View
16
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
RGNF
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinamaRepublike Hrvatske
Split, 3.2.2010.
RGNF
2
AUTORI STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Koordinatori:Prof.dr.sc. Stanislav Anto Živković, dipl.ing.rud.
Doc. dr. sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud.
Izrađivači:Prof.dr.sc. Igor Dekanić, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Miroslav Golub, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Jerko Nuić, dipl.ing.rud.
Prof.dr.sc. Damir Rajković, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Bruno Saftić, dipl.ing.geol.
Prof.dr.sc. Josip Sečen, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Josipa Velić, dipl.ing.geol.
Prof.dr.sc. Darko Vrkljan, dipl.ing.rud.
Doc.dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud.
Doc. dr. sc.Daria Karasalihović, dipl.ing.naft.rud.
Doc. dr. sc. Lidia Maurović, dipl.ing.naft.rud
Davor Kirin, dip.ing.rud.
Dragan Vidić, dipl.ing.rud.
Dragana Pećina, dipl.ing.geol.
Mario Svrtan, dipl.ing.rud.
Mladen Globan, informatičar
Stjepan Marković, dipl.ing.geol.
Tomislav Kurevija, dipl.ing.naft.rud.
Tomislav Strahovnik, dipl.ing.rud.
Vanja Kotur, dipl.ing.rud.
RGNF
3
1. Dr.sc. Željko Tomšić, dipl.ing.elekt., predsjednik Stručnog povjerenstva
2. Dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud., koordinator Stručnog povjerenstva
3. Andrija Mikulić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
4. Josip Miličić, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva
5. Dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva
6. Dr.sc. Zdenko Krištafor, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva
7. Dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
8. Željko Matiša, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva
9. Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva
10. Mr.sc. Ivan Cotman, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
11. Danijel Malenica, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
12. Stjepan Kordić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
Stručno povjerenstvo za nadzor i praćenje izrade strategije
1. Dr.sc. Željko Tomšić, dipl.ing.elekt., predsjednik Stručnog povjerenstva
2. Doc. dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud., koord. Stručnog povjerenstva
3. Andrija Mikulić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
4. Josip Miličić, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva
5. Dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva
6. Dr.sc. Zdenko Krištafor, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva
7. Dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
8. Željko Matiša, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva
9. Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva
10. Mr.sc. Ivan Cotman, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
11. Danijel Malenica, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
12. Stjepan Kordić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva
RGNF
4
1. Dr.sc. Slavko Šolar, dipl.ing.geol.
2. Prof.dr.sc. Boris Šinkovec, dipl.ing.geol.
3. Karmelo Krebel dipl.ing rud.
1. Dr.sc. Slavko Šolar, dipl.ing.geol.
2. Prof.dr.sc. Boris Šinkovec, dipl.ing.geol.
3. Karmelo Krebel dipl.ing rud.
Konzultanti i recenzenti
RGNF
5
Prema članku 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst
(N.N. br.190/03) mineralne sirovine su:1. energetske mineralne sirovine – sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine
2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi
3. nemetalne mineralne sirovine – grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremenipijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijskupreradu
4. arhitektonsko-građevni kamen
5. sve vrste soli i solnih voda
6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralnesirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kaovode za piće
7. tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina.
RGNF
Prema članku 5. Zakona o rudarstvu(N.N. br.75/09) mineralne sirovine su:
1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,
3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
RGNF
7
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH konceptualno je osmišljena kao nacionalna strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategijegospodarskog razvitka Republike Hrvatske.
Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv prirodni resurs koji predstavlja osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina stalno se mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak struke da stalno valorizira njihovu vrijednost.
Lokacija mineralnih sirovina je određena geološkim okolnostima.
Budući su rudarski radovi predodređeni mjestom pojavljivanjamineralnih sirovina, a ograničeni realnim mogućnostima i htjenjimadruštvene zajednice, stručnjaci, rudari i geolozi, moraju se aktivno uključitiu prostorno planiranje i ukazati na potencijalne lokacije aktiviranja da bi se temeljem toga mogla donijeti odluka o prioritetu namjene. Pri tome je nužno vodititi brigu o zaštiti okoliša-posebice očuvanju krajobraza.
RGNF
8
Približno 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za drugeindustrijske grane npr. graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, a 20% je roba široke potrošnje. Ovo je jedan od razloga zašto se mineralne sirovine ne vrednuju naodgovarajući način, već se prepoznaje samo onaj dio koji izravno idena tržište.
Eksploatacija mineralnih sirovina ima status eksploatacije nebitneza nacionalni i regionalni razvoj.
Mineralni resursi bitni za razvoj države/županije/općine moraju se štititi na način na koji se čuvaju šumski, poljoprivredni, vodeni itd. resursi. Takvu zaštitu mineralne sirovine danas nemaju.
Nužna je promjena s ciljem da mineralna sirovina dobije tretmandrugih prirodnih resursa tj. ravnopravan status kod donošenja odlukao budućoj namjeni prostora.
