View
238
Download
5
Category
Preview:
Citation preview
MARKETINŠKA STRATEGIJA
PRIVLAČENJA ULAGANJA SISAČKO-
MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
Zagreb, kolovoz 2013.
Ovaj dokument izrađen je u sklopu projekta "Dovršetak izgradnje infrastrukture i modernizacija
pristupne ceste za otvaranje novih radnih mjesta u Jasenovcu", sufinanciranog kroz program IPA IIIC
– BRI Bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu.
This document has been produced within the project „Completion of infrastructure and
modernization of access road for new jobs in Jasenovac“, co-financed within the IPA IIIC – Business-
Related Infrastructure Grant scheme.
Projekt provode: Općina Jasenovac
Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o.
Project is implemented by: Municipality of Jasenovac
Regional development agency of Sisak-Moslavina County SI-MO-RA Ltd
Projekt sufinancira EU
Project is co-funded by EU
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Općine Jasenovac i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. The contents of this document are responsibility of Municipality of Jasenovac and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.
Sadržaj
1. UPRAVLJAČKI SAŽETAK ................................................................................................................... 1 2. UVOD ........................................................................................................................................... 5 3. METODOLOGIJA ............................................................................................................................. 7 4. PROFIL ŽUPANIJE ............................................................................................................................ 9
4.1. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽUPANIJI ........................................................................................... 9
4.2. GEOGRAFSKA POZICIJA ................................................................................................................ 9
4.3. STRANA DIREKTNA ULAGANJA U ŽUPANIJI ............................................................................... 10
4.4. VANJSKA TRGOVINA .................................................................................................................. 11
4.5. ŠKOLOVANJE I EDUKACIJA ......................................................................................................... 12
4.6. RADNA SNAGA ........................................................................................................................... 12
4.7. POSTOJEĆI STRANI ULAGAČI U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ........................................... 14
4.8. VAŽNI SEKTORI ZA RAZVOJ ŽUPANIJE ........................................................................................ 15
5. PREGLED DVA ODABRANA SEKTORA IZ PERSPEKTIVE STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA ............... 16 5.1. KRATAK PREGLED SEKTORA ELEKTRONIKE U ŽUPANIJI.............................................................. 16
5.2. KRATAK PREGLED SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ŽUPANIJI .......................... 18
6. ANALIZA POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA U ODABRANE SEKTORE .............................. 20 6.1. SEKTOR ELEKTRONIKE................................................................................................................ 20
6.1.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONIKE U EUROPU ................ 20
6.1.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA ELEKTRONIKE NA RAZINI EUROPE
..................................................................................................................................................... 24
6.1.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA.................................... 30
6.2. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ............................................................................ 50
6.2.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
U EUROPI ...................................................................................................................................... 50
6.2.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE
INDUSTRIJE NA RAZINI EUROPE.................................................................................................... 53
6.2.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA.................................... 57
6.3. SINERGIJA S DRUGIM PODSEKTORIMA ...................................................................................... 64
6.3.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U EUROPI PO ODABRANIM AKTIVNOSTIMA .... 64
6.3.2. ANALIZA U ODABRANIM PODSEKTORIMA .......................................................................... 65
6.4. PREPORUKA FOKUSIRANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI .......................................................... 74
7. ANALIZA KONKURENCIJE .............................................................................................................. 75 7.1. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE ............................................... 75
7.2. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI .................... 79
7.3. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE............ 83
7.4. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE
VRIJEDNOSTI..................................................................................................................................... 86
8. SWOT ANALIZA IZ PERSPEKTIVE STRANIH ULAGANJA .................................................................. 89 9. CILJEVI PRIVLAČENJA STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U ŽUPANIJU ............................................ 96
9.1. GOSPODARSKI CILJEVI ............................................................................................................... 96
9.2. MARKETINŠKI CILJEVI – FOKUS PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI ..................................................... 97
10. EMITIVNE REGIJE ZA CILJANO PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA .................................................. 98 10.1. EMITIVNE REGIJE – KRATKOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014.) ........................................... 99
10.2. EMITIVNE REGIJE – SREDNJOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2017.) ........................... 102
10.3. EMITIVNE REGIJE – DUGOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2020.) ............................... 104
10.4. EMITIVNE REGIJE – PREPORUKA ZA NAJBOLJI MARKETINŠKI MIKS PO REGIJAMA ................ 106
11. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE 2014. – 2016. .................................................. 109 12. PRORAČUN ZA PROVEDBU ........................................................................................................... 114 PRILOG 1: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE JASENOVAC ........................................................................ 121 PRILOG 2 : PROFIL PODUZETNIČKE ZONE NOVSKA............................................................................. 125 PRILOG 3: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE LIPOVLJANI ......................................................................... 128 PRILOG 4: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE HRVATSKA DUBICA............................................................. 131 PRILOG 5 : POPIS TABELA, SLIKA I GRAFIKONA ................................................................................... 133
POPIS TABELA ................................................................................................................................. 133
POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................................... 137
POPIS SLIKA .................................................................................................................................... 138
Popis skraćenica
ABS Acciearie Bertoli Safau
AIK Agencija za konkurentnost i investicije
CD Compact Disk
CIFR Croatian Investor Friendly Region
CMC Commercial Metals Company
DZS Državni zavod za statistiku
EU Europska unija
FDI Foreign direct investment (strana direktna ulaganja)
ICPR Program certificiranja regija za ulaganja
PAIiIZ Polska Agencja Informacji i Inwestycji Zagranicznych
SARIO Slovak Investment and Trade Development Agency (Slovenská agentúra pre rozvoj
investícií a obchodu in Slovak)
SIMORA Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije
SMZ Sisačko-moslavačka županija
USB Univerzalna serijska sabirnica
1
1. UPRAVLJAČKI SAŽETAK
Metodologija koja je bila primijenjena u izradi ovog dokumenta bila je definirana na način da se kroz
pripremljenu marketinšku strategiju napravi i strateški plan koji će omogućiti Sisačko-moslavačkoj
županiji da uz najmanja moguća ulaganja osigura nove ulagače u projekte u ciljanim sektorima, s
fokusom na greenfield ulaganja.
Pitanje na koje želimo odgovoriti: Kako što bolje uskladiti potencijale i resurse Sisačko-moslavačke
županije s globalnim potrebama potencijalnih ulagača i kako tim ulagačima približiti mogućnosti
Sisačko-moslavačke županije da zadovolji te potrebe?
Statistički podaci koji se koriste za usporednu analizu nisu dostupni na razini usporedivosti kako od
strane nacionalnih zavoda za praćenje statistike, tako i od strane centralnih banaka. Iz tog razloga za
pripremu ove strategije korištene su posebne baze podataka koje su isključivo fokusirane na praćenje
stranih direktnih ulaganja, a kako bi se dobili usporedni podaci i kako bi se moglo lakše doći do ključnih
zaključaka.
Studije koje su do sada bile napravljene na razini Republike Hrvatske u vezi sa stranim direktnim
ulaganjima većinom su bile fokusirane na poboljšanja u poduzetničkom okruženju koja treba napraviti
kako bi se privukli novi strani ulagači. Iako su poboljšanja na razini poduzetničkog okruženja često
preduvjet za privlačenje ulaganja, samo te aktivnosti nisu dovoljne da se privuku ulagači kakve bi
županija željela. Iz tog razloga ovaj dokument ima izrazito fokusiran pristup koji daje prijedlog za
usmjeravanje marketinških aktivnosti na razini županije sukladno sektorima koji se ciljaju privlačenjem
ulaganja.
Predstavnici Sisačko-moslavačke županije su aktivno sudjelovali u implementaciji projekta „Razvoj
investicijske klime u RH“, financiranog iz pretpristupnih fondova EU. Sudjelovanjem u tom projektu
predstavnici županije su prošli program certificiranja regija (ICPR) te je sama županija certificirana kao
područje koje je prijateljsko za potencijalne ulagače – CIFR (Croatian Investor Friendly Region). U sklopu
implementacije ICPR projekta, Sisačko-moslavačka županija je identificirala dva sektora koja bi mogla
predstavljati potencijal u privlačenju stranih direktnih ulaganja. Radi se o sektoru metaloprerađivačke
industrije i sektoru elektronike. Na razini svakog sektora identificirani su podsektori koji bi trebali biti
atraktivni za privlačenje ulaganja, a radi se o sljedećim podsektorima:
SEK
TOR
ELEK
TRO
NIK
E
PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKE
OPREME
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH
UREĐAJA
PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH
KOMPONENTI
PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE
2
SEK
TOR
MET
ALO
PR
ERA
ĐIV
AČ
KE
IND
UST
RIJ
E
PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA,
OPREME I ALATA
PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTOMOBILSKIH
DIJELOVA
PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA ZA
POLUVODIČKU INDUSTRIJU
Uzimajući u obzir da će se kroz promotivne aktivnosti ciljati navedeni podsektori, kreiran je strateški
pristup privlačenju ulaganja tako da je uzet u obzir kratkoročan, srednjoročan i dugoročan pristup. Na
taj način je kreirana preporuka za privlačenje ulaganja u dvije ključne poslovne aktivnosti, poslovne
aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti.
a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA
SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)
SREDNJOROČNI FOKUS
(2014. – 2017.)
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)
SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE
ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
PODSEKTOR PROIZVODNJE
UREDSKIH UREĐAJA
PODSEKTOR POLUVODIČKE
INDUSTRIJE
SEKTOR ELEKTRONIKE PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –
ELEKTRONIKA
PROIZVODNJA STROJEVA ZA
POLUVODIČKU INDUSTRIJU
SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE
INDUSTRIJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
STROJEVA, OPREME I ALATA
PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –
METAL
b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)
SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.)
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)
SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
STROJEVA, OPREME I ALATA
SEKTOR ELEKTRONIKE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
PODSEKTOR POLUVODIČKE
INDUSTRIJE
3
SEKTOR ELEKTRONIKE
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH
UREĐAJA
Tabela 1. Specifični ciljevi strategije
Fokus marketinških aktivnosti predstavnika Sisačko-moslavačke županije bi trebao dovesti do
konkretnih rezultata, koji će generirati nova radna mjesta i podići razinu gospodarske konkurentnosti
županije kroz proces transfera tehnologije koji se često događa kao indirektan efekt privlačenja
ulaganja. Ciljevi su opet podijeljeni na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, kako bi se jasno mogli
pratiti kroz identificirani vremenski period. Osim specifičnih ciljeva strategije, kreirani su marketinški
ciljevi koji bi se trebali ostvariti kroz implementaciju marketinških aktivnosti, kao preduvjet za
realizaciju ulagačkih projekata. Marketinški rezultati su vezani uz trogodišnji akcijski plan s
pripadajućim budžetom.
Tabela 2. Marketinški ciljevi
2014. 2015. 2016.
Ciljati investitore 375 350 350 Ostvariti komunikaciju s
investitorima 105 100 100
Dogovoriti sastanke s ulagačima
38 36 36
Organizirati outreach kampanju
3 4 4
Organizirati posjet lokaciji (eng. site visit)
4 6 6
Promotivne aktivnosti fokusirane su na četiri ključne aktivnosti i njima pripadajuće podaktivnosti.
Konkretno, radi se o sljedećim aktivnostima:
a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima
b. Organiziranje outreach kampanja
c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških materijala
Trogodišnji akcijski plan predvidio je aktivnosti koje su vezane uz podizanje svijesti o Republici
Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji kao ulagačkim destinacijama na jedan vrlo fokusiran način.
Identificirane su regije u Europi, Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji koje su emitivne kada su u
pitanju ciljani sektori i ciljane poslovne aktivnosti. Planom je određeno da se pokuša realizirati 12
KRATKOROČNI CILJEVI (2014.)
SREDNJOROČNI CILJEVI (2014. – 2017.)
DUGOROČNI CILJEVI (2014. – 2020.)
Broj novih greenfield ulagača – proizvodnja
2 6 14
Broj novih greenfield ulagača – usluge dodane vrijednosti
0 2 6
Vrijednost ulaganja 60 milijuna EUR 300 milijuna EUR 800 milijuna EUR
Broj otvorenih radnih mjesta kroz ulaganja
500 2000 4000
4
outreach kampanja, od kojih je 5 u Europi (fokus na Njemačku, Nizozemsku i Švicarsku), 3 u Sjevernoj
Americi i tri u azijsko-pacifičkoj regiji. Osim toga, predviđene su ciljane marketinške aktivnosti u sklopu
međunarodnih sajmova u Europi.
Tabela 3. Proračun potreban za implementaciju strategije
Navedene aktivnosti bi trebale biti realizirane u sklopu proračuna koji je predviđen za provođenje
akcijskog plana za period od tri godine, a ukupan iznos marketinškog proračuna je oko 273.000 EUR. S
obzirom na ograničene mogućnosti županije da osigura samostalno financiranje predviđenih
marketinških aktivnosti, preporučljivo bi bilo da se maksimalno iskoristi potencijal financiranja
aktivnosti kroz fondove EU-a te eventualno ostale mogućnosti financiranja iz dostupnih nacionalnih
programa financiranja.
2014. 2015. 2016. UKUPNO
a. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 6.000 EUR
b. 27.040 EUR 47.760 EUR 36.650 EUR 111.450 EUR
c. 50.620 EUR 41.620 EUR 63.270 EUR 155.510 EUR
c1 4.000 EUR 5.500 EUR 5.500 EUR 15.000 EUR
c2 4.300 EUR 3.300 EUR 2.300 EUR 9.900 EUR
c3 7.000 EUR 7.000 EUR 7.000 EUR 21.000 EUR
c4 35.320 EUR 25.820 EUR 48.470 EUR 109.610 EUR
UKUPNO 79.660 EUR 91.380 EUR 101.920 EUR 272.960 EUR
5
2. UVOD
Strana direktna ulaganja u Europi su porasla u 2012. godini bez obzira na krizu koja je pratila države
članice Eurozone. Bez obzira na recesiju koja je bila prisutna u EU-u, broj projekata realiziranih u Europi
se smanjio tek za oko 3% (2,8% u odnosu na 2011. godinu). S druge strane, manji broj realiziranih
projekata u Europi je kreirao 8% više novih radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu1. Ujedinjeno
Kraljevstvo je i dalje na prvom mjestu po broju realiziranih projekata, a slijedi Njemačka. Njemačka je
uspjela u 2011. godini prestići Ujedinjeno Kraljevstvo po broju realiziranih projekata u poslovnoj
aktivnosti proizvodnje, a sada se sve više fokusira na ulaganja koja su okrenuta uslugama visoke dodane
vrijednosti. Francuska, Španjolska i Belgija su završile na trećem, četvrtom i petom mjestu. Države koje
su u Zapadnoj Europi postigle značajniji skok po broju realiziranih projekata kroz strana direktna
ulaganja u odnosu na 2011. su Španjolska, Irska, Belgija i Finska. Poslovne usluge su ostale vodeća
poslovna aktivnost u privlačenju ulaganja u Europi. Ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u Europi
su činila svega 25% projekata, ali su oni kreirali 60% novih poslova. Rusija, Turska i Srbija su postale
jedne od vodećih receptivnih država za projekte koji su vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje.
Sektor automobilske industrije je postigao iznenađujuće dobre rezultate s obzirom da je 28% novih
poslova kreirano kroz strana direktna ulaganja koja dolaze iz ovog sektora. Većinom se radi o
proizvođačima autodijelova. Najveće emitivne zemlje, kada govorimo o stranim direktnim ulaganjima
u Europi, po broju projekata predstavljaju Sjedinjene Američke Države s 28% ukupno realiziranih
projekata u 2012. Slijede europske zemlje poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i
Švicarske.
Centralna i Istočna Europa kao regija unutar Europe uspjela je, s druge strane, kreirati najveći broj
novih radnih mjesta kroz realizaciju projekata stranih direktnih ulaganja. Države koje su bile
najuspješnije su Poljska, Slovačka Republika, Češka i Mađarska.
Najuspješniji države u privlačenju stranih direktnih investicija u regiji Jugo-Istočne Europe po broju
novih projekata i broju radnih mjesta su dvije države koje su u EU-u (Rumunjska i Bugarska) i dvije
države koje su izvan EU-a (Srbija i Makedonija).
Prema podacima Hrvatske narodne banke, Republika Hrvatska u 2012. godini nije uspjela u potpunosti
iskoristiti priliku u privlačenju ulaganja, s obzirom na to da je realizirano projekata u manjoj vrijednosti
od 1,067 mlrd. EUR. U 2012. realizirana su svega 22 projekta, putem kojih je kreirano oko 2000 novih
radnih mjesta2. Iz tog razloga Republika Hrvatska je osnovala Agenciju za investicije i konkurentnost
(AIK) i reorganizirala Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), sve kako
bi potaknula proaktivan pristup u privlačenju ulaganja. Iz istog razloga krenulo se u izradu nacionalne
strategije za privlačenje ulaganja, no ona još nije dovršena. Tijekom izrade marketinške strategije
analizirani su važni strateški dokumenti na nacionalnoj razini kako bi se osigurala usklađenost i
harmoniziran pristup, a oni su sljedeći:
Strateški plan Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2013. do 2015.;
1Izvor: http://www.ey.com/GL/en/Issues/Business-environment/2013-European-attractiveness-survey.
2Izvor: FDI Market Monitor, 2013.
6
Nacionalna strategija inovacija Republike Hrvatske 2013. – 2020.;
Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.;
Strateški plan Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a 2012. – 2014.;
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013.;
Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. – 2013.
Osim samih nacionalnih strateških dokumenata, u procesu pripreme dokumenta uzete su u obzir
smjernice AIK-a u odabiru sektora za privlačenje ulaganja, kako bi se osigurala usklađenost u
provođenju fokusiranih promotivnih aktivnosti.
U 2012. godini niti jedan greenfield projekt nije realiziran u Sisačko-moslavačkoj županiji. Iz tog razloga
jačanje marketinških aktivnosti na području privlačenja stranih ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju
je jedan od ključnih preduvjeta za postizanje boljih rezultata.
U Sisačko-moslavačkoj županiji je od 2003. godine realizirano svega desetak projekata koji su primarno
bili vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje, u sektoru prehrambene industrije, sektoru drvno-
prerađivačke industrije, sektoru proizvodnje materijala od nemetala, sektoru elektronike i sektoru
metaloprerađivačke industrije.
Uzimajući u obzir globalne trendove u privlačenju ulaganja odabrani su sektori i podsektori koji su
atraktivni za privlačenje ulaganja uzimajući u obzir interes ulagača i broj generiranih radnih mjesta.
Tako da sektori elektronike i metaloprerađivačke industrije, zajedno s identificiranim podsektorima
(nišama), predstavljaju veliki potencijal u privlačenju ulaganja.
Tabela 4. Pregled sektora i podsektora iz perspektive stranih direktnih ulaganja
Ime sektora Ime podsektora Udio po broju realiziranih projekata
(2012.)
Udio po broju novostvorenih radnih
mjesta (2012.)
Metaloprerađivačka industrija
Proizvodnja strojeva, opreme i alata
7,6% 8,6%
Metaloprerađivačka industrija i elektronika
Proizvodnja automobilskih dijelova
7,0% 28,4%
Elektronika Proizvodnja elektroničkih komponenti
4,4% 4,3%
Prehrambena industrija
Proizvodnja hrane 3,9% 3,8%
Proizvodnja proizvoda od nemetala
Proizvodnja građevinskog
materijala i ostalih materijala od
nemetala
1,5% 1,0%
Drvno-prerađivački Nije na listi TOP 15 sektora i podsektora Izvor:Ernst & Young European Investment Monitor,2013.
7
3. METODOLOGIJA
U sklopu pripreme ovog dokumenta održano je deset sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne
samouprave kako bi se dobio detaljan uvid u ciljeve Sisačko-moslavačke županije u privlačenju ulaganja
te kako bi se zajednički identificirali ciljani sektori za privlačenje ulaganja. Informacije vezane uz
poduzetničke zone prikupljene su od strane samih jedinica lokalne samouprave koje su dostavile
potrebne podatke kako bi se mogli napraviti profili poduzetničkih zona koji se nalaze u prilogu ovog
dokumenta. Također su uzeti u obzir svi materijali koji su pripremljeni u sklopu ICPR programa u svim
elementima pripreme strategije.
Ciljevi koji su vezani uz privlačenje ulaganja povezani su s ciljevima na razini županijske razvojne
strategije Sisačko-moslavačkežupanije 2011. – 2014., kako bi se osigurala usklađenost ciljeva više
razine s ciljevima niže razine.
Prilikom obrade podataka koji su korišteni u svrhu opisa ciljanih sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji
i opisa profila županije, korišteni su najnoviji podaci koji su bili dostavljeni od strane regionalne
razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA.
Pri analizi identificiranih sektora i podsektora korišteni su podaci iz baza podataka koje su fokusirane
ne prikupljanje informacija vezanih uz strana direktna ulaganja. Primarno je korištena baza podataka
FDI Markets (http://www.fdimarkets.com/) od Financial Times Ltd-a. Ova baza podataka je jedna od
vodećih baza podataka koje se fokusiraju na prikupljanje podataka vezanih uz realizaciju projekata
stranih direktnih ulaganja. Također su u analizi korišteni ostali sekundarni izvori podataka koji su
dostupni putem interneta, poput Ernst & Young European Investment Monitora i web stranica vodećih
agencija za privlačenje ulaganja (Czech Invest – Češka Republika, PAIiIZ – Poljska, SARIO – Slovačka
republika...).
U analizi koja je vezana uz strana direktna ulaganja sektori nisu definirani po nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti koja služi za analitičke i statističke potrebe službene statistike Republike Hrvatske i ostalih
zemalja uključenih u analizu, jer putem službene statistike nisu dostupni podaci koji bi bili dostatni da
se napravi kvalitetna analiza. Iz tog razloga autor je koristio podjelu koju koristi FDI Markets te koja
dopušta fleksibilnost kako u identifikaciji sektora i podsektora, tako i u analizi međusobno usporedivih
podataka. Na taj način se moglo doći do kvalitetnih zaključaka koji čine ovu strategiju učinkovitim i
efikasnim alatom za privlačenje ulaganja.
Pri izradi akcijskog plana uzeti su u obzir primjeri dobre prakse iz zemalja članica EU-a koje su uspješne
u privlačenju ulaganja. U pripremi akcijskog plana nisu uzeta u obzir ograničenja na razini financijskih
sredstava iz proračuna što ih Sisačko-moslavačka županija može izdvojiti za promotivne aktivnosti, već
je napravljen prijedlog na temelju jednog optimističnog scenarija provođenja promotivnih aktivnosti
na razini županije.
Pri izradi proračuna za provedbu korištene su jednim dijelom informacije od strane regionalne razvojne
agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA te primarni i sekundarni izvori podataka. Prvenstveno
su sekundarni izvori podataka korišteni pri određivanju proračuna za pripremu outreach kampanja i
prezentaciju na sajmovima. Na taj se način došlo do podataka o troškovima prijevoza avionom i
troškovima smještaja.
8
Troškovi koji su vezani uz organizaciju outreach kampanja uključuju trošak dnevnice, prijevoza,
smještaja i prijevoza unutar države gdje će se održavati sastanci. Proračun za outreach kampanju je
rađen na bazi putovanja tri osobe.
Troškovi prezentacije na sajmovima uključuju budžet za prezentaciju na sajmu, budžet za marketing na
sajmu, prijevoz, dnevnice i smještaj. Proračun za prezentaciju na sajmovima je rađen na bazi putovanja
dviju osoba.
U pripremi cijelog dokumenta korišteni su primjeri dobre prakse i metodologija koju koristi Svjetska
banka za pripremu marketinške strategije za privlačenje ulaganja.3
3https://www.wbginvestmentclimate.org/toolkits/investment-generation-toolkit/module3_strategy.cfm.
9
4. PROFIL ŽUPANIJE
4.1. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽUPANIJI
Tabela 5. Osnovne informacije o županiji
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
POVRŠINA 4.463 km2 ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE SISAK
BROJ GRADOVA I OPĆINA 7 gradova 12 općina
BROJ STANOVNIKA 172.439 PROSJEČNA GUSTOĆA NASeLJENOSTI PO km2
38
KLIMA KONTINENTALNA BDP PO STANOVNIKU (EUR) 8.432 STOPA NEZAPOSLENOSTI 32,1 BROJ ZAPOSLENIH 39.621 PROSJEČNA BRUTO CIJENA RADNE SNAGE (EUR/mjesec)
949 €
Izvor: Sisačko-moslavačka županija, Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2012.
4.2. GEOGRAFSKA POZICIJA
Slika 1. Karta Sisačko-moslavačke županije
Sisačko-moslavačka županija pokriva površinu od 4.467,55 km2, što čini ukupno 7,89% površine cijele
Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti u županiji je 38 stanovnika na km2. Grad Sisak predstavlja
10
administrativni centar županije te je udaljen 50 km od glavnog grada Republike Hrvatske, 35 km od
najveće zračne luke i 25 km od najbližeg izlaza na autoput. Sisačko-moslavačka županija graniči s 5
županija (Karlovačka županija, Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Požeško-
slavonska županija i Brodsko-posavska županija). S južne strane županija je dio državne granice s
Bosnom i Hercegovinom.
Tabela 6. Udaljenost Sisak – glavni gradovi
Županija ima odličan geostrateški položaj jer kroz županiju prolazi paneuropski cestovni i željeznički X
koridor, tako da županija ima jako dobru povezanost s tržištima unutar EU-a i s državama na jugoistoku
Europe koje su izvan EU-a. Također, administrativno središte Sisak je svega 55 km udaljeno od glavnog
grada Zagreba i svega 35 km udaljeno od najvećeg međunarodnog aerodroma u Hrvatskoj. S obzirom
na vrlo dobru cestovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija ima također
vrlo dobru cestovnu povezanost s lukom Rijeka, koja je svega 208 km udaljena od administrativnog
sjedišta županije. Administrativno središte se nalazi unutar kruga od 500 km udaljenosti cestovnim
putem do većih gradova u EU-u, poput Beča, Munchena i Budimpešte.
4.3. STRANA DIREKTNA ULAGANJA U ŽUPANIJI
Strana direktna ulaganja u Sisačko-moslavačkoj županiji nisu bila značajnija u zadnjih sedam godina.
Čak se u 2011. godini dogodio značajniji odljev kapitala, koji je vjerojatno bio povezan s činjenicom da
je američki investitor CMC odlučio prekinuti proizvodnju i potencijalnom zainteresiranom kupcu
prodati proizvodne pogone koji su vezani uz željezaru Sisak. Prodaja se jednim dijelom realizirala tek u
2013. godini. Očito je da prema podacima koji prikazuju kretanje stranih direktnih ulaganja u županiji
interes ulagača nije bio prevelik, no slična situacija po pitanju interesa za ulaganje je bila prisutna na
cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Tabela 7. Kretanje stranih direktnih ulaganja po godinama
GODINA IZNOS U MILIJUNIMA EUR
2005. 2,92 2006. 2,43
GODINA IZNOS U MILIJUNIMA EUR 2007. 6,20
Udaljenost od administrativnog središta županije
Cestovnim putem i željeznicom
Zagreb 55 km Osijek 244 km Rijeka 208 km Split 379 km Beč 450 km
Budimpešta 420 km Munich 500 km
11
2008. -3,55 2009. -1,62 2010. 8,92 2011. -73,6
I. – IX. 2012. 20,2 Izvor: Sisačko-moslavačka županija, Županijska gospodarska komora.
4.4. VANJSKA TRGOVINA
Gospodarska struktura županije je takva da unutar županije posluje značajan broj izvozno orijentiranih
poduzeća, vanjskotrgovinska bilanca je u promatranom razdoblju od 2005. imala suficit. Suficit je
također vidljiv i u 2012. godini, s obzirom da je ukupna vrijednost izvoza bila 626,2 milijuna EUR, a
vrijednost uvoza 362,9 milijuna EUR. Treba napomenuti da je u tom razdoblju željezara Sisak praktično
bila u fazi mirovanja jer novi američki investitor nije našao novog kupca do početka 2013. godine. Iz
toga razloga ako pogledamo strukturu izvoza u 2012., najveći udio čine kemikalije i kemijski proizvodi
s 53%, računala i elektroničke komponente s 20% te drvo i drvni proizvodi s 8%, a sektor
metaloprerađivačke industrije uopće nije zastupljen. Najznačajnija izvozna tržišta u 2012. godini su bile
sljedeće države: Austrija, Italija, Srbija, Slovenija, SAD, BiH i Njemačka.
Grafikon 1. Robna razmjena u županiji od 2005. do 2012.
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Sisak.
0
100
200
300
400
500
600
700
800
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
mln $
izvoz
uvoz
12
4.5. ŠKOLOVANJE I EDUKACIJA
U SisačkoMoslavačkoj županiji trenutno postoji 15 srednjih škola i 4 fakulteta, koji predstavljaju
okosnicu obrazovnih ustanova za kreiranje kvalificirane radne snage koja potrebna za razvoj njezinog
gospodarstva. Potencijalni ulagači se jednim dijelom mogu osloniti na postojeću obrazovnu
infrastrukturu koja stoji na raspolaganju u županiji, a također mogu računati na blizinu grada Zagreba
kad je u pitanju obrazovanje kvalificiranih kadrova. Visokoškolsko obrazovanje koncentrirano je u Sisku
(Metalurški fakultet, Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Centar Sisak), Petrinji (Visoka
učiteljska škola) i Kutini (Visoka poslovna škola Libertas). Također, u županiji postoji 15 srednjih škola
koje čine kombinaciju strukovnih škola i gimnazija, a u 2013. imaju 5.635 upisanih učenika.
