View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Korporacijsko poduzetništvo
Poduzetnička organizacijska
arhitektura
doc.dr.sc. Mirela Alpeza
Literatura
Morris, M.H.; D. F. Kuratko, J.G. Covin: Corporate
Entrepreneurship & Innovation, 2011
Burns, P.: Corporate Entrepreneurship – Building
the Entrepreneurial Organization, 2008
Alpeza, M.: „Korporacijsko poduzetništvo:
poduzetnička organizacijska kultura i struktura”
Alpeza, M.: “Učeća organizacija”
Korporacijsko poduzetništvo
Dimenzije poduzetničkih
organizacija
INOVATIVNOST
(proizvoda, usluga, procesa)
PROAKTIVNOST PREUZIMANJE
RIZIKA
Korporacijsko poduzetništvo
1. INOVATIVNOST
Činiti nešto na novi, jedinstven ili različit način u
odnosu na postojeću situaciju
Pritisak na inoviranje:
Nove i poboljšane tehnologije
Globalizacija tržišta (intenziviran konkurentski pritisak)
Fragmentacija tržišta (intenziviran pritisak potreba
kupaca)
Utjecaj vladinih politika na tržište
Promjene društvenih vrijednosti
Interni pritisci za veću efikasnost
Stopa inoviranja raste
Korporacijsko poduzetništvo
Korporacijsko poduzetništvo
Inovativnost – na primjeru
proizvoda / usluga
Novi za svijet
Novi na tržištu proizvoda/usluga
Nove proizvodne linije u poduzeću
Dodatak za postojeću proizvodnu liniju
Poboljšanje proizvoda
Nova primjena postojećeg proizvoda/usluge
Repozicioniranje postojećeg proizvoda/usluge
Smanjenje troškova postojećeg proizvoda/usluge
Korporacijsko poduzetništvo
Inovativnost – na primjeru procesa
Radikalno novi procesi
Administrativni sistemi
Sistemi isporuke
Značajne revizije postojećih procesa
Marketinški i prodajni pristupi
Tehnike nabave
Male promjene u procesima
Proizvodne metode
Financijske metode
Korporacijsko poduzetništvo
Dileme o inovacijama
1. Nisu svi poduzetnici inovatori, niti su svi inovatori
poduzetnici, ali uspješno poduzetništvo uključuje
kontinuirano inoviranje (proizvoda, usluga i
procesa/metoda).
2. Inovacija podrazumijeva nešto neotkriveno.
Management podrazumijeva kontrolu. Kako
kontrolirati nešto što još nije otkriveno?
3. Inovacija često podrazumijeva nepoštivanje
pravila. Zaposlenici koji ne poštuju pravila u
pravilu ne ostaju dugo zaposlenici.
Dileme o inovacijama - 2
4. Poduzeća koja ne inoviraju su neuspješna. S druge strane, što poduzeće više inovira, ima više neuspješnih projekata.
5. Inovacija postiže uspjeh jer “pogađa” potrebe kupaca. Ali ako pitate kupce da vam opišu svoje potrebe, mnogi to ne znaju ili ne mogu biti precizni.
6. Inoviranje je rizično. Neinoviranje može biti još rizičnije.
7. Korporacija koja inovira često vlastite proizvode čini suvišnima na tržištu iako u njima još uvijek postoji potencijal za generiranje profita.
Korporacijsko poduzetništvo
Dileme o inovacijama - 3
8. Iako je inoviranje danas tehnički kompleksan i skup proces, mnoge radikalne inovacije nisu rezultat djelovanja velikih korporacija odnosno njihovih odjela za istraživanje i razvoj s značajnim budžetima, već pojedinaca – inovatora i poduzetnika.
9. Ljudi koji razvijaju inovacije najčešće nastoje učiniti svoj proizvod ili uslugu savršenim, odnosno najboljim mogućim. Međutim, tržište često očekuje “dovoljno dobre” proizvode i usluge, ne savršene. Dodatno vrijeme i financijska sredstva koja se ulažu u razvijanje savršenih inovacija utječu na povećanje cijena iznad onih koje je kupac spreman platiti, i na taj način završavaju propuštanjem prilike.
Korporacijsko poduzetništvo
Korporacijsko poduzetništvo
Dileme o inovacijama - 4
10. Inovacije vođene tehnološkim razvojem često rezultiraju novim proizvodima koji predstavljaju “bolje mišolovke” koje nitko nije spreman kupiti. Inovacije vođene potrebama kupaca često rezultiraju manjim modifikacijama postojećih proizvoda ili proizvodima koji na tržištu već nudi konkurencija.
11. Iako se inovacije najčešće povezuju s genijima ili “briljantnim umovima”, inovacija je više rezultat upornosti.
12. Biti prvi na tržištu nije uvijek nužno vezano uz uspjeh, kao što biti drugi ili treći nije nužno vezano uz neuspjeh.
2. PREUZIMANJE RIZIKA
Spremnost na “hvatanje” prilika koje imaju razumnu
količinu vjerojatnosti:
ostvarenja gubitka
odstupanja u planiranoj performanci
Naglasak nije na ekstremnom riziku koji je
nemoguće kontrolirati, već na preuzimanju
kalkuliranog rizika srednjeg intenziteta
Rizik može biti: financijski, tehnički, tržišni i ljudski
Rizičnost je veća ako poslovni sistem ima manje
pokušaja
Korporacijsko poduzetništvo
Korporacijsko poduzetništvo
Pretpostavka ...
Što je poduzeće inovativnije, to se
više odlučuje preuzeti rizik.