RGNF
9
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RepublikeHrvatske treba odgovoriti na slijedeća pitanja:
Kakvo rudarstvo je potrebno Republici Hrvatskoj?
Kakvo rudarstvo egzistira u državama EU?
Koja su suvremena načela razvoja rudarstva?
Kako razvrstati mineralne sirovine?
Koje vrste mineralnih sirovina postoje u Republici Hrvatskoj?
Koje vrste mineralnih sirovina su potrebne za razvoj suvremenogdruštva u Republici Hrvatskoj?
Kolike su utvrđene rezerve mineralnih sirovine u Republici Hrvatskoj?
RGNF
10
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RepublikeHrvatske treba odgovoriti na slijedeća pitanja (nastavak):
Kolika je eksploatacija i potrošnja mineralnih sirovina u RepubliciHrvatskoj?
Kakav tretman ima rudarska djelatnost prema postojećoj zakonskojregulativi Republike Hrvatske?
Koji su institucijski okviri za rješavanje pitanja iz djelokruga rudarstva?
Može li postojeća formalno-pravna regulativa omogućiti kvalitetanodnos gospodarstva i zaštite okoliša?
Kakav odnos treba biti između lokacija rudarskih zahvata i prostornihplanova?
Jesmo li stručno osposobljeni za obavljanje radnih zadataka izdjelokruga rudarstva?
Kakva su predviđanja gospodarenja mineralnih sirovina u idućih tridesetgodina razvoja Republike Hrvatske?
Koje su mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zacrtane Strategijegospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske?
RGNF
11
Struktura Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH
Polazne osnove (1. poglavlje)
Analiza stanja potencijala, rezervi, eksploatacije i potrošnjemineralnih sirovina (2. poglavlje)
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH u idućih 30 godina (3. poglavlje)
Mjere i aktivnosti za provedbu zacrtane Strategije gospodarenjaenergetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama (4. poglavlje)
Prilozi:
Grafički prikazi geologije terena, istražnih prostora i eksploatacijskihpolja RH (3 priloga)
Analitički podaci o: istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima (2 priloga); rezervama i eksploataciji te uvozu i izvozu neenergetskihmineralnih sirovina u RH (4 priloga)
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12312.pdf
RGNF
12
POLITIKA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE
Načelo održivog razvoja: Održivi razvoj (sustainable development) je takav razvoj, koji zadovoljava današnje potrebe, a da ne ugrožava budućegeneracije i njihove potrebe» (WCED, 1987).
EU je usvojio koncept održivog razvoja:«Održiva Europa za bolji svijet: strategija održivog razvoja Europske unije». (prihvaćen 2001. godine)
Iskustva iz država EU pokazuju da prostorno planiranje ima presudanutjecaj na eksploataciju mineralnih sirovina.
Prostorna planiranja u većini država EU izvode se na dvije razine: državnoj (regionalnoj) i lokalnoj.
U EU se pokazalo da prostorni planovi trebaju detaljno opisno i grafičkidati informacije gdje je eksploatacija mineralnih sirovina prihvatljiva, a gdjene. Države koje su identificirale ova područja bitno su smanjile vrijemeizdavanja dozvola za eksploataciju (Skandinavske države, Belgija, nekesavezne države Njemačke, neke pokrajine u Austriji kao i neka područja u Francuskoj). Pojedine države EU ne prihvaćaju ovakav pristup (npr. VelikaBritanija) koja je za donošenje samo političkih smjernica na nacionalnojrazini.
RGNF
13
POLITIKA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE (nastavak)
Ključni čimbenik u postupku dobivanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina je procjena utjecaja na okoliš.
Većina država EU predvidjela je pravne mehanizme za osiguranjesredstava za sanaciju. To se čini putem zatvorenih fondova, bankovnihgarancija i drugih oblika osiguranja i sastavni su dio koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina.
Nadgledanje (monitoring) potiče provedbu propisa, dobru rudarskupraksu i zaštitu okoliša.
RGNF
14
Istraživanje mineralnih sirovina u RH
Do 31.12.2007. godine odobreno je:
161 istražni prostor čvrstih mineralnih sirovina, koji zahvaćaju površinuod 4 778 ha (0,08 % udjela površine kopnenog dijela države) i
13 istražnih prostora energetskih mineralnih sirovina koja zahvaćajupovršinu od 10 909 860 ha (98,52 % udjela površine kopnenog i morskog dijela države)
RGNF
16
Eksploatacija mineralnih sirovina u RH
Do 31.12.2007. godine odobreno je:
524 aktivna eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina, kojazahvaćaju površinu od 21 877 ha (0,38 % udjela površine kopnenog dijeladržave)
40 neaktivno eksploatacijsko polje čvrstih mineralnih sirovina, kojazahvaćaju površinu od 40 699 ha (0,80 % udjela površine kopnenog dijeladržave) i
62 eksploatacijskih polja energetskih mineralnih sirovina koja zahvaćajupovršinu od 394 904 ha (2,88% udjela površine kopnenog dijela države)
RGNF
18
Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj
Iako eksploatacijska poljamineralnih sirovina ne zahvaćajuvelike površine, u Republici Hrvatskojse ipak rudarskom djelatnošću možeporemetiti prirodna ravnotežazaštićenih područja.