Tabela 8. Pregled obrazovnih ustanova po vrsti naobrazbe
Vrsta obrazovne ustanove Broj obrazovnih ustanova
Broj upisanih studenata
Srednje škole 15 5.635 Fakulteti 4 3.870
Izvor: Sisačko-moslavačka županija, 2012.
4.6. RADNA SNAGA
Najveći udio u broju zaposlenih u županiji čini prerađivačka industrija koja predstavlja okosnicu
gospodarskog razvoja županije. Uvidom u strukturu poduzeća koja posluju unutar županije u
prerađivačkoj industriji vidljivo je da se radi o izvozno orijentiranim poduzećima koja su jednim velikim
dijelom zaslužna za stvaranje vanjskotrgovinskog suficta. Dio te izvozno orijentirane prerađivačke
industrije predstavljaju i poduzeća koja su u većinskom ili manjinskom stranom vlasništvu, poput
Applied Ceramicsa, EPCOS-TDK-a i od nedavno ABS-a Sisak. Nakon prerađivačke industrije slijede
poslovi u javnom sektoru povezani s djelatnošću javne uprave i obrane, obveznim socijalnim
osiguranjem, obrazovanjem te djelatnošću zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Djelatnosti trgovine na
malo i građevinarstva također predstavljaju značajan udio u broju zaposlenih (8 – 10% po djelatnosti),
no ne stvaraju takvu dodanu vrijednost za gospodarstvo županije kakvu stvara djelatnost prerađivačke
industrije. Sektor usluga privatnog sektora predstavlja manjinski udio u broju zaposlenih u županiji.
Tabela 9. Pregled zaposlenih po djelatnostima
Broj zaposlenih %
(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 1378 3,47%
(B) RUDARSTVO I VAĐENJE RUDA 214 0,54%
(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 10232 25,75%
(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA
724 1,82%
(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
1777 4,47%
(F) GRAĐEVINARSTVO 3324 8,37%
13
(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
3830 9,64%
(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 2504 6,30%
(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
471 1,19%
(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 272 0,68%
(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 571 1,44%
(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 472 1,19%
(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 860 2,16%
(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 797 2,01%
(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 4298 10,82%
(P) OBRAZOVANJE 3768 9,48%
(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 3020 7,60%
(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 737 1,85%
(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 487 1,23%
(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE
0 0,00%
(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 0 0,00%
Izvor: Godišnjak SMZ 2012.
Grafikon 2. Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji
Bez škole inezavršena
osnovnaškola8%
Završenaosnovna
škola28%
S.Š. do 3godine te za
KV i VKVradnike
34%
S.Š. utrajanju od
4 i višegodina
22%
Gimnazija2%
Prvistupanj
fakulteta,struĉni
studij i viša3%
Fakultet,akademija,magisterij,doktor
at3%
Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji
Izvor: Godišnjak SMZ, 2012.
U strukturi nezaposlenih najveći udio imaju nezaposleni sa završenom srednjom strukovnom školom
do 3 godine školovanje, a slijede nezaposleni sa završenom osnovnom školom. Nakon toga slijede
nezaposleni sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u trajanju od 4 i više godina. Jednim velikim
dijelom nezaposleni sa završenom srednjom školom predstavljaju bazu za razvoj prerađivačke
industrije u kombinaciji s nezaposlenima koji su završili prvi stupanj fakulteta ili fakultet. Nezaposleni
14
sa završenom osnovnom školom, kojih ima oko 28%, predstavljaju također potencijal, ali uz primjenu
određenih programa doškolovanja prilagođenih potrebama gospodarstva županije.
4.7. POSTOJEĆI STRANI ULAGAČI U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI
Tabela 10. Popis stranih ulagača u Sisačko-moslavačkoj županiji
Ime poduzeća
Aktivnost Broj zaposleni
h
Godina osnivanj
a
Zemlja podrijetla
Pharmas d.o.o.
Farmaceutska industrija
75 2008. Švicarska
Vivera d.o.o.
Prehrambena industrija
172 1997. Švicarska
APPLIED CERAMICS
d.o.o.
Industrija elektronike 45 2006. SAD
Oberndorfer d.o.o.
Proizvodnja betonskih proizvoda
8 2007. Austrija
SELK/TDK - EPC
Industrija elektronike
1078 1976. Japan/Njemačka
SANO d.o.o.
Proizvodnja hrane za stoku
49 1997. Njemačka
SWISSLION d.o.o.
Prehrambena industrija
62 2000. Srbija
SCHWARZL d.o.o.
Proizvodnja građevinskih
materijala 21 1998. Austrija
SLAVONSKA DRVNA
INDUSTRIJA
Drvno-prerađivačka industrija 113 2005.
Italija/Francuska/Njemačka/Austrija
ABS Sisak Metaloprerađivačk
a industrija 200/250 2013. Italija
Izvor: Sisačko-moslavačka županija, 2012.
Najveći broj zaposlenih kroz strana ulaganja je generiran kroz ulaganja u sektor elektronike
(SELK/TDK-EPC i APPLIED CERAMICS) i sektor metaloprerađivačke industrije (ABS Sisak). Sektor
prehrambene industrije je također kreirao značajan broj poslova kroz tri investicije koje su
realizirane u županiji (Vivera d.o.o., Swisslion d.o.o. i Sano d.o.o.). Potencijal za ulaganje također
predstavlja farmaceutska industrija, no trenutno je realizirano tek jedno strano ulaganje u taj
sektor.
15
4.8. VAŽNI SEKTORI ZA RAZVOJ ŽUPANIJE
- SEKTOR ELEKTRONIKE
- METALOPRERAĐIVAČKI SEKTOR
- SEKTOR KEMIJSKE INDUSTRIJE
- SEKTOR PREHRAMBENE INDUSTRIJE
- SEKTOR TURIZMA
Analizom stanja u županiji, Sisačko-moslavačka županija je identificirala pet sektora u kojima leže
prilike za gospodarski razvoj županije s obzirom na trenutnu strukturu gospodarstva. Uzimajući u obzir
postojeća strana ulaganja u županiji i interes ulagača, kroz analizu emitivnih regija Sisačko-moslavačka
županija je stavila fokus u privlačenju ulaganja na dva sektora, sektor elektronike i metaloprerađivački
sektor. Prilikom odabira ciljanih sektora za privlačenje ulaganja uzeta je u obzir usklađenost u ciljanom
privlačenju ulaganja s nacionalnom agencijom za privlačenje ulaganja (AIK). AIK je također identificirao
sektor metaloprerađivačke industrije i IKT sektor kao veliki potencijal za privlačenje ulaganja u
Hrvatsku.
16
5. PREGLED DVA ODABRANA SEKTORA IZ PERSPEKTIVE STRANIH
DIREKTNIH ULAGANJA
5.1. KRATAK PREGLED SEKTORA ELEKTRONIKE U ŽUPANIJI
U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji šest poduzeća koja su aktivna na području proizvodnje
kompjutorske i elektroničke opreme te optičkih komponenti. U ovoj županiji taj sektor zapošljava 1.268
osoba, što čini ukupno oko 20% zaposlenih u ovom sektoru na razini Republike Hrvatske. Jedan od
najvećih proizvođača elektroničke opreme nalazi se u Kutini (poduzeće SELK/TDK-EPC) i predstavlja
velikog izvoznika i velikog generatora zapošljavanja. Ovo poduzeće se bavi proizvodnjom elektroničke
opreme već zadnjih dvadesetak godina. Ukupan prihod koji generira ovaj sektor u županiji predstavlja
udio od 2%. Ovaj sektor predstavlja jednu od najvećih izvoznih grana u županiji jer generira 17%
ukupnog izvoza županije. Proizvodi se izvoze najviše u Austriju, Njemačku, SAD i Italiju. Nakon dolaska
poduzeća Applied Ceramics u Sisak otvorila se mogućnost za širenje poslovanja na području
proizvodnje materijala koji se koriste za proizvodnju finalnih proizvoda unutar sektora elektronike
(fokus na podsektor poluvodičke industrije). Identificirane su i tri niše unutar sektora elektronike.
Konkretno, radi se o podsektoru poluvodičke industrije, podsektoru proizvodnje elektroničke opreme
i podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti za automobilsku industriju. Također, potencijal
može biti i podsektor proizvodnje uredskih uređaja koji se naslanja na proizvodnju komponenti unutar
tri navedena podsektora.
Grafikon 3. Udio ukupnog prihoda elektroničkog sektora u ukupnom prihodu županije u 2012.
godini
Izvor: FINA, obrada HGK Sisak, 2012.
2%
98%
Elektronički sektor
Ostale djelatnosti
17
Grafikon 4. Udio izvoza elektroničkog sektora u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII.
2012.
Izvor: DZS, obrada HGK Sisak.
Tabela 11. Podsektori unutar sektora elektronike koji predstavljaju potencijal za privlačenje
ulaganja
SEK
TOR
ELE
KTR
ON
IKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKE
OPREME
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH
UREĐAJA
PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH
KOMPONENTI
PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE
PODSEKTOR KUPOVNE (KONZUMNE)
ELEKTRONIKE
17%
83%
Elektronički sektor
Ostale djelatnosti
18
5.2. KRATAK PREGLED SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U
ŽUPANIJI
Sektor metaloprerađivačka industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji ima veliku tradiciju te iz tog
razloga može predstavljati bazu za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Ovaj sektor je vrlo značajan
za gospodarski razvoj županije jer generira oko 13% ukupnog prihoda na razini županije. Također, ovaj
sektor je visoko izvozno orijentiran, tako da zauzima treće mjesto po vrijednosti robe koja je završila
izvan granica Republike Hrvatske. Oko 1000 zaposlenih osoba je aktivno u sektoru metaloprerađivačke
industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji. Postoji velik broj poduzeća koja su aktivna na području
Sisačko-moslavačke županije u ovom sektoru, a djeluju unutar dva područja aktivnosti. Prvo područje
aktivnosti je proizvodnja metala (FELIS PRODUKTI d.o.o., ALMOS d.o.o. BENSEM d.o.o.), a drugo
područje je proizvodnja finalnih metalnih proizvoda i opreme (LIPOVAC METAL d.o.o., Lipovica d.o.o.,
MEGAFLEX d.o.o., DALEKOVOD d.d. i METALING d.o.o.). U gradu Sisku je u prostorima bivše željezare
nedavno pokrenut rad čeličane u sastavu ABS-a Sisak, koja je odnedavno dio Danieli grupacije. Ciljevi
investitora za idućih 15 mjeseci su doseći proizvodnju od 27.000 tona mjesečno i povećati broj
zaposlenih na brojku između 200 i 250. Radi se o izvozno orijentiranoj proizvodnji, a proizvodi se izvoze
u Italiju, Njemačku i Španjolsku. Ova investicija će dodatno doprinijeti većem izvozu proizvoda ovog
sektora i većem zapošljavanju. S obzirom da postoji potreba za proizvodnjom proizvoda više dodane
vrijednosti, fokus stranih direktnih ulaganja bi trebao biti na podsektorima unutar metaloprerađivačke
industrije koji proizvode finalni proizvod, tako da bi fokus na podsektor proizvodnje strojeva, opreme
i alata i podsektor proizvodnje autodijelova predstavljao najbolju opciju za županiju. Na taj način
postojeća poduzeća unutar podsektora proizvodnje metala i metalnih proizvoda mogu biti uključena
kroz sustav lanca dobavljača proizvodeći inpute za predložene podsektore.
Grafikon 5. Udio ukupnog prihoda proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom prihodu
županije u 2012. godini
Izvor: FINA, obrada HGK Sisak, 2012.
12%
1%
87%
Proizvodnja metala
Proizv. got. metalnihproizv.
Ostale djelatnosti
19
Grafikon 6. Udio izvoza proizvodnje metala i proizvoda od metala u izvozu Sisačko-moslavačke
županije I. – XII. 2012.
Izvor: DZS, obrada HGK Sisak.
Tabela 12. Podsektori unutar sektora metaloprerađivačke industrije koji predstavljaju potencijal
za privlačenje ulaganja
SEK
TOR
MET
ALO
PR
ERA
ĐIV
A
ČK
E IN
DU
STR
IJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA,
OPREME I ALATA
PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTOMOBILSKIH
DIJELOVA
PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA ZA
POLUVODIČKU INDUSTRIJU
PODSEKTOR PROIZVODNJE METALA I
PROIZVODA OD METALA
3%1%
96%
Proizvodnja metala
Proizv. got. metalnihproizv.
Ostale djelatnosti
20
6. ANALIZA POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA U
ODABRANE SEKTORE
6.1. SEKTOR ELEKTRONIKE
6.1.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONIKE U
EUROPI
Sektor elektronike po broju greenfield projekata koji su realizirani u Europi čini veliki udio u ukupnom
broju realiziranih greenfield projekata na globalnoj razini. Kroz ulaganja u ovaj sektor od 2003. godine
stvoreno je gotovo 500.000 novih radnih mjesta u Europi i investirano je oko 80 milijardi EUR. U istom
periodu u Hrvatskoj su u sektoru elektronike u Hrvatskoj investirana izrazito mala financijska sredstva,
u visini od 56 milijuna EUR, te je stvoreno svega oko 650 novih radnih mjesta. Treba također
napomenuti da niti jedno greenfield ulaganje u sektor elektronike nije bilo povezano s poslovnom
aktivnošću vezanom uz proizvodnu djelatnost. Najviše ulaganja je realizirano u vezi s poslovnim
aktivnostima prodaje i marketinga. U Sisačko-moslavačkoj županiji su realizirana dva strana ulaganja
koja se vrlo lako mogu povezati sa sektorom elektronike. Radi se konkretno o ulaganjima poduzeća
Applied Ceramics iz SAD-a i ulaganju poduzeća TDK-EPC (EPCOS), koja su realizirana u 2005. i 2006.
godini.
Tabela 13. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike 2003. –
2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 3,058
Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) 2,53 %
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 454,075
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 148
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 79,09 milijarda
Prosječna vrijednost projekta EUR 25.83 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 14. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike u
Hrvatskoj 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj (od 2003.) 11
Udio u ukupnom broju projekata realiziranih u Europi (od 2003.) 0,36 %
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 648
Prosječna veličina projekta po novostvorenim radnim mjestima 58
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 56,40 milijuna
Prosječna vrijednost projekta EUR 5.12 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Sektor elektronike, gledajući od 2003. godine po broju kreiranih novih radnih mjesta i po broju novih
projekata realiziranih kroz strana direktna ulaganja, bio je na vrhuncu u 2006. godini. Značajniji pad
21
dogodio se u periodu između 2007. i 2008. godine, kada se već počeo osjećati utjecaj globalne
gospodarske krize, no nakon toga u periodu od 2009. do 2011. situacija se stabilizirala i broj realiziranih
projekata, kao i ukupna vrijednost ulaganja, su ponovno počeli rasti. Sljedeći veliki pad se dogodio u
2012. godini i bio je uvjetovan nestabilnom situacijom unutar EU-a, posebno nekih članica EU-a koje
su bili interesantne kao ulagačke destinacije za sektor elektronike, poput Španjolske, Italije i Mađarske.
Tabela 15. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR m.)
2013. 67 5,557 82 664.68 9.93
2012. 242 19,268 79 2,946.38 12.15
2011. 327 35,889 109 6,246.87 19.10
2010. 351 38,492 109 6,145.01 17.50
2009. 263 42,705 162 5,423.39 20.63
2008. 338 44,460 131 8,589.93 25.45
2007. 343 58,096 169 11,323.40 33.01
2006. 353 74,075 209 13,229.65 37.44
2005. 315 56,755 180 8,587.25 27.28
2004. 230 43,878 190 7,880.77 34.24
2003. 229 34,900 152 8,051.87 35.15
Ukupno 3,058 454,075 148 79,089.14 25.83
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ulagači u sektor elektronike navode da im je izrazito bitno pri odlučivanju o realizaciji nekog ulaganja
biti blizu svojeg ciljanog tržišta, odnosno krajnjeg kupca. Republika Hrvatska i Sisačko-moslavačka
županija nakon ulaska u EU zadovoljavaju taj kriterij jer strani ulagači, posebno iz Sjedinjenih Američkih
Država, Japana, Kine, Južne Koreje i Tajvana, iz Sisačko-moslavačke županije mogu opsluživati tržište
EU-a, ali treba uzeti u obzir gdje se nalaze kupci poduzeća iz tih zemalja. Potencijal domaćeg tržišta je
također bitan, ali samim ulaskom u EU Republika Hrvatska je postala dio jedinstvenog tržišta, čime
također i ta prepreka više nije ključna za područje privlačenja ulaganja, posebno iz država koje se nalaze
izvan EU-a. Treći vrlo bitan faktor je kvalificirana radna snaga. Uzimajući u obzir podsektore unutar
sektora elektronike, kvalificirana radna snaga nije uvijek presudna pri donošenju odluke o realizaciji
ulagačkog greenfield projekta, tako da se uz pametnu politiku prekvalifikacije taj problem na razini
Sisačko-moslavačke županije može riješiti. Blizina grada Zagreba i Zagrebačke županije omogućava
dostupnost radne snage traženih profila. Sisačko-moslavačka županija je izrazito dobro prometno
povezana s ostatkom Republike Hrvatske s obzirom da se nalazi na čvorištu važnih cestovnih i
željezničkih prometnih koridora. Cestovna infrastruktura u županiji kao i u cijeloj Hrvatskoj je
definitivno na višoj razini razvijenosti od željezničke infrastrukture. Također, blizina aerodroma u
Zagrebu je jedna od značajnijih prednosti Sisačko-moslavačke županije, što je posebno bitno za neke
podsektore unutar sektora elektronike koji nemaju potrebu za transportom roba cestovnim putem ili
željeznicom. Niski troškovi rada, koji čini jednu od komponenti konkurentnosti sektora, nisu ključni u
odluci za ulaganje u sektor elektronike, posebno kad se radi o podsektorima kao što su proizvodnja
elektroničkih komponenti i poluvodička industrija. Klasteri i kritična masa postojećih poduzeća mogu
biti velika prednost u privlačenju ulaganja u ovaj sektor, iako ne mora biti presudan faktor. Sisačko-
22
moslavačka županija, s obzirom na svoj položaj i blizinu grada Zagreba i Zagrebačke županije, koja čini
bazu sektora elektronike u Hrvatskoj, i s obzirom da je uspjela privući nekoliko ulaganja koja se mogu
vezati u lancu vrijednosti uz sektor elektronike, predstavlja jednu od najboljih lokacija u Republici
Hrvatskoj za privlačenje ulaganja u ovaj sektor.
Grafikon 7. Motivi za ulaganje u sektoru elektronike
Izvor: fDi Intelligence, 2013., Izrađeno na uzorku od 501 projekt, izraženo u %.
Tabela 16. Najveći ulagači u sektoru elektronike 2003. – 2013.
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno
po
projektu
Ukupno
(EUR mil.)
Prosječno
po
projektu
(EUR
mil.)
Samsung 19,039 352 1,890.81 35.00
Hewlett-Packard (HP) 13,522 275 1,383.17 28.20
LG 19,390 497 1,927.11 49.44
Royal Philips Electronics 11,008 289 2,178.83 57.31
Sony 8,345 225 657.35 17.73
Siemens 9,437 285 687.61 20.86
Panasonic (Matsushita) 5,291 165 426.41 13.30
Electrolux 10,289 331 969.90 31.26
Dell Computer 9,703 346 867.04 30.95
Intel 2,591 95 3,216.59 119.14
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
TOP 10 poduzeća ulagača u sektoru elektronike su većinom velike globalne korporacije koje su nositelji
inovacija u tom segmentu. Također postoji veliki broj manjih poduzeća u podsektorima, koja bi se
mogla ciljati i ciljano privlačiti ulaganja tih poduzeća u županiju.
36,3
28,5
23,6
13,2 13 12,8
8,2 7,65,6 5
17,2
23
Tabela 17. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Prodaja, marketing & podrška 1,187 23,477 19 6,766.80 5.70
Proizvodnja 994 338,057 340 55,637.60 55.90
Dizajn, razvoj & testiranje 232 21,034 90 5,011.10 21.60
Regionalno sjedište 193 16,283 84 3,049.20 15.80
Logistika, distribucija & transport 142 15,730 110 1,586.00 11.20
Istraživanje & razvoj 79 10,755 136 3,039.80 38.50
Održavanje & Servisiranje 50 3,461 69 349.10 7.00
Centar podrške kupcima 36 6,658 184 259.70 7.20
Edukacija & trening 35 1,347 38 257.80 7.30
Recikliranje 28 2,253 80 566.00 20.20
Ostale poslovne aktivnosti 82 15,020 183 2,566.00 31.30
Ukupno 3,058 454,075 148 79,089.10 25.80
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ključno je da je u ovom sektoru najviše radnih mjesta po pojedinačnom projektu prosječno generirano
u poslovnoj aktivnosti proizvodnje. Slijede globalni centri za podršku kupcima, logistika, istraživanje
i razvoj te dizajn, razvoj i testiranje kao ključne uslužne aktivnosti koje pružaju podršku proizvodnoj
aktivnosti. Sve navedene aktivnosti mogu imati značajnu izvoznu komponentu, tako da na taj način
generiraju najveću dodanu vrijednost za destinaciju gdje je ulaganje realizirano.
Tabela 18. Pregled emitivnih tržišta 2003. – 2013.
Zemlje iz kojih dolaze ulaganja Broj projekata
Broj poduzeća
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Sjedinjene Američke Države 788 402 103,740 131 27,869.60 35.40
Njemačka 409 218 53,754 131 8,819.60 21.50
Japan 315 157 44,121 140 5,760.10 18.30
Kina 170 113 15,993 94 3,422.20 20.10
Južna Koreja 143 67 49,823 348 4,523.80 31.60
Velika Britanija 129 82 11,792 91 1,871.30 14.50
Švicarska 103 60 10,907 105 5,785.20 56.20
Švedska 101 46 16,112 159 2,030.70 20.10
Tajvan 98 53 34,998 357 3,011.60 30.70
Italija 97 57 22,234 229 2,056.30 21.20
24
Ostale države 705 469 90,601 128 13,938.70 19.80
Ukupno 3,058 1,718 454,075 148 79,089.10 25.80
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Države koje čine glavna emitivna tržišta za sektor elektronike ne iznenađuju, s obzirom da se većinom
radi o tehnološki najnaprednijim gospodarstvima. Kina se vrlo brzo transformira iz izrazito atraktivne
ulagačke destinacije u emitivnu regiju za strana direktna ulaganja, što je vidljivo iz prezentiranih i
analiziranih brojki. Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Poljska predstavljaju najznačajnija
receptivna tržišta u Europi po broju realiziranih projekata i visini kapitalnih ulaganja.
Tabela 19. Pregled receptivnih tržišta 2003. – 2013.
Zemlje u koje dolaze ulaganja Broj projekata
Broj poduzeća
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Njemačka 455 403 23,213 51 13,251.60 29.10
Velika Britanija 417 345 28,032 67 5,472.50 13.10
Francuska 269 227 12,293 45 5,831.90 21.70
Poljska 193 137 76,694 397 7,421.50 38.40
Španjolska 180 141 15,761 87 4,182.10 23.20
Rusija 166 123 45,096 271 4,307.50 26.00
Mađarska 128 88 28,639 223 2,157.70 16.90
Češka Republika 121 88 36,434 301 2,334.80 19.30
Rumunjska 114 91 37,789 331 2,064.40 18.10
Italija 102 94 11,637 114 7,723.60 75.70
Ostale države 913 766 138,487 151 24,341.30 26.70
Ukupno 3,058 1,718 454,075 148 79,089.10 25.80
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
6.1.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA
ELEKTRONIKE NA RAZINI EUROPE
Sektor elektronike, iz perspektive stranih ulaganja, veže se uz nekoliko podsektora od kojih svaki ima
neke svoje karakteristike i specifičnosti koje treba uzeti u obzir prilikom ciljanja tržišta za privlačenje
stranih direktnih ulaganja. Po broju projekata najatraktivniji podsektor čini proizvodnja elektroničkih
komponenti, slijede proizvodnja konzumne elektronike i proizvodnja uredskih uređaja, a posljednja je
poluvodička industrija. Najveća potražnja se nalazi unutar podsektora proizvodnje elektroničkih
komponenti. Projekti koji su realizirani u tom podsektoru su s jedne strane balansirano kapitalno
intenzivni, a s druge strane doprinose značajnije i zapošljavanju. Proizvodnja konzumne elektronike
čini radno najintenzivniji sektor unutar sektora elektronike i kao takav, s obzirom na visinu troška radne
snage, možda i najmanje perspektivan. Podsektor poluvodičke industrije je kapitalno najintenzivniji, a
samim time radi se o tehnološki najsofisticiranijim ulagačkim projektima. Takvi projekti ne doprinose
25
značajnije zapošljavanju direktno, već indirektno služe kao magnet za privlačenje ulaganja u ostale
podsektore sektora elektronike (posebno proizvodnja elektroničkih komponenti i proizvodnja
uredskih uređaja).
Tabela 20. Pregled ulaganja po podsektoru 2003. – 2013.
Podsektor Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Proizvodnja elektroničkih komponenti 1,497 205,130 137 32,837.90 21.90
Proizvodnja konzumne elektronike 652 133,286 204 13,014.20 19.90
Proizvodnja uredskih uređaja 547 77,476 141 7,317.40 13.40
Poluvodička industrija 362 38,183 105 25,919.60 71.60
Ukupno 3,058 454,075 148 79,089.10 25.80
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Prema prosječnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja po projektu, podsektor poluvodičke industrije je
daleko ispred svih, a slijede ga proizvodnja elektroničkih komponenti, proizvodnja konzumne
elektronike i proizvodnja uredskih uređaja. Kada usporedimo projekte po prosječnom broju zaposlenih
po projektu, na prvom mjestu se nalazi podsektor konzumne elektrenike, a slijede ga proizvodnja
uredskih uređaja, proizvodnja elektroničkih komponenti te poluvodička industrija.
Grafikon 8. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu po podsektoru
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor
Proizvodnjaelektroničkihkomponenti
Proizvodnjakonzumneelektronike
Proizvodnjauredskih uređaja
Poluvodičkaindustrija
21,9 19,9
13,4
71,6
26
Grafikon 9. Prosječna vrijednost broja stvorenih novih radnih mjesta po projektu po podsektoru
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Po visini kapitalnih ulaganja najveći postotak ostvarenih ulaganja u Europi čine kapitalna ulaganja u
podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti (41,52%) i poluvodičkoj industriji (32,77%).
Proizvodnja uredskih uređaja je na začelju, ali u 2013. značajan broj stranih direktnih ulaganja je
ostvaren baš u tom segmentu. Najviše novih radnih mjesta putem projekata stranih direktnih ulaganja
u sektor elektronike je generirano putem ulaganja u podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti
(45,18%). Zatim slijede podsektor proizvodnje konzumne elektronike (29,35%), proizvodnja uredskih
uređaja (17.06%) i poluvodička industrija (8,41%). Analizom pripremljenih podataka dolazimo do
zaključka da bi za Sisačko-moslavačku županiju i Republiku Hrvatsku bilo dobro da se u privlačenju
ulaganja fokusiraju primarno na podsektore proizvodnje elektroničkih komponenti, proizvodnje
uredskih uređaja i poluvodičke industrije. Privlačenje ulaganja u poluvodičku industrije se jako dobro
nadopunjava s privlačenjem ulaganja u sektor elektroničkih komponenti i proizvodnju uredskih
uređaja. Najteži izazov će sigurno biti privlačenje ulaganja u podsektor poluvodičke industrije, te bi
stoga trebalo početi s aktivnostima koje se fokusiraju na proizvodnju elektroničkih komponenti i
proizvodnju uredskih uređaja.
Proizvodnjaelektroničkihkomponenti
Proizvodnjakonzumneelektronike
Proizvodnjauredskih uređaja
Poluvodičkaindustrija
137
204
141
105
27
Grafikon 10. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Grafikon 11. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnom broju novostvorenih radnih mjesta
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Analizom motiva za ulaganje došlo se do sličnog zaključka kao i u prethodnoj analizi jer kod projekata
koji su vezani uz podsektor konzumne elektronike izrazito je bitan faktor trošak poslovanja koji, s
obzirom da se kod konzumne elektronike radi o radno najintenzivnijem podsektoru, ovisi značajno o
trošku radne snage. Republika Hrvatska, kao i Sisačko-moslavačka županija, ne mogu se u tom području
mjeriti s konkurencijom iz Poljske, Bugarske, Ukrajine i Slovačke. Također, visok udio kod ovog
podsektora čini motiv koji je vezan uz potencijal domaćeg tržišta, što ulaskom u EU više ne bi trebala
biti takva prepreka, ali poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor očito vode računa o potražnji populacije
zemlje u kojoj se realizira investicijski projekt. Infrastruktura i logistika su jako bitni za razvoj ovog
sektora, no s obzirom na logističku praksu u transportu finalnog proizvoda, nerazvijenost željezničke
infrastrukture bi sigurno mogla predstavljati prepreku za ulagačke projekte ovog tipa.