Ali....
Veza između inovativnosti i rizika (Hamel i Prahalad, 1994)
Razumni, ukalkulirani rizik, ne hazard
Rizik
Nizak
Visok
Bez/malo
inovativnosti
Inoviranje
pod svaku
cijenu
Uravnoteženi portfolio
projekata
Niska Inovativnost Visoka
Korporacijsko poduzetništvo
Tipovi inovativnosti
1. Diskontinuirana inovacija
Radikalna inovacija (npr. mobitel, mikrovalna
pećnica)
2. Dinamična kontinuirana inovacija
Značajno unaprijeđenje postojećih rješenja (npr.
električna četkica za zube, laptop)
3. Kontinuirana inovacija
Inkrementalna inovacija (npr. novi okus
bezalkoholnog pića)
4. Imitacija
Kopiranje i prilagođavanje inovacija drugih poduzeća
Tipovi inovativnosti i rizik
Rizik
Nizak
Visok
Imitacija Kontinuiranost Dinamična Diskontinuiranost kontinuiranost Tip inovativnosti
3. PROAKTIVNOST
Aktivan stav prema okolini, ne reakcija “Just do it” Nike
Proaktivno ponašanje pojedinca može biti intrinzično i ekstrinzično motivirano
Implementacija - preuzimanje odgovornosti
Osnovna područja: Tražiti prilike koje mogu, ali i ne moraju, biti povezane
s postojećom poslovnom orijentacijom
Biti prije konkurencije
Strateško eliminiranje operacija koje su u fazi zrelosti
Razlika između inovatora i poduzetnika
Korporacijsko poduzetništvo
Korporacijsko poduzetništvo
Poduzetnički intenzitet
Entrepreneurial Intensity (EI)
Kombinacija sljedećih elemenata:
Učestalost poduzetničkog djelovanja i stupanj
poduzetničkog ponašanja
Poduzetnički intenzitet
Učestalost
poduzetničkog
djelovanja
Niska
Visoka
Stupanj poduzetničkog djelovanja Niski Visoki
Kontinuirano/
inkrementalno Revolucionarno
Dinamično
Periodično/
inkrementalno
Periodično/
diskontinuirano
Organizacijska arhitektura
Dugoročni odnosi temeljeni na obostranom
interesu i kompleksnoj umreženosti:
unutar organizacije
između organizacije i okruženja (sa kupcima,
dobavljačima...)
Temelj: odgovarajuća strategija, struktura i
kultura organizacije
Korporacijsko poduzetništvo
Utjecaj na organizacijsku
arhitekturu
OKRUŽENJE
STRATEGIJA
KULTURA
VODSTVO
ORGANIZACIJSKA
ARHITEKTURA
STRUKTURA
I VELIČINA
Korporacijsko poduzetništvo
Okruženje
Poduzetnički intenzitet ovisi o okruženju
Stabilno i prijateljsko vs. nesigurno i kompleksno
okruženje
Različita okruženja s obzirom na faze rasta
poduzeća i tržište
Korporacijsko poduzetništvo
Karakteristike poduzetničke
organizacijske strukture
• Manje hijerarhijskih razina
• Šire područje kontrole
• Horizontalna, a manje vertikalna orijentacija
• Decentralizacija
• Osnaživanje zaposlenika
• Dominantni pravac kolanja ideja – od dolje prema gore
• Međufunkcijska suradnja i interakcija
• Informacijska tehnologija u funkciji brže komunikacije
između svih strana i razina
• Nizak stupanj formalizacije
Elementi poduzetničke kulture (Morris et al.)
Fokus na ljude i osnaživanje
Stvaranje vrijednosti kroz inovacije i
promjenu
Fokus na bitne stvari
Efektivnost – prave stvari
Sloboda rasta i promašaja
Predanost i osobna odgovornost
Naglasak na budućnost i osjećaj hitnosti
Korporacijsko poduzetništvo
Koncept “učeće organizacije”
Vrijednost arhitekture leži u kapacitetu
organizacije za kreiranje organizacijskog
znanja i rutina za postizanje:
Fleksibilnosti odgovora na promjene u okruženju
Otvorenosti razmjene informacija i znanja
Učeća organizacija facilitira učenje svih
svojih članova i kontinuirano se transformira (Pedler, 1991)
Korporacijsko poduzetništvo
Učeće organizacije (Senge, 1990)
“...organizacije u kojima ljudi kontinuirano izgrađuju svoj
kapacitet za kreiranje rezultata koje istinski žele
ostvariti, gdje se njeguju novi obrasci ponašanja, a ljudi
kontinuirano uče kako učiti zajedno”
“... U sve dinamičnijem, međuovisnijem i
nepredvidljivijem svijetu, jednostavno više nije moguće
doći do svih potrebnih zaključaka na vrhu. Stari model
“glava razmišlja, a “lokalci” djeluju mora ustupiti mjesto
integriranom razmišljanju i djelovanju na svim razinama.
Onaj tko dođe do rješenja kako požeti kolektivnu pamet
ljudi u organizaciji... nadmašit će svoju konkurenciju.”
Korporacijsko poduzetništvo
Kreiranje učećih organizacija
Temelji (Senge, 1990):
Sistemski pristup u rješavanju problema
Poticanje na eksperimentiranje i nove pristupe
Učenje iz prošlih vlastitih iskustava
Učenje iz najbolje prakse i iskustva drugih
Razvijanje vještina transferiranja individualnih
znanja na organizacijsku razinu
Poduzetničke organizacije su učeće
organizacije
Korporacijsko poduzetništvo
Recommended