View
29
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
Seminar o enerGeTSKoJ eFiKaSnoSTiKragujevac 1. decembar 2010.godine
PROJECT :Rising awareness among primary and secondary school students on climate change and energy efficiency problems with a simultaneous capacity building of Ecological education and sustainable development center Kragujevac (RACCEEP)
Projekat:Razvijianje svesti uenika osnovnih i srednjih kola o klimatskim promenama i problemima energetskoj efikasnosti uz jaanje kapaciteta Centra za ekololoko obrazovanje i odrivi razvoj Kragujevac ( CEOOR )
Prof. dr Duan GordiMainski fakultet Kragujevac
za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
MERE UTEDE ENERGIJE U DOMAINSTVU ---------------------------------------------------------9 Opti pojmovi vezani za potronju energije u domainstvima --------------------------------------------9 Omota zgrade i mere energetske efikasnosti na omotau zgrade ------------------------------------- 10 Omota zgrade ------------------------------------------------------------------------------------ 10 Toplotna izolacija zgrade -------------------------------------------------------------------------------------- 11 Vrste termoizolacionih materijala ---------------------------------------------------------------------------- 12 Spreavanje nekontrolisanog prodora vazduha kroz omota objekta --------------------------------- 12 Otkrivanje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omota ----------------------------------- 12 Zatvaranje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omota ----------------------------------- 13 Spreavanje prodora vazduha kod pokretnih spojeva prozora i vrata -------------------------------- 13 Preporuena minimalna koliina sveeg vazduha u prostoriji po osobi ------------------------------ 13 Preporuke za ventilaciju --------------------------------------------------------------------------------------- 14 Gubici toplote kroz prozore ------------------------------------------------------------------------------------ 14 Energetski efikasni prozori ------------------------------------------------------------------------------------ 15 Energeska efikasnost postojeih prozora ------------------------------------------------------------------- 15 Termografska analiza ------------------------------------------------------------------------------------------ 15 Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja ----------------------------------------------------------- 16 Zgrade sa individualnim grejnim telima ------------------------------------------------------------------- 16 Zgrade koje imaju individualne kotlarnice ----------------------------------------------------------------- 16 Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja opte mere -------------------------------------------- 17 Zgrade sa blokovskim kotlarnicama i sistem daljinskog grejanja ------------------------------------- 17 Energetski paso zgrada --------------------------------------------------------------------------------------- 17 Primena izolacije u novim stanovima ----------------------------------------------------------------------- 18 Danska energija za grejanje --------------------------------------------------------------------------------- 18 Zgrade u Srbiji --------------------------------------------------------------------------------------------------- 18 Pasivne kue ----------------------------------------------------------------------------------------------------- 19 Poboljanje energetske efikasnosti sistema za dobijanje potrone tople vode ----------------------- 20 Energetske efikasnost sistema za dobijanje potrone tople vode -------------------------------------- 20 Optimalna temperatura tople vode -------------------------------------------------------------------------- 20 Mere za utedu elektrine energije u domainstvima ---------------------------------------------------- 21 Kupovina novih ureaja --------------------------------------------------------------------------------------- 21 Ve maina i maina za pranje sudova ---------------------------------------------------------------------- 22 Rerna i poret ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 22 Friider i zamrziva -------------------------------------------------------------------------------------------- 22 Klima ureaji ---------------------------------------------------------------------------------------------------- 23 Kuni aparati i ureaji ----------------------------------------------------------------------------------------- 23 Mere utede energije kod rasvete ----------------------------------------------------------------------------- 23 Mogue mere (mesta) za utedu el. energije za unutranju rasvetu ------------------------------------ 23 Efikasno korienje vode u domainstvima ---------------------------------------------------------------- 24 Mere za utedu vode u zgradama ----------------------------------------------------------------------------- 24
Definicija EFIKASNOSTI ----------------------------------------------------------------------------------------4 ta je energetska efikasnost? ------------------------------------------------------------------------------------4 Motivi za smanjenje potronje energije -----------------------------------------------------------------------5 Uticaj energije na ivotnu sredinu -----------------------------------------------------------------------------5 Efekat staklene bate ---------------------------------------------------------------------------------------------5 Energetska efikasnostgde? -------------------------------------------------------------------------------------7 Potronja energije -------------------------------------------------------------------------------------------------7 Potronja finalne energije u EU ---------------------------------------------------------------------------------8 Potronja finalne energije u Srbiji ------------------------------------------------------------------------------8
Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
ObnOvljiviizvOrienergije-Oie---------------------------------------------------------------- 32 Projekcijasvetskepopulacije---------------------------------------------------------------------------------- 33 zahtevi(potrebe)zaenergijomusvetu--------------------------------------------------------------------- 33 izazovikorienjafosilnihgoriva---------------------------------------------------------------------------- 34 globalniizvorienergije-rezerve---------------------------------------------------------------------------- 34 DefinicijaOie---------------------------------------------------------------------------------------------------- 35 regulativnadokumentaiOie-------------------------------------------------------------------------------- 35 PotencijaluSrbiji------------------------------------------------------------------------------------------------ 35 Hidroenergija---------------------------------------------------------------------------------------------------- 36 Solarnaenergija------------------------------------------------------------------------------------------------- 37 Projektikorienjasuneveenergije------------------------------------------------------------------------- 37 Primerikorienjasuneveenergije------------------------------------------------------------------------- 38 energijavetra--------------------------------------------------------------------------------------------------- 39 geotermalnaenergija------------------------------------------------------------------------------------------- 40 Korienjetoplotnihpumpi----------------------------------------------------------------------------------- 40 Korienjebiomase---------------------------------------------------------------------------------------------- 41 Primerikorienjabiomase----------------------------------------------------------------------------------- 42 zakljuak-------------------------------------------------------------------------------------------------------- 43
MERE UTEDE ENERGIJE U JAVNIM I KOMUNAlNIM DElATNOSTIMA ----------------- 25 Javne i komunalne delatnosti --------------------------------------------------------------------------------- 25 Javne zgrade ------------------------------------------------------------------------------------------------------ 26 Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama ----------------------------------------------------- 26 Primer energetski efikasne kole ----------------------------------------------------------------------------- 27 Energetska efikasnosti u javnoj rasveti --------------------------------------------------------------------- 28 Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja ----------------------------------------------------------------- 29 Novi izvori ------------------------------------------------------------------------------------------------------- 29 Saobraaj --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 30
4 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Definicija EFIKASNOSTI
EFIKASNOST = Produktivnost Spremnost Gotovost Proizvodnost Umenost Spretnost Delotvornost Delovanje Eficijencija Sposobnost Uspenost
Efikasnost se uobiajeno meri odnosom rezultata (efekata) i ulaganja ili trokova
Efikasnost idealna 100% (ili 1)
ta je energetska efikasnost?