41,52%
32,77%
16,46%
9,25%
Proizvodnja elektroničkih komponenti Poluvodička industrija
Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja
45,18%
29,35%
17,06%
8,41%
Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja konzumne elektronike
Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija
28
Grafikon 12. Motivi za ulaganje u podsektoru konzumne elektronike
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 75 projekata, izraženo u %.
Najveći fokus u privlačenju stranih direktnih ulaganja bi trebalo na početku marketinških aktivnosti
staviti na projekte vezane uz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Glavni razlog za to je
što nizak trošak poslovanja nije presudan pri odluci o realizaciji investicijskog projekta. Također,
naglasak nije stavljen u tolikoj mjeri kao kod drugih podsektora na kvalificiranu radnu snagu, s obzirom
da je svega 16,5% ispitanika to istaknulo kao ključni faktor. S obzirom da Sisačko-moslavačka županija
nema tradiciju proizvodnje u ovom podsektoru, to ne bi predstavljalo prepreku kao kod drugih
podsektora. Motivi vezani uz blizinu tržišta i potencijal domaćeg tržišta su ostvareni ulaskom u EU.
Također, sustav poticaja je adekvatan u Republici Hrvatskoj za privlačenje ovog tipa ulagačkih
projekata. Kvalitetna cestovna infrastruktura zadovoljava logističke zahtjeve ovog podsektora.
Grafikon 13. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 261 projekt, izraženo u %.
26,725,3 25,3 25,3
21,3
10,79,3
8
4 4
10,7
39,8
31,4
16,513 12,3 11,5
7,7 6,9 5,7 4,6
16,9
29
Kako bi se stvorio kvalitetan sinergijski efekt s podsektorom proizvodnje elektroničkih komponenti i
povećao potencijal blizine tržišta i krajnjeg kupca, dio fokusa marketinških aktivnosti treba biti stavljen
na proizvodnju uredskih uređaja (ICT sektor). Nizak trošak rada nije toliko presudan u privlačenju ovog
tipa ulaganja, ali je jako bitna dostupnost kvalificirane radne snage te znanje stranih jezika. Blizina
grada Zagreba i Zagrebačke županije predstavlja faktor koji može biti jako bitan zbog dostupnosti
kvalificirane radne snage te mogućnosti suradnje sa Sveučilištem.
Grafikon 14. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 96 projekata, izraženo u %.
Grafikon 15. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje poluvodičke industrije
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 69 projekata, izraženo u %.
36,5
32,329,2
19,816,7
11,4 10,47,3
5,2 5,2
16,7
40,6
34,8
14,5 14,5 1310,1 10,1
7,2 5,8 4,3
11,6
30
Podsektor gdje nizak trošak uopće ne igra važnu ulogu, nego je izrazito bitna obrazovna i znanstvena
infrastruktura koja čini poslovno okruženje, je podsektor poluvodičke industrije. Privlačenje ulaganja u
taj segment bi trebao predstavljati dugoročnu viziju županije, s obzirom da koristi od jednog takvog
ulaganja kreiraju multiplikacijski efekt s ostalim podsektorima unutar sektora elektronike. Sisačko-
moslavačka županija uz grad Zagreb i Zagrebačku županiju možda ima najveću mogućnost u Republici
Hrvatskoj zainteresirati ulagače za ovakav tip ulaganja, s obzirom na jedno realizirano ulaganje koje se
veže uz ovaj podsektor, osnivanje SEMICRO klastera i blizinu grada Zagreba. Dugoročno, kroz razvoj
obrazovne i znanstvene infrastrukture trebali bi se dodatno stvarati preduvjeti za privlačenje ovog tipa
ulaganja.
6.1.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA
Analizom je utvrđeno da bi ciljani podsektori unutar sektora elektronike trebali biti:
KRATKOROČNO (2014.) PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
SREDNJOROČNO (2014. – 2017.) PODSEKTOR UREDSKIH UREĐAJA
DUGOROČNO (2014. – 2020.) PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE
1. PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
Tabela 21. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti
2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 1,497
Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) 1,24%
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 205,130
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 137
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 32,837.91 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 21.93 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti je izrazito atraktivan iz perspektive stranih direktnih
ulaganja jer čini ukupno 1,24% ukupnog broja realiziranih greenfield projekata stranih direktnih
ulaganja. Ovaj podsektor je vrlo atraktivno područje za privlačenje stranih ulaganja jer strani ulagači
još uvijek pokazuju interes za ulaganja u Europu, posebno na području poslovnih aktivnosti proizvodnje
i usluga dodane vrijednosti. Kod ovog podsektora značajnije su zastupljena ulaganja u nove proizvodne
kapacitete, što se vidi po ukupnom broju generiranih novih radnih mjesta te po ukupnoj vrijednosti
ulaganja. Fokus u privlačenju ulaganja kod ovog podsektora bi primarno morao biti na privlačenju
ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje te sekundarno na usluge visoke dodane vrijednosti (dizajn,
razvoj & testiranje, regionalna sjedišta, istraživanje & razvoj i centri za podršku kupcima).
31
Tabela 22. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti
po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Prodaja, marketing & podrška 620 5,613 9 5,412.50 8.70
Proizvodnja 578 178,358 308 22,718.30 39.30
Dizajn, razvoj & testiranje 82 5,523 67 524.00 6.40
Regionalno sjedište 69 3,524 51 1,294.10 18.70
Logistika, distribucija & transport 66 4,594 69 747.90 11.30
Istraživanje & razvoj 26 2,616 100 671.60 25.80
Održavanje & servisiranje 15 767 51 956.50 63.70
Centar podrške kupcima 10 578 57 219.40 21.90
Edukacija & trening 9 1,039 115 152.50 17.00
Recikliranje 6 1,110 185 48.50 8.10
Ostale poslovne aktivnosti 16 1,408 88 92.80 5.80
Ukupno 1,497 205,130 137 32,837.90 21.90
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA
Tabela 23. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti –
proizvodnja 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 578
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 178,358
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 308
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 22,718.23 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 39.28 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ulagački projekti s fokusom na područje proizvodnje unutar podsektora elektroničkih komponenti
predstavlja veliki potencijal jer takvi projekti generiraju radna mjesta na kojima je potrebna
kvalificirana radna snaga sa srednjom stručnom spremom, koja čini veliku većinu nezaposlenih u
Sisačko-moslavačkoj županiji. Iako je županija u području sektora elektronike deficitarna po pitanju
kvalificirane radne snage, uz kvalitetne programe prekvalifikacije i dostupnost radne snage iz susjednih
županija i glavnog grada Zagreba, potrebe potencijalnih ulagača bi se mogle zadovoljiti. Kao što je
vidljivo iz tabele dolje, u periodu nakon financijske krize Europa je još uvijek ostala interesantna za
ulaganja investitora koji su aktivni u ovom podsektoru, tako da su vrijednosti kapitalnih ulaganja
projekta u proizvodnu aktivnost u 2012. bili na samo malo nižim razinama nego u 2010. i 2011. To
predstavlja dodatni razlog zašto bi fokus Sisačko-moslavačke županije trebao biti na privlačenje
ulaganja iz ovog podsektora, s obzirom na to da interes ulagača postoji.
32
Tabela 24. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti –
proizvodnja po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 9 2,130 236 208.47 23.15
2012. 27 5,563 206 1,107.22 41.04
2011. 53 12,362 233 1,462.64 27.59
2010. 66 14,911 225 1,621.13 24.53
2009. 56 21,691 387 2,703.37 48.30
2008. 77 21,274 276 3,008.05 39.05
2007. 74 32,026 432 4,049.32 54.72
2006. 74 30,211 408 3,217.20 43.48
2005. 63 22,451 356 3,274.36 51.96
2004. 42 8,485 202 1,192.81 28.43
2003. 37 7,254 196 873.69 23.61
Total 578 178,358 308 22,718.26 39.28
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Investicijski projekti u poslovnoj aktivnosti proizvodnje u podsektoru elektroničkih komponenti imaju
izrazito veliku mogućnost replikacije projekata kroz ekspanziju. Ulagači iz ovog podsektora, ako se
osjećaju dobro u određenom poslovnom okruženju, često realiziraju projekte ekspanzije na lokacijama
na kojima su započeli svoju proizvodnu aktivnost. Skoro 36% projekata realiziranih u ovom segmentu
čine projekti proširivanja postojećih kapaciteta. Tim je više privlačenje ovakve vrste ulagačkih projekata
interesantno za Sisačko-moslavačku županiju, zbog potencijalno visoke mogućnosti ostvarenja efekta
multiplikatora kroz projekte ekspanzije.
Grafikon 16. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
348
207
23
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekpanzija
Kolokacija
33
Motivi koji su izrazito bitni za investitora koji ulaže u izvozno orijentiranu proizvodnu aktivnost su uvijek
vezani uz blizinu ciljanog tržišta, s obzirom da ulagač želi što je moguće više smanjiti logističke troškove
kako bi ostao konkurentan. Tu se pojavljuje velika mogućnost za privlačenje ulaganje iz zemalja koje se
nalaze izvan EU-a, poput zemalja u Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji. Nizak trošak, kvalificirana
radna snaga te razvijenost infrastrukture čine sljedeća tri bitna motiva za ulaganje u proizvodne
kapacitete ovog podsektora. Sisačko-moslavačka županija posjeduje sve elemente koji su bitni za
privlačenje ulaganja iz ovog podsektora, posebno ako se uzme u obzir u kojem se okruženju nalazi
županija, pa dostupnost radne snage za ulagača ne bi trebao biti problem. Također, uzimajući u obzir
konkurenciju u državama poput Češke, Slovačke i Madžarske, trošak radne snage za obavljanje
proizvodne aktivnosti je na sličnim razinama kao u zemljama koje predstavljaju konkurenciju.
Infrastruktura i logistika u nekim segmentima, poput cestovne infrastrukture, blizine zračne luke i
dobre povezanosi s pomorskom lukom, predstavljaju prednost Sisačko-moslavačke županije u odnosu
na konkurenciju.
U ovom podsektoru, u proizvodnu aktivnost 15% projekata je realizirano od strane TOP 10 ulagača,
tako da bi marketinške aktivnosti u početku jednim velikim dijelom trebalo fokusirati na ovih deset
potencijalnih ulagača.
Grafikon 17. Motivi za ulaganje u podsektoru elektroničkih komponenti – poslovna aktivnost
proizvodnje
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 90 projekata, izraženo u %.
38,9
26,7 25,6
18,915,6
11,1 11,1 10
5,5 5,5
11,1
34
Tabela 25. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Royal Philips Electronics 8,844 552 1,741.11 108.82
Siemens 3,925 280 283.97 20.25
Hon Hai Precision Industry 8,209 912 307.12 34.16
Flextronics 2,847 355 212.67 26.59
Jabil Circuit 2,643 377 169.27 24.15
Samsung 5,111 730 669.42 95.60
LEONI 1,747 249 127.16 18.19
Sanyo 1,180 196 73.21 12.23
LG 8,827 1,471 986.18 164.38
Celestica 4,908 818 229.10 38.21
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
Tabela 26. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti –
usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 194
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 13,907
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 71
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 2,594.96 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 13.37 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Odabrane usluge visoke dodane vrijednosti čine veliki potencijal za privlačenje stranih direktnih
ulaganja. Često ulagači ovaj tip projekata nastoje realizirati na lokaciji na kojoj se nalazi i njihov
proizvodni pogon, ako nađu kvalificiranu radnu snagu i kompetencije koje su im potrebne. Ovakvi
projekti možda nisu toliko kapitalno intenzivni, ali mogu biti generator zapošljavanja, posebno
visokokvalificirane radne snage, ako se radi o projektima poput centara za dizajn, centara za razvoj i
testiranje, regionalnih središta ili centara za istraživanje i razvoj. Ulagački projekti usluga visoke dodane
vrijednosti koji su vezani uz razne tipove izvozno orijentiranih poslovnih usluga, a nisu toliko atraktivni
za privlačenje ulaganja u ovom podsektoru su: centri za tehničku podršku, poslovnu podršku, podršku
kupcima i poslovne usluge. Iz tog razloga fokus iz segmenta usluga visoke dodane vrijednosti trebao bi
biti na projektima koji imaju komponentu istraživanja i razvoja. U srednjoročnom planu bi se fokus
unutar ovog podsektora trebao staviti na privlačenje ulaganja iz ovog područja.
35
Tabela 27. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge
visoke dodane vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Regionalno sjedište 82 5,523 67 524.00 6.40
Dizajn, razvoj & testiranje 69 3,524 51 1,294.10 18.70
Istraživanje & razvoj 26 2,616 100 671.60 25.80
Centar za tehničku podršku 6 1,110 185 48.50 8.10
Centar poslovnu podrške 5 600 120 28.30 5.70
Centar podrške kupcima 4 495 123 15.00 3.70
Poslovne usluge 2 39 19 13.50 6.70
Total 194 13,907 71 2,594.90 13.40
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 28. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge
visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 3 298 99 21.70 7.26
2012. 27 887 32 163.23 6.04
2011. 29 1,330 45 222.76 7.72
2010. 26 4,563 175 567.25 21.78
2009. 31 906 29 279.38 9.02
2008. 16 931 58 176.60 11.00
2007. 22 978 44 258.98 11.77
2006. 11 1,233 112 133.04 12.07
2005. 9 1,431 159 354.27 39.36
2004. 11 767 69 112.79 10.24
2003. 9 583 64 304.98 33.85
Total 194 13,907 71 2,594.93 13.37
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Većina ulagačkih projekata ovog tipa realizira se kroz ulaganja u nove projekte, a jednim manjim
dijelom kroz projekte ekspanzije. Projekti ekspanzije jedino mogu egzistirati ukoliko se radi o
poslovnom okruženju koje je podređeno potrebama za obavljanje poslovne aktivnosti investitora. Jako
su bitni tehnologija i inovacije, blizina Sveučilišta i istraživača, kao i kritična masa poduzeća aktivnih u
segmentu proizvodnje elektroničkih komponenti. Iz te perspektive blizina grada Zagreba i postojeći
ulagač TDK – EPCOS bi trebali predstavljati prednost za Sisačko-moslavačku županiju u privlačenju ovog
tipa ulaganja.
36
20,6% projekata koji su realizirani na području ovih poslovnih aktivnosti dolazi iz poduzeća koja se
nalaze u TOP 10 ulagača na ovoj listi, tako da bi jedan dio fokusa promotivnih aktivnosti trebao biti i na
ovim poduzećima. Tri poduzeća koja su aktivna u ulaganjima u proizvodne pogone su također aktivna
i na području ulaganja u ovakve tipove projekta (Siemens, Royal Philips Electronics i Samsung).
Grafikon 18. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Grafikon 19. Motivi za ulaganja u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti – usluge
dodane vrijednosti
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 38 projekata.
148
39
7
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekpanzija
Kolokacija
44,7
26,3
15,8 15,813,2 13,2 13,2
10,5 10,5
5,3
23,7
37
Tabela 29. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Siemens 4,720 524 324.17 35.99
Plexus Corp 151 25 42.87 7.11
General Electric (GE) 259 64 68.70 17.19
Royal Philips Electronics 337 84 256.92 64.19
Schneider Electric 356 89 58.69 14.67
Samsung 112 37 25.14 8.41
Measurement Specialities 49 16 11.69 3.90
Panasonic (Matsushita) 49 16 30.95 10.32
Yingli Green Energy Holding Company Limited (Yingli)
33 16 17.27 8.64
Silicon Image 34 17 20.33 10.16
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
2. PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA
Tabela 30. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja
2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 547
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 77,476
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima
141
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 7,317.45 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 13.37 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Podsektor proizvodnje uredskih uređaja predstavlja nadogradnju na proizvodnju elektroničkih
komponenti te bi iz tog razloga srednjoročan plan u privlačenju stranih direktnih ulaganja trebao biti
fokusiran na ulagače koji će proizvoditi finalni proizvod koristeći komponente dobavljača iz podsektora
proizvodnje elektroničkih komponenti. Ovaj podsektor je značajno manje zastupljen u odnosu na druge
podsektore gledajući visinu kapitalnih ulaganja, ali može biti značajan generator zapošljavanja. Projekti
su manje kapitalno intenzivni nego projekti koji su vezani uz ulaganja u podsektoru elektroničkih
komponenti, prvenstveno iz razloga što je fokus ulagača (posebno u zadnjih nekoliko godina) na
projektima koji su vezani uz usluge visoke dodane vrijednosti, u koje nisu potrebna tako visoka
kapitalna ulaganja, ali se generiraju visoko plaćeni poslovi. Jednim dijelom fokus marketinških
aktivnosti treba ciljati na poslovnu aktivnost proizvodnje, ali s ciljem da se dugoročno dovedu ulaganja
u poslovne aktivnosti visoke dodane vrijednosti (centri za razvoj, dizajn i testiranje, centri podrške
kupcima, centri za tehničku podršku, centri za poslovnu podršku te regionalna sjedišta).
38
Tabela 31. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja
po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Prodaja, marketing & podrška 274 12,067 44 518.80 1.90
Proizvodnja 70 34,501 492 3,126.00 44.60
Regionalno sjedište 47 5,501 117 946.20 20.10
Dizajn, razvoj & testiranje 29 3,115 107 515.30 17.80
Logistika, distribucija i transport 28 3,973 141 262.00 9.30
Centar podrške kupcima 19 5,263 277 198.00 10.40
Centar za tehničku podršku 17 5,476 322 251.30 14.70
Održavanje i servisiranje 16 815 50 112.00 7.00
Centar poslovnu podrške 12 5,244 437 925.70 77.10
Edukacija i trening 11 399 36 101.00 9.20
Ostale poslovne aktivnosti 24 1,122 46 361.00 15.10
Ukupno 547 77,476 141 7,317.40 13.40
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA
Tabela 32. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja –
proizvodnja 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 70
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 34,501
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima
492
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 3,126.04 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 44.63 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Udio projekata u proizvodnoj aktivnosti u ovom podsektoru imao je svoj vrhunac u Europi u periodu
od 2005. do 2009. godine. Nakon toga, svega nekoliko projekata je realizirano na području Europe koji
su povezani s proizvodnom aktivnosti u ovom podsektoru. Ukoliko se želi ostvariti sinergijski efekt s
podsektorom proizvodnje elektroničkih komponenti, fokus na segment proizvodnje bi trebao
postojati, ali bi mogao biti u drugom planu jer postoje područja koja mogu biti puno interesantnija za
ulaganja od ovog područja, jer postoji puno veća potražnja (npr. područje usluga visoke dodane
vrijednosti unutar ovog podsektora). Ulaganja u segment proizvodnje su cikličkog karaktera te ovise
o gospodarskim kretanjima, tako da bi se uz očekivani gospodarski oporavak EU-a mogao očekivati i
veći interes ulagača za ulaganje u ovu poslovnu aktivnost u ovom podsektoru.
39
Tabela 33. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja po
godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 1 102 102 12.84 12.84
2012. 2 230 115 20.79 10.39
2011. 3 3,139 1,046 257.68 85.89
2010. 7 1,890 270 189.52 27.05
2009. 5 6,293 1,258 387.75 77.56
2008. 6 4,236 706 393.63 65.64
2007. 4 2,256 564 182.87 45.70
2006. 6 2,994 499 207.32 34.54
2005. 13 3,687 283 562.97 43.33
2004. 9 5,788 643 574.74 63.89
2003. 14 3,886 277 336.01 24.00
Ukupno 70 34,501 492 3,126.04 44.63
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ovakvi projekti također imaju izrazito značajan efekt multiplikatora jer se veliki udio (oko 38%)
projekata realizira kroz ekspanziju postojećih proizvodnih kapaciteta. S obzirom na malu bazu
projekata i ulagača koji ulažu u ovaj podsektor, izrazito će teško biti realizirati jedno takvo ulaganje dok
ne krene novi val ulaganja u ovaj podsektor.
Grafikon 20. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
TOP 10 ulagača je realiziralo oko 37% projekata u proizvodne pogone u Europi. Najveći uspjeh u
privlačenju ovog tipa ulaganja u EU-u imala je Češka Republika koja je uspjela privući 1/8 projekata u
Europi koji su realizirani unutar ovog podsektora u proizvodnoj aktivnosti. Fokus u privlačenju ulaganja
ovog tipa bi trebao biti zasigurno jednim djelom na ulagače koji se nalaze u TOP 10 ulagača, posebno
na one koji paralelno realiziraju i projekte povezane s uslugama visoke dodane vrijednosti (Hewlett-
Packard, Dell Computers, Seagate Technology).
26
44
Projekti po tipu ulaganja
Ekspanzija
Novi projekti
40
Tabela 34. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Hon Hai Precision Industry 3,168 792 272.89 68.24
Dell Computer 5,550 1,387 544.78 136.18
Hewlett-Packard (HP) 3,380 1,126 136.64 45.55
Seagate Technology 1,706 568 303.69 101.25
Sony 935 311 57.08 19.03
Toshiba 682 341 35.69 17.88
Admiral Overseas (AOC) 2,500 1,250 171.71 85.82
Baltic Optical Disc 37 18 2.90 1.45
Inventec 699 349 36.91 18.42
Ricoh 100 100 13.68 13.68
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
Tabela 35. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor uredskih uređaja – usluge visoke
dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 138
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 24,885
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima
180
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 2,929.58 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 21.24 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Područje usluga visoke dodane vrijednosti u ovom podsektoru predstavlja značajan potencijal jer
poduzeća aktivna u proizvodnji uredskih uređaja značajnije ulažu kako u istraživačko razvojne
aktivnosti, tako i u centre za poslovnu podršku. Takva ulaganja imaju značajan efekt na kreiranje novih
radnih mjesta koja su dobro plaćena. Broj realiziranih projekata prelazi broj realiziranih projekata u
proizvodne pogone, ali prosječna vrijednost ulaganja po projektu je značajno niža u odnosu na projekte
u proizvodne pogone. No ovakvi projekti su generator zapošljavanja (posebno kad se radi o centrima
za podršku kupcima ili centrima poslovne podrške).
Tabela 36. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja
po poslovnim aktivnostima – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
41
Regionalno sjedište 47 5,501 117 946.20 20.10
Dizajn, razvoj & testiranje 29 3,115 107 515.30 17.80
Centar za tehničku podršku 19 5,263 277 198.00 10.40
Centar poslovnu podrške 17 5,476 322 251.30 14.70
Centar podrške kupcima 12 5,244 437 925.70 77.10
Istraživanje & razvoj 7 119 17 18.90 2.70
Poslovne usluge 7 167 23 74.20 10.60
Total 138 24,885 180 2,929.60 21.20
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ono što je bitno istaknuti jest da je ovo područje ulaganja jedno od rijetkih koje nije imalo veliki pad u
periodu 2009. – 2012., kao što je to bilo u nekim drugim podsektorima unutar sektora elektronike, a
vezano uz poslovnu aktivnost proizvodnje. Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u ovakav tip
projekata čak raste u navedenom periodu.
Tabela 37. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke
dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Broj kreiranih poslova
Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 12 1,395 116 165.75 13.83
2012. 8 1,240 155 259.82 32.48
2011. 10 2,070 207 200.44 20.02
2010. 14 2,433 173 132.74 9.48
2009. 7 1,143 163 135.72 19.41
2008. 12 2,110 175 233.69 19.49
2007. 13 1,812 139 232.62 17.88
2006. 17 4,019 236 393.32 23.15
2005. 19 4,936 259 751.65 39.58
2004. 13 1,998 153 196.24 15.13
2003. 13 1,729 133 227.57 17.50
Ukupno 138 24,885 180 2,929.56 21.24
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ovakvi projekti kontinuirano traže nove lokacije jer su izrazito ovisni o dostupnosti kvalificirane radne
snage sa znanjem stranih jezika. Također je za ulagača jako bitna poslovna klima i infrastruktura. U
ovom slučaju se ne radi o bazičnoj infrastrukturi, već se radi o infrastrukturi koja je dostupna
investitoru na način da može obavljati svoj posao bez bilo kakvih ograničenja, poput modernih
poslovnih zgrada, IT infrastrukture, obrazovne i istraživačke infrastrukture. Kod ovakvih projekata
konkurencija često nisu zemlje s niskim troškom radne snage, nego su to zemlje koje posjeduju
ekspertizu koja je ulagaču potrebna, što srednjoročno može biti prilika i za Sisačko-moslavačku
županiju u privlačenju ulaganja.
42
Grafikon 21. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Grafikon 22. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja – poslovna aktivnost
proizvodnje
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 25 projekata.
Oko 55% projekata su realizirala poduzeća iz TOP 10 najvećih ulagača u ovoj poslovnoj aktivnosti unutar
ovog podsektora. Tako da prilikom planiranja promotivnih marketinških aktivnosti fokus u privlačenju
ulaganja mora biti velikim djelom usmjeren na ovih TOP 10 ulagača.
102
33
3
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekspanzija
Kolokacija
68
3632
2824
16 1612 12
8
20
43
Tabela 38. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Hewlett-Packard (HP) 9,150 315 1,066.64 36.76
Dell Computer 3,237 231 265.32 18.95
IBM 670 67 178.89 17.88
Lenovo 1,072 268 132.59 33.17
Hitachi 402 100 50.51 12.61
Xerox 174 43 57.01 14.21
NCR Corporation (National Cash Register) 649 216 20.10 6.72
Seagate Technology 536 178 76.57 25.52
Microsoft 892 297 23.08 7.72
Sato Corporation 170 85 31.94 15.97
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
3. PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE
Tabela 39. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije
2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 362
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 38,183
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima
105
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 25,919.57 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 71.60 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Dugoročno gledajući, fokus županije u privlačenju ulaganja bi mogao biti na podsektor
poluvodičke industrije jer je taj podsektor visokotehnološki i veže uz sebe razvoj mnogih
drugih sektora gospodarstva. Također je bitno da postoji baza u gospodarstvu županije u
postojećim poduzećima kroz SEMICRO klaster i američkog ulagača Applied Ceramics, koja
može odigrati važnu ulogu u privlačenju ovog tipa ulaganja. Projekti koji su realizirani u Europi
na području podsektora poluvodičke industrije izrazito su kapitalno intenzivni jer se radi o
proizvodnim pogonima visoke tehnologije. Opet, s druge strane, takvi ulagački projekti nisu
veliki generator zapošljavanja kao što je to slučaj unutar drugih podsektora, no predstavljaju
bazu za razvoj gospodarstva na temelju visokih tehnologija. Na taj način mogu kreirati izrazito
velik efekt multiplikatora. Fokus u privlačenju ulaganja ovog tipa bi trebao biti isključivo na
projekte visokotehnološke proizvodnje, istraživačko-razvojne tipove greenfield projekata
(dizajn,razvoj i testiranje, istraživanje i razvoj) i eventualno regionalna sjedišta.
44
Tabela 40. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije po
poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj
novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Dizajn, razvoj & testiranje 108 6,465 59 2,978.90 27.60
Prodaja, Marketing & Podrška 92 1,403 15 278.40 3.10
Proizvodnja 86 26,141 303 19,510.20 226.90
Istraživanje & razvoj 30 2,353 78 1,892.90 63.10
Regionalno sjedište 29 947 32 1,129.60 39.00
Edukacija & trening 5 121 24 25.10 5.00
Održavanje & servisiranje 4 197 49 30.70 7.70
Logistika, distribucija & transport 3 331 110 59.80 19.90
Centar za tehničku podršku 3 135 45 5.70 1.90
Centar poslovnu podrške 1 60 60 4.60 4.60
Ostale poslovne aktivnosti 1 30 30 3.70 3.70
Ukupno 362 38,183 105 25,919.60 71.60
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA
Tabela 41. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije –
proizvodnja 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 86
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 26,141
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima
303
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 19,510.15 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 226.89 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Kod ovakvog tipa ulaganja u proizvodne pogone ulagač ima obvezu izrazito visokog kapitalnog
ulaganja, što za njega predstavlja izrazito velik rizik. Iz tog je razloga odluka o ulaganju u investicijski
projekt ovakvog tipa izrazito osjetljiva i mora biti utemeljena na jakim argumentima. U zadnje dvije
godine u Europi nije uložio niti jedan strani ulagač u proizvodni pogon ovog tipa što je vidljivo iz analize
trenda. U 2011. je realizirano 14 projekata u ovom podsektoru, ukupne vrijednosti preko 4 mrld. EUR.
Tada su stvoreni novi proizvodni kapaciteti poluvodičke industrije u Europi, koji su dovoljni za
servisiranje ovog tržišta. Kao što se vidi iz analize trenda ulaganja u ovakve projekte, oni su izrazito
cikličkog karaktera, tako da imaju uspona i padova. Trenutno su u najavi 4 nova projekta u Europi, tako
da dugoročni cilj može biti da se jedan od navedenih projekata realizira i u Sisačko-moslavačkoj
županiji.
45
Tabela 42. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja
po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Broj kreiranih poslova
Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.)
2011. 14 4,146 296 2,041.43 145.81
2010. 4 3,098 774 1,598.74 399.67
2009. 4 285 71 623.57 155.89
2008. 9 2,574 286 2,154.38 239.34
2007. 6 902 150 1,245.08 207.55
2006. 18 5,633 312 3,642.70 202.36
2005. 3 390 130 310.87 103.62
2004. 11 4,465 405 3,704.83 336.77
2003. 17 4,648 273 4,188.63 246.37
Total 86 26,141 303 19,510.15 226.89
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Grafikon 23. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Ovakvi projekti imaju izrazito velik efekt multiplikatora s obzirom da se 57% projekata realizira putem
ekspanzije na postojećim lokacijama. Ulagače u ovaj podsektor i aktivnost je teško pridobiti u svoje
okruženje, ali kada jednom realiziraju ulaganje, postoji vrlo velika mogućnost da i neku sljedeći
investiciju realiziraju u istom okruženju. Oko 47% ulagačkih projekata su realizirali investitori koji se
nalaze u TOP 10, tako da je fokus aktivnosti privlačenja ulaganja na ovih deset ulagača izrazito bitan.