U Republici Hrvatskoj su do sadaproglašeni zaštićenim područjima: tri stroga rezervata, osam nacionalnihparkova i deset parkova prirode.
U takvim okolnostima izuzetno je bitno uspostaviti ravnotežu izmeđupotrebe tržišta (gospodarstva) za mineralnim sirovinama i tendencijedruštva za maksimalnim očuvanjemokoliša.
RGNF
19
Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj u periodu od 1990. do 2007. godine
Eksploatacija po godinamaVrsta mineralne sirovine
1990. 1996. 1998. 2003. 2006. 2007.
fosilni ugljen, t 173 751 66 669 50 832 0 0 0
mineralne sirovine za proizvodnju metala, t 301 534 6 000 5 000 1 482 600 101
nemetalne mineralne sirovine, t 3 846 143 2 890 014 3 758 499 5 958 840 7 158 293 7 259 512
arhitektonsko-građevni kamen, m3 55 451 39 371 45 739 61 288 71 307 78 940
tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina, m3
14 615 334 11 287 243 12 877 102 17 726 200 18 090 417 20 251 607
nafta i kondenzat, 103 m3 - - 1 518,22 1 128,18 977,488 930,099
plin, 106 m3 - - 1 814,30 2 274,96 2 863,698 3 001,042
RGNF
20
Zakonski i institucijski okviri
Prema članku 52. Ustava Republike Hrvatske:
«More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i drugaprirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijeloviprirode nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku, imaju njezinu osobitu zaštitu. …»
Ustavne odredbe
Zakonske odredbe
Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republikumogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, tenaknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
Rudarska djelatnost, odnosno gospodarenje mineralnim sirovinamaodvija se prema određenim zakonskim i podzakonskim aktima.
RGNF
21
R.B. Naziv zakona Narodne novine br. 1. Zakon o rudarstvu 75/09. 2. Zakon o koncesijama 125/08. 3. Zakon o prostornom uređenju i gradnji 76/07. I38/09. 4. Zakon o Državnom inspektoratu 116/08., 123/08. 5. Zakon o vodama 107/95. i 150/05., 6. Zakon o šumama 140/05. 7. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 152/08. 8. Zakon o zaštiti na radu 59/96., 94/96. i 114/03. 9. Zakon o zaštiti okoliša 110/07.
10. Zakon o zaštiti prirode 70/05., 139/08. 11. Zakon o geološkim istraživanjima (Sl. 34/86.) 53/91.
12. Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi
(Sl. 53/77. i 24/86) 53/91.
13. Zakon o javnim cestama 180/04., 138/06. 14. Zakon o normizaciji 55/96. i 163/03. 15. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu 12/94. 16. Zakon o prijevozu opasnih tvari 97/93., 34/95. i 151/03. 17. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda 158/03. 18. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjene sukladnosti 158/03. 19. Zakon o akreditaciji 158/03.
19
1 Zakon o rudarstvu 75/09.
RGNF
22
Pravilnici i odluke 1. Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina 125/98. 2. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina 125/98.
3. Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi 48/92., 60/92.
4. Pravilnik o sadržaju dugoročnog i godišnjeg programa, te sadržaju rudarskih projekata 196/03. i 6/04.
5. Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata 140/99. 6. Pravilnik o postupku utvrđivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina 140/99.
7. Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u u rudarstvu 9/00.
8. Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita i ispitnom programu za samostalno obavljanje geoloških istraživanja 14/88., 29/88. i 82/95.
9.
Pravilnik o katastru istražnih prostora i eksploatacijskih polja, te o načinu vođenja evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina
44/91.
10. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (Sl. 4/86. i 62/87.) 53/91.
11. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena (ukrasni kamen), tehničkog kamena, šljunka i pijeska, te za preradu arhitektonsko-građevnog kamena
(Sl. 11/86.) 53/91.
12. Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima s površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 66/87.) 53/91.
13. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju jamskih magazina eksplozivnih sredstava u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 12/88.) 53/91.
14. Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se upotrebljavaju pri podzemnim radovima u nemetanskim jamama (Sl. 66/78.) 53/91.
15. Pravilnik o tehničkim normativima pri prevozu ljudi i materijala oknima rudnika (Sl. 4/80., 12/85., 35/87. i 51/88.) 53/91.
37
36 Uredba o novčanoj nadoknadi za istraživanje mineralnih sirovina
158/09.
37 Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina
158/09.
RGNF
23
Zakonski i institucijski okviri
Institucijski okviriPrema današnjoj pravnoj regulativi, uključene su brojne institucije koje uređuju pitanja u svezi gospodarenja mineralnim sirovinama.
