line biomedical databases – The best source for quick search of the scientific information in the biomedicine. Acta Informatica Medica, 20(2), 72-84. 12 Stojanovski, J. (2007). Online baze podataka – Priručnik za pretraživanje (2. izd.). Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.
6
o objavljenim radovima iz područja od njihovog interesa, pa se može reći da su prethodnice
današnjih bibliografskih baza bile njihove inačice u tiskanom obliku.13
U bibliografskim bazama podataka podaci su razvrstani u zasebna polja, a njihov broj utječe na
točnost i preglednost rezultata pretraživanja. Osiguranjem dovoljne količine takvih podataka
korisniku se omogućava da u kratkom vremenu pretraži veliki broj radova. U počecima,
bibliografske baze podataka nisu upućivale na cjelovite tekstove radova, no danas je sve
uobičajenije da se zapisi pojedinih bibliografskih baza povezuju s onima iz drugih baza te da
imaju poveznice na cjelovite verzije radova.14
Citatne baze podataka, osim podataka o samim radovima, obrađuju i sadrže popis literature,
odnosno referenci koje su autori koristili pri pisanju svojih radova. U tom se smislu citatne baze
često koriste sa svrhom prosudbe kvalitete radova indeksiranih u online akademskim bazama
podataka. Na temelju broja citata može se zaključiti koji su radovi najpopularniji i
najrelevantniji unutar nekog znanstvenog područja. Te su činjenice u kontekstu vrednovanja
znanstvenog rada vrlo važne. No, problem je što citatne baze podataka ne bilježe razliku između
pozitivnih i negativnih citata, što znači i da se rad koji je puno puta citiran u negativnom
kontekstu može naći na listi najutjecajnijih radova. Osim toga, problem mogu predstavljati i
samocitati, odnosno slučajevi kada autori sami sebe citiraju i tako povećavaju važnost svojih
radova. U novije vrijeme, zbog toga, sve veći broj citatnih baza nudi mogućnost isključivanja
samocitata.15
Baze podataka s cjelovitim tekstom omogućavaju uvid u cjeloviti tekst rada.16 Takve baze
podataka predstavljaju zbirke cjelovitih tekstova radova iz različitih publikacija, poput
elektroničkih časopisa i zbornika. Cjeloviti tekstovi najčešće su dostupni u HTML ili PDF
formatu.17
13 Poropat, G., Marušić, M., Štimac, D. (2017). Sustavno pretraživanje baza podataka. Medicina Fluminensis, 53(4), 454-460. 14 Gašparac P. (2006). Značenje i uloga bibliografskih i citatnih baza podataka. Biochemia Medica, 16(2), 93-102. 15 Stojanovski, J. (2007). Online baze podataka – Priručnik za pretraživanje (2. izd.). Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. 16 Mijić, P., Knežević, I. (2005). Uporaba interneta u poljoprivredi. Stočarstvo, 59(1), 71-78. 17 Lapiš, S. (2018). Baze podataka u geografiji i strategija njihovog pretraživanja. Geografski horizont, 64(1), 39-45.
7
Bibliografske baze podataka uobičajeno se koriste za stjecanje uvida u određenu znanstvenu
problematiku, citatne baze omogućavaju praćenje odjeka određenog rada ili autora unutar
promatranog znanstvenog područja, a baze cjelovitog teksta za pronalaženje cjelovitih verzija
radova.18
18 Frančula, N., Lapaine, M. (2009). Informacijski izvori i kartografija. Kartografija i geoinformacije, 8(12), 4-17.
8
3. NAJPOPULARNIJE HRVATSKE ONLINE AKADEMSKE
BAZE PODATAKA
Svijest o važnosti online akademskih baza podataka za hrvatsku znanstvenu i stručnu javnost
potakla je interes za osnivanje institucije koja će biti zadužena za osiguranje pristupa takvim
bazama. S tom je intencijom 1990-ih godina, kao zajednički projekt Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa (MZOŠ), Instituta Ruđer Bošković i CARNeta uspostavljen Centar za
online baze podataka. Njegovim su osnivanjem postavljeni temelji za pristupanje vodećim
svjetskim komercijalnim bazama podataka, kao i onima u otvorenome pristupu. Cilj je Centra
bio osigurati akademskoj i istraživačkoj zajednici uvid u zapise najvažnijih bibliografskih i
citatnih baza podataka te omogućiti pristup cjelovitim tekstovima radova iz različitih područja,
što predstavlja temelj za bavljenje znanstveno-istraživačkim radom. U godinama krize značajno
je bilo otežano financiranje pristupa komercijalnim bazama podataka.19 No, usprkos
problemima, Centar je nastavio s radom sve do travnja 2015. godine, kada je na temelju
Sporazuma o suradnji između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) poslove Centra za online baze podataka preuzeo Portal
elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.20
Kao rezultat nastojanja da se znanstvenoj i stručnoj javnosti u Republici Hrvatskoj omogući
slobodan pristup sadržajima od njihovog interesa pokrenuto je više projekata. Oni su doveli do
uspostavljanja nekoliko baza podataka, među kojima se posebno ističu Hrčak, Dabar i CROSBI.