Posebno bi se mogli dobro iskoristiti kontakti preko postojećih ulagača u županiji (TDK-EPC i Applied
Ceramics).
55
30
1
Projekti po tipu ulaganja
Ekspanzija
Novi projekti
Kolokacija
46
Tabela 43. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Infineon Technologies 2,747 305 1,794.53 199.37
STMicroelectronics 2,501 416 2,574.45 429.09
Intel 1,339 267 2,592.10 518.42
Jabil Circuit 5,390 1,078 187.07 37.44
ON Semiconductor 884 221 72.83 18.19
Yamaichi Electronics 140 35 83.60 20.94
Kohlberg Kravis Roberts (KKR) 80 40 72.29 36.15
TDK 440 220 37.67 18.80
KEMET 780 390 268.61 134.34
TDK-EPC (Epcos) 542 271 16.43 8.25
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
Tabela 44. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije –
usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 172
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 9,990
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima
58
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 6,015.44 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 35.00 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
U segmentu usluga visoke dodane vrijednosti fokus treba dugoročno staviti na projekte koji
su vezani uz istraživanje i razvoj jer postoji najveći interes ulagača za realizacijom takve vrste
projekata te se kreiraju visoko plaćeni kvalitetni poslovi za visoko obrazovanu radnu snagu.
Ulagači u podsektoru poluvodičke industrije ne stavljaju takav fokus na segment poslovnih
usluga za krajnjeg kupca, tako da se promotivne aktivnosti ne bi trebale fokusirati na to
područje, već na dizajn, razvoj i testiranje te istraživanje i razvoj.
Bitno je također spomenuti da ulaganja u taj mali segment poluvodičke industrije rastu i jedna su od
rijetkih koja bilježe kontinuirani rast od 2010. do 2012. U 2012. je kroz 15 projekata realizirano preko
350 mil. EUR takvih ulaganja u Europi.
47
Tabela 45. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije –
usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
Dizajn, razvoj & testiranje 108 6,465 59 2,978.90 27.60
Istraživanje & razvoj 30 2,353 78 1,892.90 63.10
Regionalno sjedište 29 947 32 1,129.60 39.00
Centar za tehničku podršku 3 135 45 5.70 1.90
Centar poslovnu podrške 1 60 60 4.60 4.60
Centar podrške kupcima 1 30 30 3.70 3.70
Total 172 9,990 58 6,015.50 35.00
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 46. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge
visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Broj
kreiranih
poslova
Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 2 148 74 100.80 50.44
2012. 15 532 35 355.73 23.69
2011. 13 778 59 347.40 26.75
2010. 12 497 41 288.10 24.00
2009. 14 501 35 349.23 24.91
2008. 15 607 40 481.43 32.10
2007. 20 1,327 66 601.87 30.11
2006. 28 1,874 66 1,401.97 50.05
2005. 18 1,038 57 775.26 43.10
2004. 16 1,144 71 583.91 36.53
2003. 19 1,544 81 729.72 38.44
Total 172 9,990 58 6,015.48 35.00
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ova vrsta ulaganja je izrazito vezana uz dostupnost kvalificirane radne snage te uz poslovno okruženje
koje potiče istraživačko-razvojnu aktivnost. Vjerojatno iz tog razloga projekti ekspanzije nisu toliko
zastupljeni kao kod proizvodne aktivnosti u ovom sektoru, jer ulagači ciljaju države koje nastoje stvoriti
okruženje koje će ulagaču omogućiti idealne uvjete za obavljanje istraživačko-razvojne aktivnosti.
48
Grafikon 24. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Motivi za ulaganje su velikim dijelom drugačiji u odnosu na motive koji su vezani uz poslovnu aktivnost
proizvodnje. Vrlo je bitna za ovakve projekte i blizina tržišta, što znači da se poduzeća koja su aktivna
na području poluvodičke industrije moraju nalaziti u blizini realizacije investicijskog projekta ovog tipa.
Također je bitna blizina i dostupnost obrazovne infrastrukture (fakulteti i specijalizirane škole).
Prvih 10 ulagača u ovaj sektor je realiziralo oko 38% projekata, što znači da bi fokus u marketinškim
aktivnostima na ovih deset ulagača mogao biti izrazito koristan.
Grafikon 25. Motivi za ulaganje u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane
vrijednosti
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 43 projekata.
126
42
4
Projekti po tipu ulaganja
Novi
Ekspanzija
Kolokacija
55,8
23,318,6 18,6
11,6 11,69,3 9,3
4,7 4,7
13,9
49
Tabela 47. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Intel 1,167 72 612.26 38.29
Infineon Technologies 1,215 93 590.33 45.39
Xilinx 210 35 152.68 25.45
STMicroelectronics 770 154 703.43 140.69
ON Semiconductor 285 57 143.44 28.66
Freescale Semiconductor 335 67 186.84 37.37
Dialog Semiconductor 138 34 71.60 17.88
Kohlberg Kravis Roberts (KKR) 207 51 150.62 37.67
Power Integrations 177 44 123.72 30.95
Maxim Integrated Products 72 24 22.70 7.57
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
50
6.2. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
6.2.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTORU
METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U EUROPI
Metaloprerađivački sektor je jedan od atraktivnijih sektora za privlačenje stranih direktnih ulaganja
kada govorimo o tradicionalnim sektorima. Ovaj sektor je od 2003. godine stvorio preko 2,5% projekata
stranih direktnih ulaganja putem kojih je investirano oko 77 milijardi EUR u Europi i stvoreno oko 375
000 radnih mjesta. Radi se konkretno o manje radno i kapitalno intenzivnim projektima u odnosu na
sektor elektronike. Razlika u broju generiranih radnih mjesta je primarno uzrokovana time što se u
sektoru elektronike stvara veliki broj radnih mjesta u uslužnom dijelu poslovnih aktivnosti.
Tabela 48. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije
2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 3,912
Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) 2.5%
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 374,854
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 95
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 77,620.34 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 19.87 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Republika Hrvatska niti u ovom sektoru nije napravila neki značajan pomak u privlačenju stranih
direktnih ulaganja. Tako je realizirano svega 15 projekata. Jedan od realiziranih projekata se nalazi i u
Sisačko-moslavačkoj županiji, a vezan je za željezaru Sisak. Željezara Sisak, čiji je prijašnji vlasnik CMC
iz SAD-a prodao talijanskoj korporaciji Danielli odnosno njezinoj metalurškoj kompaniji Acciearie
Bertoli Safau (ABS) dio svojih postrojenja. Od Amerikanaca su kupili samo dio za taljenje i proizvodnju
specijalnih vrsta čelika od recikliranog, starog željeza kojeg će većinom uvoziti. Željezara Sisak bila je,
naime, poznata po proizvodnji cijevi, no talijanski investitor je valjaonicu cijevi prodao jer ju je smatrao
neperspektivnom za poslovanje.
Tabela 49. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj u sektoru metaloprerađivačke
industrije 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj (od 2003.) 15
Udio u ukupnom broju projekata realiziranih u Europi (od 2003.) 0,01%
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 1,007
Prosječna veličina projekta po novostvorenim radnim mjestima 67
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 112.45 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 7.49 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ovaj sektor je kulminaciju vezano uz strana direktna ulaganja postigao u godinama prije krizne 2009.
godine. U 2010. i 2011. došlo je do opravka, no u 2012. je opet nastupio pad koji je bio jednim dijelom
uzrokovan recesijom koja se ponovno pojavila u EU-u. No broj realiziranih projekata i u 2012. godini je
51
ostao na zavidnoj razini, tako da se još uvijek može smatrati da je to područje ulaganja u Europi još
uvijek interesantno za strane ulagače iz cijelog svijeta.
Tabela 50. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR m.)
2013. 106 7,608 71 1,589.80 14.98
2012. 340 26,829 78 4,467.71 13.14
2011. 443 32,802 74 6,113.45 13.83
2010. 417 35,769 85 6,915.99 16.58
2009. 358 23,218 64 4,716.83 13.14
2008. 527 49,505 93 11,281.91 21.40
2007. 447 54,839 122 14,119.85 31.56
2006. 391 40,514 103 7,597.72 19.41
2005. 370 43,359 117 9,549.28 25.83
2004. 300 33,011 110 6,086.24 20.25
2003. 213 27,400 128 5,181.53 24.30
Ukupno 3,912 374,854 95 77,620.31 19.87
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Top 10 poduzeća ulagača u ovaj sektor je realiziralo ukupno 294 projekta, što čini 7,5% od ukupnog
broja projekata. U zadnjih 12 mjeseci šest od ukupno deset TOP 10 poduzeća je najavilo nova ulaganja.
ThysenKrupp, Asea Brown Bovery (ABB) i Mitsubishi Corporation čine ulagače koji su najaktivniji u
zadnje vrijeme jer su ili u fazi realizacije, ili u fazi pripreme novih ulagačkih projekata u ovom sektoru.
Tabela 51. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
ArcelorMittal 15,225 223 3,900.23 57.39
ThyssenKrupp (TK) 2,489 69 617.23 17.12
ABB (Asea Brown Boveri) 4,757 144 506.19 15.36
Grundfos 3,896 155 358.40 14.37
Alcoa 2,848 118 1,021.56 42.56
Siemens 7,578 315 989.54 41.27
Schneider Electric 3,066 139 265.02 12.07
Caterpillar 2,116 100 323.40 15.44
Ruukki (Rautaruukki) 2,405 114 267.85 12.76
Mitsubishi Corporation 519 25 116.61 5.81
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
52
Grafikon 26. Motivi za ulaganje u sektor metaloprerađivačke industrije
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 496 projekata.
Motivi za ulaganje u ovaj sektor su u jednoj velikoj mjeri povezani s činjenicom da je lokacija na kojoj
se planira realizirati investicijski projekt blizu krajnjeg kupca ili postoji potencijal rasta domaćeg tržišta.
Bazična infrastruktura čini također jedan od glavnih motiva za ulaganje ulagača u ovaj sektor. Možda
nije ključna toliko cestovna infrastruktura, koliko je ključna dobra povezanost željezničkom
infrastrukturom, naravno ovisno o tipu proizvoda koji potencijalni ulagač proizvodi. Kvalificirana radna
snaga, kao i trošak rada ne bi trebali biti prepreka za privlačenje ulaganja u metaloprerađivački sektor
s obzirom da je Sisačko-moslavačka županija tradicionalno vezana uz ovaj sektor, tako da potrebne
vještine postoje, a također postoji i fakultet u gradu Sisku koji može biti preduvjet za realizaciju
projekata vezanih uz istraživanje i razvoj (dizajn, razvoj & testiranje, istraživanje i razvoj).
Tabela 52. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Proizvodnja 1,816 287,073 158 56,479.10 31.10
Prodaja, marketing & podrška 1,185 16,623 14 2,235.20 1.90
Logistika, distribucija & transport 218 10,304 47 2,540.10 11.60
Regionalna sjedišta 166 8,244 49 1,544.10 9.30
Vađenje metala 138 31,542 228 9,519.40 69.00
Održavanje & servisiranje 115 3,641 31 831.90 7.30
Dizajn, razvoj & testiranje 100 6,431 64 1,538.80 15.40
Istraživanje & razvoj 47 2,369 50 734.50 15.60
40,3
31
19,8 18,8
11,18,9
6,7 6,33,6 3,6
10,1
53
Recikliranje 45 1,925 42 818.10 18.20
Edukacija & trening 32 1,719 53 192.10 6.00
Ostale poslovne aktivnosti 50 4,983 99 1,187.20 23.80
Ukupno 3,912 374,854 95 77,620.30 19.90
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Najviše je ulagačkih projekata realizirana vezano uz poslovnu aktivnost proizvodnje, tako da bi fokus u
privlačenju ulaganja trebao biti na taj segment. Također postoji potencijal realizacije projekata koji su
vezani uz istraživanje i razvoj (globalni centri za dizajn, razvoj & testiranje te istraživanje i razvoj).
6.2.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA
METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA RAZINI EUROPE
Tabela 53. Usporedna analiza podsektora metaloprerađivačke industrije
Podsektor Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Proizvodnja strojeva, opreme i alata 2,455 186,633 76 25,448.20 10.40
Proizvodnja metala i proizvoda od metala 1,457 188,221 129 52,172.10 35.80
Total 3,912 374,854 95 77,620.30 19.90
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
U strukturi ulaganja po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja u metaloprerađivački sektor
prevladavaju investicije u Europi koje su vezane uz ulaganja u proizvodnju metala i proizvoda od
metala. No treba uzeti u obzir da kod ulaganja u ovaj podsektor velik utjecaj na visinu ulaganja imaju
projekti koji su ovisni o prirodnim resursima. Podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata čini u
apsolutnom iznosu kapitalnih ulaganja manji udio, ali po broju novostvorenih radnih mjesta i po broju
iniciranih projekata je u prednosti u odnosu na podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala.
Prosječan broj radnih mjesta po projektu je manji u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od
metala u odnosu na podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata, ali postoji puno veći broj projekata
koji su realizirani u tom podsektoru. Gledano na taj način, postoji puno veća šansa da Sisačko-
moslavačka županija privuče strane direktne ulagače iz ovog podsektora jer postoji potražnja ulagača
za ulaganje u ovaj podsektor i ovaj podsektor generira dosta velik broj novih radnih po projektu. Radi
se o manjim projektima, tako da Sisačko-moslavačka županija ne bi imala problema s dostupnošću
adekvatne i kvalificirane radne snage za projekte iz podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata.
54
Grafikon 27. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu u sektoru metaloprerađivačke
industrije
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Grafikon 28. Prosječna vrijednost broja stvorenih radnih mjesta po projektu
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Po vrijednosti kapitalnih ulaganja podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala je značajno
zastupljeniji od drugog podsektora. No uzimajući u obzir zemlje koje privlače ulaganja u ovaj
podsektor vidi da se da kao ulagačke destinacije prednjače države koje imaju dostupne prirodne
resurse. U tom smislu Rusija i Njemačka su jedne od najjačih zemalja u privlačenju ulaganja u ovaj
podsektor. U Rusiji se realiziralo preko 25% ulaganja u ovaj podsektor, što niti nije čudno jer je Rusija
bogata neophodnim prirodnim resursima za metaloprerađivačku industriju.
Proizvodnja strojeva,opreme i alata
Proizvodnja metala iproizvoda od metala
10,4
35,8
Proizvodnja strojeva,opreme i alata
Proizvodnja metala iproizvoda od metala
76
129
55
Grafikon 29. Udio ulaganja podsektora po visini kapitalnih ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Kada pogledamo zapošljavanje, vidi se da je drugi podsektor, podsektor proizvodnje strojeva, opreme
i alata, kroz strana ulaganja kreirao gotovo jednak broj radnih mjesta kao i podsektor proizvodnje
metala i proizvoda od metala. Dakle, uz puno manja kapitalna ulaganja realizirano je u Europi puno
više projekata i stvoren jednak broj radnih mjesta. Na taj se način može zaključiti da se kod podsektora
proizvodnje strojeva, opreme i alata ne radi toliko o kapitalno intenzivnim investicijama, već da je fokus
na manjim ulaganjima koja nisu toliko tehnološki zahtjevna, tako da je presudna dostupnost
kvalificirane radne snage. To se može zaključiti ako se uđe dublje u analizu strukture zemalja koje
prihvaćaju ulaganja iz ovog podsektora i motiva za ulaganje. Tada će se vidjeti da za ovakve investicije
nije presudna cijena radne snage, već dostupnost kvalificirane radne snage.
Grafikon 30. Udio podsektora u novostvorenim radnim mjestima
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
32,79%
67,21%
Proizvodnja strojeva, opreme i alata
Proizvodnja metala i proizvoda od metala
49,79%50,21%
Proizvodnja strojeva, opreme i alata
Proizvodnja metala i proizvoda od metala
56
Grafikon 31. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 328 projekata.
Ključne motive za ulaganje u podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata predstavljaju blizina tržišta
i kupaca te potencijal domaćeg tržišta. Potencijal domaćeg tržišta je jednim velikim dijelom
kompenziran ulaskom Republike Hrvatske u EU. Dostupnost radne snage za ovaj podsektor, s obzirom
na to da postoji baza ljudi s iskustvom rada u prerađivačkoj industriji s naglaskom na
metaloprerađivačku, ne bi trebala biti prepreka za ulaganja u ovu županiju. Infrastruktura i logistika u
Sisačko-moslavačkoj županiji nisu prepreka za ovakav tip ulagačkih projekata, s obzirom da je cestovni
transport za ovaj tip ulagača jako bitan, a postoji i mogućnost korištenja željezničkog transporta
(Novska). Nizak trošak se smatra važnim, ali ne presudnim. Ulagači u ovaj podsektor imaju potrebu za
kvalitetnom poduzetničkom infrastrukturom, što u Sisačko-moslavačkoj županiji ne bi trebao biti
problem jer postoji dovoljan broj poduzetničkih zona koje mogu prihvatiti manja ulaganja ovog tipa.
Kod proizvodnje metala i proizvoda od metala izrazito je bitan potencijal domaćeg tržišta, kao i blizina
tržišta i kupaca. Infrastruktura i logistika su ključni jer se radi o finalnim proizvodima koji se u velikom
broju slučajeva koriste u lancu aktivnosti kao input za proizvodnju nekog proizvoda koji je na višem
stupnju dodane vrijednosti. Na taj način željeznica i povezanost s morskim lukama predstavljaju veliku
prednost za ulagačke destinacije. Dostupnost kvalificirane radne snage je na istoj razini kao i niži trošak,
tako da ne čini presudan faktor za privlačenje ulaganja u ovaj podsektor. Također, ono što je bitno kod
ovog tipa ulaganja je dostupnost prirodnih resursa, čime Republika Hrvatska nije u prednosti u odnosu
na konkurenciju.
40,9
28
21,3
18
10,4 10,1
6,75,5
3 2,7
9,8
57
Grafikon 32. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 168 projekata.
6.2.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH POD- SEKTORA PO AKTIVNOSTIMA
Analizom se pokazalo da bi fokus marketinških aktivnosti na području metaloprerađivačke industrije
trebalo vezati za proizvode više dodane vrijednosti, tako da bi cilj trebao biti privući strana ulaganja iz
podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata.
1. PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA
Tabela 54. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme
i alata 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 2,455
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 186,633
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 76
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 25,448.23 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 10.39 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ovaj podsektor je izrazito atraktivan za privlačenje ulaganja s obzirom da postoji potražnja stranih
ulagača. Projekti koji se realiziraju unutar ovog podsektora nisu toliko kapitalno intenzivni kao što je to
slučaj u sektoru elektronike, ali predstavljaju potencijal za zapošljavanje kvalificirane radne snage koja
ima iskustvo rada u metaloprerađivačkoj industriji. Veliku perspektivu predstavljaju projekti u
poslovnim aktivnostima proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti, poput centara za dizajn, razvoj
& testiranje, centara za istraživanje i razvoj te regionalnih sjedišta. Fokus na ove projekte predstavlja
39,336,9
23,2
13,7 13,1
7,7 6,5 6,5 6 5,38,3
58
perspektivu jer s jedne strane postoji potražnja sa strane ulagača, a s druge strane postoji baza radne
snage u Sisačko-moslavačkoj županiji koja može biti atraktivna za ovakvu vrstu ulaganja. Navedene
aktivnosti unutar podsektora generiraju najviše radnih mjesta po projektu različitih profila radnika,
tako da su iz toga razloga to najinteresantnija područja za privlačenje ulaganja.
Tabela 55. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva,
opreme i alata po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Proizvodnja 970 144,266 148 17,710.40 18.30
Prodaja, marketing & podrška 914 13,711 15 1,915.60 2.10
Regionalna sjedišta 144 7,852 54 1,022.80 7.10
Logistika, distribucija & transport 113 5,580 49 1,483.10 13.10
Održavanje & servisiranje 101 2,673 26 536.50 5.30
Dizajn, razvoj & testiranje 94 5,966 63 1,455.90 15.50
Istraživanje & razvoj 33 1,926 58 305.20 9.20
Edukacija & trening 30 1,661 55 178.10 6.00
Centar za podršku kupcima 14 509 36 45.70 3.30
Centar za poslovnu podršku 12 841 70 84.30 7.00
Ostale poslovne aktivnosti 30 1,648 54 710.80 23.70
Total 2,455 186,633 76 25,448.20 10.40
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA
Tabela 56. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva,
opreme i alata – proizvodnja 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 970
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 144,266
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 148
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 17,710.33 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 18.26 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Interes za ulaganje u proizvodnu aktivnost unutar ovog podsektora je postojao kontinuirano od 2003.
godine. Ovo je jedan od rijetkih podsektora u kojem je u 2012. godini realizirano više projekata nego u
početnoj 2003./2004. godini. Najviše je projekata realizirano 2008. godine, prije krize. Nakon 2009.
godine interes ulagača za ulaganje u ovu poslovnu aktivnost je i dalje bio u porastu, tako da je razina
ulaganja u 2012. godini viša nego u 2009.
59
Tabela 57. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata –
proizvodnja po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 27 3,809 141 496.49 18.42
2012. 79 13,763 174 1,346.10 17.04
2011. 99 15,371 155 2,100.66 21.24
2010. 97 13,993 144 1,776.95 18.34
2009. 69 8,710 126 1,150.93 16.66
2008. 121 20,508 169 3,334.43 27.59
2007. 117 18,759 160 1,811.19 15.51
2006. 109 13,977 128 1,954.93 17.96
2005. 104 12,377 119 1,525.00 14.67
2004. 88 11,529 131 1,196.63 13.60
2003. 60 11,470 191 1,016.97 16.96
Ukupno 970 144,266 148 17,710.35 18.26
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ulaganja u proizvodnu aktivnost imaju veliki potencijal da kreiraju efekt multiplikatora kroz projekte
ekspanzije jer je preko 35% projekata realizirano kroz takve projekte. Stoga, ako je ulagač zadovoljan
na određenoj lokaciji, ne odlučuje se relativno lako na promjenu, već nastoji realizirati svoj projekt u
okruženju u kojem posluje. Opet, s druge strane, postoji i velik broj ulagača koji pokreću nove projekte,
tako da Sisačko-moslavačka županija svoju šansu treba tražiti na tom području.
Grafikon 33. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
607
342
21
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekpanzija
Kolokacija
60
Grafikon 34. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na
poslovnu aktivnost proizvodnje
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 132 projekta.
Motivi za ulaganja su vezani uz blizinu tržišta i kupaca te, ono što je posebno važno, za kvalificiranu
radnu snagu. Sisačko-moslavačka županija u tom segmentu ima mogućnosti prezentirati svoje
prednosti kao i prednosti vezane uz logističku infrastrukturu koje će primarno biti vezane uz cestovnu
infrastrukturu. Niži trošak je bitan faktor, ali nije presudan, iako po trošku radne snage Sisačko-
moslavačka županija ne zaostaje puno u odnosu na konkurenciju, tako da se niti to ne može smatrati
negativnim faktorom.
Tabela 58. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno
po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
ABB (Asea Brown Boveri) 4,388 219 445.52 22.24
Grundfos 3,393 226 291.31 19.41
Schneider Electric 2,644 203 205.26 15.82
Siemens 3,810 293 556.71 42.79
Liebherr 2,299 191 770.14 64.19
Robert Bosch 4,230 384 355.34 32.32
Alstom 2,607 289 391.87 43.56
Danfoss 1,133 125 141.60 15.74
Sandvik 859 107 78.94 9.86
CLAAS 1,173 146 179.89 22.47
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
31,830,3
22 22
17,4
12,9
6,8 6,8 6,14,5
8,3
61
TOP 10 poduzeća ulagača u ovakve tipove projekata čine 12,2% ukupnih ulagačkih projekata od 2003.
godine, tako da je velik dio projekata realiziran od poduzeća koja nisu u TOP 10. Stoga fokus
marketinških aktivnosti treba biti puno širi od TOP 10 poduzeća, iako njih naravno ne bi trebalo
zanemariti. ABB (Asea Brown Boveri), Robert Bosch i Alstom su među TOP 10 poduzeća najveći ulagači
u zadnje tri godine.
b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
Tabela 59. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i
alata – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 271
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 15,744
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 58
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 2,783.85 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 10.24 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Usluge visoke dodane vrijednosti možda nisu toliko zastupljene kao što je to kod sektora elektronike,
no i ovdje postoji potencijal, prvenstveno kad se radi o uslugama koje su vezane uz istraživanje i razvoj.
Takve usluge stvaraju zadovoljavajuću razinu kvalitetnih radnih mjesta za visoko kvalificiranu radnu
snagu. Niti razina kapitalnih ulaganja u ovakve projekte nije zanemarujuća. Također, ulaganja u
regionalna sjedišta predstavljaju potencijal za ulaganja, no za takove tipove projekata je izrazito važna
prometna povezanost avionom i cestovnim putem.
Tabela 60. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata
– usluge visoke dodane vrijednosti po tipu usluge 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Regionalno sjedište 144 7,852 54 1,022.80 7.10
Dizajn, razvoj & testiranje 94 5,966 63 1,455.90 15.50
Istraživanje & razvoj 33 1,926 58 305.20 9.20
Total 271 15,744 58 2,783.80 10.20
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Interes za ulaganja u ovakvu vrstu poslovnih aktivnosti postoji, iako je nakon 2011. malo splasnuo. No
čini se prema trendu da je interes za ulaganja u ovakvu vrstu projekata ciklički, pa imamo velike
varijacije iz godine u godinu, ovisno o globalnim gospodarskim kretanjima.
62
Tabela 61. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata
– usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 10 559 55 96.13 9.63
2012. 22 1,157 52 181.65 8.25
2011. 32 3,359 104 521.71 16.28
2010. 36 1,103 30 180.73 5.04
2009. 37 1,421 38 544.63 14.75
2008. 42 3,168 75 534.54 12.76
2007. 20 1,705 85 263.03 13.14
2006. 16 874 54 124.26 7.79
2005. 19 702 36 98.04 5.20
2004. 22 926 42 163.76 7.41
2003. 15 770 51 75.42 5.04
Total 271 15,744 58 2,783.83 10.24
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Kod ovakvih projekata projekti ekspanzije su nešto manje zastupljeni i čine svega oko 26% projekata.
Poslovne aktivnosti koje su vezane uz usluge u stalnoj su potrazi za ljudskim resursima koji kroz znanje
i ekspertizu mogu kreirati dodanu vrijednost za ulagača, pa iz tog razloga projekti ekspanzije često nisu
mogući jer se potencijal lokacije maksimalno iskoristi kroz inicijalni projekt.
Grafikon 35. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.
Prva četiri motiva za ulaganja nisu toliko različita u odnosu na poslovnu aktivnost proizvodnje. S druge
strane, ulagaču je izrazito bitno kod ovakvih projekata da može naći adekvatnu poduzetničku
infrastrukturu u obliku poslovnih zgrada koje zadovoljavaju potrebe ulagača te da ima dostupnu
znanstveno-istraživački infrastrukturu te prometnu povezanost lokacije zračnim putem. Sisačko-
moslavačka županija se u tom segmentu može nasloniti na kapacitete iz Zagreba i na Metalurški
fakultet u Sisku.
184
71
16
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekpanzija
Kolokacija
63
Grafikon 36. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na
usluge dodane vrijednosti
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 38 projekata.
Tabela 62. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno
po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Siemens 1,828 261 230.09 32.86
Honeywell 755 151 206.71 41.34
General Electric (GE) 292 58 65.64 13.14
Emerson Electric 389 97 39.13 9.78
Schneider Electric 271 67 36.99 9.25
Agco 156 52 18.19 6.04
FMC Technologies 147 49 38.59 12.84
Ingersoll-Rand 112 37 17.65 5.88
Horiba 237 79 30.26 10.09
Sandvik 130 43 21.09 7.03
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
TOP 10 poduzeća ulagača u ovakve tipove projekata čine svega oko 15% ukupnih ulagačkih projekata,
tako da bi marketinške aktivnosti bilo dobro fokusirati na njih samo jednim dijelom. Poduzeća koja
značajnije ulažu u poslovne aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti su Siemens, Schneider
Electric i Sandvik.
47,4
28,926,3
13,210,5
7,9 7,9 7,95,3
2,6
7,9
64
6.3. SINERGIJA S DRUGIM PODSEKTORIMA
6.3.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U EUROPI PO ODABRANIM
AKTIVNOSTIMA
U ovom poglavlju su identificirani podsektori koji mogu stvoriti sinergiju kroz privlačenje ulaganja u
sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije. U tom segmentu fokus je stavljen na
određene aktivnosti unutar podsektora proizvodnje autodijelova i podsektora proizvodnje strojeva,
opreme i alata.