Energetska efikasnost je skup termina kojima se opisuje kvalitet korienja energije
Poboljanje energetske efikasnosti znai izbegavanje (smanjenje) gubitaka energije bez naruavanja konfora, standarda ivota ili ekonomske aktivnosti i moe se realizovati kako u oblasti proizvodnje tako i potronje energije
Energetska efikasnost
Dr Duan Gordi
5Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Motivi za smanjenje potronje energije1. Poveanje konkurentnosti na makro (drava) i
mikro (preduzee, optina, kola, kua) planu Manji trokovi za energiju Novi proizvodni programi i usluge Poveanje zaposlenosti
2. Poveanje sigurnosti snabdevanja Smanjenje uvozne zavisnosti Otvaranje mogunosti za upotrebu razliitih
izvora energije
3. Smanjenje uticaja na ivotnu sredinu
Uticaj energije na ivotnu sredinu
Lokalni uticaji (buka, vrste estice, otpadna toplota)
Regionalni uticaji (kisele kie zbog nastanka SO2 i NOX, vrste estice) prekogranino zagaenje
Globalni uticaji efekat globalnog zagrevanja (staklene bate) zbog emisije gasova staklene bate na prvom mestu CO2
Efekat staklene bate
Gasovi staklene bate podiu efikasnost kojom Sunce greje Zemlju
6 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
1979 1991 2002
7Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Klimatske promene
U 20. veku prosena temperatura porasla za 0,6 C.
Nivo mora porastao za oko 10 do 20 cm Povrina Zemlje pod veitim snegom se
smanjila za oko 10% u poslednjih 50 godina.
Od 1750. godine koncentracija CO2 u atmosferi porasla za 30%
Za isti period, koncentracija metana CH4porasla za 150%
Energetska efikasnost gde?
Proizvodnja energije Prenos (transport) energije Potronja energije
Potronja energije
industrija, domainstva, javne i komercijalne delatnosti, saobraaj, poljoprivreda
8 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Potronja finalne energije u EU
Potronja finalne energije u Srbiji
9Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
MERE UTEDE ENERGIJE U DOMAINSTVU
Pregled
Opti pojmovi vezani za potronju energije u domainstvima
OBLICI ENERGIJE KOJI SE NAJEE KORISTE U DOMAINSTVIMA SU: toplotna energija, dobijena
sagorevanjem fosilnih goriva,
elektrina energija, koja se koristi za pogon elektrinih aparata, ureaje, rasvetu, pa i za dobijanje toplotne energije.
Voda
10 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Energija se u domainstvima nepotrebno gubi usled nedovoljne energetske efikasnosti:
energetskog omotaa objekta,sistema za grejanje i klimatizaciju, sistema za dobijanje tople vode za
direktnu potronju,elektrinih aparata, uredaja i rasvetesistema, ureaja i naina korienja
vode
Opti pojmovi vezani za potronju energije u domainstvima
Omota zgrade i mere energetske efikasnosti na omotau zgrade
Toplotna energija gubi se kroz takozvani omota zgrade - svi granini elementi koji odvajaju graevinski objekat od vazduha ili tla na kome je
podignut. Omota zgrade ine:
1. krovna konstrukcija;2. fasadni zidovi zgrade;3. prozori i vrata zgrade i4. osnova zgrade
Omota zgrade U osnovi, mere energetske efikasnosti
na omotau zgrade imaju tri
karakteristina efekta:1. smanjuje se prolaz toplote kroz pojedine segmente omotaa
(transmisioni gubici toplote)2. smanjuje se infiltracija vazduha u prostoriju (ventilacioni gubici
toplote)3. smanjuje se difuzija vodene pare, i sa njom u vezi gubici toplote.
11Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Toplotna izolacija zgrade
smanjuje se prolaz toplote kroz pojedine segmente omotaa (spoljanji zidovi, krov i krovna konstrukcija, podrum)
smanjuje toplotne gubitke zimi i pregevanje prostora leti titi noseu konstrukciju od spoljanjih uticaja i jakih
temperaturnih naprezanja.