RGNF
24
Temeljem odrednica Zakona o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/09.):
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva obavlja upravne posloveu prvom stupnju koji se odnose na istraživanje i eksploataciju svihmineralnih sirovina osim tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline, a obavlja i upravne poslove u drugom stupnju kojise odnose na istraživanje i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline;
Uredi državne uprave u jedinici područne (regionalne) samoupravenadležni za poslove rudarstva obavljaju upravne poslove u prvom stupnjukoji se odnose na istraživanje i eksploataciju tehničko-građevinskogkamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline;
Državni inspektorat, po posebnom zakonu, obavlja inspekcijske poslovenad provedbom Zakona o rudarstvu.
Zakonski i institucijski okviri
Institucijski okviri
RGNF
25
Zakonski i institucijski okviri
4 Ministarstva (s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom
obrane, 6),
Državni inspektorat
4 inspekcije izvan Državnog inspektorata.
Inspekcija zaštite okoliša obavlja nadzor nad onečišćenjem zraka i zbrinjavanjem otpada,
Sanitarna inspekcija obavlja nadzor oko zaštite od buke,
Inspekcija zaštite prirode obavlja nadzor nad utjecajem na zaštićenedijelove i područja prirode,
Vodopravna inspekcija nadzire onečišćenje površinskih i podzemnihvoda.
Institucijski okviri, nadležnost
RGNF
26
Postojeći prostorno-planski okviri za gospodarenje mineralnim sirovinama
''Zakon o prostornom uređenju i gradnji'' je temeljni dokument o prostornomuređenju na koji se vežu drugi dokumenti (Strategija i Program prostornoguređenja Države, uredbe, Prostorni planovi županija općina i gradova, propisi, pravilnici i dr.).
RGNF
27
GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA U RH
Energetske mineralne sirovine
Mineralne sirovine za industrijsku preradu
Mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala
Arhitektonsko-građevni kamen
Mineralne sirovine kovina
Strategijom je utvrđena podjela mineralnih sirovina na 5 skupina a ista je prihvaćena Zakonom o rudarstvu 75/09.
RGNF
28
Čvrste mineralne sirovine
Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina
Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, obzirom na veličinu geoloških rezervi je veliki.
Mineralne sirovine velikoga potencijala i neograničenih geološkihrezervi.
Mineralne sirovine umjerenog potencijala i ograničenih geološkihrezervi.
RGNF
29
Nemetalne mineralne sirovine velikogapotencijala i neograničenih geoloških rezervi
LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADBU minerali i
stijene/sirovina najznačajnije
lokacije uporaba
Halogeni elementi i spojevi 1. brom 3 naftna industrija, medicina, kemijska industrija,
prehrana i prehrambena industrija, agronomija 2. jod 1 medicina, prehrana i prehrambena industrija,
gnojivo, kemijska industrija, metalurgija, strojarstvo 3. kuhinjska sol 27 prehrana i prehrambena industrija, kemijska
industrija, metalurgija, industrija plastike, tekstilna industrija
Sulfati 4. gips (sadrenac) 6 industrija građevinskog materijala, kemijska
industrija, agronomija, industrija papira Karbonati 5. dolomiti > 20 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija
građevinskog materijala, industrija stakla 6. vapnenci > 50 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija
građevinskog materijala, industrija stakla Sirovine za proizvodnju cementa 7. cementne sirovine 8 industrija građevinskog materijala Ostale mineralne sirovine 8. peloidi 2 medicina-zdravstvo, kozmetička industrija
LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA GRAĐEVINSKI MATERIJAL I ZA INDUSTRIJU GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
9. tehničko-građevni kamen
> 100 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala
10. pijesci 15 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala
11. šljunci 8 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala
12. ciglarske gline 14 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala
13. arhitektonsko-građevni kamen
> 50 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala
RGNF
30
Nemetalne mineralne sirovine umjerenogapotencijala i ograničenih geoloških rezervi
minerali i stijene/sirovina lokacije uporaba 1. keramičke i vatrostalne
gline 8 keramička industrija, vatrostalni materijal, kemijska industrija
2. bentonitne gline 5 naftna industrija, vatrostalni materijali, metalurgija, prehrana i prehrambena industrija, farmaceutska industrija, kozmetička industrija
3. kremeni pijesci i pješčenjaci
15 industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna
4. ostale kremene sirovine (rožnjaci,kvarciti, pegmatiti)
> 10 industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna
5. barit (težac) 3 naftna industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, kemijska industrija, industrija stakla
6. feldspati (glinenci) 3 keramička industrija, industrija stakla, abrazivi, brusni i rezajući materijali
7. grafit 2 vatrostalni materijali, elektroindustrija, strojarstvo, metalurgija 8. milovka (talk) 1 keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i
boja, agronomija, tekstilna industrija, kozmetička industrija, farmaceutska industrija
9. pirofilit 1 metalurgija, keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, farmaceutska industrija
10. sumpor 2 kemijska industrija, gnojivo, kozmetička industrija, farmaceutska industrija
11. tinjci 3 elektroindustrija, industrija građevinskog materijala, industrija boja, punila u industriji papira, plastike, gume i boja
12. oksidi i hidroksidi željeza(«žuti oker»)
1 prirodni pigment, industrija boja, industrija građevinskog materijala, keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja
13. boksiti 11 abrazivi, brusni i rezajući materijali, vatrostalni materijali, industrija građevinskog materijala
14. kreda jezerska 6 punila u industriji papira, plastike, gume i boja, industrija boja, industrija papira, industrija plastike, prehrana i prehrambena industrija, životinjska hrana
15. tufovi 6 industrija građevinskog materijala, punila u industriji papira, plastike, gume i boja
16. peliti (škriljavci) 3 industrija građevinskog materijala, industrija boja, proizvodnja ekspandiranih materijala i u ciglarstvu
RGNF
31
Ukupni uvoz čvrstih mineralnih sirovina za period od 1998. do 2007. godine
RH uvozi čvrsta fosilna goriva
RH uglavnom uvozi koncentrate, poluprerađene ili prerađenemineralne sirovine (osim tehničko-građevnog kamena)
RGNF
32
Ukupni izvoz čvrstih mineralnih sirovina za period od 1998. do 2007. godine
Izvoz čvrstih fosilnih goriva može se obavljati samo u reeksportu jer RH nijeproizvođač ugljena.