Tabela 63. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja po odabranim aktivnostima 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 1,476
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 279,408
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 189
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 33,611.08 m
Prosječna vrijednost projekta €22.77
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Vrlo je bitno spomenuti da postoji veliki interes investitora za ulaganje u ove aktivnosti. S obzirom da
će fokus biti na privlačenju ulaganja u sektore koji se na vrlo dobar način nadopunjuju s predviđenim
aktivnostima u ovom poglavlju, jedan dio fokusa marketinških aktivnosti bi trebao biti stavljen na
ciljano privlačenje ulaganja ulagača koji su navedeni u grupi aktivnosti navedenoj u tabeli niže.
Tabela 64. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u aktivnostima koje se nadopunjuju na
sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013.
Ime aktivnosti Projekti Kapitalna ulaganja
Prosječna kapitalna ulaganja
po projektu
Novostvoreni poslovi
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Ostali dijelovi za automobile
518 9.535,6 18,4 85.252 164
Motori i dijelovi motora
256 6.280,1 24,5 49.174 192
Elektronska oprema za automobile
236 4.282,2 18,1 60.703 257
Karoserije i prikolice 187 4.564,1 24,4 35.407 189
Komponente za upravljanje automobilima i ovjesi
153 5.638,9 36,8 30.896 201
Sustavi kočenja za automobile
70 1.212,8 17,3 10.278 146
Dijelovi za prijenos i transmisiju
35 1.407,0 40,2 6.402 182
Strojevi za poluvodičku industriju
21 690,4 32,9 1.296 61
Ukupno 1.476 33.611,0 22,8 279.408 189
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Najmanje atraktivnom aktivnosti u ovoj grupi se čini aktivnost proizvodnje strojeva za poluvodičku
industriju. Jako malo projekata vezano uz tu aktivnost je realizirano u Europi iz perspektive broja
65
projekata, vrijednosti kapitalnih ulaganja i broja stvorenih radnih mjesta. Najatraktivnija su područja
proizvodnje ostalih dijelova za automobile, komponenti za upravljanje automobilom i ovjesa,
proizvodnje motora i dijelova motora te proizvodnje elektronske oprema za automobile.
6.3.2. ANALIZA U ODABRANIM PODSEKTORIMA
1. PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTODIJELOVA – METAL
Tabela 65. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – metal
2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 1,219
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 217,409
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 178
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 28,638.47 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 23.46 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Izrazito atraktivno područje je područje proizvodnje autodijelova koji su vezani uz proizvodnju dijelova
iz različitih vrsta metala. Ovdje se radi o poduzećima koja proizvode autodijelove od metala za
proizvođače automobila i dobavljače u sustavu nabave autoindustrije. Projekti koje realiziraju ulagači
su kapitalno intenzivniji nego u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata, a opet s druge strane
kreiraju prosječno jednak broj radnih mjesta po projektu.
Tabela 66. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova
2003. – 2013.
Ime podsektora Projekti Kapitalna ulaganja
Prosječna kapitalna ulaganja
po projektu
Novostvoreni poslovi
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Ostali dijelovi za automobile
518 9.535,6 18,4 85.252 164
Motori i dijelovi motora
256 6.280,1 24,5 49.174 192
Karoserije i prikolice 187 4.564,1 24,4 35.407 189
Komponente za upravljanje automobilima i ovjesi
153 5.638,9 36,8 30.896 201
Sustavi kočenja za automobile
70 1.212,8 17,3 10.278 146
Dijelovi za prijenos i transmisiju
35 1.407,0 40,2 6.402 182
Ukupno 1.219 28.638,4 23,5 217.409 178
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Najveći broj ulaganja kod ovih aktivnosti se nalazi u segmentu proizvodnje jer automobilska industrija
još uvijek dio koji se tiče istraživanja i razvoja drži dosta centraliziranim područjem koje je primarno
predodređeno na lancu vrijednosti za proizvođače automobila (eng. OEM). Proizvođači dijelova su
66
fokusirani na proizvodnju proizvoda koji moraju isporučiti proizvođaču automobila. Na taj način, u
ovom segmentu, najveći fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na privlačenje ulaganja u poslovnu
aktivnost proizvodnje jer takvi projekti generiraju najviše novih radnih mjesta, izvozno su orijentirani i
postoji potražnja od strane ulagača za ulaganjem u takvu vrstu projekata. Srednjoročno i/ili dugoročno
bi se trebalo pokušati fokusirati i na aktivnosti koje su vezane uz istraživanje i razvoj.
Tabela 67. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj
aktivnosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Proizvodnja 908 193,140 212 25,568.60 28.10
Prodaja, marketing & podrška 99 3,595 36 170.80 1.80
Logistika, distribucija & transport 83 7,107 85 1,191.10 14.40
Dizajn, razvoj & testiranje 61 5,732 93 829.00 13.60
Istraživanje & razvoj 23 3,543 154 453.80 19.70
Regionalna sjedišta 21 2,578 122 290.50 13.80
Održavanje & servisiranje 11 960 87 68.50 6.30
Edukacija & trening 5 82 16 28.40 5.70
Centar za podršku kupcima 4 442 110 17.30 4.40
Centar za poslovnu podršku 1 150 150 14.40 14.40
Ostale poslovne aktivnosti 3 80 26 6.10 2.10
Total 1,219 217,409 178 28,638.40 23.50
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 68. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po
godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 32 4,345 135 654.06 20.40
2012. 105 19,983 190 2,269.62 21.63
2011. 120 18,662 155 2,697.56 22.47
2010. 93 13,818 148 2,094.24 22.54
2009. 56 12,878 229 1,486.33 26.52
2008. 158 26,861 170 4,501.79 28.50
2007. 123 21,429 174 2,441.94 19.87
2006. 141 23,906 169 2,536.70 17.96
2005. 144 27,729 192 3,341.08 23.23
2004. 131 28,200 215 4,326.26 33.01
2003. 116 19,598 168 2,288.87 19.72
67
Total 1,219 217,409 178 28,638.45 23.46
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Analizom trenda je uočeno da nakon krizne 2009. godine opet postoji ponuda ulagačkih projekata ovog
tipa, s obzirom da je razina ulaganja od 2010. do 2012. ostala na razinama iznad 2 milijarde EUR te da
je svake godine kreirano između 13 000 i 18 000 novih radnih mjesta kroz ovo područje aktivnosti.
Grafikon 37. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
Privlačenje ulaganja investitora u ovakve projekte može vrlo lako kreirati efekt multiplikatora jer oko
33% projekata je realizirano kroz projekte ekspanzije postojećih aktivnosti. Iz tog razloga je briga o
ulagaču ključna nakon što investitor realizira svoj projekt.
Grafikon 38. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti vezane uz automobilsku industriju
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 180 projekata.
782
401
36
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekspanzija
Kolokacija
46,1
23,320
16,7 16,7
10 8,36,1 5,5 4,4
11,7
68
Postoje različiti motivi koji privlače ulaganja u ove aktivnosti, a ključni su blizina tržišta ili kupaca,
dostupnost kvalificirane radne snage i niži troškovi poslovanja.
TOP 10 kompanija ulagača u ovaj segment je realiziralo 15,5% ulagačkih projekata. S time da je 9 od 10
navedenih poduzeća u zadnjih 12 mjeseci realiziralo barem jedan od investicijskih projekata u Europi.
Iz tog razloga bilo bi korisno fokus marketinških aktivnosti staviti na ulagače koji se nalaze u TOP 10
poduzeća.
Tabela 69. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno
po
projektu
Ukupno
(EUR mil.)
Prosječno po
projektu
(EUR mil.)
Robert Bosch 7,395 264 726.58 25.98
Magna International 4,868 173 779.69 27.82
Toyota Motor 4,488 204 1,653.15 75.12
ZF Friedrichshafen 5,538 291 881.71 46.39
Continental 3,910 217 423.74 23.54
General Motors (GM) 6,488 405 1,497.95 93.61
Volkswagen 1,943 129 352.75 23.54
Knorr Bremse 3,540 236 335.17 22.31
Borgwarner 1,310 93 230.09 16.43
Renault 5,344 381 1,563.06 111.65
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
2. PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA
Tabela 70. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova –
elektroničke komponente 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 236
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 60,703
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 257
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 4,282.26 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 18.11 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Jedno također interesantno područje iz perspektive ulaganja je područje proizvodnje autodijelova koje
se veže za sektor elektronike. Radi se o projektima koji su manje kapitalno, a više radno intenzivni u
odnosu na projekte proizvodnje autodijelova koji su vezani uz metaloprerađivački sektor. Od 2003.
godine realizirano je 236 projekata u ovom segmentu, uloženo preko 4 milijarde EUR i otvoreno preko
60 000 novih radnih mjesta.
69
Tabela 71. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova
2003. – 2013.
Ime aktivnosti Projekti Kapitalna ulaganja
Prosječna kapitalna ulaganja
po projektu
Novostvoreni poslovi
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Elektronska oprema za automobile
236 4.282,2 18,1 60.703 257
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Glavna poslovna aktivnost u koju se usmjerio najveći broj ulaganja je poslovna aktivnost proizvodnje,
dok je vrlo mali broj projekata realiziran na području usluga dodane vrijednosti. Iz tog razloga
kratkoročno bi primarni fokus privlačenja ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju trebao biti na
poduzeća koja ulažu u segment proizvodnje. Srednjoročno i dugoročno bi se mogao također vezati uz
područje aktivnosti koje se odnosi na istraživanje i razvoj.
Tabela 72. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po
poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnosti Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Proizvodnja 186 58,217 312 3,793.20 20.40
Prodaja, marketing & podrška 19 329 17 55.60 2.90
Dizajn, razvoj & testiranje 15 1,153 76 208.70 13.90
Istraživanje & razvoj 7 618 88 135.70 19.40
Logistika, distribucija & transport 5 316 63 73.20 14.70
Regionalna sjedišta 4 70 17 15.80 4.00
Total 236 60,703 257 4,282.20 18.10
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Trend kretanja ulaganja u ovom segmentu je pozitivan jer je ovo jedan od rijetkih segmenata u kojem
vrijednost ulaganja nije opadala nakon financijske krize. Trenutno su ulaganja u ovaj segment na
najvišoj razini od 2005. godine, tako da se može zaključiti kako interes ulagača za ulaganje u Europi
postoji.
Tabela 73. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata –
usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2013. 7 1,740 248 86.89 12.38
2012. 18 8,420 467 476.62 26.52
70
2011. 21 6,319 300 450.94 21.47
2010. 23 5,123 222 338.76 14.75
2009. 11 2,463 223 304.07 27.66
2008. 21 3,904 185 453.16 21.55
2007. 21 4,429 210 421.29 20.10
2006. 20 2,738 136 234.76 11.77
2005. 35 7,413 211 430.31 12.30
2004. 30 12,008 400 670.65 22.39
2003. 29 6,146 211 414.72 14.29
Total 236 60,703 257 4,282.24 18.11
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Grafikon 39. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
Oko 34% projekata realiziranih u ovom segmentu ulaganja su projekti ekspanzije. Općenito, u
podsektoru proizvodnje autodijelova čini se da ulagači, ukoliko su zadovoljni na jednoj lokaciji, imaju
tendenciju realizirati projekte ekspanzije na toj lokaciji.
Grafikon 40. Motivi za ulaganje u odabranu aktivnost automobilske industrije
Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 30 projekata.
147
81
8
Projekti po tipu ulaganja
Novi projekti
Ekspanzija
Kolokacija
30 30
20 20 2016,7 16,7
13,3
6,7 6,710
71
Primarno je pri donošenju odluke za ulaganje u ovaj segment važan nizak trošak poslovanja u
kombinaciji s kvalificiranom radnom snagom. Interesantno je da se infrastruktura i logistika ne nalaze
unutar TOP 5 motiva za ulaganje u ovaj oblik aktivnosti, vjerojatno iz razloga što s obzirom na samu
karakteristiku finalnog proizvoda postoji mogućnost korištenje različitih oblika transporta. Poticaji su
izrazito bitni kod ove vrste ulaganja. Prema motivima za ulaganje u ovaj segment autoindustrije čini se
da je trošak ključan faktor, te na taj način poticaji i nizak trošak poslovanja dolaze do izražaja.
TOP 10 poduzeća ulagača je od 2003. realiziralo oko 37% ulagačkih projekata. U 2012. s liste TOP 10
ulagača, 4 poduzeća su realizirala investicijske projekte. Fokus marketinških aktivnosti definitivno bi
jednim dijelom trebao biti vezan uz TOP 10 ulagača u ovaj segment autoindustrije. Posebno treba uzeti
u obzir činjenicu da Yazaki Group jedan od najvećih Dizajn centara u svijetu ima u Zagrebu, tako da bi
se možda na tu aktivnost mogao nadovezati i segment proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Tabela 74. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno
po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Yazaki Group 7,975 469 590.86 34.77
Hella KGaA Hueck & Co 2,113 211 190.74 19.10
Continental 1,217 152 122.04 15.28
Valeo 1,297 162 137.48 17.19
Sumitomo Group 4,877 609 210.07 26.29
Yura Corporation (Sewon ECS) 6,027 753 131.67 16.43
Siemens 1,441 205 153.45 21.93
Fiat 1,320 188 211.83 30.26
DPH Holdings (Delphi) 1,037 148 118.91 16.96
Draexlmaier 7,630 1,090 363.22 51.89
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
3. PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU
Tabela 75. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju –
usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 21
Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 1,296
Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 61
Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 690.35 m
Prosječna vrijednost projekta EUR 32.86 m
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ovaj segment ulaganja u apsolutnom iznosu ima najmanju vrijednost i vrlo mali broj projekata je
realiziran u Europi. Izdvojen je kao potencijal jer se jako lijepo nadovezuje na podsektor poluvodičke
72
industrije, a postoje i značajnije najave ulaganja u Europu proizvođača strojeva za poluvodičku
industriju. Vrlo mali broj projekata je realiziran na području poslovne aktivnosti proizvodnje. Većina
projekata je vezana uz poslovne aktivnosti prodaje, marketinga i podrške te za područje dizajna,
razvoja i testiranja.
Tabela 76. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku
industriju – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Ime podsektora Projekti Kapitalna ulaganja
Prosječna kapitalna ulaganja
po projektu
Novostvoreni poslovi
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Strojevi za poluvodičku industriju
21 690,4 32,9 1.296 61
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 77. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku
industriju po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013.
Poslovna aktivnost Broj projekata
Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Prodaja, marketing & podrška 10 168 16 38.60 3.80
Dizajn, razvoj & testiranje 5 206 41 105.40 21.10
Regionalna sjedišta 2 66 33 55.80 27.90
Proizvodnja 2 514 257 465.80 232.90
Centar za podršku kupcima 1 226 226 2.40 2.40
Logistika, distribucija & transport 1 116 116 22.50 22.50
Total 21 1,296 61 690.40 32.90
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Interes ulagača varira i do sada nije nikad bio značajnije izražen, ali postoje najave kod proizvođača
strojeva za sektor poluvodičke industrije da bi se u skoroj budućnosti to moglo promijeniti.
Tabela 78. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku
industriju po godinama 2003. – 2013.
Godina Broj projekata
Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja
Ukupno Prosječno po projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po projektu (EUR mil.)
2012. 1 35 35 0.99 0.99
2011. 2 105 52 86.20 43.10
2009. 3 36 12 9.93 3.29
2008. 5 539 107 434.21 86.81
2007. 2 67 33 37.14 18.57
73
2006. 1 6 6 2.22 2.22
2005. 1 226 226 2.37 2.37
2004. 4 234 58 105.46 26.36
2003. 2 48 24 11.84 5.96
Total 21 1,296 61 690.36 32.86
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Grafikon 41. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
Ovakva ulaganja bi se mogla nadograditi na ulaganja koja su već realizirana u Sisačko-moslavačkoj
županiji. Možda bi se kroz povezivanje s poduzećem Applied Ceramics, koje je već realiziralo investiciju
u županiji, moglo doći do novih ulagača koji su aktivni u ovom području. TOP 10 poduzeća ulagača u
ovo područje je od 2003. realiziralo preko 60% projekata, tako da bi marketinški fokus trebao biti na
njima, no postoje potencijali za ulaganja i izvan TOP 10.
Tabela 79. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih
radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Ime kompanije Broj novostvorenih
poslova
Kapitalno ulaganje
Ukupno Prosječno
po
projektu
Ukupno (EUR mil.)
Prosječno po
projektu (EUR mil.)
Applied Materials 93 31 45.16 15.05
Fairchild Semiconductor 69 34 35.31 17.65
Cascade Microtech 35 35 0.99 0.99
Intel 116 116 22.47 22.47
Verilab 30 30 11.08 11.08
Fujitsu 16 16 2.60 2.60
Atmel 463 463 419.92 419.92
Siemens 51 51 34.54 34.54
SCP Global Technologies 16 16 2.60 2.60
Vishay Intertechnology 51 51 45.85 45.85
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
6
15
Projekti po tipu ulaganja
Ekspanzija
Novi projekti
74
6.4. PREPORUKA FOKUSIRANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI
c. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA
SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)
SREDNJOROČNI FOKUS
(2014. – 2017.)
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)
SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE
ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
PODSEKTOR PROIZVODNJE
UREDSKIH UREĐAJA
PODSEKTOR POLUVODIČKE
INDUSTRIJE
SEKTOR ELEKTRONIKE PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –
ELEKTRONIKA
PROIZVODNJA STROJEVA ZA
POLUVODIČKU INDUSTRIJU
SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE
INDUSTRIJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
STROJEVA, OPREME I ALATA
PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –
METAL
d. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)
SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.)
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)
SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
STROJEVA, OPREME I ALATA
SEKTOR ELEKTRONIKE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
PODSEKTOR POLUVODIČKE
INDUSTRIJE
SEKTOR ELEKTRONIKE
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH
UREĐAJA
75
7. ANALIZA KONKURENCIJE
Analiza konkurencije uzima u obzir sve specifičnosti odabranih sektora, kao i odabir poslovne aktivnosti
koja se cilja marketinškim aktivnostima za privlačenje ulaganja. Svaki sektor ima drugačiju konkurenciju
i drugačije motive za ulaganje, tako da prilikom analize konkurencije ti motivi moraju biti uzeti u obzir
kako bi se na adekvatan način mogle pripremiti marketinške aktivnosti te pokušali ukloniti nedostaci u
poslovnom okruženju koji bi mogli odbiti ulagače. Prilikom identifikacije najvećih konkurenata uzeti su
u obzir i podaci vezani uz trošak rada kako se usporedba ne bi radila s državama gdje je cijena radne
snage izuzetno niska, a sukladno tome i motivi za ulaganje drugačiji (npr. Rumunjska i Bugarska).
7.1. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE
Analizom receptivnih zemalja za privlačenje ulaganja u sektor elektronike – poslovnu aktivnost
proizvodnje, došlo se do zaključka da su najveći konkurenti u privlačenju ulaganja u ovom segmentu
Mađarska, Češka i Slovačka Republika. Ove tri zemlje su uspjele privući oko 13% ukupnih ulaganja ove
vrste u Europu.
Tabela 80. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost
proizvodnje 2003. – 2013.
Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje
Prosječno kapitalno
ulaganje po projektu
Broj novostvorenih radnih mjesta
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Mađarska 71 1.563,2 22,0 21.640 304
Češka Republika
53 1.229,7 23,2 27.434 517
Slovačka Republika
46 3.015,1 65,6 26.821 583
Ukupno 170 5.807,9 34,2 75.895 446
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Fokus Slovačke je bio na velike projekte koji zahtijevaju velika kapitalna ulaganja i imaju relativno veliku
zaposlenost po projektu. Češka je s druge strane imala fokus također na projekte koji puno
zapošljavaju, ali nemaju potrebu za velikim kapitalnim ulaganjima. Mađarska je opet stavila fokus na
manje projekte, ali je uspjela realizirati najveći broj projekata. Fokus Sisačko-moslavačke županije bi u
početnoj fazi trebao biti na manje projekte koji zahtijevaju manja kapitalna ulaganja, dok bi dugoročno
trebalo ciljati projekte kakvi su realizirani u Slovačkoj, kapitalno intenzivni, ali koji također generiraju
veliku zaposlenost.
76
Tabela 81. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike, poslovna aktivnost
proizvodnje po podsektoru 2003. – 2013.
Podsektor Projekti Kapitalno ulaganje
Prosječno kapitalno ulaganje
po projektu
Broj novostvorenih radnih mjesta
Prosječan broj
radnih mjesta po projektu
Proizvodnja elektroničkih komponenti
133 4.862,3 36,5 60.349 453
Proizvodnja uredskih uređaja
21 689,8 32,9 9.965 474
Poluvodička industrija 16 255,8 16,0 5.581 348
Ukupno 170 5.807,9 34,2 75.895 446
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Najveći broj projekata je realiziran u ove tri države u podsektoru proizvodnje elektroničkih
komponenti, slijedi proizvodnja uredskih uređaja, pa tek onda dolaze projekti poluvodičke industrije.
Tabela 82. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektoru
elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi 2003. – 2013.
Zemlje Proizvodnja elektroničkih komponenti
Proizvodnja uredskih uređaja
Poluvodička industrija
Ukupno
Slovačka Republika 2.817,5 146,6 51,0 3.015,1
Mađarska 1.226,1 158,6 178,5 1.563,2
Češka Republika 818,7 384,8 26,3 1.229,7
Total 4.862,3 689,9 255,8 5.808,0
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Slovačka Republika je bila najuspješnija u privlačenju ulagača u projekte koji su vezani uz podsektor
proizvodnje elektroničkih komponenti. Češka je bila najbolja u privlačenju projekata u podsektor
proizvodnje uredskih uređaja, dok je Mađarska uspjela privući najviše ulaganja u podsektor
poluvodičke industrije.
Tabela 83. Pregled ulaganja u sektor elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost
proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10
Zemlja Administrativna regija Broj stanovnika
Slovačka Republika Trencin region (Trenciansky) 599,859
Slovačka Republika Nitra region (Nitriansky) 713,422
Slovačka Republika Trnava region (Trnavsky) 561,525
Češka Republika Usti nad Labem (Ustecky) 852,554
Češka Republika Central Bohemia (Stredocesky) 1,284,629
Mađarska Fejer 426,541
Češka Republika South Moravia (Jihomoravsky) 1,196,113 Češka Republika Pardubice (Pardubicky) 520,382
Mađarska Komárom-Esztergom 319,000
77
Mađarska Budapest 1,741,041
Hrvatska Sisačko-moslavačka županija 172.439
Hrvatska Zagrebačka županija 317.606
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
Administrativne regije koje su privukle najviše ulaganja u ovu poslovnu aktivnost su većinom po broju
stanovnika veće od Sisačko-moslavačke županije. Sisačko-moslavačka županija ima potencijal kroz
dostupnost radne snage iz susjedne Zagrebačke županije i grada Zagreba. Za privlačenje ovakve vrste
ulaganja dostupnost radne snage je izrazito bitna, tako da bi u prezentaciji potencijala županije trebalo
uzimati u obzir širu sliku od administrativnih granica županije.
Tabela 84. Pregled broja realiziranih ulagačkih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i
po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost
proizvodnje
Zemlja Proizvodnja elektroničkih komponenti
Proizvodnja uredskih uređaja
Poluvodička industrija
Ukupno
Japan 22 3 1 26
Njemačka 19 4 23
Tajvan 16 7 23
SAD 15 8 2 25
Južna Koreja 12 1 13
Austrija 10 1 1 12
Švicarska 7 1 8
Nizozemska 6 6
Singapur 5 1 6
Italija 4 4
Ukupno 116 16 14 146
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Zemlje iz kojih je došlo najviše ulaganja u konkurentske države su većinom države izvan EU-a, tako da
se marketinške aktivnosti moraju vezati za azijsko-pacifičku regiju (Japan, Tajvan, Južna Koreja i
Singapur) i Sjevernu Ameriku. Od država članica EU-a najveću zastupljenost ima Njemačka, a slijede
Austrija, Švicarska i Nizozemska.
Motivi za ulaganja u ove zemlje nam govore da glavni motiv pri realizaciji ulagačkog projekta nije bio
potencijal domaćeg tržišta. Tako da i mala država poput Republike Hrvatske ima mogućnost privući
ovakav tip ulaganja. Ključ u odlučivanju su bili blizina tržišta ili kupaca i kvalificirana radna snaga. Niži
trošak poslovanja, infrastruktura i logistika te poticaji su također bili bitni kako bi se privukli ulagači u
zemlje konkurencije.
78
Grafikon 42. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektoru elektronike – poslovna aktivnost
proizvodnje
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
44,8
34,5
24,120,7 20,7
10,3 10,36,9 6,9
3,46,9
79
7.2. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE
VRIJEDNOSTI
Tabela 85. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja ( mil. EUR) u sektoru
elektronike i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje
Prosječno kapitalno ulaganje
po projektu
Broj novostvorenih radnih mjesta
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Španjolska 22 579,5 26,4 3.365 152
Austrija 21 675,8 32,2 4.847 230
Slovačka Republika 11 370,6 33,7 2.942 267
Ukupno 54 1.625,8 30,1 11.154 206
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Kada se fokus privlačenja ulaganja stavi na usluge dodane vrijednosti koje su vezane ili za poslovnu
podršku ili za istraživanje i razvoj, konkurencija je odmah različita jer niski troškovi više nisu primarni
motiv u donošenju odluke o ulaganju. Slovačka Republika je jedina zemlja od tri konkurentske zemlje
koje smo analizirali vezano za ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje, koja je uspjela biti relativno
uspješna i u privlačenju investitora koji ulažu u usluge dodane vrijednosti iz sektora elektronike. Samim
time Slovačka Republika je najveći konkurent za privlačenje ove vrste ulaganja u Republiku Hrvatsku i
Sisačko-moslavačku županiju. Sisačko-moslavačka županija bi mogla ciljati također ulaganja koja
završavaju u Austriji ili Španjolskoj, posebno kad se radi o uslugama dodane vrijednosti, a vezana su za
sektor elektronike.
Tabela 86. Pregled konkurentskih zemalja; ulaganja u sektoru elektronike – poslovna aktivnost
usluga dodane vrijednosti po podsektoru 2003. – 2013.
Podsektor Projekti Kapitalno ulaganje
Prosječno kapitalno
ulaganje po projektu
Broj novostvorenih radnih mjesta
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Proizvodnja uredskih uređaja
25 519,3 20,8 4.094 163
Poluvodička industrija
15 447,5 29,8 1.268 84
Proizvodnja elektroničkih komponenti
14 659,0 47,1 5.792 413
Ukupno 54 1.625,8 30,1 11.154 206
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Najveći broj radnih mjesta i najveći iznos kapitalnih ulaganja je generirano u ove poslovne aktivnosti
kroz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Slijedi ga podsektor proizvodnje uredskih
uređaja, a tek onda dolazi poluvodička industrija. Kompetencije za poluvodičku industriju je teško naći,
tako da ne čudi što se radi o relativnom malom broju projekata.
80
Španjolska je bila najuspješnija u privlačenju ulaganja u ovu vrstu poslovne aktivnosti iz podsektora
proizvodnje elektroničkih komponenti. Slovačka Republika je bila najbolja u podsektoru proizvodnje
uredskih uređaja. Austrija opet prednjači u realiziranim projektima koji su vezani uz podsektor s
najvećom dodanom vrijednošću, poluvodičku industriju.
Tabela 87. Pregled konkurentskih zemalja – visina kapitalnih ulaganje (mil. EUR) u sektoru
elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi; vrijednost ulaganja 2003. – 2013.
Zemlje Proizvodnja elektroničkih komponenti
Proizvodnja uredskih uređaja
Poluvodička industrija
Total
Španjolska 389,8 169,6 20,1 579,5
Austrija 243,4 68,6 363,8 675,8
Slovačka Republika 25,8 281,1 63,7 370,6
Ukupno 659,0 519,3 447,5 1.625,8
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Austrija je zemlja koja između ova tri konkurenta uspijeva privući ulaganja u usluge koje imaju potrebe
za najvećim kompetencijama i najveće su dodane vrijednosti. Španjolska, s obzirom na cijenu radne
snage i kvalificirane ljudske resurse, uspijeva privući ulaganja i u projekte koji su vezani uz istraživanje
i razvoj, i u projekte koji su vezano za aktivnost poslovne podrške. Slovačka Republika je manje uspješna
kad se radi o projektima koji su vezani uz istraživanje i razvoj te se čini da je fokus Slovačke na centrima
za poslovnu podršku koji su u lancu vrijednosti na nižim razinama po dodanoj vrijednosti, ali su veliki
generator zapošljavanja.
Tabela 88. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru elektronike po vrsti poslovne
aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013.
Zemlja Dizajn, razvoj & testiranje
Regionalna sjedišta
Istraživanje & razvoj Centri za poslovnu podršku
Španjolska 6 5 5 6
Austrija 12 5 4 0
Slovačka Republika
2 1 0 8
Ukupno 20 11 9 5
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 89. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost
usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10
Zemlja Administrativna regija Broj stanovnika
Španjolska Barcelona 1.621.537
Austrija Wien 1.698.822
Španjolska Madrid 3.228.359
Slovačka Republika Trencin region (Trenciansky) 599,859
Austrija Steiermark 1.210.971
Austrija Tirol 710.149
Austrija Vorarlberg 367.766
Austrija Karnten 559.404
81
Austrija Oberosterreich 1.418.498
Slovačka Republika Bratislava region (Bratislavsky) 602,436 Hrvatska Sisačko-moslavačka županija 172.439
Hrvatska Zagrebačka županija 317.606
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ovakve projekte jako često dobivaju veliki gradovi jer posjeduju neophodnu infrastrukturu koja može
podržati razvoj ulagačkog projekta (obrazovna infrastruktura i moderno opremljene poslovne zgrade).