Toplotno izolovana zgrada je ugodnija, produava joj se ivotni vek i doprinosi zatiti okoline
Lokacije za ugradnju termoizolacije
lokacije za ugradnju termoizolacije su:plafoni prema
negrejanom prostoru,
spoljanji zidovi,podovi prema
negrejanom prostoru.
Toplotna izolacija zgrade Dodavanje slojeva izolacionog materijala sa
niskim koeficijentom provoenja toplote
Osobine kvalitetnog termoizolacionog materijala:
o to nii koeficijent provodljivosti toplote,ootpornost na vlagu i promene temperature,oda je postojan u mehanikom pogledu,oda se jednostavno ugrauje.
12 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Vrste termoizolacionih materijala materijali: kamena vuna, stiropor (stirodur), staklena vuna,
mineralna vuna, stiropor, poliuretanski materijali, ovija vuna, slama, itd....
Spreavanje nekontrolisanog prodora vazduha kroz omota objekta
Osnovne injenice koje ukazuju na postojanje problema sa nekontrolisanim prodorom vazduha u objekat su:
ouvean raun za grejanje,oneke prostorije je teko zagrejati,oproblemi sa vlagom, o insekti koriste puteve prodora vazduha za ulazak u dom, o statiki elektricitet, alergijski i respiratorni problemi.
Otkrivanje puteva nekontrolisanog prodora vazduha kroz omota
Uobiajeni putevi prodora vazduha kroz omota su:1. otvori za pristup tavanu, 2. lokacije oko cevi i oko
elektrinih instalacija, 3. dimnjak, 4. aspirator, 5. otvor za primanje pote, 6. otvori u spojevima
konstrukcija i pukotine u zidovima,
7. prozori i vrata
13Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Zatvaranje puteva nekontrolisanogprodora vazduha kroz omota
pokretne povrine se zaptivaju elastinim izolatorima,
nepokretne povrine se zaptivaju najee posebnim smesama koje posle odreenog vremena ovravaju (gips, malter, silikon, poliuretanske pene i sl.),
pukotine oko cevi kroz koje protie topla voda (ili na dimnjacima) se zatvaraju materijalima koji moraju biti postojani na povienim temperaturama,
razlikuju se proizvodi namenjeni za spoljanju i unutranju upotrebu.
Spreavanje prodora vazduha kod pokretnih spojeva prozora i vrata
Preporuena minimalna koliina sveeg vazduha u prostoriji po osobi
spoljna temperatura (oC)
preporuena minimalna koliina vazduha u prostoriji po osobi
sa zabranjenim puenjem
sa puaima
m3/h
20 8 12
15 10 15
10 13 20
5 16 24
14 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Preporuke za ventilacijuKratko prozraivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkonskih vrata osobito s aspekta zatite od prehlade i utede energije za grejanje, bolje od trajnog prozraivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora.
U jednakim vremenskim intervalima (na pr. svakih sat vremena otvori prozor na 5 do 10 minuta) i time izmeniti kompletnu koliinu starog vazduha
Gubici toplote kroz prozore
Osnovne funkcije prozora su obezbeivanje:
dnevne svetlosti u objektu, ventilacije, vizuelnog kontakta sa
spoljanjom sredinom, smanjenja gubitaka toplote, zatite unutranjosti objekta
od spoljanjih nepogodnih uticaja.
Osnovne karakteristike koje definiu energetske performanse prozora su: koeficijent prolaza toplote solarne i optike karakteristike stakla, materijal okvira i rama (drvo, Al, PVC) vrsta stakla.
Gubici toplote kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski, odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski, odnosno oni kroz otvoren prozor. Kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplotnih gubitaka zgrade. Postoji mnogo razliitih vrstaprozora, a njihov koeficijentprolaza toplote kree se od 0,8 W/m2K kod najboljih prozora s trostrukim staklima ispunjeni inertnim gasovima, pa sve do 3,5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora.
15Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Energetski efikasni prozori Proizvoai koriste sledee strategije za poboljanje energetske efikasnosti prozora: vie staklenih panela (dva
ili tri),punjenje inertnim
gasovima, specijalni niskoemitivni
slojevi.
Energeska efikasnost postojeih prozora
1. zaptivanje prozora2. odravanje prozora i vrata3. popravka okova na prozorima i vratima4. izolovanje kutija za roletne5. ugradnja roletni, postavljanje zavesa
Termografska analiza Koristi se za utvrivanje stanja omotaa zgrade
Termografska analiza moe da se primeni kod: otkrivanja problema sa termoizolacijom, otkrivanja toplotnih mostova, lociranja prodora vazduha u kombinaciji sa testom sa prinudnim
izazivanjem razlike u pritiscima, odreivanja pravilnog funkcionisanja sistema za
grejanje, otkrivanja problema sa vlagom, lociranja skrivenih cevi sa toplom vodom.
