3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

3. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTITEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

Prof. dr.sc Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb

TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTIautor

Adam Smith“An inquiry into the nature and causes of wealth of nations”

1. Izdanje: London, 1776. 5. Izdanje: London 1789. (posljednje za piščeva života)

( Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda)

ADAM SMITH (1723-1790)

.

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• ADAM SMITH (1723 – 1790) - Profesor Moralne filozofije.

- “Teorija moralnih osjećaja” (1759.)

- “ISTRAŽIVANJE PRIRODE I UZROKA BOGATSTVA NARODA” (1776)

- “Newton društvenih znanosti!”

- Upravitelj carina za Škotsku

Adam Smith- Napustio evolucionistički pristup- Prihvatio racionalističku shemu- Odbacuje merkantilistički pogled na svijet “ovisnost o trgovini”- Izvor bogatstva je domaća proizvodnja a ne

zlato- “Laissez faire” ( Turgot)- “Višak proizvoda” (Quesnay) - Utjecaj Davida Humea “Ekonomske rasprave”

WILLIAM PETTY (1623 – 1687)

Sir William Petty,  (1623. – 1687.) English political economist Treatise of Taxes and Contributions (1662),

RICHARD CANTILLON (1680S -1734.)

.

Essai Sur La Nature Du Commerce En Général Written in 1730, published in French in 1755.

François Quesnay (French:  June 4, 1694 – December 16, 1774)

Anne-Robert-Jacques Turgot, Baron de Laune (10 May 1727 – 18 March 1781)

Francuski ekonomist i državnik, fiziokrat.Poznat kao jedan od prvih zagovornika liberalizma. Njegov najpoznatiji rad : Réflexions sur la formation et la distribution des

richesses (Reflections on the Formation and Distribution of Wealth), napisan 1766, objavljen u odlomcima od 1769–1770 u Dupont's journal, the Ephémérides du citoyen, a u cijelosti objavljen u 1776.

.

SMITH & ENGLESKA- Sedmogodišnjim ratom (završen 1763.)

Engleska učvršćuje svoju dominaciju - Američkim ratom za nezavisnost (1776.)

smanjuje se Engleska dominacija - Mirovni ugovor (1783.) SAD – Engleska,

vraća se optimizam u Engleskoj- Propaganda slobodne trgovine i liberalne

reforme- Učenje Smitha postaje temelj Engleske

(ekonomske) politike

LIBERALIZAM• Ekspanzija kapitala novi oblik društvene

moći i načelo vladanja

• “Ekonomska znanost u znaku Smitha stavljena je u funkciju “slobodno-trgovinske propagande”, Eli Heckscher

LIBERALIZAM

• Liberalizam je prvenstveno projekt ekonomsko-socijalne reforme a ne projekt razvoja i modernizacije proizvodno-tehnoloških struktura

LIBERALIZAM

• Ekonomske slobode unutar zemlje su važne za ekonomski i politički razvoj, ali unutrašnji razvojni i institucionalni odnosi ne mogu se riješiti liberalizacijom vanjskih odnosa

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji te robe.

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti: - rad je jedini proizvodni faktor - rad je homogen (ne postoji više vrsta rada) - cijenu neke robe određuje količina rada

utrošena u proizvodnji te robe

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• Proizvodnja po satu: Q/L

• Proizvodnja po satu poslije specijalizacije:

A B UKUPNOX 10 2 12Y 2 5 7

A B UKUPNOX 20 0 20Y 0 10 10

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

David Ricardo (1772 – 1823)

Proizvodnja po satu Q/L

Primjer razmjene: A razmjenjuje 10X za 10Y od B

A treba za proizvodnju 10 X jedan sat... za 10X dobiva 10 Y od zemlje B

Da bi zemlja A proizvela 10Y (koji dobiva od zemlje B) trebala bi utrošiti 2 sata.

Zemlja A uštedila je jedan sat što njezina korist (ili probitak) od razmjene, ili mjereno u proizvodima jednako 5 Y

A B UKUPNOX 10 2 12Y 5 4 9

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

B je za 10 Y dobila 10 X od zemlje A

Za proizvodnju 10 Y zemlja B je utrošila 2,5 sata.

Da je zemlja B utrošila 2,5 sata u proizvodnju X proizvela bi 5 X .... dok je kroz razmjenu s zemljom A dobila 10 X

Probitak ili korist za zemlju B je 5X ili 2,5 sata rada

A B UKUPNO

X 10 2 12Y 5 4 9

PROBITAK OD TRGOVINE

A B

10X 10 Y 1sat 2,5 sata

5Y 5Y 5X 5X probitak za zemlju A probitak za zemlju B

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

- Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji i X i Y u odnosu na zemlju B.- Prednost zemlje A u proizvodnji X je pet (5) puta, dok je prednost u

proizvodnji Y samo jedna petina (1/5). - Dakle, uspoređujući (komparirajući) prednost u proizvodnji X i Y zemlja A

ima veću, tj. komparativnu prednost u proizvodnji X! ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Zemlja B nema apsolutnu prednost niti u proizvodnji X niti u proizvodnji Y, tj

ima apsolutnu manjkavost u proizvodnji obaju proizvoda ili manju efikasnost u proizvodnji i X i Y.

- Manjkavost u proizvodnji X je pet puta veća u usporedbi s zemljom A, dok je u proizvodnji Y samo za jednu petinu manje efikasna.

- Budući da je neefikasnost u proizvodnji Y manja nego u proizvodnji dobra X, zemlja B ima komparativnu prednost (manju neefikasnost) u proizvodnji Y

TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

Zaključak:Međunarodna ekonomske razmjena rezultira:- Specijalizacijom u proizvodnji u skladu s

komparativnim prednostima- Povećanjem ukupne svjetske proizvodnje - Povećanjem probitka, odnosno, korisnošću za

njene sudionike.- Raspodjela probitka ovisi o uvjetima razmjene

TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

Zaključak:Najbolje rješenje: učiniti što slobodniju, liberalniju, međunarodnu

ekonomsku razmjenu…. uklanjati sve prepreke, tehničke, carinske i slično,

kako bi razmjena bila što veća a time i svjetska proizvodnja i korist …..

O SLOBODNOJ TRGOVINI

“Bog je prirodu, vrste tla i klimu razdijelio tako da svaka zemlja ima nešto svojstveno, što drugoj nedostaje. Time je stvorena potreba za zamjenu onog što jednima pretiče, za ono što drugima nedostaje – ta se potreba zove trgovinom. Otežavanje trgovine carinama i drugim sredstvima mora dovesti narode u bezizlazni položaj time, što će biti puni onih dobara kojih imaju na pretek, a da će oskudijevati na onima koje sami premalo proizvode. Zato treba ostvariti slobodu trgovine. Budući da se sreća naroda sastoji u lakom pribavljanju svega onog što im je potrebno za život, to će slobodnom trgovinom biti najbolje ostvarena i sreća vlastitog naroda”

(Pismo Pitera de Grotota francuskom kralju Ljudevitu XIV, 1670.)