No na primjeru Slovačke se vidi da se može biti uspješan u privlačenju ulaganja u ovakve projekte i u
manjim sredinama. Administrativna regija Trenčin (glavni grad Trenčin ima oko 56 000 stanovnika) je
uspjela vjerojatno iz razloga što je bila uspješna u privlačenju ulaganja u proizvodnu aktivnost. Nakon
što su se dokazali u tom segmentu, uspjeli su zainteresirati investitore da ulože i u centre za poslovnu
podršku. Taj primjer bi trebala slijediti i Sisačko-moslavačka županija.
Tabela 90. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po
podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost
usluga dodane vrijednosti
Zemlja Proizvodnja uredskih uređaja
Poluvodička industrija
Proizvodnja elektroničkih komponenti
Ukupno
SAD 15 2 4 21
Japan 5 1 6
Hong Kong 4 4
Nizozemska 1 1 1 3
Kanada 1 1
Kina 1 1 2
Tajvan 1 1
Njemačka 10 4 14
Italija 2 2
Ukupno 25 15 14 54
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
TOP 10 kompanija ulagača u ovaj segment je realiziralo 15,5% ulagačkih projekata. S time da je 9 od 10
navedenih poduzeća u zadnjih 12 mjeseci realiziralo barem jedan investicijski projekt u Europi. Iz tog
razloga bilo bi korisno fokus marketinških aktivnosti staviti na ulagače koje se nalaze u TOP 10
poduzeća.
Postoje različiti motivi koji privlače ulaganja u ove aktivnosti, a ključni su blizina tržišta ili kupaca,
dostupnost kvalificirane radne snage i niži troškovi poslovanja.
Motivi za ulaganje u ovaj segment su velikim dijelom vezani uz dostupnost kvalificirane radne snage i
specifična znanja koja su potrebna kako bi se ovakvi projekti realizirali. Također postoje specifični
zahtjevi koji su bitni pri odluci za ulaganja, a vezani su uz dostupnost obrazovne infrastrukture i ICT
infrastrukture. U privlačenju ulaganja u ovaj segment definitivno se kroz promotivne aktivnosti
županija treba nasloniti za sve prednosti koje nudi blizina grada Zagreba jer to je jedan od načina na
koji se može zainteresirati ulagača.
82
Grafikon 43. Motivi za ulaganje u konkurentskim zemljama u sektoru elektronike – poslovna
aktivnost usluga dodane vrijednosti
60,0
25,020,0 20,0
10,015,0 15,0
10,0 10,0 10,0
25,0
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
83
7.3. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA
AKTIVNOST PROIZVODNJE
Tabela 91. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i
poslovnoj aktivnosti proizvodnje 2003. – 2013.
Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje
(mil.
EUR)
Prosječno kapitalno
ulaganje po
projektu
(mil. EUR)
Broj novostvorenih
radnih mjesta
Prosječan broj radnih
mjesta po
projektu
Mađarska 65 524,1 8,1 12.176 187
Češka
Republika
60 1.351,8 22,5 13.809 230
Slovačka
Republika
44 465,3 10,5 6.260 142
Ukupno 169 2.341,1 13,8 32.245 190
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
U metaloprerađivačkoj industriji fokus je stavljen na podsektor više dodane vrijednosti – proizvodnju
strojeva, opreme i alata – jer Sisačko-moslavačka županija može bolje konkurirati u tom segmentu s
obzirom na motive koji prate ulagačku odluku. Konkurencija za privlačenje ulaganja ovog tipa su opet
iste države kao i u sektoru elektronike: Mađarska, Češka Republika i Slovačka Republika. U ovom
podsektoru Češka Republika se odlučila na ulagačke projekte koji su više kapitalno intenzivni i
generiraju veći broj radnih mjesta. Slovačka Republika i Mađarska se fokusiraju na manje projekte za
koje nisu potrebna tako velika kapitalna ulaganja, a opet su zadovoljavajući generator zaposlenosti.
Sisačko-moslavačka županija bi se mogla u početku fokusirati na manje projekte, kao što su to napravile
Slovačka Republika i Mađarska, a kasnije fokus prebaciti na veće projekte kakve cilja Češka Republika.
Tabela 92. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) – ulaganja u
sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti proizvodnje po tipu
ulagačkog projekta 2003. – 2013.
Zemlja Novi
projekti
Ekspanzija Kolokacija Ukupno
Češka Republika 759,0 592,8 1.351,8
Slovačka Republika 417,0 48,3 465,3
Mađarska 181,5 260,1 82,4 524,1
Ukupno 1.357,5 901,2 82,4 2.341,1
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Češka i Mađarska su u ovom sektoru uspjele generirati velik broj ulaganja kroz ekspanziju, što bi značilo
da su ulagači zadovoljni poslovanjem na lokaciji na kojoj se nalaze. Slovačka Republika nije bila toliko
uspješna u tom dijelu, ali je bila relativno uspješna u privlačenju novih ulagačkih projekata.
Tabela 93. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji;
poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10
84
Zemlja Administrativna regija Broj stanovnika
Češka Republika South Moravia
(Jihomoravsky)
1,196,113
Češka Republika Vysocina 515,349
Češka Republika Central Bohemia
(Stredocesky)
1,284,629
Slovačka Republika Kosice region (Kosicky) 771,947
Češka Republika Olomouc (Olomoucky) 647,770
Slovačka Republika Nitra region (Nitriansky) 713,422
Češka Republika South Bohemia (Jihocesky) 643,160
Češka Republika Usti nad Labem (Ustecky) 852,554
Češka Republika Plzen (Plzensky) 579,583
Mađarska Miskolc (Borsod-Abaúj-
Zemplén)
709,634
Hrvatska Sisačko-moslavačka
županija
172.439
Hrvatska Zagrebačka županija 317.606
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
Interesantno je da su ulagačke lokacije na razini administrativnih regija (županija) većinom veće nego
što je to slučaj kod sektora elektronike. Najmanje županije po broju stanovnika su županije Vysocina i
Plzen u Češkoj Republici, koje su uspjele realizirati 13 projekata stranih direktnih ulaganja. Prosječna
vrijednost projekta je bila između oko 22 milijuna EUR u Vysocini, do oko 40 milijuna EUR u Plzenu.
Svaki projekt je generirao između 300 i 400 novih radnih mjesta.
Tabela 94. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po
podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost
proizvodnje
Zemlja Projekti Kapitalno
ulaganje
(mil.
EUR)
Prosječno
kapitalno
ulaganje
po projektu
(mil.
EUR)
Broj
novostvorenih
radnih mjesta
Prosječan
broj
radnih
mjesta po
projektu
Njemačka 42 716,0 17,0 8.300 197
SAD 27 354,8 13,1 5.184 192
Austrija 24 202,8 8,5 3.164 131
Japan 12 404,8 33,7 4.449 370
Danska 12 117,1 9,8 2.697 224
Engleska 8 81,7 10,2 961 120
Švicarska 7 101,3 14,4 1.993 284
Irska 7 54,0 7,7 842 120
Italija 5 32,9 6,6 519 103
Finska 5 47,5 9,5 552 110
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
U slučaju ovog podsektora manji fokus mora biti na ulagačima koji se ne nalaze u EU-u. Postoje svega
dvije zemlje izvan EU-a koje su ulagale u ovaj podsektor u zemljama konkurencije. To su SAD i Japan.
85
U ovom dijelu fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na EU-u i to na Njemačkoj, Austriji, Danskoj
Engleskoj i Švicarskoj.
Motivi za ulaganje u ovoj podsektor u proizvodnu poslovnu aktivnost su vezani uz blizinu tržišta i
kupaca te niži trošak poslovanja i kvalificiranu radnu snagu. Sisačko-moslavačka županija ima prednost
na području kvalificirane radne snage uz prihvatljiv trošak rada, tako da može biti atraktivna za
privlačenje ulaganja u ulagačke projekte ovog tipa. Infrastruktura i logistika koja je potrebna ovakvim
ulagačima je zadovoljavajuća, a također postoji i poduzetnička infrastruktura koja može primiti ovakve
ulagačke projekte (zone u Novskoj i Sisku).
Grafikon 44. Motivi za ulaganje u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije
– poslovna aktivnost proizvodnje
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
40,7
37 37
22,2
14,8
11,1 11,1
3,7 3,7 3,7 3,7
86
7.4. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA
AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI
Tabela 95. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i
poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013.
Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje
(mil. EUR)
Prosječno kapitalno ulaganje
po projektu
(mil. EUR)
Broj novostvorenih radnih mjesta
Prosječan broj radnih mjesta po projektu
Njemačka 68 752,1 11,1 2.525 37
Španjolska 25 176,4 7,0 1.197 47
Mađarska 8 48,1 6,0 565 70
Ukupno 101 976,6 9,7 4.287 42
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Kao i u slučaju sektora elektronike, tako se i kod metaloprerađivačke industrije, kada se radi o uslugama
dodane vrijednosti, fokus ulagača prebacuje na zemlje u kojima trošak rada više nije toliko povoljan.
Jedina država od tri koje su bile u konkurenciji za proizvodnu aktivnost je Mađarska, koja se smatra
konkurentom i u ovom dijelu. No Španjolska, a posebno Njemačka, su puno uspješnije u privlačenju
ulaganje projekata ovog tipa. Vidi se da je u Mađarskoj fokus više na radno intenzivne projekte i to na
području centara za poslovnu podršku.
Projekti ekspanzije nisu toliko prisutni kao kod proizvodne aktivnosti, tako da konkurentske zemlje nisu
uspjele realizirati prevelik broj projekata ekspanzije (svega oko 17%). Ovakvi projekti su uvijek u potrazi
za novim lokacijama jer traže nove kompetencije koje će investitoru moći adekvatno poslužiti u
operativnoj fazi ulaganja, pa su iz tog razloga projekti ekspanzije malo manje zastupljeni.
Tabela 96. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja u sektoru
metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti po tipu
ulagačkog projekta 2003. – 2013.
Zemlja Novi projekti Ekspanzija Kolokacija Ukupno
Njemačka 594,0 111,3 46,8 752,1
Španjolska 108,2 49,2 19,0 176,4
Mađarska 40,0 8,2 48,1
Ukupno 742,2 168,7 65,7 976,6
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Tabela 97. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji;
poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10
Zemlja Administrativna regija Broj stanovnika
Njemačka Brandenburg 2.550.200
87
Njemačka Oberbayern 4.430.706
Njemačka Unterfranken 1.314.910
Španjolska Barcelona 1.621.537
Njemačka Dusseldorf 582.222
Mađarska Budapest 1,741,041
Njemačka Stuttgart 613.392
Njemačka Berlin 3.440.441
Španjolska Madrid 3.228.359
Njemačka Darmstadt 142.191 Hrvatska Sisačko-moslavačka županija 172.439
Hrvatska Zagrebačka županija 317.606
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
Kod ovakvih projekata opet se ključnim pokazalo da su veliki gradovi i velike pokrajine magnet za
privlačenje ove vrste ulaganja. Iz tog razloga Sisačko-moslavačka županija i u ovom slučaju mora
iskoristiti prednost sinergije sa Zagrebačkom županijom i gradom Zagrebom jer u suprotnom će teško
privući ulaganja u ovaj segment. Predispozicije za projekte koji su vezani uz istraživačko-razvojnu
djelatnost u ovom sektoru postoje s obzirom da postoji metalurški fakultet, što bi se moglo smatrati
prednošću ove županije u odnosu na druge u Hrvatskoj.
Tabela 98. Pregled broja realiziranih projekata u konkurentskim zemljama u sektoru
metaloprerađivačke industrije po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj
projekata 2003. – 2013.
Zemlje Regionalna
sjedišta
Dizajn, razvoj
& testiranje
Istraživanje &
razvoj
Centri za
poslovnu podršku
Njemačka 35 26 3 4
Španjolska 10 9 3 3
Mađarska 2 2 4
Ukupno 47 37 6 11
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Njemačka je uspjela realizirati najveći broj investicijskih projekata koji donose najveću dodanu
vrijednost. Španjolska ima izbalansiran portfelj realiziranih projekata s malom prevagom na projekte
koji su vezano uz istraživanje i razvoj. S druge strane, Mađarska je većinu svojih projekata realizirala na
području centara za poslovnu podršku, koji se smatraju uslugom niže dodane vrijednosti, ali su veliki
generator zapošljavanja.
Tabela 99. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru metaloprerađivačke industrije po
emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10;
poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti
Zemlje Regionalna
sjedišta
Dizajn, razvoj
& testiranje
Istraživanje &
razvoj
Centri za
poslovnu podršku
SAD 9 11 5
Japan 9 6
Njemačka 4 6 1 1
88
Kina 7 2 2
Francuska 5 1 1
Italija 3 1 1 1
Danska 1 2 1
Engleska 1 1 1
Švedska 1 1
Indija 1 1
Ukupno 41 32 5 9
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Ukoliko se želi fokusirati na privlačenje ulaganja iz ovog segmenta, fokus opet treba staviti izvan EU-a
i to na azijsko-pacifičku regiju (Japan, Kina, Indija) i na Sjevernu Ameriku (SAD). Unutar EU-a
interesantne su države poput Njemačke, Francuske i Italije.
Grafikon 45. Motivi za ulaganja u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije
– poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti
Izvor: fDi Intelligence, 2013.
Kada se radi o uslugama dodane vrijednosti u ovom sektoru, još jednom se vidi da nizak trošak nije ono
što investitori traže jer je fokus stavljen na kvalificiranu radnu snagu i blizinu krajnjeg kupca.
Infrastruktura i poduzetnička infrastruktura su jako bitni, ali tu se primarno radi o obrazovnoj
infrastrukturi i istraživačko-razvojnoj infrastrukturi. Takva infrastruktura je bitna za privlačenje ovog
tipa ulaganja.
89
8. SWOT ANALIZA IZ PERSPEKTIVE STRANIH ULAGANJA
Snage (S)
1. Politička podrška na županijskoj razini
2. Atraktivan sustav poticaja za ulaganje u
ciljane sektore
3. Postojanje poduzetničke kulture
(tradicija u poduzetništvu, posebno u
metaloprerađivačkom sektoru)
4. Postojanje jakih gospodarskih subjekata
iz sektora elektronike i
metaloprerađivačke industrije
(SEMICRO klaster, Acciearie Bertoli
Safau (ABS), SELK)
5. Razvijen sustav obrazovanja, poseban
naglasak na metaloprerađivačku
industriju
6. Dostupnost radne snage za sektor
elektronike i sektor metaloprerađivačke
industrije za poslovnu aktivnost
proizvodnje
7. Dobar geostrateški položaj županije
8. Kvalitetna transportna infrastruktura
koja omogućava razvoj poslovanja za
poslovnu aktivnost proizvodnje
(cestovna, željeznička, blizina
aerodroma)
9. Dobro razvijena bazična poduzetnička
infrastruktura za poduzetničku
aktivnost proizvodnje u ciljanim
sektorima
Slabosti (W)
1. Niska razina poznavanja dinamike
događanja na međunarodnom tržištu i
faktora koji utječu na podizanje
konkurentnosti identificiranih sektora
2. Niska razina podrške za aktivnosti
istraživanja i razvoja vezano uz potrebe
identificiranih sektora za privlačenje
ulaganja
3. Slaba umreženost i povezanost između
ključnih igrača u sektorima elektronike i
metaloprerađivačke industrije
4. Nedovoljno razvijena sektorski
specifična poduzetnička infrastruktura,
posebno kad se radi o ulaganjima koja
su vezana uz usluge visoke dodane
vrijednosti
5. Nedostatak koordinirane, proaktivne i
ciljane politike promocije na lokalnoj i
nacionalnoj razini
6. Postojanje neusklađenosti između
ponude i potražnje radne snage za
potrebe sektora elektronike
7. Mali broj postojećih ulagača u ciljanim
sektorima
8. Nedovoljno iskorišten potencijal
SEMICRO klastera
90
Prilike (O)
1. Ulazak u EU koji omogućava dostupnost
tržištu od 500 mil. ljudi – posebno za
ulagače iz Sjeverne Amerike i azijsko-
pacifičke regije
2. Prilike za privlačenje ulaganja iz
područja aktivnosti s višom dodanom
vrijednošću iz sektora
metaloprerađivačke industrije
3. Fokus na podsektore unutar sektora
elektronike i na područja ulaganja koja
se mogu dobro uklopiti u postojeće
ulagačko okruženje, a koji su visoko
emitivni na području stranih ulaganja.
4. Prilike za privlačenje ulaganja iz država
unutar EU-a (fokus na Njemačku,
Švicarsku, Francusku i Švedsku)
5. Pasivna politika u privlačenju stranih
ulaganja od strane susjedne Zagrebačke
županije i grada Zagreba predstavlja
veliku priliku za Sisačko-moslavačku
županiju
6. Osnaživanje SEMICRO klastera kroz
razvoj istraživačko-razvojnog centra za
poluvodičku industriju
7. Blizina glavnog grada Zagreba (50 km)
omogućava dostupnost visoko
obrazovane radne snage potrebne za
privlačenje ulaganja u poslovnu
aktivnost usluga dodane vrijednosti
8. Pojavljivanje novih emitivnih tržišta,
posebno na području elektronike (Kina)
Prijetnje (T)
1. Proaktivno privlačenje ulaganja u ciljane
sektore od strane konkurencije
(Mađarska, Slovačka Republika i Češka)
2. Povećanje konkurencije za privlačenje
ulaganja u ciljane sektore od strane
država izvan EU-a (Srbija i Makedonija)
3. Ekonomska kriza unutar EU-a će
smanjiti ulaganja u ciljane sektore iz
država članica EU-a
4. Postojeća kriza na jednom od većih
emitivnih tržišta u ciljanim sektorima
(Japan)
5. Nepostojanje fokusirane politike
privlačenja ulaganja na nacionalnoj
razini
6. Nedostatak nacionalnog sektorski
specifičnog pristupa u razvoju
inovacijske politike županija
7. Ovisnost o globalnim trendovima i
promjenama na međunarodnom tržištu
8. Velika konkurencija za privlačenje
ulaganja u identificirane sektore izvan
EU-a (Kina i Indija) za određene
proizvodne aktivnosti
91
SNAGE
S1 Politička podrška na županijskoj razini
Za privlačenje stranih ulaganja izrazito je bitno da postoji pozitivna percepcija prema stranim ulagačima
u okruženju u kojem ulažu. U Sisačko-moslavačkoj županiji to možemo smatrati jednom od snaga za
županiju. Postoji razumijevanje važnosti stranih direktnih ulaganja kao kanala za povećanje efikasnosti
domaćih lokalnih poduzetnika, transfer znanja i tehnologije i prijenos novih vještina upravljanja.
Također je posebno bitan brz i efikasan prihvat novih ulagača, što se uz pomoć regionalne razvojne
agencije SIMORA može ostvariti.
S2 Atraktivan sustav poticaja za ulaganja u ciljane sektore
U analizi motiva za ulaganja u ciljane podsektore utvrđeno je da su poticaju u slučaju nekih ulaganja
dosta bitan faktor. Sustav poticaja koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj je konkurentan za
privlačenje stranih ulaganja u ciljane sektore u odnosu na konkurenciju (Mađarska, Slovačka Republika
i Češka).
S3 Postojanje poduzetničke kulture (tradicija u poduzetništvu, posebno u metaloprerađivačkom
sektoru)
Postojanje kvalificirane radne snage je izrazito bitno za privlačenje ulaganja u ciljane sektore. Stoga
postojanje baze kvalificirane radne snage na području metaloprerađivačke industrije predstavlja
prednost.
S4 Postojanje jakih gospodarskih subjekata iz sektora elektronike i metaloprerađivačke industrije
(SEMICRO klaster, Acciearie Bertoli Safau (ABS), SELK – TDK (EPC))
Postojanje ulagača koji su već uložili u Sisačko-moslavačku županiju u sektorima koji se ciljaju kod
privlačenja ulaganja predstavlja veliku prednost za novog ulagača. Posebno ako je postojeći ulagač
zadovoljan poslovnim okruženjem u kojem djeluje.
S5 Razvijen sustav obrazovanja, poseban naglasak na metaloprerađivačku industriju
Postojanje visokoobrazovne institucije (Metalurški fakultet) i strukovnih škola je ključno za privlačenje
stranih ulaganja jer takav sustav garantira dugoročnu održivost za investitora u smislu dostupnosti
radne snage.
S6 Dostupnost radne snage za sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije za
poslovnu aktivnost proizvodnje
Trenutno dostupnost radne snage traženih kvalifikacija za privlačenje ulagačkih projekata nije
problematična, posebno kada govorimo o sektoru metaloprerađivačke industrije.
S7 Dobar geostrateški položaj županije
Županija je locirana blizu glavnog grada i izuzetno dobro cestovno povezana s ostatkom Republike
Hrvatske. Blizina glavnog grada predstavlja veliku prednost za Sisačko-moslavačku županiju. Također,
županija se nalazi na dva vrlo bitna paneuropska transportna koridora (cestovni i željeznički koridor X).
92
S8 Kvalitetna transportna infrastruktura koja omogućava razvoj poslovanja za poslovnu aktivnost
proizvodnje (cestovna, željeznička, blizina aerodroma)
Analizirajući motive za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u ciljane sektore,
logistička infrastruktura predstavlja jedan od važnijih faktora za privlačenje stranih ulaganja. Dobra
cestovna povezanost i blizina aerodroma su velike prednosti za ulagača.
S9 Dobro razvijena bazična poduzetnička infrastruktura za poduzetničku aktivnost proizvodnje u
ciljanim sektorima
Dobro razvijena poduzetnička infrastruktura u obliku poduzetničkih zona je jako bitna za privlačenje
ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u ciljanim sektorima. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji
nekoliko poduzetničkih zona koje su spremne prihvatiti strane ulagače (Sisak, Novska i Jasenovac).
SLABOSTI
W1 Niska razina poznavanje dinamike događanja na međunarodnom tržištu i faktora koji utječu na
podizanje konkurentnosti identificiranih sektora
Izrazito je važno da se upoznaju sektor, ulagači i motivi ulaganja, kako bi se mogle pripremiti ciljane
prezentacije za ulagače. Samom izradom strategije privlačenja ulaganja upoznat će se bolje motivi za
ciljano privlačenje ulaganja u sektore koji su odabrani, kao i dinamika na tržištu.
W2 Niska razina podrške za aktivnosti istraživanja i razvoja vezano uz potrebe identificiranih sektora
za privlačenje ulaganja
Ukoliko se planira privlačiti ulaganja u aktivnosti koje su vezane uz usluge s posebnim naglaskom na
usluge visoke dodane vrijednosti i za podsektore koji su izrazito visokotehnološki, poput podsektora
poluvodičke industrije, ovo područje je jako bitno. Iz tog razloga potrebno je krenuti u razvoj
istraživačko-razvojne infrastrukture koja će biti na raspolaganju potencijalnim ulagačima.
W3 Slaba umreženost i povezanost između ključnih igrača u sektoru elektronike i
metaloprerađivačke industrije
Klasteri i povezanost ključnih igrača u ciljanim sektorima često znaju biti bitan faktor za privlačenje
stranih direktnih ulaganja, posebno u trenutku kad ulagač mora donijeti završnu odluku. Iz tog razloga
bilo bi dobro da se dobro upozna situacija i u susjednim županijama u vezi s ciljanim sektorima, kako
bi se ulagaču moglo dati više informacija o kritičnoj masi poduzetnika aktivnih u ciljanim sektorima.
W4 Nedovoljno razvijena sektorski specifična poduzetnička infrastruktura, posebno kad se radi o
ulaganjima koja su vezana zuz usluge visoke dodane vrijednosti
U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji zadovoljavajuća poduzetnička infrastruktura koja je vezana za
obavljanje proizvodne aktivnosti, dok s druge strane poduzetnička infrastruktura koja bi zadovoljila
potrebe ulagača u usluge visoke dodane vrijednosti praktično ne postoji (tehnološki parkovi, moderne
poslovne zgrade i istraživačko-razvojna infrastruktura).
93
W5 Nedostatak koordinirane, proaktivne i ciljane politike promocije na lokalnoj i nacionalnoj razini
Većinom se politika promocije ulaganja provodi na reaktivan način tako da se čekaju upiti ulagača. Na
taj način se ne mogu na planski način privlačiti ulagači iz sektora koji se ciljaju. Provođenjem ove
strategije krenulo bi se u proaktivno privlačenje stranih ulaganja.
W6 Postojanje neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage za potrebe sektora
elektronike
Veliki problem za privlačenje ulaganja može biti nedostatak kvalificirane radne snage. Taj nedostatak
se djelomično može kompenzirati dovođenjem potrebne radne snage iz susjednih županija. Blizina
Zagrebačke županije i grada Zagreba su izrazito velika prednost ove županije u odnosu na neke druge
u Republici Hrvatskoj.
W7 Mali broj postojećih ulagača u ciljanim sektorima
Često ulagači ne vole biti pioniri u određenom ulagačkom okruženju. Iz tog razloga ovaj nedostatak se
može pokušati riješiti na način da se županija prezentira iz šire perspektive, uzimajući u obzir susjedne
županije. Također treba probati iskoristiti potencijal postojećih ulagača (APPLIED CERAMICS, TDK-EPC
i Acciearie Bertoli Safau (ABS)).
W8 Nedovoljno iskorišten potencijal SEMICRO klastera
Osnivanje SEMICRO klastera predstavlja dobru bazu za daljnji razvoj poluvodičke industrije u Republici
Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. No same aktivnosti klastera trebaju biti kontinuirane i trebalo
bi ih dodatno potaknuti na razini županije uz pomoć ulagača Applied Ceramicsa i TDK-EPC-a.
PRILIKE
O1 Ulazak u EU, koji omogućava dostupnost tržištu od 500 mil. ljudi – posebno za ulagače iz Sjeverne
Amerike i azijsko-pacifičke regije
Ova činjenica može biti interesantna posebno za ulagače koji nisu iz EU-a jer se ulagačima iz Sjeverne
Amerike i azijsko-pacifičke regije pružaju mogućnosti da iz Sisačko-moslavačke županije bez bilo kakvih
ograničenja servisiraju tržište EU-a. O2 Prilike za privlačenje ulaganja iz područja aktivnosti s višom dodanom vrijednošću iz sektora
metaloprerađivačke industrije
S obzirom da postoji relativno veliki interes ulagača za ulaganja u taj segment metaloprerađivačke
industrije, ovo može biti prava prilika za Sisačko-moslavačku županiju. Prednost je blizina grada
Zagreba i postojanje Metalurškog fakulteta u Sisku.
O3 Fokus na podsektore unutar sektora elektronike i na područja ulaganja koja se mogu dobro
uklopiti u postojeće ulagačko okruženje (APPLIED CERAMICS i SELK), i koja su visoko emitivna na
području stranih ulaganja
94
Ova strategija je identificirala visoko emitivna područja za privlačenje stranih direktnih ulaganja u
sektor elektronike. Ovdje postoji posebna prilika za privlačenje ulaganja iz podsektora proizvodnje
elektroničkih komponenti, proizvodnje uredskih uređaja, poluvodičke industrije i proizvodnje
autodijelova.
O4 Prilike za privlačenje ulaganja iz država unutar EU-a (fokus na Njemačku, Švicarsku, Francusku i
Švedsku)
Na temelju analize emitivnih regija identificirana je velika prilika za privlačenje ulaganja i iz samih
zemalja EU-a koje su izrazita emitivna tržišta te sele ili dio svoje proizvodnog procesa, ili dio aktivnosti
koje su vezane za usluge na područja gdje postoji plodno tlo za razvoj tih aktivnosti.
O5 Pasivna politika u privlačenju stranih ulaganja od strane susjedne Zagrebačke županije
predstavlja veliku mogućnost za Sisačko-moslavačku županiju
Pasivan fokus u privlačenju ulaganja imaju Zagrebačka županija i grad Zagreb, tako da tu Sisačko-
moslavačka županija može tražiti svoju priliku kroz sinergiju koja može biti stvorena kako bi se privukli
ulagači u ciljane sektore.
O6 Osnaživanje SEMICRO klastera kroz razvoj istraživačko-razvojnog centra za poluvodičku
industriju
Kroz realizaciju jednog ovakvog istraživačko-razvojnog centra kreirala bi se prilika za privlačenje
ulaganja iz podsektora poluvodičke industrije, koji je izrazito visokotehnološki i samim time kapitalno
intenzivan.
O7 Blizina glavnog grada Zagreba (50 km) omogućava dostupnost visoko obrazovane radne snage
potrebne za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti
Iz perspektive dostupnosti kvalificirane radne snage, blizina glavnog grada predstavlja priliku za
Sisačko-moslavačku županiju kroz prezentaciju županijskih potencijala u širem smislu od
administrativnih granica same županije.
O8 Pojavljivanje novih emitivnih tržišta, posebno na području elektronike (Kina)
Prilika leži i u brzo rastućim ekonomijama poput Kine jer se identificirani podsektori polako razvijaju na tim
tržištima, tako da se ta tržišta pretvaraju iz isključivo receptivnih u emitivne regije.