Termografska analiza Analiza stanja omotaa pre i posle primene mera
16 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Grejanje domainstva (zgrada, stanova, kua) sopstveni sistem grejanja individualna grejna tela sopstveni sistem grejanja centralno grejanje snabdevanje toplotom iz oblinjih lokalnih kotlarnica
i sistema daljinskog grejanja
Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja
Sopstveni sistem grejanja individualna grejna tela objekti koji imaju pei na vrsto gorivo - uvoenje centralnog
grejanja na vrsto gorivo ili biomasu objekti koji se greju na elektrinu energiju (TA pei) -
uvoenje centralnog grejanja (sve sem struje)
Zgrade sa individualnim grejnimtelima
Zgrade koje imaju individualne kotlarniceTip mere Konkretne mere
Nisko-budetske mere
Ugradanja regulacionih ventila u sistem razvoda top. energije
Odravanje grejnih tela u prostorijama (zamena, popravke curenja,parnih.epova, podeavanje i dr.)
Ugradnja termostatskih ventila na grejnim telima
Ugradanja klapni u kotlovskim kanalima dimnih gasova,
Izolacija cevi i rezervoara,
Ugradnja efikasnih cirkulacionih pumpi za toplu vodu,
Visoko-budetske mere
Povezivanje na sistem daljinskog grejanja
Promena energenta - Instalacija toplotne pumpe Sanacija ili zamena kotla (gorionika ili loita), Ugradnja sistema za regulaciju rada kotla
Rekuperacija toplote dimnih gasova kotla (ekonomajzer)
17Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Tip mere Konkretne mere
Mere domainskog upravljanja energijom
Zatvaranje vrata i prozora u prostorijama koje se greju/hlade
Iskljuivanje grejanja ili hlaenja nou i kada nema nikoga
Izbegavanje zaklanjanja i pokrivanja grejnih tela zavesama i sl.
Provetravanje zgrade u letnjem periodu tokom noi
Vremensko optimizovanje grejanja i pripreme tople vode,
Smanjivanje sobne temperature za 1C u sezoni grejanja
Mere energetske efikasnosti u sistemu grejanja opte mere
Zgrade sa blokovskim kotlarnicama i sistem daljinskog grejanja
Tip mere Konkretne mere
Nisko-budetske mere
Odravanje podstanica
Ugradnja kalorimetara i izmena naina obrauna isporuene toplote (naplata prema isporuenoj koliini toplote)
Visoko-budetske mere
Zamena ili sanacija eksternog toplovoda
Rekonstrukcija podstanica (ugradnja regulaciono-merne opreme, zamena razmenjivaa toplote)
Dodatne mere:
Energetski paso zgrada
18 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Primena izolacije u novim stanovima
Danska energija za grejanje
Zgrade u SrbijiAustria proseno Austria cilj Srbija danas
kWh/m2,y
19Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Pasivne kue - Kue kod koji je potronja energije za grejanje manja od 15 kWh/m godinje.
novavarijanta
staravarijanta
20 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Poboljanje energetske efikasnosti sistema za dobijanje potrone tople vode
Proseno stanovnik troi 40 80 l tople vode temperature 40-60 oC (odravanje line higijene i pranje sudova).
Za dobijanje potrone tople vode koriste se: o elektrini bojleri (akumulacioni i
protoni),
o gasni kotlovi (bojleri, kombi-bojleri), o solarni kolektori.
Osnovne strategije, za smanjenje trokova i utedu energije, kod ureaja i sistema za grejanje vode za direktnu potronju su:o pravilno dimenzionisanje sistema,o redukcija potronje tople vode (tuiranje, a ne kupanje u kadi)o podeavanje temperature zagrevanja vode (problem stvaranja kamenca), o pravilna termoizolacija bojlera, o izolacija cevi kroz koje cirkulie topla voda,o iskljuivanje bojlera kada nije potrebno da radi due vreme,o elektrini bojler ukljuivati po mogustvu u jeftinoj tarifi,o postavljanje niskoprotonih glava na tuevima, korienje perlatora, aeratora, o instalacija novog energetski efikasnijeg sistema.
Energetske efikasnost sistema za dobijanje potrone tople vode
Optimalna temperatura tople vode vodeni kamenac
- soli kalcijuma i magnezijuma se taloe na povrinama grejaa
higijenski uslovi ienje
kamenca
Temperatura vode C 50 60 70
Izdvojena koliina vodenog kamenca (g) 48,6 104,2 370,8
21Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Racionalna potronja elektrine energije elektrini aparati, kuni
uredaji, rasveta
Raspodela potronje elektrine energije prosenog domainstva u Srbiji
Mere za utedu elektrine energije u domainstvima
Za utvrivanje mera za utedu energije potrebno je:o napraviti spisak svih ureaja koji se koriste u domainstvu,o utvrditi da li je za svaki ureaj neophodno da se koristi (prilikom
pronalaenja bilo kojeg elektrinog ureaja koji iz realnih razloga nema potrebe da radi, najlaki i najefikasniji nain za utedu el. energije je iskljuivanje iz mree),
o pomnoiti snagu svakog preostalog ureaja sa brojem asova korienja svakog dana da bi se odredila dnevna potronja u (kWh/dan),
o utvrditi mere za smanjenje upotrebe svakog ureaja i to efikasniju eksploataciju,
o razmotriti nabavku novih energetski efikasnih ureaja,o izdvojiti grupu ureaja sa velikom potronjom i razmotriti
mogunost upotrebe nekog drugog oblika energije za ovakve ureaje.