Kod nemetalnih mineralnih sirovina glavni izvozni proizvod je portlandcement.
Kod arhitektonsko-građevnog kamena izvoze se poluproizvodi i prerađevinemramora i travertina i kamen obrađen za spomenike.
Kod tehničko-građevnog kamena uglavnom se izvozi drobljeni kamen.
RH izvozi neprerađenu ili poluobrađenu mineralnu sirovinu, a uvozi gotoveproizvode koji su višestruko skuplji.
RGNF
33
Eksploatacija mineralnih sirovina, prvenstveno nemetalnih, prividno predstavljanisko profitabilnu granu gospodarstva, no analizom proizvoda, koji se dobivajupreradom sirovina (cement, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla, keramika itd.) dobiva se drugačija slika.
Proizvodnja određenih industrijskih proizvoda čija su osnova mineralne sirovine
RGNF
34
Vrijednost mineralnih sirovina koje se eksploatirajunelegalno u Republici Hrvatskoj
(prema podacima Državnog inspektorata)
RGNF
35
Udio pojedinih grana gospodarstva u BDP-u
Iako u razmatranom razdoblju dolazi do povećanja eksploataciječvrstih mineralnih sirovina, udio u BDP-u je konstantan i zadržavase na razini od 0,6 % i 1,2 % zbog rasta BDP-a.
RGNF
Usporedba eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u RepubliciHrvatskoj s državama Europske unije (EU)
(Primjer: kameni agregati)
Proizvodnja kamenih agregata u državama EU u 2006. godini, uz prikazodnosa proizvodnje i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika
RGNF
37
Proizvodnja kamenih agregata u RH u 2006. godini, uz prikaz odnosaproizvodnje i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika
RGNF
38
RH po stanovniku proizvodi više kamenih agregata od prosjeka i više negoBelgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, V. Britanija.
RH po km2 površine proizvodi manje kamenih agregata od prosjeka za EU, ali više nego Finska i Švedska.
Izabrana godina usporedbe (2003.) je znakovita, jer je tada RH bila u intenzivnoj infrastrukturnoj izgradnji koja će biti značajna i za iduće razdoblje(do završetka izgradnje velikih infrastrukturnih objekata).
Proizvodnja kamenih agregata u Republici Hrvatskoj po stanovniku od 8,4 t ili 667 t po km2 površine države (2003. godina), u usporedbi s 2002. godinom je veća za 45%, ali u daljnjim analizama uzeta je kao polaznavrijednost.
Uspoređivane države EU završile su razdoblje intenzivne izgradnje pa se dosegnuta proizvodnja može smatrati stabilnom, a u idućem razdoblju će imati blagi trend porasta.
RGNF
40
Mineralne sirovine kao građevinski materijali i u industriji građevinskihmaterijala
Dosegnuta razina eksploatacije u 2003. godini od 14 045 147 m3 tehničko-građevnog kamena te 3 404 560 m3 građevnog pijeska i šljunka pokazuje daje RH oko prosjeka država EU.
Nije realno predviđati daljnji skokoviti i brzi porast eksploatacije.
U idućem razdoblju uzima se kao bazna godina 2003. (kada je ostvarenavelika eksploatacija) i predviđa se minimalni godišnji rast od:
0% za tehničko-građevni kamen i
1% za građevni pijesak i šljunak
Navedeno u potpunosti zadovoljava potrebe gospodarstva RH.
Ovakav zaključak ne može se donijeti za silikatne mineralne sirovine(eruptivne stijene) kojih Hrvatska ima relativno malo.
Otvaranje novih istražnih prostora za istraživanje silikatne mineralnesirovine i eventualno eksploatacijskih polja treba u sljedećem razdobljusvakako poticati.