Njihove osnovne značajke ukratko su predstavljene u nastavku ovog rada.
3.1. Hrčak
Hrčak je portal koji sadrži hrvatske znanstvene i stručne časopise s otvorenim pristupom. Na
Hrčku je jednostavno pronaći traženi časopis tako da ga se potraži prema abecednom
19 Zubac, A., Tominac, A. (2012). Digitalna knjižnica kao potpora sveučilišnoj nastavi i istraživačkome radu na daljinu: elektronički izvori za elektroničko učenje na hrvatskim sveučilištima. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55(2), 65-82. 20 Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković (n.d.). Centar za online baze podataka. Dostupno na http://lib.irb.hr/web/hr/projekti/prosli-projekti/item/615-centar_za_online-baze_podataka.html (pristupljeno 25.06.2019.)
9
redoslijedu ili području znanosti. Osim toga, ovaj portal pruža i mogućnost pretraživanja prema
raznim drugim kriterijima. Kako bi se olakšalo objavljivanje, Hrčak nudi alate pomoću kojih
urednici mogu bez naknade objaviti svoje časopise u elektroničkom obliku. Omogućavanjem
slobodnog pristupa radovima povećava se njihova vidljivost, kao i utjecaj časopisa. Portal je
nastao uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a realiziran je u Sveučilišnom
računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Ideja za njegovu uspostavu potekla je iz
Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva. U Hrčku je trenutno dostupno 480
časopisa i njihovih 16 544 sveščića. Portal omogućava uvid u 211 720 radova, među kojima
207 283 s cjelovitim tekstom.21
Hrčak, koji na jednom mjestu okuplja hrvatske časopise, vrlo je važna podrška akademskoj i
istraživačkoj zajednici. Brojni su razlozi zbog kojih su lokalni časopisi važni, među kojima se
mogu izdvojiti sljedeći:22
zaštita izvrsnosti u lokalnim okvirima,
razvijanje terminologije na hrvatskom jeziku,
prevladavanje jaza između znanosti i njezine primjene u zajednici,
razvijanje uređivačkih i izdavačkih vještina u digitalnom okruženju,
koristi za razvoj istraživačke i akademske kulture,
jačanje ugleda lokalne znanstvene zajednice,
razvijanje kriterija za evaluaciju,
niži troškovi objavljivanja,
jednostavan pristup rezultatima istraživanja,
nepostojanje jezične barijera u slučaju radova pisanih na hrvatskom jeziku.
Kako je prethodno istaknuto, Hrčak se temelji na konceptu otvorenog pristupa. Vičić
Hudorović23 navodi da se prema definiciji Budimpeštanske inicijative iz 2002. godine pod
otvorenim pristupom u znanstvenoj literaturi podrazumijeva njezina slobodna dostupnost na
internetu, na način da je korisnicima dopušteno čitanje, preuzimanje, umnožavanje,
21 Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). O Hrčku. Dostupno na https://hrcak.srce.hr/ (pristupljeno 13.09.2019.) 22 Stojanovski, J. (2015). Open access infrastructure for research in Croatia. Digital Presentation and Preservation of Cultural and Scientific Heritage, 5, 79-88. 23 Vičić-Hudorović, V. (2013). Sestrinski glasnik / Nursing Journal uvršten je u portal hrvatskih znanstvenih časopisa – HRČAK. Sestrinski glasnik, 18(2), 85-87.
10
distribuiranje, tiskanje i pretraživanje, odnosno svako korištenje koje nije u suprotnosti sa
zakonom, a bez bilo kakve financijske, pravne ili tehničke prepreke. Jedino ograničenje sastoji
se u tome da autorima mora biti osiguran nadzor nad cjelovitošću njihovog djela, kao i pravo
da budu na korektan način citirani.
Slika 1. Naslovnica Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak24
24 Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). O Hrčku. Dostupno na https://hrcak.srce.hr/ (pristupljeno 13.09.2019.)