PRIJETNJE
T1 Proaktivno privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane konkurencije (Mađarska, Slovačka
Republika i Češka)
Države koje su konkurencija su izrazito proaktivne u svojem marketinškom nastupu, tako da u tom
segmentu postoji prijetnja da će te države doći prije do novih ulagača od Sisačko-moslavačke županije.
95
T2 Povećanje konkurencije za privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane država izvan EU-a
(Srbija i Makedonija)
Srbija i Makedonija su aktivne u privlačenju ulaganja i djelomično ciljaju i podsektore koje cilja i sama
Sisačko-moslavačka županija. Zbog proaktivnije politike u privlačenju ulaganja iz obje države, postoji
mogućnost da će se neki ulagači koji ne gledaju isključivo potencijal tržišta odlučiti za ulaganje u Srbiju
ili Makedoniju.
T3 Ekonomska kriza unutar EU-a će smanjiti ulaganja u ciljane sektore iz država članica EU-a
Neke države unutar EU-a koje su izrazito emitivne mogle bi smanjiti ulaganja u ciljane sektore. No
identificirane države koje se smatraju emitivnim regijama unutar EU-a ne smatraju se državama
članicama u krizi (npr. Njemačka i Švedska).
T4 Nemogućnost izlaska iz krize na jednom od većih emitivnih tržišta u ciljanim sektorima (Japan)
Japan je izrazito jaka emitivna regija u ciljanim sektorima i iz tog razloga, ukoliko bi se postojeća
gospodarska kriza produžila, postoji opasnost da će se smanjiti i ulaganja japanskih poduzeće u EU-u.
T5 Nepostojanje fokusirane politike privlačenja ulaganja na nacionalnoj razini
Na nacionalnoj razini još uvijek ne postoji fokusirani ciljani pristup privlačenju ulaganja, tako da se ne
može kreirati sinergija u privlačenju ulaganja između regionalne i nacionalne razine. Pomaci na bolje
su napravljeni ponovnim osnivanjem nacionalne agencije za privlačenje ulaganja, ali još uvijek
nedostaju pravi fokus i strategija.
T6 Nedostatak nacionalnog sektorski specifičnog pristupa u razvoju inovacijske politike županija
Na nacionalnoj razini se razvijaju strateški dokumenti koji bi trebali dati smjernice daljnjeg razvoja
inovacijske politike na razini županija. Ukoliko ne postoje jasne smjernice s nacionalne razine, teško će
biti privući visoko tehnološka ulaganja, posebno u aktivnosti koje su vezane uz usluge visoke dodane
vrijednosti.
T7 Ovisnost o globalnim trendovima i promjenama na međunarodnom tržištu
Izrazito promjenljiva gospodarska situacija na globalnoj razini može značajnije utjecati na daljnji razvoj
područja stranih direktnih ulaganja te utjecati na trendove.
T8 Velika konkurencija za privlačenje ulaganja u identificirane sektore izvan EU-a (Kina i Indija) za
određene proizvodne aktivnosti
Neki ulagački projekti su globalnog karaktera i traže lokacije s kojih će pokrivati cijeli svijet. Ukoliko se
Republika Hrvatska nađe u takvoj konkurenciji, Kina i Indija predstavljaju veliku konkurenciju s obzirom
na nisku cijenu radne snage i potencijal domaćeg tržišta.
96
9. CILJEVI PRIVLAČENJA STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U
ŽUPANIJU
Slika 2. Hijerarhija ciljeva vezanih za strana direktna ulaganja
9.1. GOSPODARSKI CILJEVI
Sisačko-moslavačka županija je u sklopu strategije razvoja županije 2011. – 2014. definirala nekoliko
strateških mjera koje su namijenjene razvoju poduzetničke infrastrukture i ostatka poduzetničkog
okruženja, kako bi postala atraktivna županija za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Marketinška
strategija privlačenja stranih ulaganja se naslanja na ciljeve županijske razvojne strategije i to posebno
u području ostvarenja strateških ciljeva:
- CILJ 1. UČINKOVITO UPRAVLJANJE RAZVOJEM I RAZVOJNIM RESURSIMA
- CILJ 2. RAZVOJ KONKURENTNOG I DRUŠTVENO ODGOVORNOG GOSPODARSTVA
Za razvoj Sisačko-moslavačke županije odabrana su dva sektora s pripadajućim podsektorima koji se
smatraju bitnima za razvoj županije. Konkretno, radi se o sektorima elektroničke industrije i
metaloprerađivačke industrije. Privlačenje ulaganja u ova dva visoko atraktivna sektora bi na razini
županije trebalo dovesti do ostvarenja sljedećih županijskih ciljeva:
OPĆI CILJEVI
1. Poboljšati investicijsku klimu kroz izgradnju poduzetničke infrastrukture, osigurati
konkurentne poticaje i koordinirati važne sudionike uključene u proces privlačenja ulaganja
Ciljevi razvojne strategije Sisačko-moslavačke
županije 2011. - 2014.
Specifični ciljevi privlačenja ulaganja
Marketinški ciljevi privlačenja ulaganja
97
2. Bolja iskorištenost resursa županije (zemljišta/nekretnine, radna snaga…) kroz privlačenje
ulaganja u sektore industrije (metaloprerađivačka i elektronička), ali u skladu s politikom
održivog razvoja i zaštitom okoliša
3. Unaprijediti sustav razvoja ljudskih resursa s fokusom na potrebe za kadrovima unutar dva
identificirana sektora
4. Efekt multiplikatora na lokalno gospodarstvo, uzimajući u obzir transfer znanja i suradnju kao
ključne pokretače gospodarskog rasta
5. Povećanje izvoza, kao i prihoda za lokalnu i regionalnu zajednicu
6. Povećanje zapošljavanja kao rezultat novih investicija
Tabela 100. Specifični ciljevi privlačenja ulaganja u ciljane sektore4
KRATKOROČNI CILJEVI (2014.)
SREDNJOROČNI CILJEVI (2014. – 2017.)
DUGOROČNI CILJEVI (2014. – 2020.)
Broj novih greenfield ulagača – proizvodnja
2 6 14
Broj novih greenfield ulagača – usluge dodane vrijednosti
0 2 6
Vrijednost ulaganja 60 milijuna EUR 300 milijuna EUR 800 milijuna EUR
Broj otvorenih radnih mjesta kroz ulaganja
500 2000 4000
9.2. MARKETINŠKI CILJEVI – FOKUS PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI
Ostvarenje marketinških ciljeva se očekuje kroz realizaciju akcijskog plana marketinške strategije.
Kumulativno bi se trebali ostvariti sljedeći rezultati:
Tabela 101. Marketinški ciljevi za privlačenje ulaganja
2014. 2015. 2016.
Ciljati investitore 375 350 350 Ostvariti komunikaciju s
investitorima 105 100 100
Dogovoriti sastanke s ulagačima
38 36 36
Organizirati outreach kampanju
3 4 4
Organizirati posjet lokaciji (eng. site visit)
4 6 6
4Ciljevi prikazuju donesene odluke o ulaganjima koja će u konačnici donijeti navedene rezultate. Ova ulaganja
se u pravilu neće ostvariti u istoj godini u kojoj je donesena odluka o ulaganju.
98
10. EMITIVNE REGIJE ZA CILJANO PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA
a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA
SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)
SREDNJOROČNI FOKUS
(2014. – 2017.)
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)
SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE
ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
PODSEKTOR PROIZVODNJE
UREDSKIH UREĐAJA
PODSEKTOR POLUVODIČKE
INDUSTRIJE
SEKTOR ELEKTRONIKE PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –
ELEKTRONIKA
PROIZVODNJA STROJEVA ZA
POLUVODIČKU INDUSTRIJU
SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE
INDUSTRIJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
STROJEVA, OPREME I ALATA
PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –
METAL
b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)
SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.)
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)
SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
STROJEVA, OPREME I ALATA
SEKTOR ELEKTRONIKE
PODSEKTOR PROIZVODNJE
ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
PODSEKTOR POLUVODIČKE
INDUSTRIJE
SEKTOR ELEKTRONIKE
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH
UREĐAJA
Fokus strategije privlačenja ulaganja je na dva ključna sektora i dvije ključne poslovne aktivnosti,
poslovnu aktivnost proizvodnje i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti. Pri identificiranju regija
koje bi mogle biti interesantne za ciljanje marketinškim aktivnostima uzeti su u obzir ključni podsektori
kako bi se došlo do najboljih opcija za provođenje marketinških aktivnosti. Marketinška strategija ima
kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, tako da su ti ciljevi uzeti u obzir pri planiranju aktivnosti
i odabiru emitivnih ulagačkih regija (identifikacija najboljeg marketinškog miksa).
99
10.1. EMITIVNE REGIJE – KRATKOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014.)
Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane
najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana
direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir kratkoročni marketinški fokus, pokazalo se da su
najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće:
a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA
PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA
BADEN-WÜRTTEMBERG
NIZOZEMSKA ZAPADNA NIZOZEMSKA
JUŽNA NIZOZEMSKA
ENGLESKA JUGOISTOČNA ENGLESKA
NORVEŠKA NORVEŠKA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE WISCONSIN
NEW JERSEY
CONNECTICUT
FLORIDA
CALIFORNIA
KANADA ONTARIO
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
JUŽNA KOREJA SEOUL
GYEONGGI
TAJVAN TAIPEI
HSINCHU
REPUBLIKA SINGAPUR SINGAPUR
100
PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA
BADEN-WÜRTTEMBERG
DONJA SASKA
FRANCUSKA ILE-DE-FRANCE
EST (FR)
ITALIJA PIEMONTE
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE MICHIGAN
INDIANA
KANADA ONTARIO
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
CHUBU
JUŽNA KOREJA HOSEO
PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA
BADEN-WÜRTTEMBERG
HESSEN
FRANCUSKA ILE-DE-FRANCE
AUSTRIJA ZAPADNA AUSTRIJA
ISTOČNA AUSTRIJA
ŠVICARSKA ŠVICARSKA
ŠVEDSKA ŠVEDSKA
DANSKA DANSKA
101
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE TEXAS
CONNECTICUT
ILLINOIS
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
BADEN-WÜRTTEMBERG
SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA
ŠVICARSKA ŠVICARSKA
FRANCUSKA ILE-DE-FRANCE
ŠVEDSKA ŠVEDSKA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE TEXAS
NEW JERSEY
CONNECTICUT
OHIO
CALIFORNIA
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
CHUBU
JUŽNA KOREJA SEOUL
102
10.2. EMITIVNE REGIJE – SREDNJOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. –
2017.)
Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane
najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana
direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir srednjoročni marketinški fokus, pokazalo se da su
najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće:
a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE TEXAS
CALIFORNIA
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
JUŽNA KOREJA SEOUL
TAJVAN TAIPEI
KINA JILIN
JIANGSU
HONG KONG
PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – METAL
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
BADEN-WÜRTTEMBERG
SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA
DONJA SASKA
ITALIJA PIEMONTE
LOMBARDIA
FRANCUSKA ILE-DE-FRANCE
CENTRE-EST (FR)
ŠVEDSKA ŠVEDSKA
103
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE MICHIGAN
NEW YORK
OHIO
KANADA ONTARIO
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
CHUBU
JUŽNA KOREJA SEOUL
b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
BADEN-WÜRTTEMBERG
NIZOZEMSKA ZAPADNA NIZOZEMSKA
FRANCUSKA ILE-DE-FRANCE
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE WISCONSIN
MASSACHUSETTS
CONNECTICUT
NEW YORK
CALIFORNIA
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
JUŽNA KOREJA SEOUL
104
PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE TEXAS
CONNECTICUT
NEW YORK
CALIFORNIA
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
TAJVAN TAIPEI
KINA HONG KONG
GUANGDONG
10.3. EMITIVNE REGIJE – DUGOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. –
2020.)
Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane
najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana
direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir dugoročni marketinški fokus, pokazalo se da su
najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće:
a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA
PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
ŠVICARSKA ŠVICARSKA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE FLORIDA
ARIZONA
IDAHO
CALIFORNIA
105
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
KANSAI
PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
BADEN-WÜRTTEMBERG
ŠVICARSKA ŠVICARSKA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE ARIZONA
CALIFORNIA
b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI
PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE
EUROPA
ZEMLJA REGIJA
NJEMAČKA BAVARSKA
ŠVICARSKA ŠVICARSKA
SJEVERNA AMERIKA
ZEMLJA REGIJA
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE TEXAS
ARIZONA
NEW YORK
CALIFORNIA
AZIJA PACIFIK
ZEMLJA REGIJA
JAPAN KANTO
106
10.4. EMITIVNE REGIJE – PREPORUKA ZA NAJBOLJI MARKETINŠKI MIKS
PO REGIJAMA
Pri utvrđivanju najvećih potencijala koji bi mogli generirati najveći povrat na uložena sredstva kroz
marketinške aktivnosti, uzete su u obzir sve emitivne regije koje su aktivne kao ulagačke regije po
ciljanim podsektorima. Na razini TOP 30 regija napravljena je analiza po broju novostvorenih radnih
mjesta i visini kapitalnih ulaganja. Na taj način se došlo do rezultata koji pokazuju da ako se Sisačko-
moslavačka županija fokusira na predložene podsektore, najjače emitivne regije u Europi su u
Njemačkoj (pokrajine Bavarska, Baden Wurtenberg, Sjeverna Vestfalija i Donja Saska), Francuskoj
(pokrajina Ile de France), Švicarska i Švedska. U azijsko-pacifičkoj regiji fokus bi trebao biti na Japanu
(pokrajine Kanto i Kansai), Južnoj Koreji (Seoul) i Tajvanu (Taipei). U Sjevernoj Americi jake regije na
koje bi trebalo staviti fokus marketinških aktivnosti su Sjedinjene Američke Države (države Kalifornija,
Michigan, Teksas i Florida) i Kanada (država Ontario).
Grafikon 46. Emitivne regije po broju otvorenih novih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Emitivne regije po broju radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja
Kapitalna ulaganja Broj novostvorenih poslova
Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.
KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
Uzimajući u obzir fokus na podsektore prema ročnosti, najveći sinergijski efekt se stvara ako se fokus
u prvoj godini marketinških aktivnosti stavi na ovih 15 regija jer te regije za privlačenje ulaganja ciljaju
najveći broj podsektora koje cilja i Sisačko-moslavačka županija. U prvoj godini marketinških aktivnosti
najveći povrat na uloženo bi se mogao generirati fokusirajući se u Europi na Njemačku (Bavarska,
Baden Wurtenberg i Sjeverna Vestfalija), Francusku (Ile-de-France), Švicarsku i Švedsku. Drugi važan
fokus je izvan EU-a na azijsko-pacifičkoj regiji i to na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai) i Južnoj Koreji
(Seoul). Treći bitan fokus je na Sjevernoj Americi (Kalifornija, Teksas i Ontario).
107
Tabela 102. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim
podsektorima Sisačko-moslavačke županije – kratkoročni fokus
Emitivna regija Broj poduzeća
Ukupno podsektora
Kratkoročno podsektora
(2014.)
Srednjoročno podsektora
(2014. – 2017.)
Dugoročno podsektora
(2014. – 2020.)
Bayern 149 9 4 2 3
Kanto 232 8 4 4 2
Baden-Wurttemberg 180 7 4 2 1
Kansai 72 7 4 2 1
Nordrhein-Westfalen 144 5 4 1 0
Ile-de-France 78 5 3 2 0
California 165 8 2 3 3
Switzerland 145 5 2 0 3
Texas 53 5 2 2 1
Seoul 46 5 2 3 0
Sweden 118 3 2 1 0
Chubu 92 3 2 1 0
Ontario 48 3 2 1 0
New Jersey 28 2 2 0 0
Vlaams Gewest 34 2 2 0 0
Florida 21 2 1 0 1
Taipei 34 3 1 2 0
SREDNJOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
Uzimajući u obzir srednjoročni fokus ciljanja privlačenja stranih direktnih ulaganja, fokus se malo
mijenja te s Europe prelazi na azijsko-pacifičku regiju i Sjevernu Ameriku. Iako Europa i dalje ostaje
važna, posebno regije u Njemačkoj i Francuskoj, fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na azijsko-
pacifičkoj regiji i to na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai), Južnoj Koreji (Seoul) i Tajvanu (Taipei). U
Sjevernoj Americi fokus bi trebao biti na Kaliforniji, New Yorku i Teksasu.
Tabela 103. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim
podsektorima Sisačko-moslavačke županije – srednjoročni fokus
Emitivna regija Broj poduzeća
Ukupno sektora
Kratkoročno (2014.)
Srednjoročno (2014. – 2017.)
Dugoročno (2014. – 2020.)
Kanto 232 8 4 4 2
California 165 8 2 3 3
Seoul 46 5 2 3 0
New York 50 4 0 3 1
Bayern 149 9 4 2 3
Baden-Wurttemberg 180 7 4 2 1
Kansai 72 7 4 2 1
Ile-de-France 78 5 3 2 0
Texas 53 5 2 2 1
108
Taipei 34 3 1 2 0
Nordrhein-Westfalen 144 5 4 1 0
Sweden 118 3 2 1 0
Chubu 92 3 2 1 0
Ontario 48 3 2 1 0
Michigan 70 2 1 1 0
West-Nederland 45 2 1 1 0
Wisconsin 37 2 1 1 0
DUGOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
Dugoročni fokus opet stavlja u igru Europu i to posebno Njemačku i Švicarsku. Sjeverna Amerika, preko
država Kalifornije, New Yorka, Teksasa i Floride predstavlja najveći potencijal. U Aziji opet Japan
prednjači kao interesantna emitivna regija i to regije Kanto i Kansai.
Tabela 104. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa
strateškim podsektorima Sisačko-moslavačke županije – dugoročni fokus
Emitivna regija Broj poduzeća
Ukupno sektora
Kratkoročno (2014.)
Srednjoročno (2014. – 2017.)
Dugoročno (2014. – 2020.)
California 165 8 2 3 3
Bayern 149 9 4 2 3
Switzerland 145 5 2 0 3
Kanto 232 8 4 4 2
New York 50 4 0 3 1
Baden-Wurttemberg 180 7 4 2 1
Kansai 72 7 4 2 1
Texas 53 5 2 2 1
Florida 21 2 1 0 1
Seoul 46 5 2 3 0
Ile-de-France 78 5 3 2 0
Taipei 34 3 1 2 0
Nordrhein-Westfalen 144 5 4 1 0
Sweden 118 3 2 1 0
Chubu 92 3 2 1 0
Ontario 48 3 2 1 0
Michigan 70 2 1 1 0
109
11. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE 2014. – 2016.
Na razini implementacije strategije aktivnosti će biti podijeljene prema vrsti aktivnosti i vremenu kada
trebaju biti implementirane. Planirane su tri vrste aktivnosti koje će imati za potrebu osiguranje
financijskih sredstava za implementaciju. Aktivnosti će biti podijeljene na aktivnost ciljanja i
kontaktiranja investitora u ciljanom podsektoru te pripreme adekvatnih marketinških materijala,
organizaciju outreach kampanja i međunarodne PR te marketinške aktivnosti.
a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima
Aktivnosti
Direktni mailing i kampanja direktnog kontaktiranja telefonom Identificirati osobe u dijaspori koje su dobro umrežene s poslovnim svijetom Kontaktirati postojeće investitore na razini Sisačko-moslavačke županije i na razini Republike Hrvatske putem aktivnosti postprodajne usluge (after-care usluga)
Predložen je fokus ciljanja i kontaktiranja ulagača u emitivnim regijama sukladno ciljanim sektorima.
Svake godine bi fokus marketinških aktivnosti do 2016. godine bio vezan uz ciljana emitivna tržišta koja
stvaraju najbolji marketinški miks ako se uzmu u obzir ciljani sektori. Fokusiranjem na predložene regije
može se ostvariti najbolji rezultat u privlačenju stranih ulaganja.
KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
Tabela 105. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2014.
2014.
Q1 Q2 Q3 Q4
Bavarska Kanto Švicarska Kanto
Baden-Wurttemberg Kansai Kansai
Sjeverna Rajna Vestfalija Seoul Seoul
Chubu Taipei
SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) – TOP 15 REGIJA
Tabela 106. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2015.
2015.
Q1 Q2 Q3 Q4
New York Kalifornija Baden-Wurttemberg
Bavarska
Michigan Texas Sjeverna Rajna Vestfalija
Švicarska
Wisconsin Zapadna Nizozemska
Ontario
DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) – TOP 15 REGIJA
110
Tabela 107. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2016.
2016.
Q1 Q2 Q3 Q4
Kalifornija Kanto Bavarska Švicarska
Teksas Kansai Baden-Wurttemberg
Švedska
Florida Sjeverna Rajna Vestfalija
Fokusiranjem na regije trebali bi se ostvariti sljedeći rezultati po godinama kako bi se mogli realizirati
predloženi marketinški ciljevi te organizirati outreach kampanje koje bi trebale rezultirati posjetima
ulagača.
Tabela 108. Očekivani rezultati direktnog kontaktiranja tvrtki u ciljanim regijama – 2014. – 2017.
2014.
Q1 Q2 Q3 Q4
Ukupno moguće kontaktirati 473 442 145 205
Ciljati 150 100 50 75
Ostvariti komunikaciju 40 30 15 20
Dogovoriti sastanke 15 10 5 8
2015.
Q1 Q2 Q3 Q4
Ukupno moguće kontaktirati 384 218 369 294
Ciljati 100 75 100 75
Ostvariti komunikaciju 30 20 30 20
Dogovoriti sastanke 10 8 10 8
2016.
Q1 Q2 Q3 Q4
Ukupno moguće kontaktirati 239 304 473 263
Ciljati 75 100 150 75
Ostvariti komunikaciju 20 30 40 20
Dogovoriti sastanke 8 10 15 8
b. Organizacija outreach kampanja
Ukupno bi trebalo odraditi 11 outreach kampanja do kraja 2016. godine, sukladno predloženom
planu, kako bi se ostvarili kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi.
111
EUROPA 5
SJEVERNA AMERIKA 3
AZIJA-PACIFIK 3
UKUPNO 11
KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
2014.
Q1 Q2 Q3 Q4
Outreach Europa 1 Outreach Azija 1 Outreach Europa 2
Bavarska Kanto Sjeverna Rajna Vestfalija
Baden-Wurttemberg Kansai Švicarska
Chubu
Seoul
7 dana 14 dana 10 dana
SREDNJOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
2015.
Q1 Q2 Q3 Q4
Outreach Azija 2 Outreach Sjeverna Amerika 1 Outreach Sjeverna Amerika 2 Outreach Europe 3
Kanto New York Kalifornija Zapadna Nizozemska
Kansai Michigan Teksas Sjeverna Rajna Vestfalija
Seoul Wisconsin
Taipei Ontario
14 dana 14 dana 10 dana 7 dana
DUGOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA
2016.
Q1 Q2 Q3 Q4
Outreach Europa 4 Outreach Sjeverna Amerika 3 Outreach Azija 3 Outreach Europa 5
Baden-Wurttemberg Kalifornija Kanto Bavarska
Bavarska Teksas Kansai Baden-Wurttemberg
Švicarska Florida
10 dana 14 dana 10 dana 7 dana
112
c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških
materijala
Aktivnosti
Web-marketing
Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganja PR aktivnosti Konferencije / Radionice / Sajmovi
Web-marketing
Broj Godina Kvartal Vrsta podaktivnosti
1 2014. 1. KVARTAL Ažuriranje web stranice na engleskom jeziku – redizajn i ažuriranje
2 2014. 2. – 4. KVARTAL
Marketing na društvenim mrežama (angažman stručnjaka za socijalni marketing i za optimizaciju web stranice na tražilicama)
3 2014. 3. KVARTAL Izrada newslettera na engleskom jeziku
4 2014. 4. KVARTAL Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn
5 2015. 1. KVARTAL Ažuriranje web stranice na njemačkom jeziku
6 2015. 1. – 4. KVARTAL Marketing na društvenim mrežama – održavanje
7 2015. 3. KVARTAL Izrada newslettera na njemačkom jeziku
8 2015. 1. – 4. KVARTAL Promocija putem socijalnih mreža – fokus na LinkedIn
9 2015. 1. – 4. KVARTAL Google AdWords kampanje
10 2016. 1. – 4. KVARTAL Marketing na društvenim mrežama – održavanje
11 2016. 1. – 4. KVARTAL Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn
12 2016. 1. – 4. KVARTAL Google AdWords kampanje
Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganjana na njemačkom i
engleskom jeziku– tiskana, digitalna verzija sa CD/USB varijantom
Broj Godina Kvartal Vrsta podaktivnosti
1 2014. 1. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti – do 8 stranica
2 2014. 2. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata – do 8 stranica
113
3 2014. 3. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektore vezane uz aktivnosti usluga dodane vrijednosti – do 8 stranica
4 2014. 4. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje uredskih uređaja – do 8 stranica
5 2015. 1. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje autodijelova od metala – do 8 stranica
6 2015. 2. – 3. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor poluvodičke industrije – do 8 stranica
PR aktivnosti
Broj Godina Kvartal Vrsta podaktivnosti
1 2014./2015./2016. 1. – 4. KVARTAL PR u Hrvatskoj
2 2014./2015./2016. 1. – 4. KVARTAL Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama
Konferencije / Radionice / Sajmovi
Broj Godina Kvartal Vrsta podaktivnosti
1 2014./2015./2016. 2. KVARTAL Međunarodna konferencija o stranim ulaganjima u županiji
2 2014./2015./2016. 2. KVARTAL Promocija u sklopu sajma u Njemačkoj (Hannover) – Industrial Automation – 7. 4. 2014. – 11. 4. 2014.
3 2014./2016. 2. KVARTAL Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) AUTOMATICA – 3. 6. 2014. – 6. 6. 2014.
5 2016. 3. KVARTAL Promocija na sajmu u Njemačkoj AUTOMECANICA (Frankfurt) – 16. 9. 2014. – 20. 9. 2014.
6 2014./2015./2016. 4. KVARTAL Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) – Productronica i Electronica – 11. 11. 2014. – 14. 11. 2014.
7 2015./2016. 3. KVARTAL Promocija na sajmu SEMICON Europe –Dresden – Listopad
114
12. PRORAČUN ZA PROVEDBU
a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima
Godina Vrsta troška Detalji o troškovima/Količina
Vrijednost troška
2014./2015./2016.
Direktni mailing i kampanja direktnog kontaktiranja telefonom
Telefon/Skype/VoiP kontaktiranje. Trošak slanja pošte i telefona/Internet trošak.
1.500 EUR/GODIŠNJE
2014./2015./2016.
Kontaktirati postojeće investitore na razini Sisačko-moslavačke županije i na razini Republike Hrvatske putem aktivnosti postprodajne usluge (after-care usluga)
Telefon/Skype/VoiP kontaktiranje. Trošak slanja pošte i telefona/Internet trošak.
500 EUR/GODIŠNJE
Ukupno 6.000 EUR
b. Organizacija outreach kampanja – kalkulacija na bazi putovanja tri osobe
Godina Vrsta troška Način putovanja Vrijednost troška
Q2 2014. Outreach Europa 1 Osobni automobil 3.770 EUR
Q3 2014. Outreach Azija 1 Avion/Vlak/Taksi/Gradski
prijevoz 13.280 EUR
Q4 2014. Outreach Europa 2 Avion/Najam automobila 7.070 EUR
Q1 2015. Outreach Sjeverna
Amerika 1 Avion/Najam automobila 10.250 EUR
Q2 2015. Outreach Sjeverna
Amerika 2 Avion/Najam automobila 13.150 EUR
Q3 2015. Outreach Azija 2 Avion/Vlak/Taksi/Gradski
prijevoz 15.070 EUR
Q4 2015. Outreach Europa 3 Osobni automobil 6.640 EUR
Q1 2016. Outreach Europa 4 Avion/Najam automobila 7.070 EUR
Q2 2016. Outreach Sjeverna
Amerika 2 Avion/Najam automobila 12.850 EUR
Q3 2016. Outreach Azija 2 Avion/Vlak/Taksi/Gradski
prijevoz 9.340 EUR
Q4 2016. Outreach Europa 5 Osobni automobil 3.770 EUR
Ukupno 102.260 EUR
115
Tabela 109. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2014. godina
2014.
Q2 Q3 Q4
Outreach Europa 1 Outreach Azija 1 Outreach Europa 2
Dnevnica 1.470 EUR 2.730 EUR 2.100 EUR
Putovanje 320 EUR 4.800 EUR 1.950 EUR
Smještaj 2.100 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR
Prijevoz, cestarine,
putno osiguranje,
rent a car, vlak, visa
1.400 EUR 1.750 EUR 1.220 EUR
Ukupno 5.290 EUR 13.480 EUR 8.270 EUR
Tabela 110. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2015. godina
2015.
Q1 Q2 Q3 Q4
Outreach Sjeverna
Amerika 1
Outreach Sjeverna
Amerika 2
Outrach
Azija 2
Outreach
Europe 3
Dnevnica 2.250 EUR 3.150 EUR 2.730 EUR 1.470 EUR
Putovanje 4.500 EUR 5.100 EUR 6.750 EUR 2.250 EUR
Smještaj 3.000 EUR 4.200 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR
Prijevoz, cestarine,
putno osiguranje, rent
a car, vlak, visa
1.050 EUR 1.400 EUR 1.590 EUR 1.120 EUR
Ukupno 10.800 EUR 13.850 EUR 15.270 EUR 7.840 EUR
116
Tabela 111. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2016. godina
2016.