RGNF
41
Ocjena ekspoatacije tehničko-građevnog kamena (m3)u sljedećih30 godina
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
3.000.000
3.500.000
4.000.000
4.500.000
5.000.000
3.405.000 3.600.000 3.800.000 4.200.000 4.600.0002003 2010 2015 2025 2035
Ocjena proizvodnje građevnog pijeska i šljunka (m3) u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina
Godišnja proizvodnja (≈), m3 Vrsta mineralne sirovine 2003. 2010. 2015. 2025. 2035.
Tehničko-građevni kamen ≈ 14 045 000 ≈ 14 000 000 ≈ 14 000 000 ≈ 15 000 000 ≈ 15 000 000
RGNF
42
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja jednu o najvrednijihnemetalnih mineralnih sirovina u RH čija je eksploatacija dosta specifičnai traži dugogodišnju izobrazbu kadrova.
Brojnost eksploatacijskih polja (120), veliki uvoz obrađenogarhitektonsko-građevnog kamena (galanterija, spomenici), kao i relativnomale investicije u objekte obrade i pogodne lokacije za izvoz (blizinamora) stvaraju mogućnost za vrlo brzo i veće povećanje eksploatacije, stoga se kao realna predlaže godišnja stopa rasta proizvodnje blokovaarhitektonsko-građevnog kamena od 4 %.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
180.000
61.300 80.000 90.000 130.000 180.0002003 2010 2015 2025 2035
Ocjena proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena (m3) u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina
RGNF
43
Mineralne sirovine za industrijsku preradu
Mineralne sirovine za industrijsku preradu dobivaju pravu vrijednost tekposlije preradbe, kada se njihova vrijednost multiplicira.
Skupina industrijskih mineralnih sirovina (sirovine za proizvodnjucementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarskaglina, keramička i vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak) ima već sadaizgrađenu snažnu i dosta modernu prerađivačku industriju.
U skladu s navedenim, godišnja stopa rasta mineralnih sirovina za industrijsku preradu predviđa se u iznosu od 2,5 %.
RGNF
44
0
1.000.000
2.000.000
3.000.000
4.000.000
5.000.000
6.000.000
7.000.000
8.000.000
9.000.000
Sirovine za proiz. cementa 4.822.000 5.500.000 6.200.000 7.800.000 8.400.000
Ciglarska glina 2.569.140 2.970.000 3.312.000 4.140.000 5.220.000
Karbonatna sirovina za industrijsku preradu 1.723.500 2.000.000 2.200.000 2.800.000 3.500.000
Gips 206.500 240.000 270.000 340.000 420.000
Kremeni pijesak 138.000 160.000 180.000 220.000 280.000
Keramička i vatrostalna glina 99.900 115.000 130.000 160.000 200.000
Kreda 31.000 36.000 40.000 50.000 63.000
2003 2010 2015 2025 2035
Ocjena proizvodnje mineralnih sirovina za ind.preradu (t) u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina
Izabrani trend godišnjeg rasta kod svih mineralnih sirovina za industrijsku preradbu je manji od do sada razmatranog trenda rasta, alije u ovom trenutku realan jer su za pojedine mineralne sirovine kaopolazne veličine uzete godine vrlo velike eksploatacije.
RGNF
45
Orijentacijske godišnje potrebe za radnom snagom u području gospodarenja mineralnim sirovinama
2231511395Σ
106-5056KV, VK
8495025SSS
3361314VSS
UkupnoIstraživanje mineralnih
sirovina
Eksploatacija nafte, plina i geotermalne
energije
Eksploatacija čvrstih mineralnih
sirovina
Stručna sprema/kvalifikacija
ORIJENTACIJSKA GODIŠNJA NOVA OBRAZOVNA STRUKTURA
2231511395Σ
106-5056KV, VK
8495025SSS
3361314VSS
UkupnoIstraživanje mineralnih
sirovina
Eksploatacija nafte, plina i geotermalne
energije
Eksploatacija čvrstih mineralnih
sirovina
Stručna sprema/kvalifikacija
ORIJENTACIJSKA GODIŠNJA NOVA OBRAZOVNA STRUKTURA
RGNF
46
MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA
Zakonska podloga Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama je Ustav Republike Hrvatske i Zakon o rudarstvu.
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama treba se temeljiti naodrživom razvoju, a što podrazumijeva čitav niz radnji koje se morajupoduzeti od strane države/županija/grada/općina/koncesionara.
Temeljno načelo održivog razvoja pri gospodarenju mineralnimsirovinama je uravnoteženost među gospodarskim, okolišnim i društvenim interesima.