11
U skladu s konceptom otvorenog pristupa, korištenje radova objavljenih na Hrčku je besplatno
i slobodno. Ako se korisnik registrira, može primati informacije o novim izdanjima. Te mu se
informacije prosljeđuju putem elektroničke pošte. Korisnik može koristiti jednostavne i
napredne opcije pretraživanja. Napredno pretraživanje nudi više mogućnosti pomoću kojih
korisnik može doći do traženog sadržaja. U okviru naprednog pretraživanja moguće je koristiti
sljedeće kriterije: predmetno pretraživanje (naslov, autor, sažetak i ključne riječi), naslov rada,
autor, sažetak, ključne riječi, izdavač, naslov časopisa, Hrčak ID, DOI, projekt, ISSN, ORCID,
afilijacija, cjeloviti tekst i sve kriterije. Osim toga, moguće je izabrati područje i polje znanosti,
godište, jezik na kojem je rad napisan, kao i vrstu rada (izvorni znanstveni članak, pregledni
rad, kratko priopćenje, prethodno priopćenje, stručni rad, izlaganje sa skupa, sažetak sa skupa,
pismo uredniku, recenzija/prikaz, uvodnik, životopis, bibliografija, esej, vijest, crtice, in
memoriam/nekrolog, ispravak, zahvala, kazalo, ostalo).25
Nakon što se korištenjem jednog ili više kriterija pretraživanja pronađe rad, odabirom njegovog
linka otvara se prozor koji sadrži informacije o naslovu rada i autorima te sažetak, ključne riječi,
identifikacijski broj, kao i podatke o broju preuzimanja i posjeta. Vrlo je korisna i opcija
citiranja, koja omogućava preuzimanje oblikovanih citata temeljenih na sljedećim stilovima:
APA, MLA, Chicago, Harvard, Vancouver i IEEE. Pored navedenog, korisniku je ponuđena i
mogućnost preuzimanja cjelovitog rada.
Tóth26 je kao najvažnije funkcionalnosti Hrčka za korisnike izdvojila jednostavno i napredno
pretraživanje, pregled sadržaja svih brojeva uključenih časopisa, uvid u bibliografske podatke,
sažetak i ključne riječi svakog priloga, otvaranje i čitanje punog teksta svakog priloga te
"pretplatu" na pojedini časopis na portalu. Za autore se funkcionalnost Hrčka očituje u
povećanoj vidljivosti radova, a time i većoj mogućnosti odjeka rada unutar hrvatske znanstvene
zajednice.
Hrčak pruža i uvid u statistiku posjećenosti časopisa. Kao ilustracija, u sljedećoj su tablici
navedeni podaci o 10 najposjećenijih časopisa u kolovozu 2019. godine.
25 Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). Napredna pretraga. Dostupno na https://hrcak.srce.hr/search/advanced/ (pristupljeno 13.09.2019.) 26 Tóth, T. (2006). Centralni portal znanstvenih časopisa Hrvatske – HRČAK. Kemija u industriji, 55(3), 143-145.
12
Tablica 1. Podaci o 10 najposjećenijih časopisa na Hrčku tijekom kolovoza 2019. godine27
Časopis Status u Hrčku
Datum uključivanja
Posjećenost priloga
Posjećenost ukupno
Tehnički vjesnik aktivan 2006-05-02 20989 30921
Bogoslovska smotra aktivan 2008-04-16 18105 27310
Obnovljeni život: časopis za filozofiju i religijske znanosti
aktivan 2006-03-23 12188 23042
Croatica Chemica Acta aktivan 2005-12-18 16103 22105
Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku
aktivan 2006-04-28 6918 20473
Mljekarstvo: časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka
aktivan 2006-03-02 12508 19873
Politička misao: časopis za politologiju
aktivan 2008-02-05 10798 19246
Acta clinica Croatica aktivan 2007-05-30 9090 19105
Crkva u svijetu: Crkva u svijetu aktivan 2008-04-21 12228 18981
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju
aktivan 2006-02-07 12225 18496
3.2. Dabar
Danas u svim segmentima našeg društva, pa tako i u znanosti i visokom obrazovanju, nastaje
velika količina podataka u digitalnom obliku. Kako bi bili što kvalitetnije i sustavnije zbrinuti,
bilo je potrebno kreirati sustav digitalnih repozitorija za takvu građu. S ciljem da se
institucijama u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja osigura potrebna
infrastruktura za njegovu uspostavu, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce)
je u suradnji s više partnerskih ustanova, među kojima se može izdvojiti Knjižnica Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, Nacionalna i sveučilišna
knjižnica u Zagrebu i Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, pokrenuo projekt izgradnje Digitalnog akademskog arhiva i repozitorija (Dabar).
27 Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). Posjećenost časopisa u razdoblju: 01.08.2019. – 31.08.2019. Dostupno na https://hrcak.srce.hr/index.php?show=posjecenost-casopisa (pristupljeno 13.09.2019.)