Kupovina novih ureaja
Stare i dotrajale ureaje je isplativo zameniti novim, energetsko efikasnim ureajima
Prilikom odabira voditi rauna o klasi energetske efikasnosti
Pre upotrebe novih ureaja dobro prouiti uputstvo i savete proizvoaa
22 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Ve maina i maina za pranje sudova
Ukljuivati je samo kad je puna Prati u hladnoj vodi ili na niskim
temperaturama (vie temperature koristiti samo kad je to neophodno)
Koristi krae cikluse pranja Umesto maine za suenje, ve
suiti napolju Rad maina za ve/posue kada su
pune i po mogustvu nou
Rerna i poret
Koristiti mikrotalasnu penicu, kada je to mogue Rerne, kada je mogue, koristiti na niim temperaturama Predgrevati rerne samo kad je to neophodno Ringlu iskljuiti pre kraja kuvanja - ringla akumulira izvesnu
koliinu energije koju je poeljno iskoristiti
Kod poreta na gas ili elektrinu energiju, nastojati da veliina suda odgovara veliini gorionika/ringle
Koristiti poklopac
Friider i zamrziva Proveriti zaptivanje vrata tj. curenje vazduha Drati friider dalje od rerne ili maine za pranje
sudova Ukoliko je mogue, postaviti friider na mestu gde
postoji cirkulacija vazduha
Termostat drati na oko 3-5 C Drati ga punim (pod uslovom da nije toliko
zakren da se vazduh ne moe da cirkulie)? Dodatni prostor moete da popunite sa bokalom vode postavljenim u zadnjem dijelu friider, pa tako imate i hladnu vodu za pie
Ne otvarati bez potrebe Redovno uklanjati naslage leda iz friidera i
zamrzivaa
istite motor najmanje dva puta godinje Ne stavljajte vruu ili toplu hranu direktno u
friider
23Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Klima ureaji
Pravilan odabir ureaja u odnosu na prostoriju koju hladi/greje
Podeavanje na 26oC svaki stepen nie trokovi energije rastu za 6%. Temperatura podeena na 24 oC kota 18% vie, a termometar postavljan na 22 oC ak 36% vie.
Korienje programabilnog termostata. Klima ureaj se koristi samo ako smo kui (tajmer se podesi da se ureaj aktivira 30 minuta pre dolaska)
Postavljanje na severnom ili istonom zidu (u senci) ienje filtera jednom meseno Provetravanje tavana
sniavanje temperature plafona
Kuni aparati i ureaji
Ogranienja za stand-by potronju kunih ureaja i aparata jer ini 5-10% potronje elektrine energije u sektoru domainstva
Ostavljani punjai za mobilne telefone u utinicama, aparati u standBy fazi i upaljena svjetla su meu najeim potroaima elektrine energije
Japan i USA: najvie 1W za niz ureaja Iskljuivanje raunara, tampaa, TV, audio, video i
drugih ureaja kada nisu u upotrebi
Mere utede energije kod rasvete
Spreavanje preteranog osvetljenja prostorija (gasite viak svetla)
Upotreba energetski efikasnih sijalica Upotreba tajmera i fotoelija Bolje iskorienje prirodnog svetla Bojenje zidova u svetle boje Mogue utede do 50%
Tip mere Konkretne mere
Mere domainskogupravljanja energijom
Korienje prirodnog osvetljenja u to veoj meri
Iskljuivanje rasvete u prostoriji kad nije potrebna
ienje svetiljki
Gaenje osvetljenja (npr. kada su prostorije prazne)
Nisko-budetske Zamena inkadescentne rasvete CFL sijalicamaZamena starih 8-fluorescentnih sijalica modernim 5-sijalicama sa elektronskim prigunicama
Visoko budetske Ugradnje savremenih lustera sa dobrim reflektujuim svojstvimaKorienje sistema kontrole osveteljenja (npr. senzori prisustva, senzori dnevnog svetla, upravljanje osvetljenjem prema intenzitetu dnevnog svetla).
Mogue mere (mesta) za utedu el. energije za unutranju rasvetu
24 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Efikasno korienje vode u domainstvima
Najee oblasti korienja vode u prosenom domainstvu su:o kuhinja (kuvanje, spremanje hrane i pranje sudova),o kupatilo (lina higijenu, tuiranje, umivanje...),o veernica (pranje odevnih predmeta),o voda za pie.
Osnovne prednosti efikasnog korienja vode u domainstvima su:o zatita ivotne sredine i zdravlja ljudi,o ekonominost i uteda energije,o zatita izvora pijae vode.
Efikasno korienje vode u domainstvima se sprovodi kroz:o efikasno korienje od strane korisnika (navike i ponaanja),o nabavku efikasne opreme za distribuciju,o odravanje ispravnosti opreme.
Mere za utedu vode u zgradama
Uzroci prevelike potronje vode neispravan vodomer, curenje u nekom delu sistema zgrade, neefikasnost servisa u zgradi koje koriste vodu, neracionalno korienje vode.
1 kap u sekundi 16 kupanja svakog meseca !
Tip mere Konkretne mereMere domainskog gazd. energ.