RGNF
47
STRATEGIJA RAZVOJA
Zajednički ciljevi
Pojedinačni ciljevi
Osnovne aktivnosti
osiguranje potrebitog broja proizvodnih kapaciteta
osiguranje potrebitih eksploatacijskih rezervi
izrada bilanci rezervi
os iguranje prostornih pretpostavki (infrastruktura, prostor)
efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploataciju
dosljedna primjena pravila i standarda koji vrijede za
sve
tr žište kapitala
razumna visina poreza i naknada za eksploataciju
vlasni čka prava
mobiliziranje ljudskih resursa
uve ćanje dodatne vrijednosti
unapređenje procesa proizvodnje
pove ćanje kvalitete
stalna naobrazba
osiguranje fonda podataka o resursu
osiguranje pristupa le žištima «rezervacija prostora»
racionalno korištenje mineralne sirovine
recikliranje iskorištenih mineralnih sirovina
uvođenje sustava garancija za potrebe sanacije
maksim
alna prilagodba eksploatacije uvjetima okoline
«proizvodna sanacija», sanacija tijekom izvođenja
radova
svrsishodna procjena utjecaja na okoliš
uvođenje sustava upravljanja okolišem
uvođenje « čistih» tehnologija
stalno izvještavanje o stanju okoliša
preglednost i uklju čenost javnosti u proces odlu čivanja
kvalitetan rentni sustav
pravedne nadoknade
zaštita prava svih zainteresiranih strana
unapređenje pravne regulative
pristup informacijam
a
osiguranje provedbi zakonskih odredbi
poticanje razvoja: komunikacija, partnerstva,
edukacije, participacije
GOSPODARSKI INTERESI, ZAŠTITA RESURSA
Prilagodba proizvodnog
procesa uvjetima okoliša
Pravedna distribucija troškova
Kvalitetni zakonski
okviri
Pozitivno ozračje
ODRŽIVO GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA
OKOLIŠNI INTERESI DRUŠTVENI INTERESI
Osiguranje tržišta
dovoljnim količinama mineral. sirovina
Osiguranje pozitivnog poslovnog okruženja
Novo stvorene
vrijednosti, doprinos
zaposlenosti
Uvođenje novih tehnoloških
rješenja, smanjenje proizvodnih
troškova
Zaštita resursa
Racionalno korištenje
Smanjenje negativnih utjecaja na
okoliš
Pregledni prikaz ciljeva i osnovnih aktivnosti u cilju postizanjaodrživog razvoja
RGNF
48
U cilju postizanja održive i ekološki prihvatljive eksploatacijemineralnih sirovina potrebno je:
Stvaranje zakonskih okvira za provođenje održive i ekološkiprihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina uz implementacijumeđunarodnih obveza Republike Hrvatske.
Strateško planiranje u djelatnosti eksploatacije mineralnihsirovina na načelu održivog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uz razmatranje čimbenika zaštite okoliša.
Sustavno optimiranje tehnoloških i tehničkih rješenja za zaštituokoliša u procesima istraživanja, eksploatacije i transportamineralnih sirovina.
Saniranje i rekultivacija prostora nakon eksploatacije mineralnihsirovina s posebnim osvrtom na tlo, te površinske i podzemnevode.
Sakupljanje i zbrinjavanje tehnološkog otpada nastalog u procesu istraživanja i eksploatacije u skladu s načelima zaštiteokoliša.
Poticanje znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvitka u svrhuostvarenja ciljeva postavljenih Strategijom gospodarenjamineralnim sirovinama RH.
RGNF
49
Uspostava međusobnog povjerenja, razumijevanja, komunikacije, kooperacije, koordinacije među svim zainteresiranimstranama (ministarstvima, inspekcija, gospodarstvenicima, županijama, općinama, stanovništvom).
Eksploatacija mineralnih sirovina danas se rješava primjenom 19 Zakona i 37 Pravilnika/Uredba, za koje su nadležna 4 Ministarstva (s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane, 6), Državniinspektorat i 4 inspekcije izvan Državnog inspektorata.
RGNF
50
Usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata (dopunapostojećih i donošenje novih)
Zakonski i podzakonski akti, prema kojima se uređujegospodarenje mineralnih sirovina i prostorno planiranje, nisuusuglašeni u dovoljnoj mjeri da bi se efikasno provela ova Strategija.
Potrebno je uskladiti Zakon o rudarstvu s ostalim Zakonima koji se tiču rudarske djelatnosti.
Prijedlozi:
Potrebno je ubrzati i pojednostaviti postupke procjene utjecaja na okoliš i ishođenja lokacijske dozvole.
U Studiji utjecaja na okoliš, umjesto opisa zahvata, mora biti uloženo idejno rješenje rudarskog objekta izrađeno od rudarskih stručnjaka koji dobro poznaju projektiranje i okoliš.
RGNF
51
Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina
rudarska renta treba biti definirana s obzirom na:
- vrstu mineralne sirovine (energetske, neenergetske),
- veličinu istražnog prostora,
- važnost mineralne sirovine za gospodarstvo i društvo,
- veličinu površine eksploatacijskog polja,
- uvjete eksploatacije.
Jednokratna naknada za radove istraživanja bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaćivala bi se u državni proračun .
(1. 500,00 kn/ha/god.).