13
Nakon portala Hrčak, uspostava Dabra predstavljala je veliki iskorak prema sustavnoj brizi za
digitalnu imovinu akademske zajednice u Republici Hrvatskoj.28
Rad na izgradnji Dabra započeo je 2014. godine. Njegovom realizacijom omogućeno je i
visokoobrazovnim knjižnicama koje nisu u mogućnosti financijski, ali i ljudstvom osigurati
prihvat, obradu, pohranu i korištenje ocjenskih radova u digitalnom obliku, da ispune obvezu
njihovog objavljivanja na javnoj internetskoj stranici, kako to propisuje Zakon o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju.29
Prema Čanić30, Dabar je nacionalna e-infrastruktura koja omogućava ustanovama iz sustava
znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske tehnološke preduvjete za brigu o svojim
digitalnim sadržajima i objektima koji su nastali kao rezultat rada institucije i njezinih
zaposlenika. U digitalnom repozitoriju Dabra mogu biti arhivirani recenzirani članci, radovi s
konferencija, disertacije, završni radovi studenata, nastavni materijali i ostala akademska građa.
Dabar trenutno sadrži 133 repozitorija s 95965 objekata.31
Ustanovama koje su korisnici Dabra osigurano je sljedeće: 32
institucijski repozitorij na internetskoj domeni ustanove, gdje je moguće objediniti sve
rezultate znanstveno-istraživačkog rada te, osim toga, uspostaviti i tematski repozitorij,
kontrola nad pristupom i korištenjem sadržaja,
mogućnost odabira otvorenog pristupa,
dugotrajno i sigurno čuvanje podataka,
pohrana ocjenskih radova studenata,
mogućnost vizualnog i sadržajnog uređivanja sučelja,
prijavljivanje u sustav preko AAI@EduHr elektroničkog identiteta.
28 Celjak, D., Bekić, Z., Jertec, LJ., Milinović, M., Ulamec, D. (2015). Dabar – sustav digitalnih repozitorija: iskorak prema sustavnoj brizi za digitalnu imovinu akademske zajednice u Hrvatskoj. Arhivi, knjižnice, muzeji, 18, 148-165. 29 Holub, K., Jertec, Lj. (2018). Interoperabilnost zapisa ocjenskih radova u Dabru. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 61(1), 489-508. 30 Čanić, D. (2015). Teorijski model digitalnog arhiva srednje škole. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 59(3-4), 325-339. 31 Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Statistika Dabra. Dostupno na https://dabar.srce.hr/stats/objects (pristupljeno 16.09.2019.) 32 Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Što je Dabar?. Dostupno na https://dabar.srce.hr/dabar (pristupljeno 16.09.2019.)
14
Slika 2. Prikaz sustava Dabar i objekata koji se mogu spremiti u repozitorije33
Dabar ima sljedeće funkcije:34
osigurava, povezuje i održava potrebnu infrastrukturu,
brine o sigurnosti, stabilnosti i dostupnosti sustava korištenjem naprednih tehnologija,
izradom sigurnosnih kopija, permanentnom nadogradnjom podrške i kontinuiranim
nadzorom,
preuzima podatke iz drugih informacijskih sustava, čime se olakšava opisivanje objekata,
prati globalne trendove i u skladu s njima održava i proširuje funkcionalnosti aplikativnog
rješenja,
uvažavajući potrebe korisnika, definira i implementira podršku za pohranu i opisivanje
digitalnih objekata,
promiče i primjenjuje standardiziranu metapodatkovnu shemu,
promiče i implementira protokole za razmjenu podataka,
osigurava obrazovanje i stalnu podršku korisnicima.
Sljedeća slika prikazuje podatke o kretanju broja objekata u Dabru i njihovoj ukupnoj veličini.
33 Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Što je Dabar?. Dostupno na https://dabar.srce.hr/dabar (pristupljeno 16.09.2019.) 34 Celjak, D., Cundeković, M., Jertec, Lj., Ulamec, D., Zubić, A. (2018). Priručnik za urednike digitalnih repozitorija u Dabru: uspostava, pokretanje i uređivanje repozitorija. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar.
15
Slika 3. Statistika pohrane podataka u Dabar35
Digitalni repozitorij u Dabru mogu pokrenuti samo pravne osobe iz sustava znanosti i
obrazovanja. Uspostavljeni repozitorij i sav njegov sadržaj postaju vlasništvo pravne osobe koja
je zatražila njegovo pokretanje. U slučaju kada je vlasnik repozitorija ujedno i korisnik
Informacijskog sustava visokog obrazovanja (ISVU) moguće je preuzeti podatke potrebne za
opis ocjenskih radova studenata iz tog sustava. Na taj se način bitno pojednostavljuje i ubrzava
postupak pohranjivanja ocjenskog rada u Dabar. Rad u Dabru korisnik započinje prijavom.