Zatvaranje slavina
Ukljuivanje maina za ve i posue samo kada su pune
Smanjenje protoka vode kad god je mogue (pranje, zalivanje)
Nisko-budetne/
Visoko-budetne
Popravka svih mesta u instalaciji gde postoje curenjaUgradnja vodomera u sluajevima kada se naplata vri paualnoRedovno odravanje slavina i vodokotliaInstalacija slavina koje se same zatvarajuZamena vodokotlia ispiraima male potronjeKomande ispiranja toaleta sa stop funkcijomUpotreba ispiraa koji omoguavaju biranje koliine vodeKorienje maina za ve i posue sa malom potronjom vodeKorienje kinice gde god je mogue
Mere za utedu vode u zgradama
Pod uslovom da se procedure energetskog upravljanja pravilno odrade i primene mere za utedu koje su opisane moe se oekivati da se postignu znaajne utede u potronji energije domainstva
= =
25Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Javne i komunalne delatnosti
Javne zgrade Javni saobraaj Javna rasveta Sistem daljinskog grejanja Vodosnabdevanje i kanalizacija vode
.....
MERE UTEDE ENERGIJE U JAVNIM I KOMUNALNIM DELATNOSTIMA
Pregled
26 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Javne zgrade: administrativni objekti (zgrade optinske
uprave, mesne kancelarije i sl.), objekti obrazovnih institucija (vrtii,
osnovne i srednje kole, specijalne kole i sl.),
zdravstveni centri (domovi zdravlja, ambulante i sl.), objekti kolektivnog smetaja (ueniki domovi, domovi za stara lica i sl.),
objekti institucija kulture (domovi kulture, bioskopi i sl.) i
sportski objekti (sportski centri, hale, bazeni i sl.).
Javne zgrade
Mere u javnim zgradama: omota zgrade, sistem grejanja, unutranje osvetljenje, elektrini ureaji, i potronja vode.
Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama
Skup praktinih, tehniki i finansijski razraenih, reenja za probleme identifikovanih energetskih gubitaka u javnim zgradama.
Projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama
Sektor potronje energije Ekonomski potencijal utedeGrejanje do 35 %Snabdevanje toplom vodom u zavisnosti od sistema (oko 10 30 %)Upravljanje potronjom oko 10 15 %Elektrina energija za grejne ureaje oko 15 %
Osvetljenje do 30 %Kancelarijska oprema u zavisnosti od korienja, kapaciteta i
ponaanja korisnikaInterne mere / ponaanje korisnika najmanje 25 %
Klimatizacija oko 10 %Ventilacija oko 10 30 %
27Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Primer energetski efikasne kole
28 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Ukupna potronja elektrine energije u sektoru javnog osvetljenja u Srbiji 2006 godine iznosi oko 428 GWh godinje (1,58% ukupne potronje elektrine energije)
Troak za elektrinu energiju za potrebe javnog osvetljenja u Srbiji iznosi oko 25 miliona evra godinje.
Trokovi javne rasvete naplauju se iz optinskih budeta
Energetska efikasnosti u javnoj rasveti
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
1580
896
396
4455
1212
496636
396
8061004
263350
0200400600800
100012001400160018002000
kWh / , . 800 kWh/, .
400 kWh/, .
()
()
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
U sistemu javnog osvetljenja u Srbiji dominiraju zastareli ivini i inkadescentni izvori svetlosti (85 %) u sklopu sa svetiljkama loeg kvaliteta
Tipine mere koje obuhvata projekat rekonstrukcije sistema javnog osvetljenja:
1. upotreba efikasnih svetlosnih izvora,2. instalacija savremenih svetiljki.
29Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Trenutno stanje - tip i snaga svetiljke Preporueni tip i snaga svetiljkeiva 125 W natrijum VP 70 W
iva 250 W natrijum VP 100 W ili natrijum VP 150 W
iva 400 W natrijum VP 150 W ili natrijum VP 250 W
inkadescentna 100, 200 W natrijum VP 70 W
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
Principi zamene svetlosnih izvora u javnoj rasveti:
Projekti rekonstrukcije javnog osvetljenja
Pored zamene svetiljki i: 1. Optimizacija vremena ukljuivanja
(npr. sumrak, upravljanje sa distance)
2. Regulacija nivoa osvetljenosti (u zavisnosti od intenziteta saobraaja ili doba noi (npr. 2305 h):
iskljuenjem pojedinih sijalica
regulisanje mrenog napona
Tipian ukupni potencijal utede: 40 % (50% ukljuujuioperativne trokove i trokove odravanja)
Novi izvori LED ulina rasveta najefikasnija 5-10 puta traju due od ivinih i natrijumovih 50-80 % manja potronja energije ekoloki potpuno prihvatljive
30 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Saobraaj Vozite manje vozite bicikl ili idite peke Vozite se u drutvu tedljivo koristite klimu u automobilu Kada stojite ugasite motor Vozite u skladu sa ogranienjem brzine Ne vozite automobil na kratkim rastojanjima Koristite javni prevoz
Saobraaj Vozite manje vozite bicikl ili idite peke Vozite se u drutvu tedljivo koristite klimu u automobilu Kada stojite ugasite motor Vozite u skladu sa ogranienjem brzine Ne vozite automobil na kratkim rastojanjima Koristite javni prevoz
31Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Postoje samo dva kvaliteta na svetu: efikasnost i neefikasnost i samo dve vrste ljudi: efikasni i neefikasni.