Jednokratna naknada za radove istraživanja
Godišnja naknada za eksploataciju
Neenergetske mineralne sirovine: 1.500,00 do 2.500,00 kn/haEnergetske mineralne sirovine: 3.000,00 do 5.000,00 kn/haTemeljem Uredbe o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina
RGNF
52
Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina (nastavak):
Godišnja naknada za eksploataciju sastojala bi se od:
1. Naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja čvrstih mineralnih sirovina, odnosno površinu bušotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode. Ova naknada bi se plaćala po jedinici površine godišnje (kn/ha/god.). Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaćivala bi se u državni proračun.
1.000,00 kn/ha, P do 5 ha
1.500,00 kn/ha, P od 5-20 ha
2.000,00 kn/ha, P više od 20 ha
2. Naknade za eksploatiranu količinu mineralne sirovine. Ova naknada bi se plaćala u određenom postotku od ukupnog prihoda ostvarenom prodajom mineralne sirovine (%/ukupni prihod/god.). Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i lokalne samouprave i uplaćivala bi se u državni proračun.
2.000,00 kn/ha, P do 20 ha
2.500,00 kn/ha, P 20-50 ha
3.000,00 kn/ha, P više od 50 ha
Temeljem Uredbe o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (za neenergetske mineralne sirovine)
RGNF
53
Naknada za eksploatiranu količinu mineralne sirovine:
1. Energetske mineralne sirovine:Fosilne gorive tvari:UgljikovodiciNafta
- sekundarne i tercijarne metode eksploatacije 5,0%- eruptivni način eksploatacije 7,5%
Prirodni plin 7,5%Ugljen 5,0%Mineralne i geotermalne vode 2,5%
2. Mineralne sirovine za industrijsku preradbu 6,0% 8,0%
3. Mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala 5,0% 7,5%
4. Arhitektonsko-građevni kamen 7,0% 8,0%
5. Mineralne sirovine kovina 7,0% 9,0%
Temeljem Uredbe o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (za neenergetske mineralne sirovine)
RGNF
54
Uspostava pouzdane, potpune, ciljane i pravovremeneinformacije.
Sve informacije moraju biti sustavno prikupljane, obrađene i distribuirane. Podaci moraju sadržavati dvije osnovne vrste podatakai to podatke/informacije o resursu/mineralnoj sirovini i informacije o gospodarenju.
Razvidan tijek eksploatacije i privođenje konačnoj namjeni svihaktivnih (legalnih) i napuštenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja.
Površinski kopovi su sinonim za krajobrazno devastirani prostorsa sumnjivim perspektivama za sanaciju.
Potrebno je uvesti financiranje putem zatvorenih fondova ilibankovnih garancija koje su sastavni dio odobrenja za eksploatacijuuz obvezno povezivanje s veličinom zahvaćenog prostora (saniranepovršine smanjuju veličinu fonda ili bankovne garancije).
RGNF
55
Valorizacija statusa i zaštita mineralnog resursa pogodnog za eksploataciju
Mineralni resurs bitan za razvoj države/županije/općine mora se štititi na način na koji se čuvaju npr. šumski, poljoprivredni i vodeniresursi.
Učinkovit nadzor i provedba mjera
Upravljanje okolišem
Društveno odgovorno poslovanje
Recikliranje građevnog otpada
Sprečavanje ilegalne eksploatacije
RGNF
56
Dodjela koncesija za nova eksploatacijska polja na temelju stručnih podloga
Dugoročno strateško planiranje treba provodi na nacionalnoj ili bar na regionalnoj razini, dok se detaljno planiranje treba provoditi na nižoj/lokalnoj razini.
Obzirom da se ležišta mineralnih sirovina nalaze u županijama tj. općinama/gradovima detalji i lokalne prilike (specifičnosti lokacije) ne mogu se utvrditi s državne razine već se moraju raditi posebnidokumenti, što se osobito odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu (tehničko-građevni kamen, građevnipijesak i šljunak, ciglarska glina).
U tu svrhu moraju se izraditi slijedeće stručne podloge:
rudarsko-geološke studije, za područja županija (6)
studija o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš, za područje cijeledržave (?)
planovi podjele područja županija/općina na zone eksploatacije (6).
RGNF
57
Izrada dinamičkog plana provedbe Strategije
1.Proces usvajanja Strategije (srpanj/2008. Vlada RH)
2.Detaljna izrada dinamičkog (akcijskog) plana s vremenskimokvirima (nije napravljeno)
3.Izrada i donošenje zakonskih i podzakonskih akata, koji ćeomogućiti implementaciju Strategije (Novi Zakon o Rudarstvu nije u suglasju sa usvojenom Strategijom)
4.Izrada i usvajanje stručnih podloga (u tijeku)
5.Koordinirana akcija provedbe aktivnosti i mjera(implementacija) iz Strategije gospodarenja mineralnimsirovinama Republike Hrvatske (nije napravljeno)
Plan mora biti jasan, izvediv u određenim vremenskimrazdobljima: kratkoročnim (do 5 godina), srednjoročnim (do 10 godina) i dugoročnim (do 30 godina).
Plan mora biti dovoljno fleksibilan zbog velike dinamikestalnih promjena u državi, regiji i svijetu.
Recommended