Nakon toga može koristiti sve funkcionalnosti Dabra, od uređivanja njegovih osnovnih postavki
i izgleda, do upisa i objavljivanja radova. Taj postupak nije zahtjevan, a opisan je u Priručniku
za urednike digitalnih repozitorija u Dabru.36
Početna stranica Dabra, koja je prikazana slikom 4, modernog je dizajna i pristupačna
korisnicima. Na vrhu stranice nalazi se izborna traka pomoću koje se vrši željeni odabir.
Korisnik, između ostalog, može izabrati stranicu s informacijama o samom portalu, repozitorije,
pristup različitoj dokumentaciji te kontaktne podatke i podršku korisnicima. Na naslovnoj
stranici također se prikazuju najnovije vijesti i obavijesti. U njezinom gornjem desnom kutu
35 Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Statistika Dabra. Dostupno na https://dabar.srce.hr/stats/objects (pristupljeno 16.09.2019.) 36 Celjak, D., Cundeković, M., Jertec, Lj., Ulamec, D., Zubić, A. (2018). Priručnik za urednike digitalnih repozitorija u Dabru: uspostava, pokretanje i uređivanje repozitorija. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar.
16
nalazi se tražilica, a na lijevoj strani se objavljuju podaci o ukupnom broju objekata i ukupnom
broju repozitorija.
Slika 4. Početna stranica Dabra37
Klikom na "Repozitorij" u izbornoj traci dolazi se do stranice s popisom repozitorija. Slika 5
prikazuje stranicu koja se otvara izborom Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku. U trenutku pretraživanja, repozitorij je sadržavao ukupno 79 objekata, među kojima
31 završni i 48 diplomskih radova. Izborom rada dobivaju se osnovne informacije o radu, kao
što su naslov rada, ime i prezime autora, ime i prezime mentora i članova povjerenstva, naziv
ustanove, datum obrane, znanstveno/umjetničko područje, polje i grana, sažetak na hrvatskom
i engleskom jeziku te ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku. Odjel za fiziku Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku omogućava slobodan pristup i preuzimanje pohranjenih
radova svakom posjetitelju Dabra, dok neke ustanove ograničavaju dostupnost samo na svoje
djelatnike i studente.
37 Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Početna stranica. Dostupno na https://dabar.srce.hr/ (pristupljeno 16.09.2019.)
17
Slika 5. Repozitorij završnih i diplomskih radova Odjela za fiziku u Osijeku38
3.3. CROSBI
Hrvatska znanstvena bibliografija, poznata kao CROSBI, nastala je iz potrebe da se na jednom
mjestu okupi i omogući uvid u znanstvenu i stručnu produkciju članova hrvatske akademske i
istraživačke zajednice. Prije njezine uspostave tek je dio radova hrvatskih znanstvenika i
stručnjaka bio indeksiran u online bazama podataka, kao što su Web of Science i MEDLINE.
Dakle, takve su međunarodne baze pokrivale samo manji dio hrvatske znanstvene produkcije,
dok veći dio nije bio uključen niti u jednu od postojećih baza. Zbog takvog je stanja prepoznata
potreba za izgradnjom baze koja bi obuhvatila ne samo znanstvene, već i sve ostale radove
autora s područja Republike Hrvatske. Inicijativa za računalno prikupljanje podataka o
znanstvenim radovima koji su rezultat istraživačkih projekata pojavila se već 1992. godine.
Tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije je 1996. godine odobrilo projekt čiji je cilj bio
uspostava sveobuhvatne hrvatske znanstvene bibliografije, a sljedeće je godine objavljena i
38 Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Repozitorij završnih i diplomskih radova Odjela za fiziku u Osijeku. Dostupno na https://repozitorij.fizika.unios.hr/ (pristupljeno 16.09.2019.)
18
njezina prva verzija. CROSBI je dizajnirala i razvila Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, koja
je u međuvremenu prerasla u Centar za znanstvene informacije. Centar za znanstvene
informacije i danas održava CROSBI, u kojem su trenutno sadržani podaci o više od 520 000
radova.39
Slika 6. Početna stranica CROSBI-a40
Slika 6 prikazuje početnu stranicu Hrvatske znanstvene bibliografije. Na vrhu stranice nalazi se
traka izbornika koja omogućava pristup osnovnim informacijama o bazi, odgovorima na često
postavljena pitanja, kontaktnim podacima i statistici vezanoj uz korištenje portala. Desno od
trake izbornika nalazi se dio za prijavu u sustav, koja je moguća putem AAI@EduHr
elektroničkog identiteta. U sredini stranice smještena je tražilica, a ispod nje linkovi na unos
39 Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). O Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI). Dostupno na https://www.bib.irb.hr/o-projektu (pristupljeno 16.09.2019.) 40 Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Naslovna stranica. Dostupno na https://www.bib.irb.hr/ (pristupljeno 16.09.2019.)