Q1 Q2 Q3 Q4
Outreach Europa 4 Outreach Sjeverna
Amerika 3
Outreach
Azija 3
Outreach
Europa 5
Dnevnica 2.100 EUR 3.150 EUR 1.950 EUR 1.470 EUR
Putovanje 1.950 EUR 4.800 EUR 3.300 EUR 320 EUR
Smještaj 3.000 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR 2.100 EUR
Prijevoz, cestarine,
putno osiguranje,
rent a car, vlak, visa
1.220 EUR 1.400 EUR 1.290 EUR 1.400 EUR
Ukupno 8.270 EUR 13.550 EUR 9.540 EUR 5.290 EUR
c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških
materijala
c1. Web-marketing
Godina Vrsta troška Detalji o troškovima/Količina
Vrijednost troška
2014.
Ažuriranje web stranice na engleskom jeziku – redizajn i ažuriranje
1 1.000 EUR
2014.
Marketing na društvenim mrežama (angažman stručnjaka za socijalni marketing i za optimizaciju web stranice na tražilicama)
1 2.000 EUR
2014. Izrada newslettera na engleskom jeziku
1 500 EUR
2014. Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn
1 kampanja 500 EUR
117
Godina Vrsta troška Detalji o troškovima/Količina
Vrijednost troška
2015. Ažuriranje web stranice na njemačkom jeziku
1 1.000 EUR
2015. Marketing na društvenim mrežama – održavanje
1 1.000 EUR
2015. Izrada newslettera na njemačkom jeziku
1 500 EUR
2015. Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn
3 kampanje 1.500 EUR
2015. Google AdWords kampanje
3 kampanje 1.500 EUR
2016. Marketing na društvenim mrežama – održavanje
1 1.000 EUR
2016. Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn
6 kampanje 3.000 EUR
2016. Google AdWords kampanje
3 kampanje 1.500 EUR
Ukupno 15.000 EUR
c2. Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganja na njemačkom i
engleskom jeziku – tiskana, digitalna verzija sa CD/USB varijantom
Godina Vrsta troška Detalji o
troškovima/Količina Vrijednost troška
2014./2015./2016. USB memorija s promotivnim sadržajem
200 kom. x 10 EUR 2.000 EUR / GODINA
(6.000 EUR)
2014./2015./2016. Promotivni DVD 200kom. x 1,50 EUR 300 EUR / GODINA
(900 EUR)
2014.
Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti
Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.
500 EUR
118
Godina Vrsta troška Detalji o
troškovima/Količina Vrijednost troška
2014.
Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata
Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.
500 EUR
2014.
Izrada specijalizirane brošure za podsektore vezane uz aktivnosti usluga dodane vrijednosti
Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.
500 EUR
2014.
Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje uredskih uređaja
Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.
500 EUR
2015.
Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje autodijelova od metala
Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.
500 EUR
2015.
Izrada specijalizirane brošure za podsektor poluvodičke industrije
Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.
500 EUR
Ukupno 9.900 EUR
c3 PR aktivnosti
Godina Vrsta troška Detalji o
troškovima/Količina Vrijednost troška
2014./2015./2016. Godišnji budžet za domaći PR
Intervjui i članci u medijima 2.000 EUR/GODINA
2014./2015./2016. Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama
1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – EUROPA
1.000 EUR / GODINA
2014./2015./2016. Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama
1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – AZIJA PACIFIK
2.000 EUR / GODINA
2014./2015./2016. Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama
1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – SJEVERNA
AMERIKA 2.000 EUR / GODINA
Ukupno 21.000 EUR
119
c4 Konferencije / Radionice / Sajmovi
Godina Vrsta troška Detalji o troškovima/Količina
Vrijednost troška
2014./2015./2016. Međunarodna konferencija o stranim ulaganjima u županiji
Dvodnevna konferencija.
Sudjelovanje oko 40 osoba
2.000 EUR/GODINA
2014./2015./2016.
Promocija u sklopu sajma u Njemačkoj (Hannover) – Industrial Automation – 7. 4. 2014. – 11. 4. 2014.
Sudjelovanje dviju osoba – promotivni
prostor veličine 12 – 20 m2 u sklopu zajedničkog
prostora Hrvatske gospodarske komore
10.320 EUR/GODINA
2014./2016.
Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) AUTOMATICA - 3. 6. 2014. – 6. 6. 2014.
Sudjelovanje dviju osoba – promotivni
prostor veličine 12 – 20 m2
11.500 EUR/GODINA
2014./2015./2016.
Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) – Productronica i Electronica – 11. 11. 2014. – 14. 11. 2014.
Sudjelovanje dviju osoba – promotivni
prostor veličine 12 – 20 m2
11.500 EUR/GODINA
2016.
Promocija na sajmu u Njemačkoj AUTOMECANICA (Frankfurt) – 16. 9. 2014. – 20. 9. 2014.
Sudjelovanje dviju osoba – promotivni
prostor veličine 12 – 20 m2 u sklopu zajedničkog
prostora Hrvatske gospodarske komore
11.150 EUR/GODINA
2015./2016. Promocija na sajmu SEMICON Europe –Dresden – Listopad
Sudjelovanje za dvije osobe
2.000 EUR/GODINA
Ukupno 109.610 EUR
Tabela 112. Razrada troškova za prezentaciju na sajmovima po tipu troška na razini jedne godine
PRODUCTRONICA AUTOMATICA INDUSTRIAL
AUTOMATION AUTOMECANICA
SEMICON - Dresden
Izrada izložbenog prostora
6.000 EUR 6.000 EUR 3.000 EUR 4.000 EUR 0 EUR
Marketing 4.000 EUR 4.000 EUR 5.000 EUR 5.000 EUR 0 EUR
Smještaj 600 EUR 600 EUR 800 EUR 800 EUR 800 EUR
Dnevnice 420 EUR 420 EUR 560 EUR 560 EUR 560 EUR
120
PRODUCTRONICA AUTOMATICA INDUSTRIAL
AUTOMATION AUTOMECANICA
SEMICON –
Dresden
Prijevoz 480 EUR 480 EUR 960 EUR 790 EUR 576 EUR
Karte 0 EUR 0 EUR 0 EUR 0 EUR 64 EUR
UKUPNO
11.500 EUR 11.500 EUR 10.320 EUR 11.150 EUR 2.000 EUR
Tabela 113. Zbirna projekcija proračuna potrebnog za izvršenje marketinške strategije
2014. 2015. 2016. UKUPNO
a. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 6.000 EUR
b. 27.040 EUR 47.760 EUR 36.650 EUR 111.450 EUR
c. 50.620 EUR 41.620 EUR 63.270 EUR 155.510 EUR
c1 4.000 EUR 5.500 EUR 5.500 EUR 15.000 EUR
c2 4.300 EUR 3.300 EUR 2.300 EUR 9.900 EUR
c3 7.000 EUR 7.000 EUR 7.000 EUR 21.000 EUR
c4 35.320 EUR 25.820 EUR 48.470 EUR 109.610 EUR
UKUPNO 79.660 EUR 91.380 EUR 101.920 EUR 272.960 EUR
121
PRILOG 1: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE JASENOVAC
Osnovni podaci o lokaciji
Općina Jasenovac smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije. To je
nizinski prostor kontinentalne klime, okružen rijekama Trebežom, Savom, Unom i Strugom. Općina
Jasenovac na jugu graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Brodsko-posavskom
županijom, na zapadu s općinama Hrvatska Dubica i Sunja te na sjeveru s Gradom Siskom i općinama
Lipovljani i Novska. Općina Jasenovac zauzima površinu od 168,5 km2. U sastav Općine Jasenovac ulazi
ukupno 10 naselja: Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Krapje, Mlaka, Puska, Tanac, Trebež, Uštica i
Višnjica Uštička.
Slika 3. Položaj općine Jasenovac
Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Jasenovac ima ukupno 1.997 stanovnika, a radno
sposobno stanovništvo čini oko 59% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 46 godina.
Tabela 114. Demografski podaci, općina Jasenovac
Ime županije Grad ili općina
Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno
stanovništvo (15 – 64 godine)
Prosječna starost
Sisačko-moslavačka
Općina Jasenovac 1.997 1.186 46,0
Izvor: DZS, 2013.
Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013.
najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa
122
završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je
nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su
završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura
nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona.
Grafikon 47. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013.
Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013.
Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni
Županija: Sisačko-moslavačka
Općina: Jasenovac
Lokacija: Poljoprivredno-industrijska zona Jasenovac nalazi se 1 km sjeverno od središta
naselja Jasenovac
Površina: 20 ha
Poduzetnička zona Jasenovac je smještena:
- Udaljenost od pristupne ceste – udaljenost do D 47 0,5km
- Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 5 km
- Udaljenost od željezničkog kolodvora – 0,2 km
- Udaljenost od morske luke – 270 km
- Udaljenost od zračne luke Zagreb – 100 km
5%
14%
13%
12%
11%
11%
11%
10%
10%
3%
Dobna struktura nezaposlenosti
15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više
123
Slika 4. Položaj poduzetničke zone Jasenovac u prostoru
POLOŽAJ ZONE
Tabela 115. Dostupna infrastruktura u poduzetničkoj zoni Jasenovac
KAPACITET
INFRASTRUKTURE/ENERGENATA
Plin Kapacitet
(m3/h) 600
Električna energija
Kapacitet
(MW) 2 x 1 MWA
Napon (kV) 10(20)/0,4
kV
Voda Kapacitet
(m3/h) 12,5
Odvodnja/kanalizacija Kapacitet
(m3/h) 58
Mogućnost priključka na
pročistač otpadnih voda DA/NE DA
124
Postojeći ulagači u poduzetničkoj zoni su:
PEPI d.o.o. – proizvodnja proizvoda od drva
PZ SAVA JASENOVAC – uzgoj i prerada žitarica
PIN d.o.o. – proizvodnja peleta
JASEN PROMET d.o.o. – proizvodnja palica za hurling
Tabela 116. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu
Jasenovac
Aktivnosti 2014. 2015. 2016.
Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku
2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR
Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice)
350 EUR 350 EUR 350 EUR
Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.)
2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR
UKUPNO 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR
125
PRILOG 2 : PROFIL PODUZETNIČKE ZONE NOVSKA
Osnovni podaci o lokaciji Grad Novska smješten je u jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije i okružen je gradovima
Kutina, Pakrac i Nova Gradiška, kao i parkom prirode i ornitološkim parkom Lonjsko polje. Grad čine 23
naselja s 13 518 stanovnika (2011.), a obuhvaća površinu od 320 m². U makroregionalnoj podjeli
Hrvatske, Grad Novska dijelom pripada prostoru nizinskog područja sjeverne Hrvatske (Posavini), a
dijelom Panonskom gorju (Psunj), te tako čini prirodnu vezu obronaka slavonskog gorja i posavske
ravnice. Nadmorske visine naselja unutar područja Grada Novske kreću se od 90 m do 467 m
nadmorske visine.
Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Novska ima ukupno 13 518 stanovnika, a radno
sposobno stanovništvo čini gotovo 66% stanovnika grada Novske. Prosječna starost stanovništva je
40,2 godine
Tabela 117. Demografski podaci, grad Novska
Ime županije Grad ili općina
Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno
stanovništvo (15 – 64 godine)
Prosječna starost
Sisačko-moslavačka
Grad Novska 13.518 8.902 40,2
Izvor: DZS, 2013
Grafikon 48. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013.
Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013
5%
14%
13%
12%
11%
11%
11%
10%
10%3%
Dobna struktura nezaposlenosti
15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više
126
Prema statističkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna uprava Kutina (lipanj 2013.),
Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013.
najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa
završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je
nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su
završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura
nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona.
Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni
Županija: Sisačko-moslavačka
Grad: Novska
Lokacija: južni dio grada (između autoceste A3 i željezničkog kolodvora Novska)
Površina: 85 ha
Slika 5. Položaj poduzetničke zone Novska u prostoru
Poduzetnička zona Novska je smještena:
- u blizini državne ceste D 47 (Lipik – Dvor)
- od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 1,3 km
- udaljenost od željezničkog kolodvora (Zagreb – Beograd) – 0,8 km
- udaljenost od Zagreba (zračna luka) – 95 km
- udaljenost od Siska (riječna luka) – 67 km
- udaljenost od graničnog prijelaza Jasenovac – 10 km
127
Slika 6. Strateški položaj lokacije Novska
Tabela 118. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Novska
Aktivnosti 2014. 2015. 2016.
Održavanje web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku
1.000 EUR 1.000 EUR 1.000 EUR
Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice)
350 EUR 350 EUR 350 EUR
Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.)
2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR
UKUPNO 3.650 EUR 3.650 EUR 3.650 EUR
128
PRILOG 3: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE LIPOVLJANI
Osnovni podaci
Općina Lipovljani nalazi se u slavonskom dijelu županije, a prostire se na 111,4 km2. Uz šumarstvo,
eksploataciju nafte i plina, drvnu i tekstilnu industriju, prijevozništvo, trgovinu, obrtništvo i
ribnjačarstvo, stanovnici se bave i poljoprivredom, a znatan broj radi u Petrokemiji i Kutini. Na cijelom
području općine značajni potencijali su za razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma, poradi bogatstva
hrastovim šumama i vode u neposrednoj blizini Parka prirode Lonjsko polje. Općina je dobro povezana
cestama i željeznicom s okolnim gradovima i općinama.
Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lipovljani ima ukupno 3.455 stanovnika, a radno
sposobno stanovništvo čini oko 67% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 41,1 godina.
Tabela 119. Demografski podaci, općina Lipovljani
Ime županije Grad ili općina
Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno
stanovništvo (15 – 64 godine)
Prosječna starost
Sisačko-moslavačka
Općina Lipovljani 3.455 2.327 41,1
Izvor: DZS, 2013.
Grafikon 49. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013.
Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013
5%
14%
13%
12%
11%
11%
11%
10%
10%
3%
Dobna struktura nezaposlenosti
15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više
129
Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013.
najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa
završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je
nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su
završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura
nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona.
Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni
Poduzetnička zona Blatnjača
Županija: Sisačko-moslavačka
Općina: Lipovljani
Lokacija: jugozapadna granica općine Lipovljani, udaljena 1 km od središta općine
Površina: 139,3 ha
Poduzetnička zona Blatnjača-Lipovljani je smještena:
- Udaljenost od pristupne ceste – Pristupna cesta u zonu 800 m do Ž 3215
- Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 10 km
- Udaljenost od željezničkog kolodvora – željeznička pruga prolazi pokraj poduzetničke zone
- Udaljenost od morske luke Rijeka – 260 km
- Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km
Poduzetnička zona Hatnjak
Županija: Sisačko-moslavačka
Općina: Lipovljani
Lokacija: jugozapadna granica općine Lipovljani, udaljena 1 km od središta općine
Površina: 51,46 ha
Poduzetnička zona Hatnjak-Lipovljani je smještena:
- Udaljenost od pristupne ceste – direktan pristup sa županijske ceste Ž3124
- Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 10 km
- Udaljenost od željezničkog kolodvora – željeznička pruga prolazi pokraj poduzetničke zone
(0,1 km)
- Udaljenost od morske luke Rijeka – 260 km
- Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km
130
Tabela 120. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu
Lipovljani
Aktivnosti 2014. 2015. 2016.
Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku
2.000 EUR 2000 EUR 2.000 EUR
Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice)
350 EUR 350 EUR 350 EUR
Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.)
2.300 EUR 2300 EUR 2.300 EUR
UKUPNO 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR
131
PRILOG 4: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE HRVATSKA DUBICA
Osnovni podaci Hrvatska Dubica je općina na Baniji u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Une,
nekoliko kilometara prije ušća u rijeku Savu. Hrvatska Dubica ujedno se nalazi na važnoj geostrateškoj
točki na dodiru Zrinskog pobrđa, te na vratima Pounja u prostranu posavsku nizinu, što je omogućilo
izgradnju važnog prometnog smjera iz središnje Hrvatske prema sjeverozapadnoj Bosni.
Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lipovljani ima ukupno 2.089 stanovnika, a radno
sposobno stanovništvo čini oko 62% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 45,1 godina.
Tabela 121. Demografski podaci, općina Hrvatska Dubica
Ime županije Grad ili općina
Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno
stanovništvo (15 – 64 godine)
Prosječna starost
Sisačko-moslavačka
Općina Hrvatska Dubica 2.089 1.301 45,1
Izvor: DZS, 2013.
Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni
Poduzetnička zona Rakit
Županija: Sisačko-moslavačka
Općina: Hrvatska Dubica
Površina: 37,95 ha
Poduzetnička zona Rakit je smještena:
- Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 24 km
- Udaljenost od željezničkog kolodvora – 2,5 km
- Udaljenost od morske luke Rijeka – 280 km
- Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km
Poduzetnička zona Žirovnjak
Županija: Sisačko-moslavačka
132
Općina: Hrvatska Dubica
Površina: 9,07 ha
Poduzetnička zona Žirovnjak je smještena:
- Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 25 km
- Udaljenost od željezničkog kolodvora – 0,5 km
- Udaljenost od morske luke Rijeka – 280 km
- Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km
Tabela 122. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu
Hrvatska Dubica
Aktivnosti 2014. 2015. 2016.
Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku
2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR
Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice)
350 EUR 350 EUR 350 EUR
Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.)
2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR
UKUPNO 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR
133
PRILOG 5 : POPIS TABELA, SLIKA I GRAFIKONA
POPIS TABELA Tabela 1. Specifični ciljevi strategije ........................................................................................................................................ 3 Tabela 2. Marketinški ciljevi .................................................................................................................................................... 3 Tabela 3. Proračun potreban za implementaciju strategije ................................................................................................... 4 Tabela 4. Pregled sektora i podsektora iz perspektive stranih direktnih ulaganja ............................................................... 6 Tabela 5. Osnovne informacije o županiji ............................................................................................................................... 9 Tabela 6. Udaljenost Sisak – glavni gradovi ..........................................................................................................................10 Tabela 7. Kretanje stranih direktnih ulaganja po godinama ................................................................................................10 Tabela 8. Pregled obrazovnih ustanova po vrsti naobrazbe ................................................................................................12 Tabela 9. Pregled zaposlenih po djelatnostima ....................................................................................................................12 Tabela 10. Popis stranih ulagača u Sisačko-moslavačkoj županiji ..........................................................................................14 Tabela 11. Podsektori unutar sektora elektronike koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja ............................17 Tabela 12. Podsektori unutar sektora metaloprerađivačke industrije koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja
................................................................................................................................................................................19 Tabela 13. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike 2003. – 2013. ...............................20 Tabela 14. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike u Hrvatskoj 2003. – 2013. ...........20 Tabela 15. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. ...............................................................................................21 Tabela 16. Najveći ulagači u sektoru elektronike 2003. – 2013. ............................................................................................22 Tabela 17. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. .......................................................................................................23 Tabela 18. Pregled emitivnih tržišta 2003. – 2013..................................................................................................................23 Tabela 19. Pregled receptivnih tržišta 2003. – 2013. .............................................................................................................24 Tabela 20. Pregled ulaganja po podsektoru 2003. – 2013. ....................................................................................................25 Tabela 21. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti 2003. – 2013. ..................30 Tabela 22. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti po poslovnim aktivnostima
2003. – 2013. .........................................................................................................................................................31 Tabela 23. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja 2003-2013 .31 Tabela 24. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja po godinama 2003-
2013 .......................................................................................................................................................................32 Tabela 25. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................34 Tabela 26. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane
vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................34 Tabela 27. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti
po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .....................................................................................35 Tabela 28. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti
po godinama 2003. – 2013. ..................................................................................................................................35 Tabela 29. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................37 Tabela 30. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja 2003. – 2013. ............37 Tabela 31. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim
aktivnostima 2003. – 2013. ...................................................................................................................................38 Tabela 32. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja 2003. – 2013. ........38 Tabela 33. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja po godinama 2003. – 2013.
................................................................................................................................................................................39 Tabela 34. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................40 Tabela 35. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti
2003. – 2013. .........................................................................................................................................................40 Tabela 36. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim
aktivnostima – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................40 Tabela 37. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti po
godinama 2003. – 2013. ........................................................................................................................................41 Tabela 38. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................43 Tabela 39. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije 2003. – 2013. ........................43 Tabela 40. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije po poslovnim aktivnostima
2003. – 2013. .........................................................................................................................................................44
134
Tabela 41. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja 2003. – 2013. .44 Tabela 42. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja po godinama 2003. –
2013. ......................................................................................................................................................................45 Tabela 43. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................46 Tabela 44. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane
vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................46 Tabela 45. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane
vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................47 Tabela 46. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti po
godinama 2003. – 2013. ........................................................................................................................................47 Tabela 47. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................49 Tabela 48. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. .................50 Tabela 49. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013.
................................................................................................................................................................................50 Tabela 50. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. ...............................................................................................51 Tabela 51. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................51 Tabela 52. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. .......................................................................................................52 Tabela 53. Usporedna analiza podsektora metaloprerađivačke industrije ...........................................................................53 Tabela 54. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata 2003. – 2013. .57 Tabela 55. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata po poslovnim
aktivnostima 2003. – 2013. ...................................................................................................................................58 Tabela 56. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja
2003. – 2013. .........................................................................................................................................................58 Tabela 57. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja po
godinama 2003. – 2013. ........................................................................................................................................59 Tabela 58. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................60 Tabela 59. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke
dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................61 Tabela 60. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane
vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. ...................................................................61 Tabela 61. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane
vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................62 Tabela 62. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................63 Tabela 63. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja po odabranim aktivnostima – 2003. – 2013. ...................................64 Tabela 64. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u aktivnosti koje se nadopunjuju na sektor elektronike i sektor
metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. ......................................................................................................64 Tabela 65. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – metal 2003. – 2013. ..................65 Tabela 66. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013. ....................65 Tabela 67. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. –
2013. ......................................................................................................................................................................66 Tabela 68. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po godinama 2003. – 2013. .........66 Tabela 69. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................68 Tabela 70. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – elektroničke komponente 2003. –
2013. ......................................................................................................................................................................68 Tabela 71. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013. ....................69 Tabela 72. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. –
2013. ......................................................................................................................................................................69 Tabela 73. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane
vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................69 Tabela 74. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini
kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................71 Tabela 75. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke dodane
vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................71 Tabela 76. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke
dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................72 Tabela 77. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po poslovnoj
aktivnosti 2003. – 2013. ........................................................................................................................................72
135
Tabela 78. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po godinama 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................72
Tabela 79. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................73
Tabela 80. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. ................................................................................................................................................................................75
Tabela 81. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje po podsektoru 2003. – 2013. .....................................................................................................................................76
Tabela 82. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektoru elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi 2003. – 2013. .....................................................................................................................76
Tabela 83. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10.......................................................................................................................................................76
Tabela 84. Pregled broja realiziranih ulagačkih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje ............................................77
Tabela 85. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja ( mil. EUR) u sektor elektronike i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. .............................................................................................79
Tabela 86. Pregled konkurentskih zemalja; ulaganja u sektoru elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti po podsektoru 2003. – 2013. .............................................................................................................79
Tabela 87. Pregled konkurentskih zemalja – visina kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektor elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi; vrijednost ulaganja 2003. – 2013. .........................................................................................80
Tabela 88. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013. .....................................................................................................................80
Tabela 89. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 .......................................................................................................................80
Tabela 90. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti ......................................81
Tabela 91. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013......................................................................................................................................83
Tabela 92. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR)– ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost proizvodnje po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. .....................................83
Tabela 93. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10 .....................................................................................................................83
Tabela 94. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje .............................................................84
Tabela 95. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................86
Tabela 96. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. ..............................86
Tabela 97. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 ..............................................................................................86
Tabela 98. Pregled broja realiziranih projekata u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013. .................................................87
Tabela 99. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti .. 87
Tabela 100. Specifični ciljevi privlačenja ulaganja u ciljane sektore ........................................................................................97 Tabela 101. Marketinški ciljevi za privlačenje ulaganja ............................................................................................................97 Tabela 102. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-
moslavačke županije – kratkoročni fokus...........................................................................................................107 Tabela 103. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-
moslavačke županije – srednjoročni fokus .........................................................................................................107 Tabela 104. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-
moslavačke županije – dugoročni fokus .............................................................................................................108 Tabela 105. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2014. .................................................109 Tabela 106. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2015. .................................................109 Tabela 107. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2016. .................................................110 Tabela 108. Očekivani rezultati direktnog kontaktiranja tvrtki u ciljanim regijama – 2014. – 2017. ...................................110 Tabela 109. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2014. godina.............................................................115 Tabela 110. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2015. godina.............................................................115 Tabela 111. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2016. godina.............................................................116 Tabela 112. Razrada troškova za prezentaciju na sajmovima po tipu troška na razini jedne godine ..................................119 Tabela 113. Zbirna projekcija proračuna potrebnog za izvršenje marketinške strategije ....................................................120 Tabela 114. Demografski podaci, općina Jasenovac ...............................................................................................................121
136
Tabela 115. Dostupna infrastruktura u poduzetničkoj zoni Jasenovac .................................................................................123 Tabela 116. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Jasenovac ............................124 Tabela 117. Demografski podaci, grad Novska .......................................................................................................................125 Tabela 118. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Novska .................................127 Tabela 119. Demografski podaci, općina Lipovljani ................................................................................................................128 Tabela 120. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Lipovljani .............................130 Tabela 121. Demografski podaci, općina Hrvatska Dubica.....................................................................................................131 Tabela 122. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Hrvatska Dubica ..................132
137
POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Robna razmjena u županiji od 2005. do 2012.......................................................................................................11 Grafikon 2. Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji ......................................................................................................13 Grafikon 3. Udio ukupnog prihoda elektroničkog sektora u ukupnom prihodu županije u 2012. godini .............................16 Grafikon 4. Udio izvoza elektroničkog sektora u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. ...................................17 Grafikon 5. Udio ukupnog prihoda proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom prihodu županije u 2012. godini
................................................................................................................................................................................18 Grafikon 6. Udio izvoza proizvodnje metala i proizvoda od metala u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. ..19 Grafikon 7. Motivi za ulaganje u sektoru elektronike ..............................................................................................................22 Grafikon 8. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu po podsektoru .................................................................25 Grafikon 9. Prosječna vrijednost broja stvorenih novih radnih mjesta po projektu po podsektoru .....................................26 Grafikon 10. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja ..........................................................27 Grafikon 11. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnom broju novostvorenih radnih mjesta ................................................27 Grafikon 12. Motivi za ulaganje u podsektoru konzumne elektronike .....................................................................................28 Grafikon 13. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti ...........................................................28 Grafikon 14. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja..........................................................................29 Grafikon 15. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje poluvodičke industrije .................................................................29 Grafikon 16. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................32 Grafikon 17. Motivi za ulaganje u podsektoru elektroničkih komponenti – poslovna aktivnost proizvodnje ........................33 Grafikon 18. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................36 Grafikon 19. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti – usluge dodane vrijednosti ............36 Grafikon 20. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................39 Grafikon 21. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................42 Grafikon 22. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja – poslovna aktivnost proizvodnje ..................42 Grafikon 23. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................45 Grafikon 24. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................48 Grafikon 25. Motivi za ulaganje u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti ...........................48 Grafikon 26. Motivi za ulaganje u sektoru metaloprerađivačke industrije...............................................................................52 Grafikon 27. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu u sektoru metaloprerađivačke industrije.......................54 Grafikon 28. Prosječna vrijednost broja stvorenih radnih mjesta po projektu ........................................................................54 Grafikon 29. Udio ulaganja podsektora po visini kapitalnih ulaganja .......................................................................................55 Grafikon 30. Udio podsektora u novostvorenim radnim mjestima ..........................................................................................55 Grafikon 31. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata ..............................................................56 Grafikon 32. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala .....................................................57 Grafikon 33. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................59 Grafikon 34. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva,opreme i alata – fokus na poslovnu aktivnost
proizvodnje ............................................................................................................................................................60 Grafikon 35. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................62 Grafikon 36. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na usluge dodane vrijednosti 63 Grafikon 37. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................67 Grafikon 38. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti vezane uz automobilsku industriju ...................................................67 Grafikon 39. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................70 Grafikon 40. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti automobilske industrije .....................................................................70 Grafikon 41. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................73 Grafikon 42. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor elektronike – poslovna aktivnost proizvodnje ..................78 Grafikon 43. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane
vrijednosti ..............................................................................................................................................................81 Grafikon 44. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost
proizvodnje ............................................................................................................................................................85 Grafikon 45. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost usluga
dodane vrijednosti.................................................................................................................................................88 Grafikon 46. Emitivne regije po broju otvorenih novih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ........................................106 Grafikon 47. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................122 Grafikon 48. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................125 Grafikon 49. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................128
138
POPIS SLIKA Slika 1. Karta Sisačko-moslavačke županije ......................................................................................................................... 9 Slika 2. Hijerarhija ciljeva vezanih uz strana direktna ulaganja ........................................................................................96 Slika 3. Položaj općine Jasenovac .....................................................................................................................................121 Slika 4. Položaj poduzetničke zone Jasenovac u prostoru ..............................................................................................123 Slika 5. Položaj poduzetničke zone Novska u prostoru ...................................................................................................126 Slika 6. Strateški položaj lokacije Novska.........................................................................................................................127
Recommended