George Bernard Shaw
Obnovljivi izvori energijeOIE
33Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
0
10
20
30
40
50
%
Globalni energetski miks 2001nafta
gas ugalj
nukl OIE
85% fossil
2100: 40-50 TW 2050: 25-30 TW2000: 13 TW
0.00
5.00
10.00
15.00
20.00
25.00
1970 1990 2010 2030
TW
Globalne potrebe za energijomtotal
industrial
developing
US
ee/fsu
energetski deficit~ 14 TW by 2050~ 33 TW by 2100
Zahtevi (potrebe) za energijomu svetu
0
2
4
6
8
10
1750 1800 1850 1900 1950 2000 2050
Popu
latio
n (m
illio
ns)
OceaniaN. AmericaS. AmericaEuropeAsiaAfrica
Africa
20056.5 Billion
Asia
S. America
Oceana
Europe
N. America Africa
20056.5 Billion
20056.5 Billion
Asia
S. America
Oceana
Europe
N. America
20508.9 Billion
Asia
Africa
S. America
Oceana
Europe
N. America
20508.9 Billion
Asia
Africa
S. America
Oceana
Europe
N. AmericaOceania Oceania
Pupu
laci
ja (M
ilija
rde)
Projekcija svetske populacije
34 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
EIA: http://tonto.eia.doe.gov/FTPROOT/presentations/long_term_supply/index.htm
R. Kerr, Science 310, 1106 (2005)
1900 1950 2000 2050 2100
Bbbl
/yr
10
20
30
40
50Proizvdnja
nafte u svetu 2016
2037
godinje raste tranja za 2%
Kada e se dostii vrh proizvodnje?
Globalne rezerve nafte/potronja2001
OPEC: Venezuela, Iran, Iraq, Kuwait, Qatar, Saudi Arabia, United Arab Emirates, Algeria, Libya, Nigeria, and Indonesiahttp://www.eere.energy.gov/vehiclesandfuels/facts/2004/fcvt_fotw336.shtml
Neravnomerna distribucija neigurnost pristupa
nekonv. naftanaftni pesak
naftni kriljci
Izazovi korienja fosilnih goriva
Globalni izvori energije - rezerve
GorivoRezerve
(Q)Potronja(Q/god)
Godinja stopa rasta
(period 1987-1997)
ivotni vek -bez rasta
ivotni vek-sa rastom
Ugalj 24.000 93 0,8 258 140
Nafta 9280 141 1,1 66 50
Gas 6966 78 2,5 90 50
5ta posle?
6
35Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Definicija OIE
Obnovljivi izvori energije (OIE): biomasa, hidropotencijali malih vodnih tokova (objekti do 10 MW), geotermalna energija, energije vetra i neakumulirana suneva energija.
Regulativna dokumenta i OIE
Regulativnim dokumentima istaknuto da u Srbiji postojeposebne pogodnosti i potrebe za organizovano korienjeOIE u tzv. decentralizovanoj proizvodnji toplotne(sagorevanjem biomase i sakupljanjem sunevog zraenja) i elektrine energije (izgradnjom malih hidroelektrana, snagedo 10 MW i vetrogeneratora, snage do 1 MW), zazadovoljenje potreba lokalnih potroaa kao i za isporukevikova elektrine energije lokalnoj mrei u okviruelektroenergetskog sistema Srbije
Potencijal OIE u Srbiji - 3.83 M t.en. godinje
37%
26%
10%
5%
5%
17%
poljoprivredna biomasa drvna biomasa mali vodotocigeotermalni izvorienergija vetraiskorienje sunevog zraenja
pretpostavka da svaka stambena jedinica ugradi proseno 4 m2 kolektora
Potencijal u Srbiji
36 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Druga HE u svetu Uice 1900. 33 % struje dobijamo iz HE. Posebno interesantne lokacije za tzv. male Katastar za izgradnju MHE iz 1987 godine
856 lokacija Relativno mali potencijal umadije i Pomoravlja
Hidroenergija
Hidroenergija
Hidroenergija
Hidroenergija
37Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Mogunost: sistemi za zagrevanje sanitarne tople vode fotonaponski sistemi
Mogunost: sistemi za zagrevanje sanitarne tople vode fotonaponski sistemi
Cena 1m2 kvalitetnog solarnog kolektora se kreu od 80 do 300 (vakumski i preko 400 ).
Solarna energija
Fotonaponski sistemi jo uvek relativno skupa tehnologija potrebna znaajna finansijska podrka za primenu
Projekti korienja suneve energije
Solarna energija
Fotonaponske (Photovoltaics - PV) elije
Silicijumske FN elije:
monokristalne, polikristalne, od amorfnog silicijuma.
dimenzija: 10x10 cm, napon: 0,5 V solarni moduli, paneli (redni i paralelno vezani)
tankoslojne solarne elije
(31% globalne instalisane snage do 2013. )
Sarnia Photovoltaic Power Plant, Kanada, 80 MW
Olmedilla Photovoltaic Park, panija, 60 MW
38 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Solarno selo u brdovitom delu grada Kirkleesa u Velikoj Britaniji 21 solarno napajana kua.
Solarne instalacije osiguravaju oko 20% potreba za elektrinom energijom i 50-60% potreba za toplom vodom.
Drutvena i ekonomska korist - entuzijazam meu stanovnicima, nova radna mesta i vetine u postavljanju fotonaponskih elija.
Ukupno 400 kW instalirane snage FN elija
Primeri
Barselona u paniji inicirala projekat Barcelona Solar Ordinance. Gradsko vee Barcelone lokalni propis - zahtev da sve nove zgrade i
zgrade u rekonstrukciji moraju koristiti solarnu energiju za obezbeenje minimalno 60% svojih potreba za toplom vodom.