19
novog ili ispravak već unesenog rada. Pri dnu stranice navedene su zadnje objave i link na
statistiku o broju zapisa po pojedinim kategorijama. CROSBI je moguće pretraživati prema
znanstveniku, ustanovi, projektu, znanstvenom području i vrsti rada. Stranica nudi mogućnost
promjene jezika, tako da se osim hrvatskog može koristiti i engleski jezik.
Slika 7. Rezultati pretrage prema ustanovi (Odjel za fiziku u Osijeku)41
Kao što se može vidjeti na slici 7, odabir pretraživanja prema ustanovi i upisivanje u tražilicu
"Odjel za fiziku u Osijeku" rezultirao je izlistanjem 474 radova. Klikom na svaki pojedini
dokument otvara se nova stranica s podacima o radu, kao što su naslov rada, autori, vrsta i
kategorija rada, izvornik, godina, ključne riječi, sažetak, izvorni jezik i znanstveno područje.
Također je ponuđena mogućnost dijeljenja rada na društvenim mrežama te link na pripadajuću
Google Scholar stranicu.
Hrvatska znanstvena bibliografija temelji se na sljedećim principima:42
podatke o radovima unose sami autori,
41 Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Rezultati pretrage prema ustanovi (Odjel za fiziku u Osijeku). Dostupno na https://www.bib.irb.hr (pristupljeno 16.09.2019) 42 Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). O Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI). Dostupno na https://www.bib.irb.hr/o-projektu (pristupljeno 16.09.2019.)
20
osim bibliografskih podataka, u bazu je moguće pohraniti i cjelovite tekstove radova,
obrasce, standarde i nadzor na podacima osiguravaju knjižničari, odnosno informacijski
stručnjaci,
podatke pohranjene u bazi moguće je koristiti od strane različitih tijela i institucija kao
alat za prosudbene analize,
uz znanstvene radove, u bazu je također moguće pohraniti ocjenske radove (završne i
diplomske radove te doktorske disertacije), patente, elaborate, tehnička izvješća,
ekspertize i medijske zapise (audio, video, animacija i multimedija),
omogućen je uvid u najznačajniju znanstvenu publicistiku prema kriterijima za
vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada.
Slika 8. Kumulativni podaci o novim zapisima u bazi CROSBI43
Broj novih zapisa u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji pokazuje tendenciju kontinuiranog
rasta, koji je posljednjih nekoliko godina usporen. Najviše je zapisa bilo upisano u CROSBI
2011. godine, kada ih je uneseno više od 36 000. Tijekom 2018. godine članovi hrvatske
akademske i istraživačke zajednice u CROSBI su upisali 27 742 zapisa. Važnost Hrvatske
znanstvene bibliografije prepoznata je i od strane Nacionalnog vijeća za znanost, visoko
obrazovanje i tehnološki razvoj, koji je u Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja
propisao da radovi pristupnika moraju biti uneseni u bazu CROSBI.44
43 Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Statistika. Dostupno na https://www.bib.irb.hr/stats (pristupljeno 16.09.2019) 44 Narodne novine (2017). Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. NN 28/2017.
21
Slika 9. Broj zapisa prema vrsti radova u razdoblju od 1960. do 2019. godine45
Slika 9 prikazuje grafikon s podacima o broju zapisa prema vrsti radova. Najviše zapisa u
Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji odnosi se na radove koji su objavljeni u časopisima, a takvih
je više od 197 000. Zapisa koji se odnose na sažetke sa skupova ima više od 122 000, onih koji
se odnose na ocjenske radove oko 100 000, dok je nešto manje zapisa povezanih s radovima u
zbornicima skupova. S obzirom na broj zapisa, u bazi su najmanje zastupljeni patenti.