Od stupanja na snagu ovog zakonodavnog instrumenta (2000), ukupno instalirana povrina solarnih kolektora oko 20.000 m2
Ekvivalentna uteda u energiji iznosi preko 15.000 MWh godinje
Primeri korienja suneve energije
39Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
ne zagauje vazduh smanjuje se emisija gasova koji izazivaju
efekat staklene bate
Generisanje energije veine turbina: poetak - brzine vetra oko 3-4 m/s, maksimalna energija 15 m/s prestanak rada - 25 m/s ili vie.
Pouzdanost turbina na vetarEnergija vetra ima nii kapacitet iskorienja potencijala od mnogih drugih tehnologija, i na farmama turbina na vetar na obali iznosi oko 28% factor, dok je na vodenim povrinama u blizini obale via i iznosi 25-40%. Pouzdanost nije specifina za jedno posebno postrojenje generacije, ve se meri na osnovu itavog sistema.
Wildorado Wind Ranch, Texas, SAD, 161 MW
Energija vetra
Od svih OIE najvea stopu razvoja u poslednje dve decenije
Nepouzdani podaci za analizu potencijala na nivou Srbije
Procena da je u optinama umadije i Pomoravlja relativno mali potencijal
Energija vetra
40 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
Izvori toplote za toplotne pumpe podzemna voda - toplotnu energiju dobijamo iz vode koja se uzima
iz buenih bunara, ija je temperatura od 10 do 14 oC i ne menja se tokom godine.
zemlja - horizontalno postavljene cevi - vie krunih tokova, na dubinu od 1 m do 1,5 m, kroz koje protie voda. Voda hladi zemlju i oduzima joj toplotu. Poetkom jeseni, zemlja na dubini od 1m do 1,5m je najtoplija (15 oC), krajem zime, zemlja je najhladnija (5 oC).
Korienje toplotnih pumpi
Izvori toplote za toplotne pumpe zemlja - vertikalno postavljene cevi (sondi), na dubinu od 40 m do 100 m
temperatura stabilna tokom cele godine, u kojima struji voda koja oduzima toplotu od zemlje.
vazduh - toplotnu energiju dobijamo iz spoljanjeg vazduha. U zimskom periodu pri niim temperaturama spoljanjeg vazduha, korisnost toplotne pumpe drastino opada. Ovakav tip toplotne pumpe je pogodan za zagrevanje vode u bazenima kada temperatura spoljanjeg vazduha nije nia od 10 oC.
Korienje toplotnih pumpi
U literaturi se razlikuju sledee etiri grupe geotermalnih energetskih izvora:
hidro-geotermalna energija izvora vrue vode,
hidro-geotermalna energija izvora vodene pare,
hidro-geotermalna energija vrele vode u velikim dubinama
petrotermika energija - energija vrelih i suvih stena
Hidrogeotermalni potencijal u umadiji i Pomoravlju (nisko temperaturni izvori 20 40 oC)
Geotermalna energija
41Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
Korienje za dobijanje toplotne energije, za proizvodnju elektrine energije,
za dobijanje goriva za transportna sredstva.
Korienje biomase
Razne vrste biomase se koriste kao energetski izvori: poljoprivredni otpaci: slama, lie, delovi voaka, itd.,
poljoprivredne itarice - eerna repa, eerna trska, kukuruz, itd., energetske itarice: itarice koje brzo rastu kao to su repa, krompir i
drvee kao to su vrba i hibridni platan, itd.,
umski otpaci: neiskorieno drvo, ostaci klada i panjeva, polu divlje drvee, itd.,
industrijski otpad: industrije koje proizvode organski
otpad (industrija pia, prehrambena industrija i sl),
gradski otpad: papir i biljni ostaci.
Korienje biomase
42 za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
tutgart u Njemakoj otpadno drvo koje proizvodi grad koristiti za grejanje zgrada u vlasnitvu grada.
Svake godine se skupi oko 60.000 m3 otpadnog materijala (rezanog drvea i grmlja) iz gradskih parkova i zelenih povrina (oko 30% drvnog dela otpada moe se koristiti za grejanje)
Tri lokacije - struna kola, gradski staklenik i zatvoren bazen iz kojeg se toplota isporuuje i u kolsku zgradu i vatrogasni dom - 7.000 MWh toplotne energije godinje
Ukupna uteda je oko 200.000 EUR godinje. Ukupni troak investicije je 2.100.000 EUR, a period povraaja investicije je 10 godina.
Primeri
43Prirunik za seminar o energetskoj efikasnosti
OIE e dominirati svetskim energetskim sistemom. Ne postoji druga realna alternativa.
oveanstvo ne moe nastaviti u nedogled da svoj ivot koncipira na potronji konvencionalnih energetskih resursa, koji su i konani.
OIE su budunost, pridruite joj se!
Zakljuak
za ekolo{ko obrazovawe i odr`ivi razvoj
ww
w.c
eoo
r.edu
.rsce
oor.k
g@gm
ail.c
omkontakt@
staklenozvono.rs
ww
w.staklenozvono.rs
Projekat:Podizanje svesti kod uenika osnovnih i srednjih kola po pitanjima klimatskih promenai energetske efikasnosti uz istovremeno jaanje kapaciteta Centra za ekololoko obrazovanje i odrivi razvoj Kragujevac ( CEOOR ) finansijski je podrala Ambasada Republike Finske
Recommended