45 Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Statistika. Dostupno na https://www.bib.irb.hr/stats (pristupljeno 16.09.2019)
22
4. ZAKLJUČAK
U radu je ukazano na važnost hrvatskih online akademskih baza podataka za čitavu znanstvenu
i istraživačku zajednicu s ovih prostora te su ukratko prezentirane njihove mogućnosti i
karakteristike. Jednostavnost korištenja i otvorenost pristupa takvih baza olakšala je uvid u sva
područja znanosti te omogućila brz pristup podacima i informacijama od značaja ne samo za
znanstveno-istraživački rad, već i za druge potrebe. Pravila koja se primjenjuju pri kreiranju
zapisa korisnicima baza osiguravaju preglednost i jednostavno snalaženje. Hrvatskoj
akademskoj i stručnoj javnosti na nacionalnoj je razini na raspolaganju nekoliko baza koje
omogućavaju pristup podacima od njihovog interesa, a u ovom su završnom radu obrađene tri
najpopularnije baze: Hrčak, Dabar i CROSBI. Svaka od njih jedinstvena je zbirka znanstvenih
i stručnih podataka i informacija.
Hrčak na jednom mjestu pruža mogućnost pohrane, pretraživanja i preuzimanja članaka
objavljenih u domaćim znanstvenim i stručnim časopisima. Ovaj portal svoje postojanje može
zahvaliti izdavačima i urednicima koji u tu bazu pohranjuju časopise. Budući da se temelji na
konceptu otvorenog pristupa, Hrčak doprinosi povećanju vidljivosti autora članaka i časopisa.
Dabar osigurava sustavnu brigu o digitalnoj imovini u Republici Hrvatskoj. Mnoštvo se
različitih vrsta radova pohranjuje u ovoj bazi, a među njima su najbrojniji ocjenski radovi
studenata. U Dabru je moguće pohraniti radove svih osoba povezanih s ustanovom koja sadržaj
pohranjuje. Vlasnik repozitorija ne može biti pojedinac, već isključivo institucija.
CROSBI je hrvatska online akademska baza podataka kojoj je temeljni cilj okupiti znanstvenu
publicistiku domaćih znanstvenika i stručnjaka na jednom mjestu. Hrvatska znanstvena
bibliografija sadrži više od pola milijuna zapisa i taj broj konstantno raste. Važno je naglasiti i
suradnju s tražilicom Google Scholar kojom se olakšava pretraživanje radova čiji su podaci, a
ponekad i cjeloviti tekstovi, pohranjeni u toj bazi.
Inicijative kojima je cilj bio uspostava baza podataka od interesa za hrvatsku akademsku i
istraživačku zajednicu nedvojbeno su polučile rezultate. Stoga je za očekivati da će i u
nadolazećim godinama nastaviti proširivati spoznaje naših znanstvenika i stručnjaka te tako
doprinositi svekolikom razvoju Republike Hrvatske.
23
5. LITERATURA
1. Celjak, D., Bekić, Z., Jertec, LJ., Milinović, M., Ulamec, D. (2015). Dabar – sustav
digitalnih repozitorija: iskorak prema sustavnoj brizi za digitalnu imovinu akademske
zajednice u Hrvatskoj. Arhivi, knjižnice, muzeji, 18, 148-165.
2. Celjak, D., Cundeković, M., Jertec, Lj., Ulamec, D., Zubić, A. (2018). Priručnik za urednike
digitalnih repozitorija u Dabru: uspostava, pokretanje i uređivanje repozitorija. Zagreb:
Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar.
3. Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković (n.d.). Centar za online baze
podataka. Dostupno na http://lib.irb.hr/web/hr/projekti/prosli-projekti/item/615-
centar_za_online-baze_podataka.html (pristupljeno 25.06.2019.)
4. Čanić, D. (2015). Teorijski model digitalnog arhiva srednje škole. Vjesnik bibliotekara
Hrvatske, 59(3-4), 325-339.
5. Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Početna stranica. Dostupno na
https://dabar.srce.hr/ (pristupljeno 16.09.2019.)
6. Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Repozitorij završnih i diplomskih
radova Odjela za fiziku u Osijeku. Dostupno na https://repozitorij.fizika.unios.hr/
(pristupljeno 16.09.2019.)
7. Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Statistika Dabra. Dostupno na
https://dabar.srce.hr/stats/objects (pristupljeno 16.09.2019.)
8. Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (2019). Što je Dabar?. Dostupno na
https://dabar.srce.hr/dabar (pristupljeno 16.09.2019.)
9. Dukić, D. (2010). Online academic databases use in Croatian higher education. U V. Luzar-
Stiffler, I. Jarec, Z. Bekic (ur.), Proceedings of the 32nd International Conference on
Information Technology Interfaces (ITI 2010) (str. 349-354). Zagreb: SRCE University
Computing Centre, University of Zagreb.
10. Dukić, D. (2013). Online databases as research support and the role of librarians in their
promotion: The case of Croatia. Library Collections, Acquisitions, and Technical Services,
37(1-2), 56-65.
11. Dukić, D. (2014). Use and perceptions of online academic databases among Croatian
university teachers and researchers. Libri, 64(2), 173-184.
12. Dukić, D., Kozina, G. (2019). Scientific production of Osijek's researchers: Evidence from
the Current Contents Connect database. U M. Leko Šimić, B. Crnković (ur.), Proceedings
24
of the 8th International Scientific Symposium "Economy of Eastern Croatia – Vision and
Growth" (str. 924-939). Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of
Economics in Osijek.
13. Frančula, N., Lapaine, M. (2009). Informacijski izvori i kartografija. Kartografija i
geoinformacije, 8(12), 4-17.
14. Frigo-Haltrich, I. (2002). Elektroničke baze podataka u društvenim i humanističkim
znanostima. Politička misao, 39(1), 166-183.
15. Gašparac P. (2006). Značenje i uloga bibliografskih i citatnih baza podataka. Biochemia
Medica, 16(2), 93-102.
16. Holub, K., Jertec, Lj. (2018). Interoperabilnost zapisa ocjenskih radova u Dabru. Vjesnik
bibliotekara Hrvatske, 61(1), 489-508.
17. Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). O Hrčku. Dostupno na
https://hrcak.srce.hr/ (pristupljeno 13.09.2019.)
18. Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). Napredna pretraga.
Dostupno na https://hrcak.srce.hr/search/advanced/ (pristupljeno 13.09.2019.)
19. Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (2019). Posjećenost časopisa u
razdoblju: 01.08.2019. – 31.08.2019. Dostupno na
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=posjecenost-casopisa (pristupljeno 13.09.2019.)
20. Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Naslovna stranica. Dostupno na
https://www.bib.irb.hr/ (pristupljeno 16.09.2019.)
21. Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). O Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji
(CROSBI). Dostupno na https://www.bib.irb.hr/o-projektu (pristupljeno 16.09.2019.)
22. Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Rezultati pretrage prema ustanovi
(Odjel za fiziku u Osijeku). Dostupno na https://www.bib.irb.hr (pristupljeno 16.09.2019)
23. Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI (2019). Statistika. Dostupno na
https://www.bib.irb.hr/stats (pristupljeno 16.09.2019)
24. Lapiš, S. (2018). Baze podataka u geografiji i strategija njihovog pretraživanja. Geografski
horizont, 64(1), 39-45.
25. Manger, R. (2012). Baze podataka. Zagreb: Element.
26. Masic, I., Milinovic, K. (2012). On-line biomedical databases – The best source for quick
search of the scientific information in the biomedicine. Acta Informatica Medica, 20(2), 72-
84.
27. Mijić, P., Knežević, I. (2005). Uporaba interneta u poljoprivredi. Stočarstvo, 59(1), 71-78.
28. Narodne novine (2017). Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. NN 28/2017.
25
29. Pavičić, Lj., Petrak, J. (2010). Uporaba biomedicinskih online informacijskih izvora
(OvidSP) u KBCO-u i MEFOS-u (2005.-2008.). Medicinski vjesnik, 42(1-2), 83-94.
30. Poropat, G., Marušić, M., Štimac, D. (2017). Sustavno pretraživanje baza podataka.
Medicina Fluminensis, 53(4), 454-460.
31. Stojanovski, J. (2007). Online baze podataka – Priručnik za pretraživanje (2. izd.). Zagreb:
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.
32. Stojanovski, J. (2015). Open access infrastructure for research in Croatia. Digital
Presentation and Preservation of Cultural and Scientific Heritage, 5, 79-88.
33. Tóth, T. (2006). Centralni portal znanstvenih časopisa Hrvatske – HRČAK. Kemija u
industriji, 55(3), 143-145.
34. Vičić-Hudorović, V. (2013). Sestrinski glasnik / Nursing Journal uvršten je u portal
hrvatskih znanstvenih časopisa – HRČAK. Sestrinski glasnik, 18(2), 85-87.
35. Zubac, A., Tominac, A. (2012). Digitalna knjižnica kao potpora sveučilišnoj nastavi i
istraživačkome radu na daljinu: elektronički izvori za elektroničko učenje na hrvatskim
sveučilištima. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55(2), 65-82.
26
6. ŽIVOTOPIS
Sara Bencetić rođena je 30. travnja 1996. godine u Osijeku. Završila je Osnovnu školu
"Hrvatski sokol" u Podravskim Podgajcima. Nakon završetka osnovne škole upisuje Opću
gimnaziju u Srednjoj školi u Donjem Miholjcu. Srednjoškolsko obrazovanje završila je 2014.
godine, nakon čega upisuje Sveučilišni preddiplomski studij Fizike na Odjelu za fiziku
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U okviru tog studija nastao je i ovaj završni
rad.
Recommended